SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Zeničko-dobojski kanton

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o izmjenama Zakona o inspekcijama ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 15/21 04.10.2021 SN ZDK 06/11 inspekcije
Zakon o dopuni Zakona o visokom obrazovanju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 15/21 04.10.2021 SN ZDK 19/20, SN ZDK 04/19, SN ZDK 05/18, SN ZDK 04/15, SN ZDK 13/13, SN ZDK 09/13, SN ZDK 06/09 visoko obrazovanje,obrazovanje,zdk
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 05/21 23.03.2021 SN ZDK 01/15, SN ZDK 08/13 šume
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 19/20 30.10.2020 SN ZDK 15/21, SN ZDK 04/19, SN ZDK 05/18, SN ZDK 04/15, SN ZDK 13/13, SN ZDK 09/13, SN ZDK 06/09 visoko obrazovanje,zdk,obrazovanje
Zakon o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 12/20 10.07.2020 SN ZDK 06/18, SN ZDK 05/13, SN ZDK 06/09 porez na promet nekretnina,nekretnina,porez A K O No izmjeni Zakona o porezu na promet nekretninaČlan 1.(Izmjena člana 6. tačka o) Zakona)U članu 6. Zakona o porezu na promet nekretnina („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 6/09, 6/13 i 6/18), tačka o), mijenja se i glasi:“o) na promet nekretnina od strane fizičkih osoba radi rješavanja stambenog pitanja, pod slijedećim uslovima, koji moraju biti kumulativno ispunjeni:1)da osoba ima prebivalište na području Zeničko-dobojskog kantona duže od godinu dana, 2)da je osoba starosne dobi od navršenih 18 godina života, do 35 godina života, 3)da prvi put ostvaruje pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na promet nekretnina, isključivo radi rješavanja svoga stambenog pitanja, sticanjem nekretnine na području Zeničko-dobojskog kantona, u skladu sa odredbama člana 3. ovog zakona, i to stan do 80 m2 ili kuću tlocrtne površine do 80 m2 ili zemljište za gradnju kuće do 600 m2, 4)da ta osoba nema u vlasništvu nekretninu upisanu 1/1 (stan, kuću ili zemljište za gradnju), stečenu po bilo kojem drugom osnovu,5)ukoliko se radi o bračnim partnerima, da jedan bračni partner koji se pojavljuje kao ugovorna strana na ugovoru o prometu nekretnine mora ispunjavati sve navedene starosne, imovinske i druge uslove za oslobađanje od plaćanja poreza, i6)da ni drugi bračni partner nema u vlasništvu nekretninu upisanu 1/1 (stan, kuću ili zemljiste za gradnju), stečenu po bilo kome osnovu.
Zakon o dopuni Zakona o poticanju razvoja male privrede ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 07/20 13.04.2020 SN ZDK 07/16 mala privreda ZAKON o dopuni Zakona o poticanju razvoja male privredeĈlan 1.(Novi ĉlan 10a.)U Zakonu o poticanju razvoja male privrede („Sluţbene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 7/16) iza člana 10. dodaje se novi član 10a., koji glasi:„Ĉlan 10a.(Izuzetne okolnosti)(1)U izuzetnim okolnostima nastalim usljed stanja prirodne nesreće, epidemije, pandemije, elementarne nepogode, finansijska sredstva Ministarstva za privredu namijenjena za poticanje razvoja male privrede se mogu koristiti za pomoć i saniranje nastalih posljedica u poslovanju male privrede, a kao vid poticaja privredi na području Zeničko-dobojskog kantona.(2)U slučaju iz stava 1. ovog člana, finansijska sredstva će se koristiti prema programu utroška, odnosno prema aktima koje donosi Vlada na prijedlog Ministarstva.
Zakon o dopuni Zakona o visokom obrazovanju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 04/19 30.04.2019 SN ZDK 15/21, SN ZDK 19/20, SN ZDK 05/18, SN ZDK 04/15, SN ZDK 13/13, SN ZDK 09/13, SN ZDK 06/09 visoko obrazovanje ZAKON O DOPUNI ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU Ĉlan 1. (Dopuna ĉlana 118. – Donošenje studijskog programa) U Zakonu o visokom obrazovanju („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 6/09, 9/13, 13/13, 4/15 i 5/18), u ĉlanu 118. iza stava (2) dodaje se novi stav (3), koji glasi: “(3) Postupak uvoĊenja novog studijskog programa reguliše se Pravilnikom o uvoĊenju novog studijskog programa, koji donosi Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport“.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju odraslih ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 13/18 27.09.2018 SN ZDK 05/14 obrazovanje odraslih AKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRAZOVANJU ODRASLIH Ĉlan 1. (Izmjena i dopuna Ĉlana 11.) (1) U Zakonu o obrazovanju odraslih, („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 5/14), u ĉlanu 11. stav (2), taĉka b) rijeĉi „(za javnu ustanovu);“ brišu se. (2) Iza stava (2), dodaju se novi stavovi (3),(4) i (5) koji glase: „(3) Ministarstvo obavještava osnivaĉa o urednosti i usklaĊenosti sa zakonom dostavljenog zahtjeva i odreĊuje rok za otklanjanje eventualno utvrĊenih nedostataka. (4) Rok za otklanjanje nedostataka iz stava (3) ovog ĉlana ne moţe biti duţi od 30 dana. (5) Smatra se da je osnivaĉ odustao od zahtjeva ukoliko u roku od 30 dana, od dana dostavljanja obavijesti iz stava (3) ovog ĉlana, ne otkloni utvrĊene nedostatke.“ Dosadašnji stavovi (3), (4) i (5) postaju stavovi (6), (7) i (8). Ĉlan 2. (Izmjena Ĉlana 12.) Ĉlan 12. mijenja se i glasi: „Ĉlan 12. (Uvjeti za izvoĊenje Programa za obrazovanje odraslih) Ministar rješenjem imenuje posebnu komisiju koja utvrĊuje ispunjenost uvjeta za izvoĊenje programa za obrazovanje odraslih i u sluĉajevima kada postojeće obrazovne ustanove ţele da se bave i obrazovanjem odraslih u skladu sa ovim zakonom.“ Ĉlan 3. (Dopuna Ĉlana 13.) U ĉlanu 13. iza stava (4), dodaju se novi stavovi (5) i (6) koji glase: ĉetvrtak, 27.09.2018. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 13 – strana 1551 „(5) Na osnovu pozitivnog izvještaja komisije iz stava (4) ovog ĉlana, ministar donosi rješenje o ispunjenosti uvjeta za upis u Registar. (6) Na osnovu rješenja iz stava (5) ovog ĉlana, ustanova se upisuje u Sudski registar i danom upisa stiĉe status pravnog lica.“ Ĉlan 4. (Dopune i izmjena Ĉlana 16.) (1) U ĉlanu 16. u stavu (2), u taĉki g), iza rijeĉi: „poslove“ dodaje se dio teksta koji glasi: „za ukljuĉivanje u rad nakon završene osnovne škole.“ (2) U stavu (5), iza rijeĉi: „Ministarstvo.“, briše se taĉka („ . “) i dodaju rijeĉi: „na prijedlog Pedagoškog zavoda“. (3) U stavu (6), iza rijeĉi: „uz “ briše se rijeĉ „prethodnu“, a iza rijeĉi: „Ministarstva“, briše se taĉka („ . “) i dodaju se rijeĉi koje glase: „a na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Pedagoškog zavoda.“ (4) Iza stava (6), dodaje se novi stav (7), koji glasi: „(7) Program obrazovanja odraslih će biti prilagoĊen individualnim sposobnostima i mogućnostima odraslih osoba sa posebnim obrazovnim potrebama, (odrasle osobe sa teškoćama u uĉenju te odrasle osobe sa invaliditetom), koji na obrazloţen prijedlog Pedagoškog zavoda odobrava Ministarstvo. (5) Dosadašnji stav (7), postaje stav (8). (6) Dosadašnji stav (8), postaje stav (9), mijenja se i glasi: „(9) Izuzetno, ako na trţištu rada nema lica koja imaju potrebne/traţene kvalifikacije i kompetencije, programi neformalnog obrazovanja odraslih (programi osposobljavanja i usavršavanja) mogu biti, od strane Vlade, na prijedlog Ministarstva, proglašeni programima od posebnog interesa za Kanton i kroz postupak donošenja/odobravanja od strane Ministarstva, postati javno vaţeći programi.“ Ĉlan 5. (Dopuna Ĉlana 18.) (1) U nazivu ĉlana 18. iza rijeĉi : „Komore“, dodaje se rijeĉ: “reprezentativna“. (2) U stavovima (1) i (2), iza rijeĉi: „Obrtniĉka komora i“ dodaje se rijeĉ: „reprezentativna“. Ĉlan 6. Iza ĉlana 20. dodaje se novi ĉlan 20.a, koji glasi: „Ĉlan 20.a (Godišnji program rada) (1) Na osnovu Programa obrazovanja odraslih iz ĉlana 20. ovog zakona, centri za obrazovanje odraslih, prilikom osnivanja, donose prijedlog Godišnjeg programa rada. (2) Centri za obrazovanje odraslih dostavljaju Godišnji program rada za svaku školsku godinu prema utvrĊenoj metodologiji koji donosi Pedagoški zavod, a najkasnije 30 dana nakon završenog upisa polaznika.“ Ĉlan 7. (Izmjena i dopuna Ĉlana 21.) (1) Ĉlan 21. stav (1) mijenja se i glasi: „(1) Za odobravanje izvoĊenja programa u sistemu formalnog obrazovanja institucija registrovana za tu djelatnost Zahtjev podnosi Ministarstvu“. (2) U stavu (2) taĉka a) iza rijeĉi: „obrazovanja“ briše se interpunkcijski znak “ ; “ i dodaje tekst koji glasi: „odraslih koji prethodno nisu proglašeni javno vaţećim;“ Ĉlan 8. (Dopuna Ĉlana 24.) U ĉlanu 24., iza stava (5), dodaje se novi stav (6), koji glasi: „(6) Upis polaznika moţe se izvršiti i na osnovu sporazuma koji se na zahtjev poslodavca zakljuĉuje sa ustanovom za obrazovanje odraslih.“ Ĉlan 9. (Izmjena Ĉlana 28.) U ĉlanu 28. u stavu (4) tekst „200 sati“ zamjenjuje se tekstom: „120 nastavnih sati“. Ĉlan 10. (Dopuna ĉlana 32.) U ĉlanu 32. stavu (2), iza rijeĉi: „zanimanje“ dodaju se rijeĉi: „na prijedlog Pedagoškog zavoda“. Ĉlan 11. (Izmjena ĉlana 33.) U ĉlanu 33. stav (2) se briše. Ĉlan 12. (Izmjena Ĉlana 34.) (1) U ĉlanu 34. stav (2) se mijenja i glasi: „(2) Sadrţaj, oblik te naĉin voĊenja i ĉuvanja andragoške dokumentacije i evidencije propisuje Ministarstvo.“ Broj 13 – strana 1552 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 27.09.2018. Ĉlan 13. (Izmjena Ĉlana 39.) U ĉlanu 39. taĉka a) rijeĉ: „jedne“ zamjenjuje se rijeĉju: „tri“, a iza rijeĉi „Obrtniĉke Komore Kantona“ dodaje se rijeĉ: „reprezentativna“. Ĉlan 14. (Izmjena Ĉlana 42.) Ĉlan 42. mijenja se i glasi: „Ĉlan 42. (Zadaci Pedagoškog zavoda) Pri donošenju Godišnjeg programa rada iz ĉlana 20.a, i provoĊenju Plana obrazovanja odraslih iz ĉlana 40., ovog zakona Pedagoški zavod: a) daje saglasnost na Godišnji program rada Centra za obrazovanje odraslih; b) prati izvoĊenje programa obrazovanja i poduzima mjere koje su potrebne za njihovo izvoĊenje; c) obavlja pedagoško-struĉni nadzor i savjetodavno instruktivnu djelatnost u oblasti obrazovanja odraslih.“ Ĉlan 15. (Dopuna dijela zakona) Iza ĉlana 42. dodaje se novi dio: „VIII.a OBUKA ODRASLIH S CILJEM ODGOVORA NA HITNE POTREBE TRŢIŠTA RADA Ĉlan 42a. (Zahtjev za organizovanje brze obuke) (1) S ciljem odgovora na hitne potrebe trţišta rada poslodavac moţe Ministarstvu podnijeti zahtjev za organizovanje brze obuke. (2) Uz zahtjev je potrebno dostaviti slijedeće podatke: a) potreban broj kandidata za obuku; b) vrsta obuke; c) trajanje obuke; d) obrazloţenje potrebe za hitnom obukom. Ĉlan 42b. (Obaveze Ministarstva) (1) Ministarstvo će cijeniti zahtjev o hitnosti potrebe trţišta rada, te u sluĉaju da ocijeni da je isti opravdan, a u skladu sa postojećim resursima, donijeti rješenje o ispunjavanju uslova te preduzeti slijedeće aktivnosti, i to: a) U roku 10 dana od dana dostavljenog zahtjeva ostvariti saradnju sa Sluţbom za zapošljavanje, te definisati potrebnu strukturu kandidata sa kojima raspolaţe Sluţba za zapošljavanje, odnosno utvrditi potencijalni broj kandidata za pristupanje obuci; b) U roku od 30 dana od dana dostavljenog zahtjeva donijeti program za obrazovanje odraslih, a koji će biti pripremljen u saradnji sa poslodavcem, u skladu sa potrebnim ishodima uĉenja. c) U roku od 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva odrediti obrazovnu ustanovu koja će vršiti struĉno teorijsku nastavu, a koja je upisana u Registar ministarstva. (2) Protiv rješenja iz stava (1) ovog ĉlana, moţe se izjaviti ţalba Drugostepenoj komisiji Vlade Zeniĉkodobojskog kantona u roku od 15 dana od dana prijema istog. Ĉlan 42c. (Trajanje obuke) (1) Obuka iz prethodnog ĉlana ne moţe biti kraća od 70 sati (teorijske i praktiĉne nastave) niti duţa od 120 sati (teorijske i praktiĉne nastave). (2) Trajanje obuke će se utvrditi u programu za obrazovanje odraslih za svaku vrstu obuke posebno. Ĉlan 42d. (Polaganje ispita i certificiranje) (1) Obrazovna ustanova koja vrši obuku, organizira polaganje ispita u skladu sa ovim zakonom. (2) Kandidatima koji uspješno poloţe ispit obrazovna ustanova izdaje javnu ispravu koja je propisana od strane Ministarstva. Ĉlan 42e. (Pravilnik o uslovima i naĉinu obuke odraslih s ciljem odgovora na hitne potrebe trţišta rada) Ministarstvo će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti Pravilnik o uslovima i naĉinu obuke odraslih s ciljem odgovora na hitne potrebe trţišta rada.“ Ĉlan 16. (Dopuna Ĉlana 44.) U ĉlanu 44. dodaje se novi stav (3), koji glasi: „(3) Sva sredstva iz budţeta Kantona planirana u budţetima ministarstava ili kao transferi iz kojih se finansira obrazovanje, osposobljavanje i usavršaĉetvrtak, 27.09.2018. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 13 – strana 1553 vanje odraslih lica u svrhu zapošljavanja ili razvijanja kompetencija zaposlenih mogu biti dodjeljivana u skladu sa Planom obrazovanja odraslih.“
Zakon o dopuni Zakona o porezu na promet nekretnina ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 06/18 26.04.2018 SN ZDK 12/20, SN ZDK 05/13, SN ZDK 06/09 zakon,porez,nekretnine Z A K O N o dopuni Zakona o porezu na promet nekretnina Ĉlan 1. (Dopuna ĉlana 6. Zakona) U ĉlanu 6. Zakona o porezu na promet nekretnina („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 6/09 i 6/13), iza taĉke n), dodaje se nova taĉka o), koja glasi: “kad osoba starosne dobi do navršenih 35 godina ţivota, prvi put i iskljuĉivo radi rješavanja svoga stambenog pitanja, stiĉe nekretninu na podruĉju Zeniĉko-dobojskog kantona, u skladu sa odredbama ĉlana 3. ovog zakona, i to stan do 80 m2 ili kuću tlocrtne površine do 80 m2 ili zemljište za gradnju kuće do 600 m2;”. Ĉlan 2. (Stupanje na snagu) Zakon stupa na snagu osmog dana od dana obja-vljivanja u “Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona”. Broj: 01-02-6985/18 PREDSJEDAVAJUĆI Datum: 24.04.2018. godine Zenica Jasmin Duvnjak, s.r
Zakon o izmjenama Zakona o visokom obrazovanju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 05/18 13.04.2018 SN ZDK 15/21, SN ZDK 19/20, SN ZDK 04/19, SN ZDK 04/15, SN ZDK 13/13, SN ZDK 09/13, SN ZDK 06/09 visoko obrazovanje ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU Ĉlan 1. (Izmjene ĉlana 31.) (1) U Zakonu o visokom obrazovanju („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 6/09, 9/13, 13/13 i 4/15), u ĉlanu 31. stav (1) rijeĉi: „godinu dana“ zamjenjuju se rijeĉima „šest (6) mjeseci“. (2) U stavu (3) rijeĉi: „ĉetiri godine“ zamjenjuju se rijeĉima „pet godina“.
Zakon o radu ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 01/17 01.02.2017 zakon,rad,zdk ĉetvrtak, 01.02.2017. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 17 S K U P Š T I N A 2. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉkodobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 37. sjednici odrţanoj dana 30.01.2017. godine, donosi: ZAKON O RADU ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA DIO PRVI-OSNOVNE ODREDBE Ĉlan 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom se ureĊuju pitanja od znaĉaja za rad i ostvarivanje prava po osnovu rada u Zeniĉko-dobojskom kantonu, za koja je Zakonom o radu „Sluţbene novine FBiH” br:26/16, u (daljem tekstu: Federalni zakon), utvrĊena mogućnost ureĊivanja kantonalnim propisom i to: a) polaganje struĉnog ispita pripravnika; b) pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće u sluĉajevima koji nisu regulisani Federalnim zakonom; c) formiranje mirovnog vijeća, sastav i naĉin rada kao i druga pitanja koja se odnose na rad mirovnog vijeća; d) nadzor nad primjenom zakona i druga pitanja od znaĉaja za primjenu ovog zakona. Ĉlan 2. (Pojmovi i definicije) Pojmovi i definicije korišteni u ovom zakonu imaju isto znaĉenje kao i pojmovi i definicije korišteni u Federalnom zakonu. Ĉlan 3 (Gramatiĉka terminologija) Gramatiĉka terminologija korištenja muškog i ţenskog roda u ovom zakonu podrazumjeva oba roda. DIO DRUGI- PRIPRAVNICI Ĉlan 4. (Polaganje struĉnog ispita pripravnika) (1) Nakon završenog pripravniĉkog staţa poslodavac je duţan omogućiti pripravniku polaganje struĉnog ispita. (2) Struĉni ispit se polaţe pred ispitnom komisijom koju formira poslodavac, a ispitna komisija se sastoji od 3 ĉlana koji moraju imati isti ili viši stepen struĉne spreme koju ima pripravnik, a najmanje jedan ĉlan komisije mora biti iste struke kao i pripravnik. (3) Pripravniku koji poloţi struĉni ispit ispitna komisija izdaje uvjerenje, odnosno potvrdu o poloţenom struĉnom ispitu. (4) Pripravniku koji ne poloţi struĉni ispit poslodavac je obavezan u roku od jednog mjeseca omogućiti ponovno polaganje struĉnog ispita bez obaveze obnavljanja ugovora o radu sa pripravnikom. Ĉlan 5. (Polaganje struĉnog ispita lica angaţovanih bez zasnivanja radnog odnosa) Lica primljena kod poslodavca na struĉno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa imaju pravo na polaganje struĉnog ispita pod istim uslovima kao i pripravnici. DIO TREĆI-PLAĆENO ODSUSTVO Ĉlan 6. (Pravo na plaćeno odsustvo) (1) Radnik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće i pored sluĉajeva propisanih Federalnim zakonom u toku jedne kalendarske godine u sluĉaju: a) smrti roditelja braĉnog odnosno vanbraĉnog partnera, b) sklapanja braka djeteta, c) selidbe. (2) Radnik ima pravo na plaćeno odustvu sa rada u sluĉaju smrti ĉlana uţe porodice, bez obzira da li je iskoristio pravo iz stava (1) ovog ĉlana. Broj 1 – strana 18 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 01.02.2017. Ĉlan 7. (Duţina plaćenog odsustva) Duţinu plaćenog odsustva po osnovu ĉlana 6. ovog zakona utvrĊuje poslodavac, pravilnikom o radu i ugovorom o radu u skladu sa kolektivnim ugovorom. DIO ĈETVRTI-MIROVNO VIJEĆE Ĉlan 8. (Postupak mirenja) (1) U sluĉaju spora o zakljuĉivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog sliĉnog spora u vezi kolektivnog ugovora (kolektivni radni spor) ako strane nisu dogovorile naĉin mirnog rješavanja spora, provodi se postupak mirenja u skladu sa ovim zakonom. (2) Mirenje provodi mirovno vijeće. Ĉlan 9. (Sastav i naĉin rada mirovnog vijeća) (1) Mirovno vijeće za podruĉje kantona sastoji se od tri ĉlana i to: predstavnika poslodavca, predstavnika sindikata i predstavnika kojeg uz prethodnu konsultaciju sa reprezentativnim sindikatima i udruţenjima poslodavaca za teritoriju Zeniĉko-dobojskog kantona izaberu strane u sporu sa liste koju utvrĊuje kantonalni ministar nadleţan za poslove rada. (2) Lista ĉlanova mirovnog vijeća utvrĊuje se za period od ĉetiri godine, uz prethodnu konsultaciju reprezentativnih sindikata i udruţenja poslodavaca za teritoriju kantona. (3) Mirovno vijeće donosi poslovnik o radu kojim će urediti naĉin donošenja odluka iz svog djelokruga rada. (4) Administrativne poslove za mirovno vijeće formirano za podruĉje Zeniĉko-dobojskog kantona vrši kantonalno ministarstvo nadleţno za poslove rada. (5) Naknadu troškova za ĉlana izabranog sa liste iz stava (2) ovog ĉlana snosi kantonalno ministarstvo nadleţno za poslove rada. Ĉlan 10. (Prijedlog mirovnog vijeća) (1) Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, a ako ga prihvate prijedlog ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora. (2) O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu su duţne izvijestiti kantonalno ministarstvo nadleţno za poslove rada u roku od tri dana od dana završetka mirenja. DIO PETI - NADZOR Ĉlan 11. (Organ koji vrši nadzor) Nadzor nad primjenom ovog zakona i donesenih propisa na osnovu istog vrši kantonalni inspektor rada. Ĉlan 12. (Upute poslodavcima i radnicima) Pored poslova inspekcijskog nadzora, inspektor rada je duţan da daje upute poslodavcima i radnicima o najefikasnijem naĉinu primjene zakonskih propisa. DIO ŠESTI-KAZNENE ODREDBE Ĉlan 13. (1) Novĉanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novĉanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se poslodavac-pravno lice ako: a) radniku ne omogući korištenje plaćenog odsustva prema ĉlanu 6. ovog zakona; b) onemogući ili pokuša onemogućiti kantonalnog inspektora rada u provoĊenju nadzora (ĉlan 11.). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i odgovorno lice novĉanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se poslodavac-fiziĉko lice novĉanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. Ĉlan 14. Ako je prekršaj iz ĉlana 13. ovog zakona uĉinjen prema maloljetnom radniku najniţi i najviši iznos novĉane kazne se uvećava dvostruko. ĉetvrtak, 01.02.2017. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 19 DIO SEDMI- PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 15. (Prestanak vaţenja zakona) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vaţi Zakon o radu u Zeniĉko-dobojskom kantonu („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona”, broj:11/02; 11/05 i 9/10). Ĉlan 16. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona”. Broj: 01-02-1309/17 PREDSJEDAVAJUĆA Datum, 30.01.2017. godine Z e n i c a Draţenka Subašić, s.r. .............................................................................................. V L A D A 3. Na osnovu ĉlana 16. stav 2. Zakona o Vladi Zeniĉkodobojskog kantona - Preĉišćeni tekst („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 7/10) i ĉlana 54. stav 1. Zakona o budţetima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15 i 102/15), Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona na 77. sjednici, odrţanoj 15.11.2016. godine, d o n o s i O D L U K U o utvrĊivanju postupka davanja prethodne saglasnosti za popunu upraţnjenih radnih mjesta Ĉlan 1. (Predmet) Ovom odlukom utvrĊuje se postupak davanja prethodne saglasnosti za popunu upraţnjenih radnih mjesta, koji je obavezan za sve rukovodioce koji taj status imaju u kantonalnim organima drţavne sluţbe i drugim organima, institucijama i ustanovama, u kojima se plaće i druge naknade zaposlenih u cjelosti ili djelimiĉno finansiraju iz Budţeta Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: rukovodilac organa). Ĉlan 2. (Dostavljanje zahtjeva Ministarstvu finansija) (1) Rukovodilac organa koji ţeli popuniti upraţnjeno radno mjesto duţan je Ministarstvu finansija Zeniĉkodobojskog kantona dostaviti pismeni zahtjev, u kojem obavezno navodi: a) taĉan naziv upraţnjenog radnog mjesta i broj izvršilaca s kojim se popunjava to radno mjesto, b) na koji naĉin je radno mjesto ostalo upraţnjeno (odlazak ranijeg zaposlenika u penziju, sporazumni raskid radnog odnosa, otkaz, smrtni sluĉaj, i sl., odnosno bolovanje i trudniĉko odsustvo, u sluĉaju da se radi o privremeno upraţnjenom radnom mjestu), c) naĉin popune upraţnjenog radnog mjesta (radni odnos na odreĊeno ili neodreĊeno vrijeme, ugovor o privremenim i povremenim poslovima, ugovor o radu sa pripravnikom ili ugovor o struĉnom osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa), d) da su planirana sredstva za plaće i naknade za traţeni broj izvršilaca, i e) da li se mogu poslovi upraţnjenog radnog mjesta obavljati preraspodjelom poslova na ostale zaposlenike u istom organu. (2) Rukovodilac organa je duţan Ministarstvu finansija Zeniĉko-dobojskog kantona uz zahtjev iz stava (1) ovog ĉlana, dostaviti i popunjen, potpisan i ovjeren obrazac (koji predstavlja prilog broj 1. ove odluke), sa slijedećim podacima: a) postojeći (trenutni) broj zaposlenih, broj izvršilaca za koje su sredstva planirana u budţetu Kantona za tekuću godinu i broj izvršilaca za koje je podnesen zahtjev za popunu radnog mjesta, b) ukupan iznos finansijskih sredstava koji je za organ koji podnosi zahtjev planiran za plaće i naknade u budţetu Kantona za tekuću godinu, iznos finansijskih sredstava koji se izdvaja iz budţeta Kantona za plaće i naknade za postojeći (trenutni) broj zaposlenih i ukupan iznos finansijskih sredstava koji je potreban za plaće i naknade za izvršioce za koje se traţi popuna upraţnjenih radnih mjesta. c) izjavu da popuna upraţnjenih radnih mjesta neće iziskivati izdvajanje dodatnih finansijskih sredstava u odnosu na sredstva planirana u budţetu Kantona za tekuću godinu.
Zakon o poticanju razvoja male privrede ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 07/16 29.07.2016 SN ZDK 07/20 mala privreda
Zakon o javno-privatnom partnerstvu ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 06/16 01.07.2016 javno-privatno partnerstvo,partnerstvo Godina XXI - Broj 6 ZENICA, petak, 01.07.2016.god. SKUPŠTINA 198. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉkodobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, na 29. sjednici, odrţanoj 28.06.2016. godine, d o n o s i: ZAKON O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU DIO PRVI – OPĆE ODREDBE Ĉlan 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim zakonom propisuju se predmet, naĉela i obiljeţja javno-privatnog partnerstva (u daljnjem tekstu: JPP), modeli JPP-a, odobravanje projekata JPP-a i postupak odabira privatnog partnera, prava i obaveze javnih i privatnih partnera, nadzor nad njihovom realizacijom, te druga pitanja od znaĉaja za javno-privatno partnerstvo iz nadleţnosti Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Kanton) i jedinica lokalne samouprave (grad/općina, u daljem tekstu: JLS), sa podruĉja Kantona. (2) Na pitanja koja nisu ureĊena ovim Zakonom, primjenjivat će se posebni zakoni, zavisno od javne usluge koja je predmet javno-privatnog partnerstva. Ĉlan 2. (Gramatiĉka terminologija) Gramatiĉka terminologija korištenja muškog i ţenskog roda za pojmove u ovom zakonu, podrazumjeva oba roda. Ĉlan 3. (Cilj Zakona) Cilj ovog Zakona je da postavi jasan, nediskriminatoran i uĉinkovit pravni okvir za provedbu JPP projekata kojim će se kroz uĉešće privatnog sektora unaprjeĊivati standard javnih usluga iz nadleţnosti Kantona i JLS sa podruĉja Kantona, a ujedno i pospješiti uslovi za dalji ekonomski rast i razvoj na podruĉju Kantona i JLS sa podruĉja Kantona. Ĉlan 4. (Osnovni pojmovi) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća znaĉenja: a) Javno-privatno partnerstvo je dugoroĉan ugovorni odnos izmeĊu javnog i privatnog partnera sa ciljem pruţanja javnih usluga iz nadleţnosti javnog partnera korištenjem upravljaĉkih, tehniĉkih, finansijskih i inovacijskih sposobnosti privatnog partnera, kao i razmjenom umijeća i znanja izmeĊu javnog i privatnog partnera, u skladu sa odredbama ovog Zakona. b) Projekat JPP je skup aktivnosti koji se pokreće, priprema, ugovara i provodi na naĉin propisan ovim Zakonom. c) Javni partner, koji sa privatnim partnerom sklapa ugovor o JPP, je organ uprave i upravne organizacije Kantona i jedinica lokalne samouprave sa podruĉja Kantona, javne ustanove i javna preduzeća ĉiji je osnivaĉ i većinski vlasnik Kanton ili JLS, nadleţan za pruţanje predmetne javne usluge. d) Privatni partner je jedno ili više domaćih i/ili stranih pravno lice odabrano na osnovu provedenog postupka propisanog ovim Zakonom i koji s javnim partnerom sklapa ugovor o JPP-u. e) Ugovor o JPP-u je osnovni ugovor sklopljen izmeĊu javnog i privatnog partnera kojim se u svrhu provedbe projekata JPP-a ureĊuju prava i obaveze ugovornih strana. f) Konsultant je jedna i/ili više fiziĉkih i/ili pravnih lica koja posjeduje specijalistiĉka znanja nuţna za pripremu, ugovaranje i provedbu projekata JPP-a. Broj 6– strana 744 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 01.07.2016. Ĉlan 5. (Predmet javno-privatnog partnerstva) (1) Predmet JPP-a je istraţivanje, projektovanje, izgradnja, rekonstrukcija, upravljanje i odrţavanje javnih resursa za zadovoljavanje javnih potreba iz nadleţnosti javnog partnera. (2) Predmet JPP-a ne moţe biti iskljuĉivo istraţivanje, graĊenje, isporuka robe i pruţanje javne usluge, kao ni iskljuĉivo koncesija za korištenje općeg ili drugog dobra u svrhu privrednih aktivnosti. Ĉlan 6. (Osnovna obiljeţja JPP) Osnovna obiljeţja JPP-a su sljedeća: a) privatni partner od javnog partnera moţe preuzeti obavezu istraţivanja i projektovanja, gradnje i/ili rekonstrukcije javne infrastrukture i/ili graĊevine od javnog interesa, preuzimajući pri tome obaveze kao što su finansiranje, upravljanje i odrţavanje, a u svrhu pruţanja krajnjim korisnicima javne usluge iz nadleţnosti javnog partnera, ili u svrhu osiguravanja javnom partneru potrebnih preduvjeta za pruţanje javnih usluga iz njegovih nadleţnosti; b) u svrhu realizacije ugovora o JPP, javni partner prenosi na privatnog partnera pravo graĊenja i/ili privatnom partneru dodjeljuje koncesiju i/ili privatnom partneru plaća naknadu u novcu. c) javni partner moţe, u skladu sa svrhom projekta JPP-a, dopustiti i obavljanje komercijalnih djelatnosti s ciljem naplate prihoda od trećih osoba na trţištu. Ako obavljanje komercijalnih djelatnosti nije ugovoreno, ono nije dopušteno. d) javni partner moţe prenijeti pravo graĊenja na privatnog partnera i bez plaćanja naknade, a sva pitanja vezana uz prijenos prava graĊenja, ukljuĉujući i visinu naknade, javni i privatni partner ureĊuju ugovorom o javno-privatnom partnerstvu. e) svaki od partnera preuzima odgovornost za rizike kojima moţe efikasnije upravljati ili je odgovornost podijeljena, što se mora precizno definisati Ugovorom o JPP-u. f) privatni partner od javnog partnera preuzima obavezu i rizike vezane uz finansiranje i proces gradnje, te najmanje jedan od dva kljuĉna rizika: rizik raspoloţivosti javne graĊevine ili rizik potraţnje. g) ugovori o JPP ne mogu biti osnov za promjenu vlasništva na postojećim niti budućim javnim ili općim dobrima odnosno javna imovina ostaje u javnom vlasništvu i nakon isteka ugovora o JPP. Ĉlan 7. (Naĉela) Javno-privatno partnerstvo provodi se u skladu sa naĉelima zaštite javnog interesa, jednakog tretmana (jednakopravnost), transparentnosti, konkurentnosti i ekonomiĉnosti. Ĉlan 8. (Modeli javno-privatnog partnerstva) Javno-privatno partnerstvo se u smislu ovog zakona provodi po jednom od slijedećih modela: a) osnovni model je model gdje je pravni osnov pravo graĊenja i po kojem se plaćanje naknade privatnom partneru u potpunosti ili većim dijelom vrši iz budţeta na osnovu raspoloţivosti javne usluge prema ugovorenim standardima. b) posebni model je model gdje je pravni osnov koncesija i po kojem se plaćanje naknade privatnom partneru u potpunosti ili većim dijelom vrši od krajnjih korisnika, na osnovu korištenja javne usluge prema ugovorenim standardima. Ĉlan 9. (Nadleţnost za projekte JPP) (1) Postupak dodjele, provoĊenje i nadzora nad ugovorom JPP provodi javni partner iz ĉlana 4. stav (1) taĉka c) ovog zakona. (2) Izvještaj o nadzoru nad provoĊenjem ugovora o JPP za prethodnu kalendarsku godinu, javni partner dostavlja Ministarstvu za privredu, za potrebe voĊenja Registra i pripreme godišnjih izvještaja o provedbi Zakona, najkasnije do 30. marta. DIO DRUGI – DODJELA UGOVORA O JAVNOPRIVATNOM PARTNERSTVU Ĉlan 10. (Postupak dodjele ugovora JPP-a) Postupak dodjele ugovora JPP sastoji se iz sljedećih faza: a) Identifikacija projekta JPP b) Priprema prijedloga projekta JPP c) Odabir privatnog partnera d) Ugovaranje JPP petak, 01.07.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 6 – strana 745 Ĉlan 11. (Identifikacija projekata JPP) (1) Javni partner duţan je izraditi srednjoroĉni (trogodišnji) i godišnji plan potencijalnih projekata JPP-a na naĉin propisan ovim Zakonom. (2) Srednjoroĉni plan navodi prioritetne javne usluge koje će se unapreĊivati u planskom periodu, potrebna sredstva za provoĊenje plana, oĉekivane rezultate u smislu doprinosa implementaciji strateško-planskog dokumenta, procjenu rizika i tabelarni pregled potencijalnih projekata (naziv, kratki opis projekta, svrha i cilj projekta, procjenjena vrijednost projekta i oĉekivani model JPP). (3) Godišnji plan mora biti u skladu sa srednjoroĉnim planom i sadrţi: a. tabelarni pregled projekata JPP na kojima će se raditi u planskom periodu, (naziv i kratki opis projekta, svrha i cilj projekta, procjenjena vrijednost projekta i oĉekivani model JPP) b. kratki opisi projekata JPP u formularu propisanom podzakonskim aktom c. planirana budţetska sredstva za implementaciju plana razvrstana po aktivnostima (4) Godišnji plan projekata JPP priprema se, usvaja i objavljuje uporedo sa budţetom javnog tijela. (5) Javni partner duţan je po usvajanju planova iz stava (1) ovog ĉlana iste objaviti na svojoj web-stranici i dostaviti Ministarstvu za privredu, nadleţnom za provoĊenje upravnog nadzora. (6) Identifikacija potencijalnih projekata JPP vrši se u skladu sa strateško-planskim dokumentom javnog partnera i kriterijima iz podzakonskog akta. (7) Vlada Kantona će donijeti Uredbu kojom će bliţe urediti sadrţaj formulara na kome se podnosi kratak opis projekta JPP, postupak i kriterije za izbor radnog tijela i konsultanta, minimalni sadrţaj studije opravdanosti, dodatni sadrţaj ugovora o JPP, naĉin registracije ugovora o JPP-u i dr. pitanja koja se odnose na primjenu ovog Zakona. Ĉlan 12. (Priprema prijedloga projekta JPP) (1) Priprema prijedloga projekta JPP obuhvata: a) Uspostavljanje radnog tijela; b) Izrada dinamiĉkog plana rada; c) Opis projekta; d) Priprema idejnog rješenja i/ili idejnog projekta, zavisno od sloţenosti projekta; e) Priprema studije opravdanosti; f) Donošenje konaĉne odluke o projektu (prihvatanje ili odbijanje). (2) Javni partner podnosi prijedlog projekta, (opis projekta i studiju opravdanosti), nadleţnom tijelu za donošenje Odluke o opredjeljenosti za uspostavljanje JPP. (3) Javni partner dostavlja Odluku o opredjeljenosti za uspostavljanje JPP Ministarstvu za privredu u roku od sedam dana od dana donošenja. Ĉlan 13. (Radno tijelo za pripremu prijedloga projekta JPP) (1) Javni partner za svaki projekat JPP formira radno tijelo za pripremu projekta JPP i provoĊenje postupka dodjele ugovora JPP. (2) Radno tijelo iz stava (1) ovog ĉlana za projekte JPP iz nadleţnosti Kantona imenuje Vlada Kantona, a za projekte JPP iz nadleţnosti JLS imenuje gradonaĉelnik odnosno naĉelnik JLS. (3) Javni partner u radno tijelo moţe imenovati konsultanta iz ĉlana 4. stav (1) taĉka f) ovog zakona, koji ne smije biti u sukobu interesa u odnosu na privatnog partnera. (4) Postupak i kriterije za izbor ĉlanova radnog tijela i konsultanata, njihova prava i obaveze, sadrţani su u Uredbi iz ĉlana 11. stav (7), koju donosi Vlada Kantona. Ĉlan 14. (Dinamiĉki plan rada) Radno tijelo priprema dinamiĉki plan za pripremu prijedloga projekta JPP prema obrascu ĉiji je sadrţaj i forma propisan Uredbom iz ĉlana 11. stav (7). Ĉlan 15. (Opis projekta) Radno tijelo priprema opis projekta JPP prema obrascu ĉiji je sadrţaj i forma propisan Uredbom iz ĉlana 11. stav (7). Ĉlan 16. (Idejno rješenje i/ili idejni projekat) Idejno rješenje i idejni projekat se pripremaju u skladu sa zakonom. Broj 6– strana 746 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 01.07.2016. Ĉlan 17. (Studija opravdanosti) (1) Javni partner priprema studiju opravdanosti ĉiji je minimalni sadrţaj propisan Uredbom iz ĉlana 11. stav (7). (2) Javni partner priprema studiju opravdanosti samostalno ili uz pomoć konsultanta, u zavisnosti od raspoloţivih kapaciteta javnog partnera. (3) Izbor konsultanta javni partner vrši na osnovu javnog poziva. (4) Kriteriji i postupak za izbor konsultanta propisani su Uredbom iz ĉlana 11. stav (7). Ĉlan 18. (Uĉešće privatnog sektora u pripremi prijedloga projekta) (1) Po objavljivanju srednjoroĉnog i godišnjeg plana projekata JPP, javni partner moţe na pismeni zahtjev zainteresovanog privatnog partnera odobriti da privatni partner pripremi dio prijedloga odreĊenog projekta JPP (idejni projekat i studiju opravdanosti) na naĉin propisan ovim zakonom i Uredbom iz ĉlana 11. stav (7). (2) Ukoliko nakon provedenog javnog postupka odabira privatnog partnera, zainteresovani privatni partner iz stava (1) ovog ĉlana ne bude izabran, ima pravo na povrat uloţenih sredstava od strane odabranog privatnog partnera na ime otkupa projektne dokumentacije. (3) Uzajamna prava i obaveze, kao i cijena projektne dokumentacije iz stava (1) i (2) ovog ĉlana, regulišu se ugovorom izmeĊu javnog partnera i zainteresovanog privatnog partnera. (4) U sluĉaju da interes za pripremom odreĊenog projektnog prijedloga iskaţe više privatnih partnera, prednost za sklapanje ugovora iz stava (3) ovog ĉlana biti će data privatnom partneru koji prvi podnese zahtjev iz stava (1) ovog ĉlana. Ĉlan 19. (Odabir privatnog partnera) (1) Javni partner donosi Odluku o izboru privatnog partnera na osnovu javnog poziva. (2) Kriteriji i postupak izbora privatnog partnera propisani su Uredbom iz ĉlana 11. stav (7). (3) Javni partner dostavlja Odluku o izboru privatnog partnera Ministarstvu za privredu Kantona najkasnije sedam (7) dana od dana donošenja. Ĉlan 20. (Ugovoranje JPP) (1) Javni partner po potrebi, zavisno od vrste projekta, dopunjava sastav radnog tijela iz ĉlana 13., stav (1) resursima neophodnim za provoĊenje postupka ugovaranja JPP. (2) Postupak ugovaranja JPP sa izabranim privatnim partnerom vrši se u tri faze: a) priprema nacrta ugovora JPP b) pregovaranje o elementima iz nacrta ugovora o JPP c) sklapanje ugovora o JPP Ĉlan 21. (Nacrt ugovora o JPP) (1) Nacrt ugovora o JPP radno tijelo priprema na osnovu prijedloga projekta JPP iz ĉlana 12. ovog zakona. (2) Nacrt ugovora o JPP obavezno sadrţi sljedeće elemente: a) Uvod, b) Ugovorne strane, c) Definicija pojmova, d) Svrha i predmet ugovora odnosno postavljeni standard javne usluge, e) Vrijeme na koje je ugovor sklopljen, f) Imovinske obaveze i prava ugovornih strana, g) Podjela rizika i pripadajućih troškova izmeĊu ugovornih strana, h) Finansiranje projekta, i) Plaćanje ugovornih strana, j) Finansijske garancije za izvršenje ugovora, k) Finansijske garancije za izvršenje obaveza podugovaraĉa, l) DogaĊaji koji mogu prouzrokovati štetu i naĉin postupanja ugovornih strana u sluĉaju njihovog nastanka, ukljuĉujući i višu silu, m) Zatezne kamate, n) Police osiguranja, o) Posljedica neispunjenja ugovornih obaveza, petak, 01.07.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 6 – strana 747 p) Pravo nadzora od strane javnog partnera, r) Naknadna nemogućnost neispunjenja ugovora, s) Postupak i uslovi preuzimanja graĊevine ako ugovor o JPP obuhvata izgradnju graĊevina, t) Prestanak ugovora, u) Raskid ugovora i posljedice raskida ugovora, v) Zaštita okoliša, z) Naĉin slanja obavijesti tokom ugovornog perioda, aa) Zaštita intelektualnog vlasništva, poslovna tajna i tajnost podataka, ab) Podugovaranje, ac) Rješavanje sporova proizašlih iz ugovora, ad) Salvatorna odredba, ae) Stupanje ugovora na snagu, af) Druga prava, obaveze i odgovornosti ugovornih strana. (3) Dodatni sadrţaj ugovora o JPP propisan je Uredbom iz ĉlana 11. stav (7). (4) Na sva pitanja koja nisu regulisana u stavu (2) ovog ĉlana primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima. Ĉlan 22. (Pregovaranje o elementima nacrta ugovora o JPP) (1) Javni partner je u roku od 15 dana od dana donošenja pravosnaţne Odluke o izboru privatnog partnera obavezan dostaviti nacrt ugovora o JPP izabranom privatnom partneru. (2) Privatni partner je duţan u roku od 30 dana od dana prijema nacrta ugovora o JPP pismeno se izjasniti o dostavljenom nacrtu ugovora o JPP. (3) Ugovorne strane mogu, u zavisnosti od sadrţaja odgovora privatnog partnera, nastaviti pregovaranje do konaĉnog usaglašavanja volje obiju strana. (4) Postupak pregovaranja iz stava (3) ovog ĉlana ne moţe trajati duţe od 60 dana od dana prijema. (5) U sluĉaju neuspješnog postupka pregovaranja sa izabranim privatnim partnerom, javni partner dostavlja nacrt ugovora o JPP iz ĉlana 21. sljedeće rangiranom privatnom partneru. Ĉlan 23. (Sklapanje ugovora o JPP-u) (1) Konaĉni tekst ugovora o JPP i svakog naknadno potpisanog aneksa ugovora javni partner dostavlja na mišljenje nadleţnom Pravobranilaštvu. (2) Javni partner duţan je registrovati ugovor o JPP i svaki aneks na ugovor u roku od tri (3) dana od dana potpisivanja na naĉin propisan Uredbom iz ĉlana 11. stav (7). DIO TREĆI – PROVOĐENJE ZAKONA Ĉlan 24. (Poslovi na provoĊenju Zakona) Ministarstvo za privredu, zaduţeno za provoĊenje ovog Zakona, vrši sljedeće poslove: a) priprema i podnosi Vladi godišnji plan aktivnosti za provedbu Zakona, b) priprema i podnosi godišnje izvještaje o provedbi Zakona, c) ustrojava i vodi javni Registar, i obezbjeĊuje da Registar bude javno dostupan, d) priprema i daje struĉna mišljenja o pojedinim pitanjima iz ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, e) daje mišljenje o osnovanosti inicijativa za izmjene i dopune ovoga Zakona i drugih propisa o javnoprivatnom partnerstvu, f) u saradnji s drugim nadleţnim tijelima organizira specijalistiĉke programe edukacije za javna tijela i druge uĉesnike, g) saraĊuje s nauĉnim i istraţivaĉkim institucijama, socijalnim partnerima, privrednim i nevladinim udruţenjima i drugim zainteresiranim stranama u svrhu unapreĊivanja primjene Zakona, h) promovira i izuĉava primjenu najbolje prakse JPPa, te u svom domenu saraĊuje s inozemnim nacionalnim tijelima i meĊunarodnim organizacijama i institucijama ovlaštenim za JPP, i) obavlja i druge poslove u skladu sa odredbama ovog Zakona. Ĉlan 25. (Sredstva za provoĊenje Zakona) Sredstva za provoĊenje poslova iz ĉlana 24. osiguravaju se u budţetu Kantona na posebnoj budţetskoj poziciji u okviru Ministarstva za privredu, u skladu sa planom budţeta za tekuću godinu. Broj 6– strana 748 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 01.07.2016. DIO ĈETVRTI - PRAVNA ZAŠTITA Ĉlan 26. (Pravna zaštita u postupku izbora privatnog partnera) (1) Na odluku o izboru privatnog partnera moţe se izjaviti ţalba u roku od 15 dana od dana prijema odluke. (2) Ţalba se izjavljuje Ministarstvu za privredu za projekte JPP iz nadleţnosti JLS, a za projekte JPP iz nadleţnosti Kantona drugostepenoj komisiji Vlade. (3) Ţalbeni postupak provodi se u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Ĉlan 27. (Spor o nadleţnosti) U sluĉaju sukoba nadleţnosti vezano za projekte JPP-a izmeĊu javnih tijela, primjenjivat će se odredbe Zakona o upravnom postupku. DIO PETI - KAZNENE ODREDBE Ĉlan 28. (Pokretanje prekršajnog postupka) Ako Ministarstvo za privredu Kantona i/ili drugo nadleţno javno tijelo utvrdi da je došlo do povrede odredbi ovog Zakona od strane javnog ili privatnog partnera, podnosi sudu nadleţnom za prekršaje prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka. Ĉlan 29. (Novĉane kazne) (1) Novĉanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 konvertibilnih maraka (KM) kaznit će se za prekršaj javni partner ako: a) ne provodi postupak pripreme i ugovaranja JPP projekta na naĉin propisan ĉlanovima 10.-23. ovog Zakona i Uredbom iz ĉlana 11. stav (7); b) ne dostavi ili ne dostavi u propisanom roku ili na propisani naĉin dokumente iz ĉlana 9. stav (2), ĉlana 11. stav (4), ĉlana 12. stav (3), ĉlana 19. stav (3), ĉlana 22. stav (1) i ĉlana 23. stav (2). (2) Novĉanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 konvertibilnih maraka (KM) kaznit će se za prekršaj privatni partner ako ne dostavi ili ne dostavi u propisanom roku ili na propisani naĉin dokument iz ĉlana 22. stav (2). (3) Novĉanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorna osoba javnog odnosno privatnog partnera za prekršaje iz stava (1) i stava (2) ovog ĉlana. Ĉlan 30. (Antikorupcija) Postupci javnog odnosno privatnog partnera za vrijeme pripreme, ugovaranja i/ili implementacije JPP projekta, a koji imaju obiljeţja kriviĉne odgovornosti, a naroĉito zloupotreba poloţaja, te primanje i davanje mita, istraţivat će se i procesuirati u skladu sa zakonom. DIO ŠESTI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 31. (Donošenje podzakonskih i drugih pravnih akata) (1) Vlada i Skupština Kantona će, na prijedlog Ministarstva za privredu, najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, donijeti odluke koje će omogućiti funkcionisanje Ministarstva za privredu u skladu sa odredbama ĉlana 25. ovog Zakona. (2) Vlada će, na prijedlog Ministarstva za privredu, najkasnije u roku od 30 dana od dana donošenja odluka iz stava (1) ovog ĉlana odnosno 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, donijeti Uredbu iz ĉlana 11. stav (7) Zakona o javno-privatnom partnerstvu Zeniĉko-dobojskog kantona. (3) Sva javna tijela sa podruĉja Kantona odnosno organi uprave i upravne organizacije Kantona i JLS sa podruĉja Kantona, javne ustanove i javna preduzeća ĉiji je osnivaĉ i većinski vlasnik Kanton ili JLS, duţna su u roku od 60 dana od dana donošenja Uredbe iz stava (2) ovog ĉlana postupiti u skladu sa odredbama ĉlana 11. ovog Zakona. (4) Odredba iz stava (3) ovog ĉlana obavezujuća je i za javna tijela koja ne planiraju pokretati projekte JPP u naredne tri godine. (5) Pravilnik o ustrojstvu i voĊenju registra iz ĉlana 24. ovog Zakona donijet će Ministarstvo u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ĉlan 32. (Primjena zakona na postupke koji nisu pravosnaţno okonĉani) Svi postupci koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu pravosnaţno okonĉani, završit će se po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka. petak, 01.07.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 6 – strana 749 Ĉlan 33. (Prestanak primjene)
Zakon o sudskim taksama ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 01/16 29.01.2016 SN ZDK 02/14 sudske takse,takse,sud,tužba,zdk petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 151 6. Na osnovu ĉlana 2. Zakona o dopuni Zakona o sudskim taksama ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 5/15) i ĉlana 44. stav (1) taĉka d) Poslovnika Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona – Novi preĉišćeni tekst ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 7/12 i 12/13), Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona, na 19. sjednici odrţanoj 29.01.2016. godine, utvrdila je Preĉišćeni tekst Zakona o sudskim taksama. Preĉišćeni tekst Zakona o sudskim taksama obuhvata: Zakona o sudskim taksama ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 12/09), Zakon o izmjeni Zakona o sudskim taksama ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 4/11), Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 7/11), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 9/13), Zakon o dopuni Zakona o sudskim taksama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 1/15), Zakon o dopuni Zakona o sudskim taksama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 5/15) u kojima su oznaĉeni dani stupanja na snagu tih zakona. ZAKON O SUDSKIM TAKSAMA -Preĉišćeni tekst- DIO PRVI- OPĆE ODREDBE Ĉlan 1. (Plaćanje sudske takse) (1) Ovim zakonom propisuje se naĉin plaćanja sudske takse u postupku pred sudovima Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). (2) Postupci u kojima se plaća sudska taksa i visina sudske takse za pojedine radnje, utvrĊeni su u Tarifi sudskih taksi, koja se nalazi u prilogu ovog zakona i ĉini njegov sastavni dio. Ĉlan 2. (Obveznik plaćanja takse) (1) Sudske takse ( u daljem tekstu: taksa) propisane ovim zakonom plaća lice po ĉijem zahtjevu ili u ĉijem interesu se preduzimaju radnje u postupku, za koje je ovim zakonom utvrĊeno plaćanje takse (u daljem tekstu: takseni obveznik). (2) Za podneske i zapisnike koji zamjenjuju podneske taksu je duţno da plati lice koje podnosi podneske, lice na ĉiji zahtjev se sastavlja zapisnik, odnosno lice u ĉijem interesu se preduzimaju radnje. (3) Za odluku prvostepenog suda taksu je duţan da plati tuţilac, odnosno predlagaĉ, odnosno traţilac izvršenja, a za sudsku nagodbu taksu su duţne da plate obje strane, ukoliko u nagodbi nije drugaĉije ugovoreno. (4) Za odluku drugostepenog suda i za odluku po vanrednom pravnom sredstvu, taksu je duţan da plati podnosilac ţalbe, odnosno lice u ĉijem interesu je pokrenut postupak po vanrednom pravnom sredstvu. (5) Kada su u skladu sa odredbama ovog zakona taksu duţna da plate dva ili više lica zajedno, njihova obaveza je solidarna. Ĉlan 3. (Plaćanje takse u zemljišno-knjiţnim postupcima) (1) Taksu za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima duţno je platiti lice u ĉiju se korist vrši upis. Ako upis traţi lice ĉije se pravo ograniĉava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugo lice, to lice takoĊe solidarno jamĉi za plaćanje takse sa licima u ĉiju se korist vrši upis. (2) Taksa za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima plaća se i kad se upis vrši po sluţbenoj duţnosti, ako se ne radi o upisu koji je osloboĊen od takse. (3) Ako se u zemljišno-knjiţnim postupcima, na osnovu jednog zahtjeva, upisuje više prava u korist jednog lica, taksa se plaća onoliko puta koliko se upisa traţi. (4) Taksa za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima plaća se i kad se upis vrši u toku parniĉnog, vanparniĉnog ili izvršnog postupka. (5) Za davanje usmenih informacija i obavještenja u zemljišno-knjiţnim postupcima se ne naplaćuje ni sudska taksa ni dodatni troškovi. Ĉlan 4. (Obavezno dostavljanje dokaza o plaćenoj taksi) (1) Uz podnesak (tuţba, prijedlog, pravni lijek i dr.) obavezno se dostavlja dokaz o plaćenoj taksi. (2) Ukoliko stranka smatra da ispunjava zakonom propisane uslove da bude osloboĊena plaćanja takse, mora uz podnesak podnijeti i zahtjev za oslobaĊanje od plaćanja takse. Broj 1 – strana 152 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. (3) U vlasniĉkim sporovima o nekretninama, uz podnesak se obavezno prilaţe i dokaz o utvrĊenoj vrijednosti nekretnine. Ĉlan 5. (Vrijeme nastanka obaveze plaćanja takse) Ako ovim zakonom nije drugaĉije propisano, taksena obaveza nastaje: a) za sudske odluke - danom donošenja sudske odluke, a ukoliko jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, od dana dostavljanja pismene obavijesti o datumu donošenja odluke, odnosno danom dostavljanja odluke ako se dostava vrši u skladu sa zakonskim odredbama o dostavi; b) za sudske nagodbe - kada se zakljuĉe; c) za paušalnu taksu u postupku raspravljanja zaostav-štine - danom donošenja rješenja o nasljeĊivanju; d) u postupku steĉaja - danom donošenja rješenja o glavnoj diobi u postupku steĉaja; e) u postupku likvidacije - danom donošenja rješenja o zakljuĉenju likvidacionog postupka; f) za sudske prepise - kada se zatraţe od suda; g) za ostale radnje - kada se zatraţi njihovo preduzi-manje. Ĉlan 6. (Naknadno plaćanje takse) (1) Izuzetno od obaveze iz ĉlana 4. ovog zakona, za podneske i odluke u upravnim sporovima u stvarima penzijskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, djeĉijeg dodatka, starateljstva, socijalne pomoći i zakonskog izdrţavanja, taksa se plaća samo ako tuţba bude odbijena ili odbaĉena. (2) Taksena obaveza iz stava (1) ovog ĉlana nastaje danom donošenja odluke. Ĉlan 7. (Obraĉun i kontrola plaćanja takse) (1) Visinu takse utvrĊuje sud. (2) Ako taksa nije plaćena sud poziva stranku da je plati. Ukoliko i pored toga stranka ne plati taksu, sud o tome donosi rješenje. (3) Protiv tog rješenja stranka ima pravo ţalbe. Rok za ţalbu je 8 dana. Ĉlan 8. (Naĉin plaćanja takse) Takse predviĊene Taksenom tarifom su prihod Budţeta Kantona i plaćaju se u gotovom novcu uplatom na propisani raĉun javnih prihoda. Ĉlan 9. (Rok zastare naplate takse) Pravo na naplatu takse zastarijeva u roku od pet (5) godina od dana nastanka taksene obaveze. DIO DRUGI- OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA TAKSE Ĉlan 10. (OsloboĊeni od obaveze plaćanja takse) (1) Od plaćanja takse osloboĊeni su: a) drţava Bosna i Hercegovina i njeni organi, b) entiteti i njihovi organi, c) Brĉko Distrikt Bosne i Hercegovine, d) kantoni i njihovi organi, e) jedinice lokalne samouprave, f) Agencija za privatizaciju Zeniĉko-dobojskog kantona, g) ustanove socijalne zaštite, h) osnovne i srednje škole sa podruĉja Zeniĉko-doboj-skog kantona, i) dobitnik ratnog priznanja ili odlikovanja, ratni vojni invalid, ĉlan porodice šehida, poginulog, umrlog, nestalog branioca, ĉlan uţe porodice poginulog, umrlog ili nestalog dobitnika ratnog priznanja ili odlikovanja, nezaposleni demobilizirani branilac, kao i invalid sa procentom invalidnosti iznad 60%, j) pravna i fiziĉka lica koja vrše ovjeru potpisa na ugovorima o otkupu stana na kojima postoji stanarsko pravo u postupku privatizacije stanova, k) djeca predškolskog uzrasta, uĉenici i studenti za vrijeme redovnog školovanja, l) izdrţavana lica u postupcima utvrĊivanja i ostvarivanja prava po osnovu zakonskog izdrţavanja, m) lice u sporu u vezi sa ostvarivanjem njegovih prava iz radnog odnosa, petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 153 n) nasljednici prvog nasljednog reda za raspravljanje zaostavštine i za uknjiţbu vlasništva odnosno suvlasništva na nasljeĊenim nekretninama, o) notari kad u ostavinskom postupku postupaju kao povjerenici suda. (2) Takse za podneske i radnje ne plaća lice koje poklanja svoju imovinu organima iz stava (1) ovog ĉlana, socijalno-humanitarnim, nauĉnim ili kulturnim organizacijama, ustanovama ili fondacijama ili crkvama i vjerskim zajednicama. (3) Strano fiziĉko i pravno lice je osloboĊeno plaćanja takse ako je to predviĊeno meĊunarodnim ugovorom ili pod uslovom reciprociteta. U sluĉaju sumnje o postojanju reciprociteta, prethodno se pribavlja mišljenje nadleţnog ministarstva Bosne i Hercegovine. Ĉlan 11. (Kada se po zakonu ne plaća sudska taksa) (1) U zemljišno-knjiţnim postupcima ne plaća se taksa za: a) upis opravdanja predbiljeţbe, b) potpuno ili djelimiĉno brisanje nekog upisanog prava, c) sluţbene radnje u postupku ureĊenja, zasnivanja i ispravljanja zemljišnih knjiga, osim ako je greška nastala krivicom titulara prava, u postupku usklaĊivanja zemljišnih knjiga sa faktiĉkim stanjem, kao i u postupku za obnavljanje uništenih zemljišnih knjiga, ukoliko se vjerodostojnom ispravom utvrdi da je upis bio prije proveden, d) upis sprovoĊenja odluke o diobi prava vlasništva ili prava sluţnosti korištenja, ako su uĉesnici diobe bili upisani kao suvlasnici tih prava, e) za zabiljeţbu privremene uprave odreĊene u toku postupka prinudne javne prodaje, kao i za zabiljeţbu prinudne uprave odreĊene umjesto prinudne javne prodaje, f) naknadni upis supruţnika kao suvlasnika na osnovu sudske odluke, ako je jedan od supruţnika upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, kao i za upis kojim se oznaĉava idealni dio svakog supruţnika na nekretninama koje su u njihovom suvlasništvu, g) upis u zemljišne knjige prava konstituisanih zakonom u korist graĊana, h) sve ostale radnje koje se poduzimaju po sluţbenoj duţnosti. (2) U postupku steĉaja i likvidacije taksa se ne plaća za: a) podneske steĉajnog ili likvidacionog upravnika, b) podneske kojima se prijavljuje upis steĉajnog ili likvidacionog postupka, ili upis u sudski registar koji se vrši po sluţbenoj duţnosti. (3) Za upis odluke o otvaranju steĉajnog postupka, odluke o pokretanju postupka likvidacije, kao i odluke o zabrani obavljanja odreĊene djelatnosti, odnosno poslova pravnog lica, ne plaća se taksa. Ĉlan 12. (Sudsko oslobaĊanje) (1) Sud moţe osloboditi obveznika od plaćanja takse ako bi plaćanjem takse, imajući u vidu visinu sredstava iz kojih se obveznik i ĉlanovi njegove porodice izdrţavaju, ta sredstva bila u tolikoj mjeri umanjena da bi time bila ugroţena njihova egzistencija. (2) Odluku iz stava (1) ovog ĉlana donosi sud na pismeni zahtjev taksenog obveznika. Prije donošenja odluke, sud će cijeniti sve okolnosti, a naroĉito će uzeti u obzir vrijednost mjerodavnu za naplatu takse, ukupan prihod i imovinu taksenog obveznika i ĉlanova njegovog domaćinstva, kao i broj lica koja takseni obveznik izdrţava. (3) Pod porodicom u smislu odredaba ovog zakona se podrazumjeva porodica kako je to definisano ĉlanom 2. stav (1) Porodiĉnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 35/05). Ĉlan 13. (Dokazi za oslobaĊanje od obaveze za plaćanje takse) (1) Visina prihoda taksenog obveznika i ĉlanova njegove porodice, dokazuje se na osnovu uvjerenja nadleţnog organa uprave, odnosno drugih pismenih dokaza koje je takseni obveznik duţan da podnese o svom imovnom stanju. (2) Uvjerenje iz stava (1) ovog ĉlana sluţi kao dokaz za oslobaĊanje od plaćanja takse samo ako od njegovog izdavanja do podnošenja zahtjeva za oslobaĊanje nije proteklo više od mjesec dana. (3) Kada je to potrebno, sud moţe, po sluţbenoj duţnosti, pribaviti potrebne podatke i obavještenja o imovnom stanju taksenog obveznika i ĉlanova njegove porodice, a moţe o tome saslušati i protivnu stranku. Broj 1 – strana 154 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. Ĉlan 14. (Rješenje o oslobaĊanju od obaveze plaćanja takse) (1) Rješenje o oslobaĊanju od obaveze plaćanja takse odnosi se na sve takse po odgovarajućem predmetu, bez obzira kada je nastala taksena obaveza. (2) Sud moţe u toku postupka ukinuti rješenje o oslobaĊanju od plaćanja takse ako utvrdi da je takseni obveznik u stanju da plati taksu, a tom prilikom će odluĉiti da li će takseni obveznik u potpunosti ili djelimiĉno platiti taksu od koje je bio ranije osloboĊen. Ĉlan 15. (Vaţenje oslobaĊanja od obaveze plaćanja takse) (1) OslobaĊanje od obaveze plaćanja takse dato u parni-ĉnom i vanparniĉnom postupku, kao i u postupku u upravnim sporovima vaţi i u postupku izvršenja odluka donijetih u tim postupcima, ako se izvršenje zahtjeva u roku od tri mjeseca po pravosnaţnom okonĉanju postupka. (2) OslobaĊanje od obaveze plaćanja takse u vanpar-niĉnom i izvršnom postupku vaţi i u parniĉnom postupku koji nastane u toku i povodom vanparniĉnog i izvršnog postupka. Ĉlan 16. (Lica koja nisu duţna plaćati taksu za drugog) (1) Staralac lica ĉije je boravište nepoznato, staralac imovine ĉiji je sopstvenik nepoznat, kao i privremeni zastupnik stranke koga sud postavi u postupku, nisu duţni da plaćaju takse za lice koje zastupaju. (2) Naplata takse u sluĉajevima iz stava (1) ovog ĉlana vrši se iz imovine lica koja se zastupaju. (3) Neplaćenu taksu u sluĉajevima iz stava (1) ovog ĉlana sud će unositi u popis taksi i po završetku postupka postupiće u skladu sa odredbama ĉlana 31. ovog zakona. Ĉlan 17. (Lica na koje se odnosi oslobaĊanje od obaveze plaćanja takse) (1) OslobaĊanje od obaveze plaćanja takse odnosi se samo na lice kome je to oslobaĊanje priznato. (2) Kada više lica zajedniĉki predaju podnesak ili zajedno preduzmu radnju u postupku, a jedno ili više njih je osloboĊeno od obaveze plaćanja takse, lice koje nije osloboĊeno duţno je da plati taksu kao da nema osloboĊenih od obaveze plaćanja takse. Ĉlan 18. (Uspjeh u postupku i obaveza plaćanja takse) (1) Ako u parniĉnom i izvršnom postupku lice osloboĊeno od obaveze plaćanja takse uspije u postupku, taksu koju bi ono bilo duţno da plati da nije bilo osloboĊeno, platiće stranka koja ne uţiva oslobaĊanje i to u srazmjeri u kojoj je osloboĊena stranka uspjela u postupku. (2) Ako se izmeĊu stranke osloboĊene od obaveze plaćanja takse i stranke koja nije osloboĊena zakljuĉi sudska nagodba, taksu koju bi trebalo da plati osloboĊena stranka platiće stranka koja nije oslobo-Ċena, osim ako se stranke drugaĉije ne dogovore. Ĉlan 19. (Popis takse za plaćanje) (1) Kada u postupku pred sudom uĉestvuju na jednoj strani lice koje je osloboĊeno od obaveze plaćanja takse, a na drugoj lice koje nije osloboĊeno, sud je duţan da vodi i popis takse koju bi trebalo da plati osloboĊeno lice. (2) Popis takse se zakljuĉuje po završetku postupka. Ako se postupak završi na naĉin predviĊen ĉlanom 18. ovog zakona sud će postupiti u skladu sa odredbama ĉlana 31. ovog zakona. DIO TREĆI - UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA RADI NAPLATE TAKSE Ĉlan 20. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u parniĉnom postupku) (1) U parniĉnom postupku taksa se plaća prema vrijednosti predmeta spora. (2) Ako ovim zakonom nije drugaĉije odreĊeno, odredbe propisa o parniĉnom postupku, na osnovu kojih se utvrĊuje vrijednost spora, primjenjuju se i prilikom odreĊivanja vrijednosti spora radi naplate takse. Ĉlan 21. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora kod više tuţenih) Ako tuţilac jednom tuţbom obuhvati dva ili više tuţenih i traţi da tuţbeni zahtjev bude usvojen prema petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 155 slijedećem tuţenom, u sluĉaju da bude pravosnaţno odbijen prema onome koji je u tuţbi naveden prije njega, ili ako prema svakom od njih istiĉe isti zahtjev, ili ako prema pojedinim od njih istiĉe razliĉite zahtjeve koji su u meĊusobnoj vezi, vrijednost predmeta spora radi naplate takse odreĊuje se prema zahtjevu ĉija je vrijednost najveća. Ĉlan 22. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima u vezi sa zakonskim izdrţavanjem) Ako je predmet spora pravo na zakonsko izdrţavanje ili potraţivanje pojedinih iznosa zakonskog izdrţavanja, vrijednost predmeta spora radi naplate takse raĉuna se prema zbiru davanja za tri mjeseca, ako se izdrţavanje ne traţi za kraće vrijeme. Ĉlan 23. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima iz nasljednog prava) Ako je predmet spora nasljedno pravo na cijeloj zaostavštini, kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost ĉiste zaostavštine, a ako je predmet spora samo jedan dio zaostavštine ili odreĊena stvar iz zaostavštine, kao vrijednost predmeta spora uzima se ĉista vrijednost tog dijela, odnosno stvari. Ĉlan 24. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u vlasniĉko-pravnim sporovima) Vrijednost predmeta spora u vlasniĉko-pravnim sporo-vima o nepokretnostima, odreĊuje sudija koji vodi postu-pak prema prometnoj vrijednosti nepokretnosti koja je predmet spora. Ĉlan 25. (Šta se uzima kao vrijednost predmeta spora radi naplate takse) Kao vrijednost predmeta spora radi naplate takse uzima se: a) u diobnim parnicama – vrijednost dijela imovine koja se izdvaja iz zajedniĉke imovine koja je predmet diobe; b) u parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje ili trpljenje ili neĉinjenje ili izjava volje ili utvrĊenje da postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni odnos ili da se utvrdi istinitost ili neistinitost kakve isprave – iznos koji je tuţilac oznaĉio u tuţbi s tim da taj iznos ne moţe biti manji od 500,00 KM; c) u parnicama za proglašenje prestanka vaţnosti ugovora o arbitraţi – iznos od 500,00 KM; d) u sporovima o stvarnim i liĉnim sluţnostima i o doţivotnom izdrţavanju – iznos od 500,00 KM; e) u sporovima o utvrĊivanju reda prvenstva potraţi-vanja u izvršnom postupku – visina potraţivanja, a najviše 1.000,00 KM. Ĉlan 26. (Najniţi iznos predmeta vrijednosti spora) Ako se po odredbama ĉlanova od 20. do 26. ovog zakona ne moţe utvrditi vrijednost predmeta spora, kao vrijednost se uzima iznos od 500,00 KM. Ĉlan 27. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u izvršnom postupku) (1) U izvršnom postupku plaća se taksa prema vrijednosti zahtjeva koji treba izvršiti. (2) Pri utvrĊivanju vrijednosti zahtjeva u izvršnom postupku za naplatu takse shodno se primjenjuju odredbe ĉlanova od 20. do 26. ovog zakona. Ĉlan 28. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u upravnim sporovima) (1) U upravnim sporovima plaća se taksa prema vrije-dnosti predmeta spora, ako je predmet spora procje-njiv. (2) Vrijednost procjenjivog spora utvrĊuje se shodno odredbama ĉlana od 20. do 26. ovog zakona. (3) Ako predmet spora nije procjenjiv, plaća se taksa kao u Tarifnom broju 23. Tarife sudskih taksi. Ĉlan 29. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u ostalim postupcima) Kada je u vanparniĉnom postupku, u zemljišno-knji-ţnom postupku, u steĉajnom postupku i postupku likvidacije za plaćanje takse mjerodavna vrijednost zahtjeva, za njeno utvrĊenje će se shodno primjenjivati odredbe ĉlana od 20. do 26. ovog zakona, ako u Tarifi sudskih taksi nije drugaĉije odreĊeno. Broj 1 – strana 156 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. Ĉlan 30. (Promjena vrijednosti predmeta spora u toku postupka) (1) Ukoliko u toku trajanja postupka doĊe do promjene vrijednosti spora mijenja se i osnov za utvrĊivanje plaćanja sudske takse, pa se ista utvrĊuje prema izmjenjenoj vrijednosti spora. (2) Ako se pravnim lijekom, odnosno prigovorom protiv rješenja o izvršenju, odluka pobija samo u jednom dijelu, za plaćanje takse za pravni lijek, odnosno prigovor uzima se vrijednost samo pobijanog dijela. (3) Ako pravni lijek ulaţu obje stranke, taksa za pravni lijek odreĊuje se posebno za svaku stranku prema vrijednosti onog dijela odluke koji se pravnim lijekom pobija. (4) U statusnim sporovima, u sporovima za utvrĊivanje i u sporovima u kojima se tuţbeni zahtjev ne odnosi na novĉani iznos, za plaćanje takse za pravni lijek, mjerodavna je vrijednost prema kojoj je plaćena taksa za tuţbu. (5) Za pravni lijek koji se ulaţe samo protiv odluke o troškovima postupka ili odluke o sporednim potraţivanjima, taksa se plaća samo prema iznosu troškova postupka ili iznosu sporednih potraţivanja. DIO ĈETVRTI- POSTUPAK ZA NAPLATU NEPLAĆENE TAKSE Ĉlan 31. (Naplata neplaćene takse) (1) Takse ĉiji se iznos odreĊuje na kraju postupka, takseni obveznik je duţan platiti u roku od 8 dana od prijema rješenja iz ĉlana 7. ovog zakona. (2) Ako takseni obveznik ne plati taksu u navedenom roku, ista će se naplatiti u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku («Sluţbene novine Federacije BiH», broj: 32/03, 52/03, 33/06, 39/06 i 39/09). (3) Postupak za naplatu neplaćene takse pokreće pred nadleţnim sudom Kantonalno pravobranilaštvo. DIO PETI – POVRAT TAKSE Ĉlan 32. (Pravo na povrat plaćene takse) (1) Lice koje je platilo taksu koju uopšte nije bila duţno da plati ili je platilo taksu u iznosu većem od propisanog, kao i lice koje je platilo taksu za sudsku radnju, a ta radnja iz bilo kog razloga nije izvršena, ima pravo na povrat takse. (2) Postupak za povrat takse pokreće se na zahtjev lica iz stava (1). Ĉlan 33. (Rok za podnošenje zahtjeva za povrat plaćene takse) Zahtjev za povrat takse se podnosi sudu u roku od 30 dana od dana kada je taksa plaćena, odnosno od dana saznanja da sudska radnja nije izvršena, a najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je taksa plaćena. Ĉlan 34. (Zahtjev za povrat plaćene takse u sluĉaju medijacije) Ako se stranke, u toku postupka, a najkasnije do zakljuĉenja glavne rasprave, sporazumiju da će pristupiti rješavanju spora u postupku medijacije i u postupku medijacije postignu sporazum, imaju pravo na povrat naplaćene takse u punom iznosu. Ĉlan 35. (Rješenje o usvajanju zahtjeva za povrat plaćane takse) Ukoliko usvoji zahtjev za povrat takse, sud će primjerak rješenja dostaviti i nadleţnom ministarstvu, radi izvršenja povrata. Ĉlan 36. (Kada se ne plaća taksa) U postupku povrata takse ne plaća se taksa. petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 157 DIO ŠESTI - NADZOR NAD PRIMJENOM OVOG ZAKONA Ĉlan 37. (Nadleţan organ za vršenje nadzora) Nadzor nad provedbom odredaba ovog zakona vrši Ministarstvo za pravosuĊe i upravu Kantona, izuzev dijela koji se odnosi na Tarifu sudskih taksi, nad kojom nadzor vrši Ministarstvo finansija Kantona. DIO SEDMI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 38. (Plaćanje takse u prelaznom razdoblju) (1) Za podneske, radnje i isprave po kojima je taksena obaveza nastala do dana poĉetka primjene ovog zakona, a taksa nije plaćena, taksa će se platiti u skladu sa tarifom koja je vaţila do dana poĉetka primjene ovog zakona. (2) Taksa koja nije plaćena do stupanja na snagu ovog zakona naplatit će se u skladu sa ĉlanom 31. ovog zakona. (3) Ako je do dana poĉetka primjene ovog zakona plaćena taksa za radnju, koja će se izvršiti poslije poĉetka njegove primjene, neće se plaćati nova taksa po ovom zakonu, niti će se vraćati više naplaćena taksa. (4) Ako je takseni obveznik osloboĊen plaćanja takse u postupku, koji do dana poĉetka primjene ovog zakona nije okonĉan, dato oslobaĊanje vaţi i poslije poĉetka primjene ovog zakona. Ĉlan 39. (Prestanak primjene ranijih propisa) Danom poĉetka primjene ovog zakona prestaje da vaţi Zakon o sudskim taksama Zeniĉko-dobojskog kantona (“Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona”, broj: 1/97, 11/98, 14/98, 16/00 , 4/04 i 4/08). Ĉlan 40. (Završne odredbe) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona”, a poĉet će se primjenjivati 30 dana nakon stupanja na snagu. TARIFA SUDSKIH TAKSI DIO PRVI - PARNIĈNI I IZVRŠNI POSTUPAK Tarifni broj 1. (Taksa za podneske) (1) Za tuţbu, protivtuţbu, prijedlog za ponavljanje postupka, prijedlog da se prizna odluka stranog suda i odluka stranog arbitraţnog suda, plaća se, prema vrijednosti predmeta spora, slijedeća taksa: a) do 500,00 KM 20,00 KM; b) preko 500,00 do 1.500,00 KM 50,00 KM; c) preko 1.500,00 do 3.000,00 KM 80,00 KM; d) preko 3.000,00 do 10.000,00 KM 150,00 KM; e) preko 10.000,00 do 50.000,00 KM 300,00 KM; f) preko 50.000,00 do 100.000,00 KM 500,00 KM; g) preko 100.000,00 KM 1% na oznaĉenu vrijednost spora, ali ne više od 8.000,00 KM; (2) Za tuţbu za utvrĊivanje i osporavanje oĉinstva, plaća se taksa u iznosu od 50,00 KM. (3) Za tuţbu kojom se traţi razvod braka, poništenje braka, utvrĊivanje postojanja i nepostojanja braka i utvrĊivanje da je brak zakljuĉen plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM, a za prijedlog za sporazumni razvod braka taksa u iznosu od 50 KM. (4) Za tuţbu zbog smetanja posjeda plaća se taksa u iznosu od 50,00 KM. (5) Za tuţbu zbog iseljenja plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (6) Za tuţbu zbog otkaza ugovora o zajmu ili zakupu stvari, za tuţbu o otkazu ugovora o zakupu poslovnih prostorija plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (7) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili obezbjeĊenje ili izda privremena mjera, za prijedlog za povrat u prijašnje stanje, za prijedlog za obezbjeĊenje dokaza prije pokretanja parnice, za prijedlog za odreĊivanje sudske mjere osiguranja, plaća se polovina takse propisana ovim tarifnim brojem. (8) Za prijedlog kojim se daje otkaz ugovora o zakupu poslovnih prostorija, plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. Broj 1 – strana 158 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. (9) Za prijedlog da se prizna odluka inostranog suda u statusnim stvarima plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM, a za ţalbu protiv donesenog rješenja – 150,00 KM. (10) Za ţalbu ili reviziju protiv presude i za ţalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se taksa propisana stavom (1) ovog tarifnog broja uvećana za 50%. (11) Za ţalbu protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za povrat u prijašnje stanje plaća se polovina takse prema vrijednosti predmeta spora iz stava (1) ovog tarifnog broja, ali ne više od 200,00 KM. (12) Za ţalbu ili reviziju protiv ostalih rješenja plaća se taksa propisana u stavu (1) ovog tarifnog broja. (13) Za zahtjev za donošenje odluke sa kojim će roditeljem dijete ţivjeti, plaća se taksa u visini 50 KM. (14) Za zahtjev o naĉinu odrţavanja liĉnih i neposrednih kontakata izmeĊu roditelja sa kojim dijete ne ţivi, plaća se taksa u visini 50,00 KM. (15) Za zahtjev za ponavljanje postupka, za ţalbu protiv rješenja o odbaĉaju revizije, koju donosi prvostepeni sud, plaća se taksa propisana stavom (7) ovog tarifnog broja. (16) Za ţalbu protiv rješenja o odbaĉaju ţalbe, protiv rješenja o odbaĉaju ili odbijanju prijedloga za ponavljanje postupka plaća se taksa propisana stavom (7) ovog tarifnog broja. (17) Ne plaća se posebna taksa za prepisivanje iz Tarifnog broja 27. ove tarife, ako je zapisnik trebalo sastaviti u više primjeraka. (18) Kad je u tuţbi stavljen prijedlog za odreĊivanje sudske mjere osiguranja ili kada se u ţalbi stavi prijedlog za povrat u prijašnje stanje, plaća se, pored takse na tuţbu, odnosno ţalbu i taksa na prijedlog propisana stavom (7) ovog tarifnog broja. (19) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili obezbjeĊenje ili da se odredi sudska mjera osiguranja, plaća se jedna taksa i kad se predloţi istovremeno ili naknadno više sredstava izvršenja, odnosno obezbjeĊenja. Tarifni broj 2. (Taksa za odluke) (1) Za presudu prvostepenog suda i rješenje o priznavanju odluke stranog suda ili odluke stranog arbitraţnog suda, plaća se taksa prema taksenoj osnovici, propi-sanoj tarifnim brojem 1. ove Tarife. (2) Za presudu zbog propuštanja, presudu zbog odricanja i za presudu na osnovu priznanja donesenu najkasnije na pripremnom roĉištu, odnosno na roĉištu za glavnu raspravu, ako pripremno roĉište nije odrţano, plaća se polovina takse propisane Tarifnim brojem 1. ove tarife. (3) Za rješenje o odbacivanju tuţbe, povlaĉenju tuţbe koje se shodno Zakonu o parniĉnom postupku donosi prije ili u toku prvostepenog postupka i na rješenje u postupku zbog smetanja posjeda plaća se polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove tarife, ali ne više od 200,00 KM. (4) Za rješenje o prijedlogu za dozvolu izvršenja ili obezbjeĊenja, kao i za rješenje o odreĊivanju sudske mjere osiguranja, odnosno naredbe, plaća se polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove tarife. (5) Za rješenja o prekidu postupka, odbacivanju ili odbijanju zahtjeva za ponavljanje postupka o odbaĉaju revizije, koja donese prvostepeni sud, plaća se polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove tarife, ali ne više od 200,00 KM. (6) Za rješenja o prekidu postupka, odbacivanju ili odbijanju zahtjeva plaća se polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove tarife, ali ne više od 200,00 KM. (7) Za odluku suda sa kojim će roditeljem dijete ţivjeti i odluku o naĉinu odrţavanja liĉnih i neposrednih kontakata izmeĊu roditelja sa kojim dijete ne ţivi, plaća se polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove tarife. (8) Za presudu prvostepenog suda koja je donesena u vezi sa protivtuţbom plaća se taksa kao da je o protivtuţbi posebno raspravljano. (9) Ako je više parnica spojeno radi zajedniĉkog raspravljanja, taksa za presudu plaća se posebno za svaku parnicu, kao da ne postoji spajanje više parnica. (10) Za dopunsku presudu ili rješenje neće se plaćati taksa ako je za odluku koja je dopunjena plaćena taksa prema punoj vrijednosti spora. TakoĊe se neće plaćati taksa za donošenje odluke kojom se vrši naknadna ispravka ranije donijete odluke. (11) Za rješenje o izvršenju ili obezbjeĊenju, plaća se jedna taksa, bez obzira da li je odluĉeno o više sredstava izvršenja, odnosno obezbjeĊenja i bez obzira da li je odluĉeno istovremeno ili naknadno. petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 159 Tarifni broj 3. (Taksa za sudsku nagodbu) Za sudsku nagodbu u toku prvostepenog postupka plaća se prema vrijednosti na koju su se stranke nagodile, polovina takse propisane Tarifnim brojem 1. ove tarife. DIO DRUGI - VANPARNIĈNI POSTUPAK Tarifni broj 4. (Opšte odredbe) (1) Za prijedlog kojim se pokreće postupak u vanparniĉnoj stvari, izuzev kada se radi o postupcima koji su predviĊeni u tarifnim brojevima od 8. do 12. ove tarife, plaća se taksa u iznosu od 60,00 KM. (2) Za prijedlog i odluku za proglašenje nestalog lica u ratu umrlim i dokazivanje smrti lica u ratu, ne plaća se taksa. (3) Taksa na nalog za iseljenje iz poslovnih prostorija uraĉunava se u taksu na odluku suda koja bude donijeta povodom prigovora protiv naloga. Ako je taksa na nalog veća od takse koja je plaćena na odluku povodom prijedloga za izdavanje naloga za iseljenje iz poslovnih prostorija, u tom sluĉaju će se naplatiti razlika. Tarifni broj 5. (Taksa za odluku u vanparniĉnom postupku) (1) Za odluku suda u vanparniĉnom postupku plaća se taksa u iznosu od 50,00 KM. (2) U svim vanparniĉnim postupcima primjenjivaće se shodno odredbe stava (8) iz Tarifnog broja 2. ove tarife. Tarifni broj 6. (Taksa za sudsku nagodbu u vanparniĉnom postupku) Za sudsku nagodbu u svim vanparniĉnim postupcima plaća se taksa u iznosu od 50,00 KM. Tarifni broj 7. (Taksa za ţalbu u vanparniĉnom postupku) Za ţalbu protiv odluke prvostepenog suda u vanpar-niĉnom postupku, plaća se taksa u iznosu od 75,00 KM. Tarifni broj 8. (Taksa za raspravljanje zaostavštine) (1) Za raspravljanje zaostavštine plaća se taksa prema vrijednosti ĉiste zaostavštine i to: a) do 5.000,00 KM -50, 00 KM, b) preko 5.000,00 KM do 20.000,00 KM - 100,00 KM, c) preko 20.000,00 KM do 50.000,00 KM - 150,00 KM, d) preko 50.000,00 KM do 100.000,00 KM - 200,00 KM, e) preko 100.000,00 do 200.000,00 KM - 300,00 KM, f) preko 200.000,00 do 500.000,00 KM - 500,00 KM, g) preko 500.000,00 KM - 500,00 KM, + 1% na razliku iznad 500.000,00 KM ali ne više od 3.000,00 KM. (2) Taksa se plaća samo ako je postupak za raspravljanje zaostavštine završen donošenjem rješenja o nasljeĊi-vanju. Taksa na rješenje o naknadno pronaĊenoj imovini plaća se prema vrijednosti naknadno prona-Ċene imovine, a u skladu sa stavom (1) ovog tarifnog broja. (3) Taksu plaćaju nasljednici u srazmjeri nasljednih dijelova. (4) Prilikom utvrĊivanja ĉiste vrijednosti zaostavštine odbiće se ostavioĉevi dugovi, troškovi sahrane ostavi-oca, legati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene zaostavštine i drugi troškovi. Broj 1 – strana 160 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. (5) Ne plaća se posebna taksa za diobu nasljedstva ako nasljednici sporazumno predloţe diobu i sporazum o diobi bude unesen u rješenje o nasljeĊivanju. (6) Za zabiljeţbu prvenstvenog reda i uknjiţbu ustupanja prvenstva kao i za ostale zabiljeţbe vezane za zaostavštinu plaća se taksa propisana tarifnim brojem 14. ove tarife. Tarifni broj 9. (Taksa za sastavljanje i ĉuvanje testamenta) Taksa u iznosu od 50,00 KM plaća se za: a) prijedlog za sastavljanje sudskog testamenta, b) sastavljanje sudskog testamenta, c) prijedlog kojim se traţi ĉuvanje testamenta u sudu, d) opoziv testamenta sastavljenog pred sudom, e) prijedlog za vraćanje testamenta koji se nalazi na ĉuvanju u sudu, f) vraćanje testamenta koji se zamjenjuje. Tarifni broj 10. (Taksa za prijedlog i odluku u postupku diobe zajedniĉke imovine) Za prijedlog i odluku da se provede dioba zajedniĉke imovine taksa se plaća prema vrijednosti imovine i to: a) do 5.000,00 KM - 50,00 KM, b) preko 5.000,00 KM do 20.000,00 KM - 80,00 KM, c) preko 20.000,00 KM do 50.000,00 KM - 130,00 KM, d) preko 50.000,00 KM do 100.000,00 KM - 150,00 KM, e) preko 100.000,00 do 200.000,00 KM - 200,00 KM, f) preko 200.000,00 do 500.000,00 KM - 300,00 KM, g) preko 500.000,00 KM vrijednosti - 500,00 KM, + 1% na razliku iznad 500.000,00 KM ali ne više od 3.000,00 KM. Tarifni broj 11. (Taksa za prijedlog za ureĊenje meĊe) Za prijedlog za ureĊenje meĊe plaća se taksa u iznosu od 150,00 KM. Tarifni broj 12. (Taksa za ovjeru potpisa, rukopisa, prijepisa i prevoda) (1) Za podnesak kojim se traţi ovjera potpisa, rukopisa, prijepisa i prevoda plaća se taksa u iznosu od 10,00 KM. (2) Za ovjeru prepisa plaća se taksa - za prvi polutabak 10 KM, a za svaki slijedeći polutabak iznos od 5,00 KM. (3) Za ovjeru rukopisa plaća se taksa za prvi polutabak 10 KM, a za svaki slijedeći novi polutabak iznos od 5,00 KM. (4) Za ovjeru potpisa sudskog tumaĉa na prijevodima plaća se taksa u iznosu od 10,00 KM. (5) Za ovjeru potpisa na punomoći plaća se taksa u iznosu od 10,00 KM. (6) Za ovjeru potpisa na ugovorima o prometu nepokretnosti plaća se taksa u iznosu od 50,00 KM. (7) Za podnesak, odnosno ovjeru produţenja roka vaţenja ugovora plaća se 50% od iznosa takse iz stava (6) ovog tarifnog broja. petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 161 (8) Kada je vrijednost ugovora procjenjiva, ali nije u ugovoru oznaĉena, za ovjeru potpisa na ugovoru plaća se dvostruka taksa iz stava (6) ovog tarifnog broja. (9) Potpis na ispravi koju izdaju drţavni organi, potpisi ovlašćenih lica za potpisivanje firmi ili pravnog lica smatraju se kao jedan potpis, ako su propisima ili pravilima za potpisivanje ovlašćena dva ili više lica. (10) Za podnesak kojim se traţi ovjera potpisa (rukoznaka) na ispravi plaća se jedna taksa, bez obzira koliko se potpisa (rukoznaka) na ispravi ovjerava. (11) Za ovjeru potpisa (rukoznaka) i peĉata, plaća se jedna taksa. (12) Ako se jednim podneskom traţi ovjera potpisa (rukoznaka) na više isprava plaća se taksa za podnesak. (13) Pod polutabakom podrazumjeva se list hartije od dvije strane formata A-4. Zapoĉeti polutabak se raĉuna kao cijeli. (14) Za ovjeru potpisa na punomoćju, odnosno ugovoru plaća se jedna taksa, bez obzira da li se ovjerava jedan ili više potpisa. DIO TREĆI - ZEMLJIŠNO-KNJIŢNI POSTUPAK Tarifni broj 13. (Taksa za podneske) Za podnesak kojim se traţi upis prava vlasništva, upis ili brisanje uknjiţbe, zabiljeţbe ili predbiljeţbe kao i upis prava upravljanja ili prava korišćenja na nekretninama, plaća se taksa u iznosu od 30,00 KM, dok se za podnesak kojim se traţi uspostava novog zemljišnoknjiţnog uloška plaća taksa u iznosu od 100,00 KM. Tarifni broj 14. (Taksa za upise podataka) (1) Sudsku taksu snosi lice u ĉiju korist se vrši uknjiţba, osim ako ugovorne strane ne utvrde drugaĉije. (2) Za uknjiţbu u zemljišnu knjigu plaća se: a) uknjiţba vlasništva 50,00 KM, b) uknjiţba hipoteke, zemljišnog duga ili doţivotnog prava uţivanja, trajnog prava korištenja, stvarnih sluţnosti i tereta, pravo dugoroĉnog najma i zakupa, prava preĉe kupovine i realnih tereta 50,00 KM, c) uknjiţba etaţiranja objekta kolektivnog stanovanja ili poslovne zgrade 200,00 KM, a uknjiţba etaţiranja objekta individualnog stanovanja 70,00 KM. Tarifni broj 15. (Takse za prijepise i izvatke) (1) Za prijepise i izvatke plaća se slijedeća taksa: a) za izdavanje ovjerenog prijepisa ili sluţbenog izvatka 10,00 KM, b) za izdavanje uvjerenja i potvrda 5,00 KM, c) za izdavanje prepisa ili izvatka sa istorijatom 30,00 KM. (2) Za dopune i potvrde prijepisa i izvadaka naplaćuje se ista taksa kao i za njihovo izdavanje. Tarifni broj 16. (Taksa za ţalbu ili prigovor) Za ţalbu ili prigovor protiv rješenja u zemljišno-knjiţnim postupcima plaća se taksa u iznosu od 50,00 KM. DIO ĈETVRTI - POSTUPAK STEĈAJA I LIKVIDACIJE Tarifni broj 17. (Takse za podneske) (1) Za prijedlog da se otvori postupak steĉaja ili likvi-dacije, plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (2) Za prijavu povjerilaca u postupku steĉaja ili likvi-dacije, plaća se taksa u iznosu od 1% od vrijednosti potraţivanja, s tim da ne moze biti manja od 50,00 KM niti veća od 10.000,00 KM. (3) Za ţalbu protiv odluke o steĉajnom ili likvidacijskom postupku plaća se taksa u iznosu od 1% od vrijednosti potraţivanja, s tim da ne moţe biti manja od 100,00 KM niti veća od 10.000,00 KM. (4) Kao osnov za plaćanje takse na prijave povjerilaca uzima se iznos potraţivanja koji povjerilac prijavljuje. Pri tome će se uzimati da uslovljena traţbina nije uslovljena. Ako jedan povjerilac prijavi više potraţi-vanja taksa se plaća na ukupan iznos tih potraţivanja. Broj 1 – strana 162 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. Tarifni broj 18. (Taksa u steĉajnom postupku) (1) U steĉajnom postupku, od zbira iznosa koji su upotrebljeni ili stoje na raspolaganju za podmirenje dugova steĉajne mase, plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM, u zavisnosti od sloţenosti postupka. (2) Taksu u steĉajnom postupku odreĊuje sud po okonĉanju postupka, a duţan je platiti steĉajni upravnik iz steĉajne mase nakon pravosnaţnosti rješenja o glavnoj ili naknadnoj diobi. DIO PETI - UPIS U SUDSKI REGISTAR Tarifni broj 19. (Taksa za podneske) (1) Za prijavu u sudski registar plaća se taksa u iznosu od 50,00 KM. (2) Ako se jednom prijavom traţi više upisa za isto pravno lice, plaća se samo jedna taksa iz ovog tarifnog broja. Tarifni broj 20. (Taksa za upise u sudski registar) (1) Za rješenje o upisu osnivanja privrednog društva plaća se taksa u iznosu od 300,00 KM. (2) Za rješenje o upisu osnivanja dijelova privrednog društva, plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (3) Za rješenje o upisu osnivanja drugih pravnih lica koji nisu navedeni u stavovima (1) i (2) ovog tarifnog broja plaća se taksa u iznosu od 200,00 KM. (4) Za rješenje o upisu lica ovlašćenog za zastupanje pravnog lica plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (5) Za rješenje o upisu prava vršenja spoljnotrgovinskog prometa plaća se taksa u iznosu od 300,00 KM, pored iznosa iz stava (1) ovog tarifnog broja. (6) Za rješenje o upisima koji nisu obuhvaćeni prethodnim stavovima ovog tarifnog broja plaća se taksa u iznosu od 150,00 KM po jednom upisu. (7) Za zahtjev za brisanje upisa iz sudskog registra plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (8) Za rješenje po zahtjevu za brisanje upisa, plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (9) Kada se više privrednih društava spajaju u jedno, pored takse za podnesak plaća se i taksa iz stava (6) ovog tarifnog broja, kao i taksa za upis novoosnovanog privrednog društva. (10) Ako se jednim podneskom traţi više upisa, plaća se taksa za svaki upis posebno. (11) Za ţalbu na rješenje donijeto u postupku upisa u sudski registar plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. Tarifni broj 21. (Taksa za objavljivanje upisanih podataka) (1) Za dostavljanje upisanih podataka radi objavljivanja u sluţbenom glasilu plaća se taksa u iznosu od 50,00 KM. (2) Za objavljivanje podataka ĉije je upisivanje traţeno jednim podneskom, plaća se samo jedna taksa iz ovog tarifnog broja. DIO ŠESTI - UPRAVNI SPOR I POSTUPAK ZA SUDSKU ZAŠTITU Tarifni broj 22. (Taksa za tuţbu u upravnim sporovima) (1) Za tuţbu protiv upravnog akta plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (2) Za tuţbu u sporovima iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, djeĉijeg dodatka, starateljstva, usvojenja i socijalne pomoći plaća se taksa u iznosu od 20,00 KM. (3) Za tuţbu za ponavljanje postupka plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (4) Za zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke u upravnom sporu plaća se taksa u dvostrukom iznosu od takse iz stavova (1) i (2) ovog tarifnog broja. (5) Ako je uz tuţbu protiv upravnog akta stavljen i zahtjev za odlaganje od izvršenja upravnog akta, plaća se taksa u iznosu od 150,00 KM. Tarifni broj 23. (Taksa za odluke) Za presudu u postupku u upravnom sporu plaća se: a) kada je predmet spora procjenjiv, taksa iznosi 1% od vrijednosti spornog predmeta, s tim da ne moţe biti manja od 100,00 KM ni veća od 5.000,00 KM; petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 163 b) kada je predmet spora neprocjenjiv taksa iznosi 100,00 KM; c) kada se radi o sporovima iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, starateljstva, djeĉijeg dodatka, usvajanja i socijalne pomoći taksa iznosi 20,00 KM; d) ako je predmet spora djelimiĉno procjenjiv, taksa se plaća kao da je predmet procjenjiv. DIO SEDMI - POSEBNI SLUĈAJEVI Tarifni broj 24. (Taksa za sudska uvjerenja i potvrde) (1) Za podnesak kojim se traţi izdavanje uvjerenja plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. (2) Za izdato uvjerenje se plaća taksa u iznosu od 10,00 KM. (3) Za potvrdu o pravosnaţnosti ili izvršnosti koja se stavlja na sudski otpravak plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. (4) Ako se jednim uvjerenjem potvrĊuje više ĉinjenica, plaća se jedna taksa. (5) Plaćanju takse iz stava (1) ovog tarifnog broja podlijeţu i elektronski podnesci kao i svaki naknadni podnesak kojim se dopunjava ili mijenja prvobitni podnesak. Tarifni broj 25. (Taksa za razmatranje spisa) Za pismeni podnesak za razmatranje završenih sudskih spisa plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. Tarifni broj 26. (Takse za prijepise) (1) Za pismeni ili usmeni zahtjev da se izvrši prepisivanje sudskog akta, plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. (2) Za prepisivanje sudskih akata kao i za prepisivanje akata iz zbirke isprava koje je sud izvršio na zahtjev stranke, plaća se od svake zapoĉete stranice originala taksa u iznosu od po 5,00 KM. (3) Za izdavanje prijepisa raspravnog zapisnika, kao i za prijepis raspravnog zapisnika koji je izraĊen istovremeno sa sastavljanjem originala, plaća se taksa u iznosu od 1,00 KM za svaku zapoĉetu stranicu. (4) Za izdavanje transkripta audio zapisa plaća se taksa od 2,00 KM po stranici. Kao cijela stranica smatra se svaka zapoĉeta stranica teksta u standardnom formatu. (5) Za izdavanje audio zapisa na CD-u plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. (6) Ako se istovremeno sudski prijepis ovjerava plaća se posebna taksa za ovjeravanje u iznosu od 5,00 KM. Tarifni broj 27. (Taksa za izvode iz sudskog registra i drugih javnih knjiga) Za izvode iz sudskog registra ili drugih javnih knjiga koje vodi sud, ako se izdaju na zahtjev stranke, plaća se taksa u iznosu od 10,00 KM po stranici. Tarifni broj 28. (Taksa za sudski depozit) (1) Za ĉuvanje (depozit) novca, stvari i papira od vrijednosti na zahtjev stranke, plaća se godišnje 1% vrijednosti, s tim da iznos takse ne moţe biti manji od 100,00 KM. (2) Taksa se plaća za svaku godinu unaprijed, a zapoĉeta godina raĉuna se kao cijela. (3) Ako se vrijednost stvari ne moţe procjeniti po njihovoj prirodi, izvršiće se procjena od strane vještaka o trošku deponenta. Tarifni broj 29. (Taksa za protest isprava) (1) Za molbu za protest mjenice, ĉeka i drugih isprava ili ugovora zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjenja, plaća se taksa u iznosu od 5 KM. (2) Za protest isprave se plaća taksa prema vrijednosti, i to: a) do 50,00 KM - 5,00 KM, b) preko 50,00 KM do 500,00 KM - 25,00 KM, c) preko 500,00 KM - 50,00 KM. Broj 1 – strana 164 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. (3) Ako se jednom molbom traţi više protesta odnosno zamjena protesta, plaća se jedna taksa za molbu, ali se u tom sluĉaju plaća posebna taksa za svaki protest, odnosno zamjenu protesta. Tarifni broj 30. (Taksa za postupke pred arbitraţom) (1) Za prijedlog stranke da sud postavi arbitra ili predsje-dnika arbitraţe plaća se taksa u iznosu od 10,00 KM. (2) Za prijedlog o izuzeću arbitra plaća se taksa u iznosu od 25,00 KM. (3) Za sastavljanje potvrde o pravosnaţnosti i izvršnosti presude arbitraţe plaća se taksa u iznosu od 10,00 KM. Tarifni broj 31. (Taksa za zahtjev za izuzeće) Za zahtjev za izuzeće plaća se taksa u iznosu od 10,00 KM. Tarifni broj 32. (Taksa za Jedinstveni pristupni kod) Za zahtjev za izdavanje Jedinstvenog pristupnog koda – JPK, plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. Broj: 01-02-1235-1/16 Datum, 29.01.2016. godine Zenica PREDSJEDAVAJUĆI ZAKONODAVNO-PRAVNE KOMISIJE Almedin Aliefendić, s.r. ............................................................................................. V L A D A 7. Na osnovu ĉlana 16. stav 2. Zakona o Vladi Zeniĉko-dobojskog kantona-Preĉišćeni tekst („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 7/10), na prijedlog Ministarstva finansija, Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona, na 39. sjednici, odrţanoj dana 14.01.2016. godine, donosi OODDLLUUKKUU o odreĊivanju potpisnika naloga platnih transakcija sa podraĉuna za Centralizovani obraĉun i isplatu plaća za period od 01.01.2016. godine do 31.03.2016. godine Ĉlan 1. (Potpisnici) Za potpisnike naloga platnih transakcija sa podraĉuna za Centralizovani obraĉun i isplatu plaća otvorenog kod IKB DD Zenica za period od 01.01.2016. godine do 31.03.2016. godine, od strane Vlade Zeniĉko – dobojskog kantona odreĊuju se: a) Andrej Kajić, ministar Ministarstva finansija i b) Miralem Galijašević, premijer Zeniĉko-dobojskog kantona. Ĉlan 2. (Zamjenici potpisnika) Za zamjenike potpisnika naloga platnih transakcija sa transakcijskog raĉuna iz ĉlana 1. ove odluke, odreĊuju se: a) Zvonimir AnĊelić, ministar Ministarstva za privredu i b) Nada Delibašić, pomoćnik ministra Ministarstva fina-nsija. Ĉlan 3. (Stupanje na snagu i datum primjene odluke) Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, primjenjuje se od 01.01.2016. godine i objavit će se u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 02-14-884/16. PREMIJER Datum, 14.01.2015. godine Zenica Miralem Galijašević, s.r. ............................................................................................. petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 151 6. Na temelju ĉlanka 2. Zakona o dopuni Zakona o sudskim pristojbama ("Sluţbene novine Zeniĉko-doboj-skog kantona", broj: 5/15) i ĉlanka 44. stavak (1) toĉka d) Poslovnika Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona – Novi Proĉišćeni tekst ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 7/12 i 12/13), Zakonodavno-pravno Povjerenstvo Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona, na 19. sjednici odrţanoj 29.01.2016. godine, utvrdila je Proĉišćeni tekst Zakona o sudskim pristojbama. Proĉišćeni tekst Zakona o sudskim taksama obuhvata: Zakona o sudskim taksama ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 12/09), Zakon o izmjeni Zakona o sudskim pristojbama ("Sluţbene novine Zeniĉko-doboj-skog kantona", broj: 4/11), Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim pristojbama ("Sluţbene novine Zeni-ĉko-dobojskog kantona", broj: 7/11), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 9/13), Zakon o dopuni Zakona o sudskim pristojbama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 1/15), Zakon o dopuni Zakona o sudskim taksama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 5/15) u kojima su oznaĉeni dani stupanja na snagu tih zakona. ZAKON O SUDSKIM PRISTOJBAMA -Proĉišćeni tekst- DIO PRVI- OPĆE ODREDBE Ĉlanak 1. (Plaćanje sudske pristojbe) (1) Ovim zakonom propisuje se naĉin plaćanja sudske pristojbe u postupku pred sudovima Zeniĉko-doboj-skog kantona (u daljem tekstu: Kanton). (2) Postupci u kojima se plaća sudska pristojba i visina sudske pristojbe za pojedine radnje, utvrĊeni su u Tarifi sudskih pristojbi, koja se nalazi u prilogu ovog zakona i ĉini njegov sastavni dio. Ĉlanak 2. (Obveznik plaćanja pristojbe) (1) Sudske pristojbe ( u daljem tekstu: pristojba) propisane ovim zakonom plaća osoba po ĉijem zahtjevu ili u ĉijem interesu se preduzimaju radnje u postupku, za koje je ovim zakonom utvrĊeno plaćanje pristojbe (u daljem tekstu: takseni obveznik). (2) Za podneske i zapisnike koji zamjenjuju podneske pristojbu je duţna da plati osoba koja podnosi podneske, osoba na ĉiji zahtjev se sastavlja zapisnik, odnosno osoba u ĉijem interesu se preduzimaju radnje. (3) Za odluku prvostupanjskog suda pristojbu je duţan da plati tuţitelj, odnosno predlagatelj, odnosno traţitelj izvršenja, a za sudsku nagodbu pristojbu su duţne da plate obje strane, ukoliko u nagodbi nije drugaĉije ugovoreno. (4) Za odluku drugostupanjskog suda i za odluku po vanrednom pravnom sredstvu, pristojbu je duţan da plati podnositelj ţalbe, odnosno osoba u ĉijem interesu je pokrenut postupak po vanrednom pravnom sredstvu. (5) Kada su sukladno sa odredbama ovog zakona pristojbu duţna da plate dvije ili više osoba zajedno, njihova obveza je solidarna. Ĉlanak 3. (Plaćanje pristojbe u zemljišno-knjiţnim postupcima) (1) Pristojbu za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima duţna je platiti osoba u ĉiju se korist vrši upis. Ako upis traţi osoba ĉije se pravo ograniĉava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu, ta osoba takoĊe solidarno jamĉi za plaćanje pristojbe sa osobama u ĉiju se korist vrši upis. (2) Pristojba za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima plaća se i kad se upis vrši po sluţbenoj duţnosti, ako se ne radi o upisu koji je osloboĊen od pristojbe. (3) Ako se u zemljišno-knjiţnim postupcima, na osnovu jednog zahtjeva, upisuje više prava u korist jedne osobe, pristojba se plaća onoliko puta koliko se upisa traţi. (4) Pristojba za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima plaća se i kad se upis vrši u toku parniĉnog, vanparniĉnog ili izvršnog postupka. (5) Za davanje usmenih informacija i obavještenja u zemljišno-knjiţnim postupcima se ne naplaćuje ni sudska pristojba ni dodatni troškovi. Ĉlanak 4. (Obvezno dostavljanje dokaza o plaćenoj pristojbi) (1) Uz podnesak (tuţba, prijedlog, pravni lijek i dr.) obvezno se dostavlja dokaz o plaćenoj pristojbi. (2) Ukoliko stranka smatra da ispunjava zakonom propi-sane uvjete da bude osloboĊena plaćanja pristojbe, Broj 1 – strana 152 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. mora uz podnesak podnijeti i zahtjev za oslobaĊanje od plaćanja pristojbe. (3) U vlasniĉkim sporovima o nekretninama, uz podnesak se obvezno prilaţe i dokaz o utvrĊenoj vrijednosti nekretnine. Ĉlanak 5. (Vrijeme nastanka obveze plaćanja pristojbe) Ako ovim zakonom nije drugaĉije propisano, pristoj-bena obveza nastaje: a) za sudske odluke - danom donošenja sudske odluke, a ukoliko jedna od stranaka nije prisustvovala glav-noj raspravi, od dana dostavljanja pismene obavijesti o datumu donošenja odluke, odnosno danom dostavljanja odluke ako se dostava vrši sukladno sa zakonskim odredbama o dostavi; b) za sudske nagodbe - kada se zakljuĉe; c) za paušalnu pristojbu u postupku raspravljanja zaos-tavštine - danom donošenja rješenja o nasljeĊivanju; d) u postupku steĉaja - danom donošenja rješenja o glavnoj diobi u postupku steĉaja; e) u postupku likvidacije - danom donošenja rješenja o zakljuĉenju likvidacionog postupka; f) za sudske prepise - kada se zatraţe od suda; g) za ostale radnje - kada se zatraţi njihovo preduzi-manje. Ĉlanak 6. (Naknadno plaćanje pristojbe) (1) Izuzetno od obveze iz ĉlanka 4. ovog zakona, za podneske i odluke u upravnim sporovima u stvarima mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, djeĉijeg dodatka, starateljstva, socijalne pomoći i zakonskog izdrţavanja, pristojba se plaća samo ako tuţba bude odbijena ili odbaĉena. (2) Pristojbena obaveza iz stavka (1) ovog ĉlanka nastaje danom donošenja odluke. Ĉlanak 7. (Obraĉun i kontrola plaćanja pristojbe) (1) Visinu pristojbe utvrĊuje sud. (2) Ako pristojba nije plaćena sud poziva stranku da je plati. Ukoliko i pored toga stranka ne plati pristojbu, sud o tome donosi rješenje. (3) Protiv tog rješenja stranka ima pravo ţalbe. Rok za ţalbu je 8 dana. Ĉlanak 8. (Naĉin plaćanja pristojbe) Pristojbe predviĊene Pristojbenom tarifom su prihod Proraĉuna Kantona i plaćaju se u gotovom novcu uplatom na propisani raĉun javnih prihoda. Ĉlanak 9. (Rok zastare naplate pristojbe) Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva u roku od pet (5) godina od dana nastanka pristojbene obveze. DIO DRUGI- OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA PRISTOJBE Ĉlanak 10. (OsloboĊeni od obveze plaćanja pristojbe) (1) Od plaćanja pristojbe osloboĊeni su: a) drţava Bosna i Hercegovina i njeni organi, b) entiteti i njihovi organi, c) Brĉko Distrikt Bosne i Hercegovine, d) kantoni i njihovi organi, e) jedinice lokalne samouprave, f) Agencija za privatizaciju Zeniĉko-dobojskog kantona, g) ustanove socijalne zaštite, h) osnovne i srednje škole sa podruĉja Zeniĉko-doboj-skog kantona, i) dobitnik ratnog priznanja ili odlikovanja, ratni vojni invalid, ĉlan obitelji šehida, poginulog, umrlog, nestalog branitelja, ĉlan uţe obitelji poginulog, umrlog ili nestalog dobitnika ratnog priznanja ili odlikovanja, neuposleni demobilizirani branitelj, kao i invalid sa procentom invalidnosti iznad 60%, j) pravne i fiziĉke osobe koje vrše ovjeru potpisa na ugovorima o otkupu stana na kojima postoji stanarsko pravo u postupku privatizacije stanova, k) djeca predškolskog uzrasta, uĉenici i studenti za vrijeme redovnog školovanja, l) izdrţavane osobe u postupcima utvrĊivanja i ostvari-vanja prava po osnovu zakonskog izdrţavanja, m) osoba u sporu u svezi sa ostvarivanjem njegovih prava iz radnog odnosa, petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 153 n) nasljednici prvog nasljednog reda za raspravljanje zaostavštine i za uknjiţbu vlasništva odnosno suvlasništva na nasljeĊenim nekretninama, o) notari kad u ostavinskom postupku postupaju kao povjerenici suda. (2) Pristojbe za podneske i radnje ne plaća osoba koja poklanja svoju imovinu organima iz stavka (1) ovog ĉlanka, socijalno-humanitarnim, znanstvenim ili kulturnim organizacijama, ustanovama ili fondacijama ili crkvama i vjerskim zajednicama. (3) Strana fiziĉka i pravna osoba je osloboĊena plaćanja pristojbe ako je to predviĊeno meĊunarodnim ugovo-rom ili pod uvjetom reciprociteta. U sluĉaju sumnje o postojanju reciprociteta, prethodno se pribavlja mišljenje nadleţnog ministarstva Bosne i Hercegovine. Ĉlanak 11. (Kada se po zakonu ne plaća sudska pristojba) (1) U zemljišno-knjiţnim postupcima ne plaća se pristojba za: a) upis opravdanja predbiljeţbe, b) potpuno ili djelimiĉno brisanje nekog upisanog prava, c) sluţbene radnje u postupku ureĊenja, zasnivanja i ispravljanja zemljišnih knjiga, osim ako je greška nastala krivicom titulara prava, u postupku usklaĊivanja zemljišnih knjiga sa faktiĉkim stanjem, kao i u postupku za obnavljanje uništenih zemljišnih knjiga, ukoliko se vjerodostojnom ispravom utvrdi da je upis bio prije proveden, d) upis sprovoĊenja odluke o diobi prava vlasništva ili prava sluţnosti korištenja, ako su uĉesnici diobe bili upisani kao suvlasnici tih prava, e) za zabiljeţbu privremene uprave odreĊene u toku postupka prinudne javne prodaje, kao i za zabiljeţbu prinudne uprave odreĊene umjesto prinudne javne prodaje, f) naknadni upis supruţnika kao suvlasnika na osnovu sudske odluke, ako je jedan od supruţnika upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, kao i za upis kojim se oznaĉava idealni dio svakog supruţnika na nekretninama koje su u njihovom suvlasništvu, g) upis u zemljišne knjige prava konstituisanih zakonom u korist graĊana, h) sve ostale radnje koje se poduzimaju po sluţbenoj duţnosti. (2) U postupku steĉaja i likvidacije pristojbs se ne plaća za: a) podneske steĉajnog ili likvidacionog upravnika, b) podneske kojima se prijavljuje upis steĉajnog ili likvidacionog postupka, ili upis u sudski registar koji se vrši po sluţbenoj duţnosti. (3) Za upis odluke o otvaranju steĉajnog postupka, odluke o pokretanju postupka likvidacije, kao i odluke o zabrani obavljanja odreĊene djelatnosti, odnosno poslova pravne osobe, ne plaća se pristojba. Ĉlanak 12. (Sudsko oslobaĊanje) (1) Sud moţe osloboditi obveznika od plaćanja pristojbe ako bi plaćanjem pristojbe, imajući u vidu visinu sred-stava iz kojih se obveznik i ĉlanovi njegove obitelji izdrţavaju, ta sredstva bila u tolikoj mjeri umanjena da bi time bila ugroţena njihova egzistencija. (2) Odluku iz stavka (1) ovog ĉlanka donosi sud na pis-meni zahtjev pristojbenog obveznika. Prije donošenja odluke, sud će cijeniti sve okolnosti, a naroĉito će uzeti u obzir vrijednost mjerodavnu za naplatu pristojbe, ukupan prihod i imovinu taksenog obveznika i ĉlanova njegovog domaćinstva, kao i broj osoba koje pristoj-beni obveznik izdrţava. (3) Pod obitelji u smislu odredaba ovog zakona se podra-zumjeva obitelj kako je to definisano ĉlankom 2. stavak (1) obiteljskog zakona Federacije Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 35/05). Ĉlanak 13. (Dokazi za oslobaĊanje od obveze za plaćanje pristojbe) (1) Visina prihoda pristojbenog obveznika i ĉlanova njegove obitelji, dokazuje se na osnovu uvjerenja nad-leţnog organa uprave, odnosno drugih pismenih dokaza koje je takseni obveznik duţan da podnese o svom imovnom stanju. (2) Uvjerenje iz stavka (1) ovog ĉlanka sluţi kao dokaz za oslobaĊanje od plaćanja pristojbe samo ako od njego-vog izdavanja do podnošenja zahtjeva za oslobaĊanje nije proteklo više od mjesec dana. (3) Kada je to potrebno, sud moţe, po sluţbenoj duţnosti, pribaviti potrebne podatke i obavještenja o imovnom stanju pristojbenog obveznika i ĉlanova njegove obitelji, a moţe o tome saslušati i protivnu stranku. Broj 1 – strana 154 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. Ĉlanak 14. (Rješenje o oslobaĊanju od obveze plaćanja pristojbe) (1) Rješenje o oslobaĊanju od obveze plaćanja pristojbe odnosi se na sve pristojbe po odgovarajućem pred-metu, bez obzira kada je nastala pristojbena obveza. (2) Sud moţe u toku postupka ukinuti rješenje o osloba-Ċanju od plaćanja pristojbe ako utvrdi da je pristojbeni obveznik u stanju da plati pristojbu, a tom prilikom će odluĉiti da li će pristojbeni obveznik u potpunosti ili djelimiĉno platiti pristojbu od koje je bio ranije osloboĊen. Ĉlanak 15. (Vaţenje oslobaĊanja od obveze plaćanja pristojbe) (1) OslobaĊanje od obveze plaćanja pristojbe dato u parni-ĉnom i vanparniĉnom postupku, kao i u postupku u upravnim sporovima vaţi i u postupku izvršenja odluka donijetih u tim postupcima, ako se izvršenje zahtjeva u roku od tri mjeseca po pravosnaţnom okonĉanju postupka. (2) OslobaĊanje od obveze plaćanja pristojbe u vanpar-niĉnom i izvršnom postupku vaţi i u parniĉnom postupku koji nastane u toku i povodom vanparniĉnog i izvršnog postupka. Ĉlanak 16. (Osobe koje nisu duţne plaćati pristojbu za drugog) (1) Staratelj osobe ĉije je boravište nepoznato, staratelj imovine ĉiji je sopstvenik nepoznat, kao i privremeni zastupnik stranke koga sud postavi u postupku, nisu duţni da plaćaju pristojbe za osobe koje zastupaju. (2) Naplata pristojbe u sluĉajevima iz stavka (1) ovog ĉlanka vrši se iz imovine osobe koja se zastupaju. (3) Neplaćenu taksu u sluĉajevima iz stavka (1) ovog ĉlanka sud će unositi u popis pristojbi i po završetku postupka postupiće sukladno odredbama ĉlanka 31. ovog zakona. Ĉlanak 17. (Osobe na koje se odnosi oslobaĊanje od obveze plaćanja pristojbe) (1) OslobaĊanje od obveze plaćanja pristojbe odnosi se samo na osobu kojoj je to oslobaĊanje priznato. (2) Kada više osoba zajedniĉki predaju podnesak ili zaje-dno preduzmu radnju u postupku, a jedno ili više njih je osloboĊeno od obveze plaćanja pristojbe, osoba koja nije osloboĊena duţna je da plati pristojbu kao da nema osloboĊenih od obveze plaćanja pristojbe. Ĉlanak 18. (Uspjeh u postupku i obveza plaćanja pristojbe) (1) Ako u parniĉnom i izvršnom postupku osoba oslobo-Ċena od obveze plaćanja pristojbe uspije u postupku, pristojbu koju bi ono bilo duţno da plati da nije bilo osloboĊeno, platiće stranka koja ne uţiva oslobaĊanje i to u srazmjeri u kojoj je osloboĊena stranka uspjela u postupku. (2) Ako se izmeĊu stranke osloboĊene od obveze plaćanja pristojbe i stranke koja nije osloboĊena zakljuĉi sudska nagodba, pristojbu koju bi trebalo da plati osloboĊena stranka platiće stranka koja nije osloboĊena, osim ako se stranke drugaĉije ne dogovore. Ĉlanak 19. (Popis takse za plaćanje) (1) Kada u postupku pred sudom uĉestvuju na jednoj strani osoba koja je osloboĊena od obveze plaćanja pristojbe, a na drugoj osoba koja nije osloboĊena, sud je duţan da vodi i popis pristojbe koju bi trebalo da plati osloboĊena osoba. (2) Popis pristojbe se zakljuĉuje po završetku postupka. Ako se postupak završi na naĉin predviĊen ĉlankom 18. ovog zakona sud će postupiti sukladno odredbama ĉlanka 31. ovog zakona. DIO TREĆI - UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA RADI NAPLATE PRISTOJBE Ĉlanak 20. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u parniĉnom postupku) (1) U parniĉnom postupku pristojba se plaća prema vrijed-nosti predmeta spora. (2) Ako ovim zakonom nije drugaĉije odreĊeno, odredbe propisa o parniĉnom postupku, na osnovu kojih se utvrĊuje vrijednost spora, primjenjuju se i prilikom odreĊivanja vrijednosti spora radi naplate pristojbe. Ĉlanak 21. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora kod više tuţenih) Ako tuţitelj jednom tuţbom obuhvati dva ili više tuţenih i traţi da tuţbeni zahtjev bude usvojen prema petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 155 slijedećem tuţenom, u sluĉaju da bude pravosnaţno odbijen prema onome koji je u tuţbi naveden prije njega, ili ako prema svakom od njih istiĉe isti zahtjev, ili ako prema pojedinim od njih istiĉe razliĉite zahtjeve koji su u meĊusobnoj vezi, vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe odreĊuje se prema zahtjevu ĉija je vrijednost najveća. Ĉlanak 22. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima u svezi sa zakonskim izdrţavanjem) Ako je predmet spora pravo na zakonsko izdrţavanje ili potraţivanje pojedinih iznosa zakonskog izdrţavanja, vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe raĉuna se prema zbiru davanja za tri mjeseca, ako se izdrţavanje ne traţi za kraće vrijeme. Ĉlanak 23. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima iz nasljednog prava) Ako je predmet spora nasljedno pravo na cijeloj zaostavštini, kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost ĉiste zaostavštine, a ako je predmet spora samo jedan dio zaostavštine ili odreĊena stvar iz zaostavštine, kao vrijednost predmeta spora uzima se ĉista vrijednost tog dijela, odnosno stvari. Ĉlanak 24. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u vlasniĉko-pravnim sporovima) Vrijednost predmeta spora u vlasniĉko-pravnim sporo-vima o nepokretnostima, odreĊuje sudac koji vodi postu-pak prema prometnoj vrijednosti nepokretnosti koja je predmet spora. Ĉlanak 25. (Šta se uzima kao vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe) Kao vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe uzima se: a) u diobnim parnicama – vrijednost dijela imovine koja se izdvaja iz zajedniĉke imovine koja je predmet diobe; b) u parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje ili trpljenje ili neĉinjenje ili izjava volje ili utvrĊenje da postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni odnos ili da se utvrdi istinitost ili neistinitost kakve isprave – iznos koji je tuţitelj oznaĉio u tuţbi s tim da taj iznos ne moţe biti manji od 500,00 KM; c) u parnicama za proglašenje prestanka vaţnosti ugovora o arbitraţi – iznos od 500,00 KM; d) u sporovima o stvarnim i osobnim sluţnostima i o doţivotnom izdrţavanju – iznos od 500,00 KM; e) u sporovima o utvrĊivanju reda prvenstva potraţi-vanja u izvršnom postupku – visina potraţivanja, a najviše 1.000,00 KM. Ĉlanak 26. (Najniţi iznos predmeta vrijednosti spora) Ako se po odredbama ĉlanaka od 20. do 26. ovog zakona ne moţe utvrditi vrijednost predmeta spora, kao vrijednost se uzima iznos od 500,00 KM. Ĉlanak 27. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u izvršnom postupku) (1) U izvršnom postupku plaća se pristojba prema vrijednosti zahtjeva koji treba izvršiti. (2) Pri utvrĊivanju vrijednosti zahtjeva u izvršnom postupku za naplatu pristojbe shodno se primjenjuju odredbe ĉlanaka od 20. do 26. ovog zakona. Ĉlanak 28. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u upravnim sporovima) (1) U upravnim sporovima plaća se pristojba prema vrije-dnosti predmeta spora, ako je predmet spora procje-njiv. (2) Vrijednost procjenjivog spora utvrĊuje se shodno odredbama ĉlanka od 20. do 26. ovog zakona. (3) Ako predmet spora nije procjenjiv, plaća se pristojba kao u Tarifnom broju 23. Tarife sudskih pristojbi. Ĉlanak 29. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u ostalim postupcima) Kada je u vanparniĉnom postupku, u zemljišno-knji-ţnom postupku, u steĉajnom postupku i postupku likvidacije za plaćanje pristojbe mjerodavna vrijednost zahtjeva, za njeno utvrĊenje će se shodno primjenjivati odredbe ĉlanka od 20. do 26. ovog zakona, ako u Tarifi sudskih pristojbi nije drugaĉije odreĊeno. Broj 1 – strana 156 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. Ĉlanak 30. (Promjena vrijednosti predmeta spora u toku postupka) (1) Ukoliko u toku trajanja postupka doĊe do promjene vrijednosti spora mijenja se i osnov za utvrĊivanje plaćanja sudske pristojbe, pa se ista utvrĊuje prema izmjenjenoj vrijednosti spora. (2) Ako se pravnim lijekom, odnosno prigovorom protiv rješenja o izvršenju, odluka pobija samo u jednom dijelu, za plaćanje pristojbe za pravni lijek, odnosno prigovor uzima se vrijednost samo pobijanog dijela. (3) Ako pravni lijek ulaţu obje stranke, pristojba za pravni lijek odreĊuje se posebno za svaku stranku prema vrijednosti onog dijela odluke koji se pravnim lijekom pobija. (4) U statusnim sporovima, u sporovima za utvrĊivanje i u sporovima u kojima se tuţbeni zahtjev ne odnosi na novĉani iznos, za plaćanje pristojbe za pravni lijek, mjerodavna je vrijednost prema kojoj je plaćena pristojba za tuţbu. (5) Za pravni lijek koji se ulaţe samo protiv odluke o troškovima postupka ili odluke o sporednim potraţiva-njima, pristojba se plaća samo prema iznosu troškova postupka ili iznosu sporednih potraţivanja. DIO ĈETVRTI- POSTUPAK ZA NAPLATU NEPLAĆENE PRISTOJBE Ĉlanak 31. (Naplata neplaćene pristojbe) (1) Pristojbe ĉiji se iznos odreĊuje na kraju postupka, pristojbeni obveznik je duţan platiti u roku od 8 dana od prijema rješenja iz ĉlanka 7. ovog zakona. (2) Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u navede-nom roku, ista će se naplatiti sukladno Zakonu o izvršnom postupku («Sluţbene novine Federacije BiH», broj: 32/03, 52/03, 33/06, 39/06 i 39/09). (3) Postupak za naplatu neplaćene pristojbe pokreće pred nadleţnim sudom Kantonalno pravobraniteljstvo. DIO PETI – POVRAT PRISTOJBE Ĉlanak 32. (Pravo na povrat plaćene pristojbe) (1) Osoba koja je platila pristojbu koju uopšte nije bila duţna da plati ili je platila pristojbu u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za sudsku radnju, a ta radnja iz bilo kog razloga nije izvršena, ima pravo na povrat pristojbe. (2) Postupak za povrat pristojbe pokreće se na zahtjev osobe iz stavka (1). Ĉlanak 33. (Rok za podnošenje zahtjeva za povrat plaćene pristojbe) Zahtjev za povrat pristojbe se podnosi sudu u roku od 30 dana od dana kada je pristojba plaćena, odnosno od dana saznanja da sudska radnja nije izvršena, a najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je pristojba plaćena. Ĉlanak 34. (Zahtjev za povrat plaćene pristojbe u sluĉaju medijacije) Ako se stranke, u toku postupka, a najkasnije do zakljuĉenja glavne rasprave, sporazumiju da će pristupiti rješavanju spora u postupku medijacije i u postupku medijacije postignu sporazum, imaju pravo na povrat naplaćene pristojbe u punom iznosu. Ĉlanak 35. (Rješenje o usvajanju zahtjeva za povrat plaćane pristojbe) Ukoliko usvoji zahtjev za povrat pristojbe, sud će primjerak rješenja dostaviti i nadleţnom ministarstvu, radi izvršenja povrata. Ĉlanak 36. (Kada se ne plaća pristojba) U postupku povrata pristojbe ne plaća se pristojba. petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 157 DIO ŠESTI - NADZOR NAD PRIMJENOM OVOG ZAKONA Ĉlaakn 37. (Nadleţan organ za vršenje nadzora) Nadzor nad provedbom odredaba ovog zakona vrši Ministarstvo za pravosuĊe i upravu Kantona, izuzev dijela koji se odnosi na Tarifu sudskih pristojbi, nad kojom nadzor vrši Ministarstvo financija Kantona. DIO SEDMI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlanak 38. (Plaćanje pristojbe u prelaznom razdoblju) (1) Za podneske, radnje i isprave po kojima je pristojbena obveza nastala do dana poĉetka primjene ovog zakona, a pristojba nije plaćena, pristojba će se platiti sukladno sa tarifom koja je vaţila do dana poĉetka primjene ovog zakona. (2) Pristojba koja nije plaćena do stupanja na snagu ovog zakona naplatit će se sukladno ĉlanku 31. ovog zakona. (3) Ako je do dana poĉetka primjene ovog zakona plaćena pristojba za radnju, koja će se izvršiti poslije poĉetka njegove primjene, neće se plaćati nova pristojba po ovom zakonu, niti će se vraćati više naplaćena pristojba. (4) Ako je pristojbeni obveznik osloboĊen plaćanja pristojbe u postupku, koji do dana poĉetka primjene ovog zakona nije okonĉan, dato oslobaĊanje vaţi i poslije poĉetka primjene ovog zakona. Ĉlanak 39. (Prestanak primjene ranijih propisa) Danom poĉetka primjene ovog zakona prestaje da vaţi Zakon o sudskim pristojbama Zeniĉko-dobojskog kantona (“Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona”, broj: 1/97, 11/98, 14/98, 16/00 , 4/04 i 4/08). Ĉlanak 40. (Završne odredbe) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona”, a poĉet će se primjenjivati 30 dana nakon stupanja na snagu. TARIFA SUDSKIH PRISTOJBI DIO PRVI - PARNIĈNI I IZVRŠNI POSTUPAK Tarifni broj 1. (Pristojba za podneske) (1) Za tuţbu, protivtuţbu, prijedlog za ponavljanje postupka, prijedlog da se prizna odluka stranog suda i odluka stranog arbitraţnog suda, plaća se, prema vrijednosti predmeta spora, slijedeća taksa: a) do 500,00 KM 20,00 KM; b) preko 500,00 do 1.500,00 KM 50,00 KM; c) preko 1.500,00 do 3.000,00 KM 80,00 KM; d) preko 3.000,00 do 10.000,00 KM 150,00 KM; e) preko 10.000,00 do 50.000,00 KM 300,00 KM; f) preko 50.000,00 do 100.000,00 KM 500,00 KM; g) preko 100.000,00 KM 1% na oznaĉenu vrijednost spora, ali ne više od 8.000,00 KM; (2) Za tuţbu za utvrĊivanje i osporavanje oĉinstva, plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (3) Za tuţbu kojom se traţi razvod braka, poništenje braka, utvrĊivanje postojanja i nepostojanja braka i utvrĊivanje da je brak zakljuĉen plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM, a za prijedlog za sporazumni razvod braka taksa u iznosu od 50 KM. (4) Za tuţbu zbog smetanja posjeda plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (5) Za tuţbu zbog iseljenja plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (6) Za tuţbu zbog otkaza ugovora o zajmu ili zakupu stvari, za tuţbu o otkazu ugovora o zakupu poslovnih prostorija plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (7) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili obezbjeĊenje ili izda privremena mjera, za prijedlog za povrat u prijašnje stanje, za prijedlog za obezbjeĊenje dokaza prije pokretanja parnice, za prijedlog za odreĊivanje sudske mjere osiguranja, plaća se polovina pristojbe propisana ovim tarifnim brojem. (8) Za prijedlog kojim se daje otkaz ugovora o zakupu poslovnih prostorija, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. Broj 1 – strana 158 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. (9) Za prijedlog da se prizna odluka inostranog suda u statusnim stvarima plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM, a za ţalbu protiv donesenog rješenja – 150,00 KM. (10) Za ţalbu ili reviziju protiv presude i za ţalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se pristojba propisana stavlom (1) ovog tarifnog broja uvećana za 50%. (11) Za ţalbu protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za povrat u prijašnje stanje plaća se polovina pristojbe prema vrijednosti predmeta spora iz stavka (1) ovog tarifnog broja, ali ne više od 200,00 KM. (12) Za ţalbu ili reviziju protiv ostalih rješenja plaća se pristojba propisana u stavku (1) ovog tarifnog broja. (13) Za zahtjev za donošenje odluke sa kojim će roditeljem dijete ţivjeti, plaća se taksa u visini 50 KM. (14) Za zahtjev o naĉinu odrţavanja osobnih i neposrednih kontakata izmeĊu roditelja sa kojim dijete ne ţivi, plaća se pristojba u visini 50,00 KM. (15) Za zahtjev za ponavljanje postupka, za ţalbu protiv rješenja o odbaĉaju revizije, koju donosi prvostupanj-ski sud, plaća se pristojba propisana stavkom (7) ovog tarifnog broja. (16) Za ţalbu protiv rješenja o odbaĉaju ţalbe, protiv rješe-nja o odbaĉaju ili odbijanju prijedloga za ponavljanje postupka plaća se pristojba propisana stavkom (7) ovog tarifnog broja. (17) Ne plaća se posebna pristojba za prepisivanje iz Tarifnog broja 27. ove tarife, ako je zapisnik trebalo sastaviti u više primjeraka. (18) Kad je u tuţbi stavljen prijedlog za odreĊivanje sudske mjere osiguranja ili kada se u ţalbi stavi prijedlog za povrat u prijašnje stanje, plaća se, pored pristojbe na tuţbu, odnosno ţalbu i pristojba na prijedlog propisana stavkom (7) ovog tarifnog broja. (19) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili obezbjeĊenje ili da se odredi sudska mjera osiguranja, plaća se jedna pristojba i kad se predloţi istovremeno ili naknadno više sredstava izvršenja, odnosno obezbjeĊenja. Tarifni broj 2. (Pristojba za odluke) (1) Za presudu prvostupanjskog suda i rješenje o priznava-nju odluke stranog suda ili odluke stranog arbitraţnog suda, plaća se pristojba prema pristojbenoj osnovici, propisanoj tarifnim brojem 1. ove Tarife. (2) Za presudu zbog propuštanja, presudu zbog odricanja i za presudu na osnovu priznanja donesenu najkasnije na pripremnom roĉištu, odnosno na roĉištu za glavnu raspravu, ako pripremno roĉište nije odrţano, plaća se polovina pristojbe propisane Tarifnim brojem 1. ove tarife. (3) Za rješenje o odbacivanju tuţbe, povlaĉenju tuţbe koje se shodno Zakonu o parniĉnom postupku donosi prije ili u toku prvostupanjskog postupka i na rješenje u postupku zbog smetanja posjeda plaća se polovina pristojbe propisane tarifnim brojem 1. ove tarife, ali ne više od 200,00 KM. (4) Za rješenje o prijedlogu za dozvolu izvršenja ili obezbjeĊenja, kao i za rješenje o odreĊivanju sudske mjere osiguranja, odnosno naredbe, plaća se polovina pristojbe propisane tarifnim brojem 1. ove tarife. (5) Za rješenja o prekidu postupka, odbacivanju ili odbijanju zahtjeva za ponavljanje postupka o odbaĉaju revizije, koja donese prvostepeni sud, plaća se polovina pristojbe propisane tarifnim brojem 1. ove tarife, ali ne više od 200,00 KM. (6) Za rješenja o prekidu postupka, odbacivanju ili odbija-nju zahtjeva plaća se polovina pristojbe propisane tarif-nim brojem 1. ove tarife, ali ne više od 200,00 KM. (7) Za odluku suda sa kojim će roditeljem dijete ţivjeti i odluku o naĉinu odrţavanja osobnih i neposrednih kontakata izmeĊu roditelja sa kojim dijete ne ţivi, plaća se polovina pristojbe propisane tarifnim brojem 1. ove tarife. (8) Za presudu prvostupanjskog suda koja je donesena u vezi sa protivtuţbom plaća se pristojba kao da je o protivtuţbi posebno raspravljano. (9) Ako je više parnica spojeno radi zajedniĉkog raspra-vljanja, pristojba za presudu plaća se posebno za svaku parnicu, kao da ne postoji spajanje više parnica. (10) Za dopunsku presudu ili rješenje neće se plaćati pristojba ako je za odluku koja je dopunjena plaćena pristojba prema punoj vrijednosti spora. TakoĊe se neće plaćati pristojba za donošenje odluke kojom se vrši naknadna ispravka ranije donijete odluke. (11) Za rješenje o izvršenju ili obezbjeĊenju, plaća se jedna pristojba, bez obzira da li je odluĉeno o više sredstava izvršenja, odnosno obezbjeĊenja i bez obzira da li je odluĉeno istovremeno ili naknadno. petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 159 Tarifni broj 3. (Taksa za sudsku nagodbu) Za sudsku nagodbu u toku prvostupanjskog postupka plaća se prema vrijednosti na koju su se stranke nagodile, polovina pristojbe propisane Tarifnim brojem 1. ove tarife. DIO DRUGI - VANPARNIĈNI POSTUPAK Tarifni broj 4. (Opšte odredbe) (1) Za prijedlog kojim se pokreće postupak u vanparniĉnoj stvari, izuzev kada se radi o postupcima koji su predviĊeni u tarifnim brojevima od 8. do 12. ove tarife, plaća se pristojba u iznosu od 60,00 KM. (2) Za prijedlog i odluku za proglašenje nestale osobe u ratu umrlim i dokazivanje smrti osobe u ratu, ne plaća se pristojba. (3) Pristojba na nalog za iseljenje iz poslovnih prostorija uraĉunava se u pristojbu na odluku suda koja bude donijeta povodom prigovora protiv naloga. Ako je pristojba na nalog veća od pristojbe koja je plaćena na odluku povodom prijedloga za izdavanje naloga za iseljenje iz poslovnih prostorija, u tom sluĉaju će se naplatiti razlika. Tarifni broj 5. (Pristojba za odluku u vanparniĉnom postupku) (1) Za odluku suda u vanparniĉnom postupku plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (2) U svim vanparniĉnim postupcima primjenjivaće se shodno odredbe stavka (8) iz Tarifnog broja 2. ove tarife. Tarifni broj 6. (Pristojba za sudsku nagodbu u vanparniĉnom postupku) Za sudsku nagodbu u svim vanparniĉnim postupcima plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. Tarifni broj 7. (Pristojba za ţalbu u vanparniĉnom postupku) Za ţalbu protiv odluke prvostupanjskog suda u vanparni-ĉnom postupku, plaća se pristojba u iznosu od 75,00 KM. Tarifni broj 8. (Pristojba za raspravljanje zaostavštine) (1) Za raspravljanje zaostavštine plaća se pristojba prema vrijednosti ĉiste zaostavštine i to: a) do 5.000,00 KM -50, 00 KM, b) preko 5.000,00 KM do 20.000,00 KM - 100,00 KM, c) preko 20.000,00 KM do 50.000,00 KM - 150,00 KM, d) preko 50.000,00 KM do 100.000,00 KM - 200,00 KM, e) preko 100.000,00 do 200.000,00 KM - 300,00 KM, f) preko 200.000,00 do 500.000,00 KM - 500,00 KM, g) preko 500.000,00 KM - 500,00 KM, + 1% na razliku iznad 500.000,00 KM ali ne više od 3.000,00 KM. (2) Pristojba se plaća samo ako je postupak za raspravlja-nje zaostavštine završen donošenjem rješenja o naslje-Ċivanju. Pristojba na rješenje o naknadno pronaĊenoj imovini plaća se prema vrijednosti naknadno prona-Ċene imovine, a sukladno sa stavkom (1) ovog tarifnog broja. (3) Taksu plaćaju nasljednici u srazmjeri nasljednih dijelova. (4) Prilikom utvrĊivanja ĉiste vrijednosti zaostavštine odbiće se ostavioĉevi dugovi, troškovi sahrane ostavi-oca, legati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene zaostavštine i drugi troškovi. Broj 1 – strana 160 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. Ne plaća se posebna taksa za diobu nasljedstva ako nasljednici sporazumno predloţe diobu i sporazum o diobi bude unesen u rješenje o nasljeĊivanju. (5) Za zabiljeţbu prvenstvenog reda i uknjiţbu ustupanja prvenstva kao i za ostale zabiljeţbe vezane za zaostav-štinu plaća se pristojba propisana tarifnim brojem 14. ove tarife. Tarifni broj 9. (Pristojba za sastavljanje i ĉuvanje testamenta) Taksa u iznosu od 50,00 KM plaća se za: a) prijedlog za sastavljanje sudskog testamenta, b) sastavljanje sudskog testamenta, c) prijedlog kojim se traţi ĉuvanje testamenta u sudu, d) opoziv testamenta sastavljenog pred sudom, e) prijedlog za vraćanje testamenta koji se nalazi na ĉuvanju u sudu, f) vraćanje testamenta koji se zamjenjuje. Tarifni broj 10. (Pristojba za prijedlog i odluku u postupku diobe zajedniĉke imovine) Za prijedlog i odluku da se provede dioba zajedniĉke imovine pristojba se plaća prema vrijednosti imovine i to: a) do 5.000,00 KM - 50,00 KM, b) preko 5.000,00 KM do 20.000,00 KM - 80,00 KM, c) preko 20.000,00 KM do 50.000,00 KM - 130,00 KM, d) preko 50.000,00 KM do 100.000,00 KM - 150,00 KM, e) preko 100.000,00 do 200.000,00 KM - 200,00 KM, f) preko 200.000,00 do 500.000,00 KM - 300,00 KM, g) preko 500.000,00 KM vrijednosti - 500,00 KM, + 1% na razliku iznad 500.000,00 KM ali ne više od 3.000,00 KM. Tarifni broj 11. (Pristojba za prijedlog za ureĊenje meĊe) Za prijedlog za ureĊenje meĊe plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM. Tarifni broj 12. (Pristojba za ovjeru potpisa, rukopisa, prijepisa i prevoda) (1) Za podnesak kojim se traţi ovjera potpisa, rukopisa, prijepisa i prevoda plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (2) Za ovjeru prepisa plaća se pristojba - za prvi polutabak 10 KM, a za svaki slijedeći polutabak iznos od 5,00 KM. (3) Za ovjeru rukopisa plaća se pristojba za prvi polutabak 10 KM, a za svaki slijedeći novi polutabak iznos od 5,00 KM. (4) Za ovjeru potpisa sudskog tumaĉa na prijevodima plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (5) Za ovjeru potpisa na punomoći plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (6) Za ovjeru potpisa na ugovorima o prometu nepokre-tnosti plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (7) Za podnesak, odnosno ovjeru produţenja roka vaţenja ugovora plaća se 50% od iznosa pristojbe iz stavka (6) ovog tarifnog broja. petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 161 (8) Kada je vrijednost ugovora procjenjiva, ali nije u ugovoru oznaĉena, za ovjeru potpisa na ugovoru plaća se dvostruka pristojba iz stavka (6) ovog tarifnog broja. (9) Potpis na ispravi koju izdaju drţavni organi, potpisi ovlašćenih osoba za potpisivanje firmi ili pravne osobe smatraju se kao jedan potpis, ako su propisima ili pravilima za potpisivanje ovlašćene dvije ili više osoba. (10) Za podnesak kojim se traţi ovjera potpisa (rukoznaka) na ispravi plaća se jedna pristojba, bez obzira koliko se potpisa (rukoznaka) na ispravi ovjerava. (11) Za ovjeru potpisa (rukoznaka) i peĉata, plaća se jedna pristojba. (12) Ako se jednim podneskom traţi ovjera potpisa (ruko-znaka) na više isprava plaća se pristojba za podnesak. (13) Pod polutabakom podrazumjeva se list hartije od dvije strane formata A-4. Zapoĉeti polutabak se raĉuna kao cijeli. (14) Za ovjeru potpisa na punomoćju, odnosno ugovoru plaća se jedna pristojba, bez obzira da li se ovjerava jedan ili više potpisa. DIO TREĆI - ZEMLJIŠNO-KNJIŢNI POSTUPAK Tarifni broj 13. (Pristojba za podneske) Za podnesak kojim se traţi upis prava vlasništva, upis ili brisanje uknjiţbe, zabiljeţbe ili predbiljeţbe kao i upis prava upravljanja ili prava korišćenja na nekretninama, plaća se pristojba u iznosu od 30,00 KM, dok se za pod-nesak kojim se traţi uspostava novog zemljišnoknjiţnog uloška plaća pristojba u iznosu od 100,00 KM. Tarifni broj 14. (Pristojba za upise podataka) (1) Sudsku pristojbu snosi osoba u ĉiju korist se vrši uknji-ţba, osim ako ugovorne strane ne utvrde drugaĉije. (2) Za uknjiţbu u zemljišnu knjigu plaća se: a) uknjiţba vlasništva 50,00 KM, b) uknjiţba hipoteke, zemljišnog duga ili doţivotnog prava uţivanja, trajnog prava korištenja, stvarnih sluţnosti i tereta, pravo dugoroĉnog najma i zakupa, prava preĉe kupovine i realnih tereta 50,00 KM, c) uknjiţba etaţiranja objekta kolektivnog stanovanja ili poslovne zgrade 200,00 KM, a uknjiţba etaţiranja objekta individualnog stanovanja 70,00 KM. Tarifni broj 15. (Pristojbe za prijepise i izvatke) (1) Za prijepise i izvatke plaća se slijedeća pristojba: a) za izdavanje ovjerenog prijepisa ili sluţbenog izvatka 10,00 KM, b) za izdavanje uvjerenja i potvrda 5,00 KM, c) za izdavanje prepisa ili izvatka sa istorijatom 30,00 KM. (2) Za dopune i potvrde prijepisa i izvadaka naplaćuje se ista pristojba kao i za njihovo izdavanje. Tarifni broj 16. (Pristojba za ţalbu ili prigovor) Za ţalbu ili prigovor protiv rješenja u zemljišno-knjiţnim postupcima plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. DIO ĈETVRTI - POSTUPAK STEĈAJA I LIKVIDACIJE Tarifni broj 17. (Pristojba za podneske) (1) Za prijedlog da se otvori postupak steĉaja ili likvi-dacije, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (2) Za prijavu povjerilaca u postupku steĉaja ili likvi-dacije, plaća se pristojba u iznosu od 1% od vrijednosti potraţivanja, s tim da ne moze biti manja od 50,00 KM niti veća od 10.000,00 KM. (3) Za ţalbu protiv odluke o steĉajnom ili likvidacijskom postupku plaća se pristojba u iznosu od 1% od vrijed-nosti potraţivanja, s tim da ne moţe biti manja od 100,00 KM niti veća od 10.000,00 KM. (4) Kao osnov za plaćanje pristojbe na prijave povjerilaca uzima se iznos potraţivanja koji povjerilac prijavljuje. Pri tome će se uzimati da uslovljena traţbina nije uslovljena. Ako jedan povjerilac prijavi više potraţi-vanja pristojba se plaća na ukupan iznos tih potraţivanja. Broj 1 – strana 162 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. Tarifni broj 18. (Pristojba u steĉajnom postupku) (1) U steĉajnom postupku, od zbira iznosa koji su upotrebljeni ili stoje na raspolaganju za podmirenje dugova steĉajne mase, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM, u zavisnosti od sloţenosti postupka. (2) Pristojbu u steĉajnom postupku odreĊuje sud po okonĉanju postupka, a duţan je platiti steĉajni upravnik iz steĉajne mase nakon pravosnaţnosti rješenja o glavnoj ili naknadnoj diobi. DIO PETI - UPIS U SUDSKI REGISTAR Tarifni broj 19. (Pristojba za podneske) (1) Za prijavu u sudski registar plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (2) Ako se jednom prijavom traţi više upisa za istu pravnu osobu, plaća se samo jedna pristojba iz ovog tarifnog broja. Tarifni broj 20. (Pristojba za upise u sudski registar) (1) Za rješenje o upisu osnivanja privrednog društva plaća se pristojba u iznosu od 300,00 KM. (2) Za rješenje o upisu osnivanja dijelova privrednog društva, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (3) Za rješenje o upisu osnivanja drugih pravnih osoba koji nisu navedeni u stavovima (1) i (2) ovog tarifnog broja plaća se pristojba u iznosu od 200,00 KM. (4) Za rješenje o upisu osobe ovlašćene za zastupanje pra-vne osobe plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (5) Za rješenje o upisu prava vršenja spoljnotrgovinskog prometa plaća se pristojba u iznosu od 300,00 KM, pored iznosa iz stavka (1) ovog tarifnog broja. (6) Za rješenje o upisima koji nisu obuhvaćeni prethodnim stavovima ovog tarifnog broja plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM po jednom upisu. (7) Za zahtjev za brisanje upisa iz sudskog registra plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (8) Za rješenje po zahtjevu za brisanje upisa, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (9) Kada se više privrednih društava spajaju u jedno, pored pristojbe za podnesak plaća se i pristojba iz stavka (6) ovog tarifnog broja, kao i pristojba za upis novoosnovanog gospodarskog društva. (10) Ako se jednim podneskom traţi više upisa, plaća se pristojba za svaki upis posebno. (11) Za ţalbu na rješenje donijeto u postupku upisa u sud-ski registar plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. Tarifni broj 21. (Pristojba za objavljivanje upisanih podataka) (1) Za dostavljanje upisanih podataka radi objavljivanja u sluţbenom glasilu plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (2) Za objavljivanje podataka ĉije je upisivanje traţeno jednim podneskom, plaća se samo jedna pristojba iz ovog tarifnog broja. DIO ŠESTI - UPRAVNI SPOR I POSTUPAK ZA SUDSKU ZAŠTITU Tarifni broj 22. (Pristojba za tuţbu u upravnim sporovima) (1) Za tuţbu protiv upravnog akta plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (2) Za tuţbu u sporovima iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja, djeĉijeg dodatka, starateljstva, usvojenja i socijalne pomoći plaća se pristojba u iznosu od 20,00 KM. (3) Za tuţbu za ponavljanje postupka plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (4) Za zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke u upravnom sporu plaća se pristojba u dvostrukom izno-su od pristojba iz stavova (1) i (2) ovog tarifnog broja. (5) Ako je uz tuţbu protiv upravnog akta stavljen i zahtjev za odlaganje od izvršenja upravnog akta, plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM. Tarifni broj 23. (Pristojba za odluke) Za presudu u postupku u upravnom sporu plaća se: a) kada je predmet spora procjenjiv, pristojba iznosi 1% od vrijednosti spornog predmeta, s tim da ne moţe biti manja od 100,00 KM ni veća od 5.000,00 KM; petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 163 b) kada je predmet spora neprocjenjiv pristojba iznosi 100,00 KM; c) kada se radi o sporovima iz zdravstvenog, mirovin-skog i invalidskog osiguranja, starateljstva, djeĉijeg dodatka, usvajanja i socijalne pomoći pristojba iznosi 20,00 KM; d) ako je predmet spora djelimiĉno procjenjiv, pristojba se plaća kao da je predmet procjenjiv. DIO SEDMI - POSEBNI SLUĈAJEVI Tarifni broj 24. (Pristojba za sudska uvjerenja i potvrde) (1) Za podnesak kojim se traţi izdavanje uvjerenja plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (2) Za izdato uvjerenje se plaća pristojba u iznosu od 10,00 KM. (3) Za potvrdu o pravosnaţnosti ili izvršnosti koja se stavlja na sudski otpravak plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (4) Ako se jednim uvjerenjem potvrĊuje više ĉinjenica, plaća se jedna pristojba. (5) Plaćanju pristojbe iz stavka (1) ovog tarifnog broja podlijeţu i elektronski podnesci kao i svaki naknadni podnesak kojim se dopunjava ili mijenja prvobitni podnesak. Tarifni broj 25. (Pristojba za razmatranje spisa) Za pismeni podnesak za razmatranje završenih sudskih spisa plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. Tarifni broj 26. (Pristojba za prijepise) (1) Za pismeni ili usmeni zahtjev da se izvrši prepisivanje sudskog akta, plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (2) Za prepisivanje sudskih akata kao i za prepisivanje akata iz zbirke isprava koje je sud izvršio na zahtjev stranke, plaća se od svake zapoĉete stranice originala pristojba u iznosu od po 5,00 KM. (3) Za izdavanje prijepisa raspravnog zapisnika, kao i za prijepis raspravnog zapisnika koji je izraĊen istovre-meno sa sastavljanjem originala, plaća se pristojba u iznosu od 1,00 KM za svaku zapoĉetu stranicu. (4) Za izdavanje transkripta audio zapisa plaća se pristojba od 2,00 KM po stranici. Kao cijela stranica smatra se svaka zapoĉeta stranica teksta u standardnom formatu. (5) Za izdavanje audio zapisa na CD-u plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. (6) Ako se istovremeno sudski prijepis ovjerava plaća se posebna pristojba za ovjeravanje u iznosu od 5,00 KM. Tarifni broj 27. (Pristojba za izvode iz sudskog registra i drugih javnih knjiga) Za izvode iz sudskog registra ili drugih javnih knjiga koje vodi sud, ako se izdaju na zahtjev stranke, plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM po stranici. Tarifni broj 28. (Pristojba za sudski depozit) (1) Za ĉuvanje (depozit) novca, stvari i papira od vrijednosti na zahtjev stranke, plaća se godišnje 1% vrijednosti, s tim da iznos pristojbe ne moţe biti manji od 100,00 KM. (2) Pristojba se plaća za svaku godinu unaprijed, a zapoĉeta godina raĉuna se kao cijela. (3) Ako se vrijednost stvari ne moţe procjeniti po njihovoj prirodi, izvršiće se procjena od strane vještaka o trošku deponenta. Tarifni broj 29. (Pristojba za protest isprava) (1) Za molbu za protest mjenice, ĉeka i drugih isprava ili ugovora zbog neakceptiranja, neisplate ili neispu-njenja, plaća se pristojba u iznosu od 5 KM. (2) Za protest isprave se plaća pristojba prema vrijednosti, i to: a) do 50,00 KM - 5,00 KM, b) preko 50,00 KM do 500,00 KM - 25,00 KM, c) preko 500,00 KM - 50,00 KM. Broj 1 – strana 164 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. (3) Ako se jednom molbom traţi više protesta odnosno zamjena protesta, plaća se jedna pristojba za molbu, ali se u tom sluĉaju plaća posebna pristojba za svaki protest, odnosno zamjenu protesta. Tarifni broj 30. (Pristojba za postupke pred arbitraţom) (1) Za prijedlog stranke da sud postavi arbitra ili predsje-dnika arbitraţe plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (2) Za prijedlog o izuzeću arbitra plaća se pristojba u iznosu od 25,00 KM. (3) Za sastavljanje potvrde o pravosnaţnosti i izvršnosti presude arbitraţe plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. Tarifni broj 31. (Pristojba za zahtjev za izuzeće) Za zahtjev za izuzeće plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. Tarifni broj 32. (Pristojba za Jedinstveni pristupni kod) Za zahtjev za izdavanje Jedinstvenog pristupnog koda – JPK, plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. Broj: 01-02-1235-1/16 Datum, 29.01.2016. godine Zenica PREDSJEDAVAJUĆI ZAKONODAVNO-PRAVNOG POVJERENSTVA Almedin Aliefendić, v.r. ............................................................................................. V L A D A 7. Na temelju ĉlanka 16. stavak 2. Zakona o Vladi Zeni-ĉko-dobojskog kantona-Proĉišćeni tekst („Sluţbene novi-ne Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 7/10), na prijedlog Ministarstva financija, Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona, na 39. sjednici, odrţanoj dana 14.01.2016. godine, donosi OODDLLUUKKUU o odreĊivanju potpisnika naloga platnih transakcija sa podraĉuna za Centralizovani obraĉun i isplatu plaća za period od 01.01.2016. godine do 31.03.2016. godine Ĉlanak 1. (Potpisnici) Za potpisnike naloga platnih transakcija sa podraĉuna za Centralizovani obraĉun i isplatu plaća otvorenog kod IKB DD Zenica za period od 01.01.2016. godine do 31.03.2016. godine, od strane Vlade Zeniĉko – dobojskog kantona odreĊuju se: a) Andrej Kajić, ministar Ministarstva financija i b) Miralem Galijašević, premijer Zeniĉko-dobojskog kantona. Ĉlanak 2. (Zamjenici potpisnika) Za zamjenike potpisnika naloga platnih transakcija sa transakcijskog raĉuna iz ĉlanka 1. ove odluke, odreĊuju se: a) Zvonimir AnĊelić, ministar Ministarstva za gospodarstvo i b) Nada Delibašić, pomoćnik ministra Ministarstva fina-ncija. Ĉlanak 3. (Stupanje na snagu i datum primjene odluke) Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, primjenjuje se od 01.01.2016. godine i objavit će se u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 02-14-884/16. PREMIJER Datum, 14.01.2015. godine Zenica Miralem Galijašević, v.r. .............................................................................................
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o visokom obrazovanju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 04/15 25.06.2015 SN ZDK 15/21, SN ZDK 19/20, SN ZDK 04/19, SN ZDK 05/18, SN ZDK 13/13, SN ZDK 09/13, SN ZDK 06/09 visoko obrazovanje ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU Ĉlan 1. (Izmjena ĉlana 17. – Elaborat o osnivanju visokoškolske ustanove) (1) U Zakonu o visokom obrazovanju („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 6/09, 9/13 i 13/13), u ĉlanu 17. stav (5) tekst koji glasi: „najkasnije šest mjeseci prije poĉetka akademske godine“ zamjenjuje se tekstom: „do 31.03. tekuće godine“. (2) Stav (6) se briše. Ĉlan 2. (Izmjena i dopuna ĉlana 149. - Pravo na završetak studija) (1) U ĉlanu 149. stav (3), iza dijela teksta koji glasi: „koji su vaţili do stupanja na snagu Okvirnog zakona.“, dodaje se tekst: „uz obavezu da zapoĉeti studij završe najkasnije do 30.09.2018. godine“. (2) U stavu (4) brojevi: „31.12.2016.“ zamjenjuju se brojevima: „31.12.2018.“. (3) U stavu (5) brojevi: „31.12.2016.“ zamjenjuju se brojevima: „31.12.2018.“. Broj 4 – strana 350 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 25.06.2015. (4) U stavu (6) brojevi: „31.12.2014.“ zamjenjuju se brojevima: 31.12.2018.“. Ĉlan 3. (Izmjena ĉlana 156. - Priznavanje inostranih kvalifikacija i perioda studija) Ĉlan 156. mijenja se i glasi: (1) „Priznavanje inostranih kvalifikacija i perioda studija vršit će se prema Pravilniku o priznavanju inostranih obrazovnih kvalifikacija, koji će donijeti Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport. (2) Do donošenja Pravilnika o priznavanju inostranih obrazovnih kvalifikacija primjenjivat će se odredbe Zakona o nostrifikaciji i ekvivalenciji inostranih školskih svjedoĉanstava – preĉišćeni tekst („Sluţbeni list SR BiH“, broj 7/88)“
Zakon o izmjeni Zakona o šumama ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 01/15 10.03.2015 SN ZDK 05/21, SN ZDK 08/13 šume,zdk,zakon Godina XX - Broj 1 ZENICA, utorak, 10.03.2015. SKUPŠTINA 1. Na osnovu ĉlana 37.stav 1. taĉka g) Ustava Zeniĉko-dobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 4. sjednici odrţanoj 18.02.2015. godine, d o n o s i: ZAKON o dopuni Zakona o sudskim taksama Ĉlan 1. (Dopuna ĉlana 11.) U Zakonu o sudskim taksama („Sluţbene novine Zeni-ĉko-dobojskog kantona, broj: 12/09, 4/11, 7/11, 15/11, 2/12 i 9/13) u ĉlanu 11. stav (1) iza taĉke g) dodaje se taĉka h) koja glasi: „osnovne i srednje škole sa podruĉja Zeniĉko-dobojskog kantona“ Ostale taĉke se mijenjaju tako da dosadašnje h), i), j), k), l) i m) postaju i), j), k), l), m) i n). Ĉlan 2. Ovlašćuje se Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona da utvrdi preĉišćeni tekst Zakona o sudskim taksama. Ĉlan 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“ Broj: 01-02-3791/15 PREDSJEDAVAJUĆA Datum, 18.02.2015. godine Zenica Draţenka Subašić, s.r. ............................................................................................. 2. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉko-dobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 4. sjednici odrţanoj dana 18.02.2015. godine, donosi: ZAKON O IZMJENI ZAKONA O ŠUMAMA Ĉlan 1. (Brisanje ĉlana 54.) Ĉlan 54. Zakona o šumama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 8/13), (u daljem tekstu: Zakon) se briše. Ĉlanovi 55-68 Zakona o šumama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 8/13), postaju ĉlanovi 54-67. Ĉlan 2. (Stupanje na snagu) Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavlji-vanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kan-tona“. Broj: 01-02-3792/15 PREDSJEDAVAJUĆA Datum, 18.02.2015. godine Zenica Draţenka Subašić, s.r. ............................................................................................. 3. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka g) Ustava Zeniĉko-dobojskog kantona i ĉlana 27. Zakona o budţetima u Federaciji BiH („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 102/13, 09/14 i 13/14), Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na nastavku 2. sjednice odrţanom 29.12.2014. godine, d o n o s i:
Zakon o obrazovanju odraslih ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 05/14 31.10.2014 SN ZDK 13/18 obrazovanje odraslih Godina XIX - Broj 5 ZENICA, petak, 31.10.2014. SKUPŠTINA 376. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f), Ustava Zeniĉkodobojskog kantona („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 7/96, „Sluţbene novine Zeniĉkodobojskog kantona“, broj: 1/96, 10/00, 8/04 i 10/04), a u skladu sa ĉlanom 20. stav 2. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini („Sluţbeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj: 18/03), Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 60. sjednici odrţanoj 13.08.2014. godine, d o n o s i: ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH DIO I. OPĆE ODREDBE (Predmet Zakona) Zakonom o obrazovanju odraslih (u daljem tekstu: Zakon) ureĊuje se: a) obavljanje djelatnosti obrazovanja odraslih; b) opća pitanja u vezi sa organizacijom, finansiranjem, upravljanjem i rukovoĊenjem procesom obrazovanja odraslih; c) uvjeti koje mora ispunjavati organizator obrazovanja odraslih; d) prava i obaveze nadleţnih organa u oblasti obrazovanja odraslih, e) izdavanje javnih isprava, i druga pitanja od znaĉaja za obavljanje djelatnosti obrazovanja odraslih na podruĉju Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton). Ĉlan 2. (Znaĉenje pojedinih izraza) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće znaĉenje: a) odrasli su lica starija od 15 godina koja nisu završila osnovno obrazovanje, odnosno lica starija od 18 godina koja su završila osnovno obrazovanje u redovnom školovanju i druga lica koja se obrazuju, a da pri tom nemaju status uĉenika ili studenta; b) prvo zanimanje je obrazovanje i osposobljavanje nakon završene osnovne škole, s ciljem ukljuĉivanja u rad i obavljanje manje sloţenih poslova; c) dokvalifikacija je stjecanje novog znanja u okviru istog zanimanja s ciljem povećanja kompetencija, odnosno dodatno struĉno obrazovanje prema posebno utvrĊenim diferenciranim programima, radi stjecanja višeg stepena kvalifikacije u okviru istog zanimanja; d) prekvalifikacija je obrazovanje i osposobljavanje za drugo zanimanje, radi zapošljavanja, odnosno obrazovanje i osposobljavanje koje osobi koja je već prethodno stekla neko struĉno zvanje odnosno zanimanje omogućava da stekne nove kompetencije za obavljanje novog zanimanja ili nove profesionalne djelatnosti; e) specijalizacija je obrazovanje i osposobljavanje u okviru istog zanimanja/ zvanja radi stjecanja posebnih znanja i radnih vještina; f) usavršavanje je svaki oblik obrazovanja nakon završenog inicijalnog obrazovanja ili tokom radnog vijeka koje treba pomoći osobi da poboljša ili aktuelizira svoja već steĉena znanja i/ili kompetencije, da stekne nove kompetencije u pogledu profesionalnog napredovanja i da se liĉno i profesionalno usavršava; g) osposobljavanje je obrazovanje i osposobljavanje za ukljuĉivanje u rad nakon završene osnovne škole, za obavljanje jednostavnih i manje sloţenih poslova odreĊenog zanimanja; h) posebni programi su programi za povećanje općeg obrazovanja i kulturnog nivoa stanovništva i povećanje struĉnih i drugih kompetencija; Broj 5 – strana 614 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 31.10.2014. i) javno vaţeći obrazovni program je program obrazovanja koji je donio, odnosno odobrio nadleţni organ; j) ishodi uĉenja su izjave o tome šta polaznik obrazovanja odraslih treba da zna, razumije i moţe da obavlja na kraju završenog procesa uĉenja, odnosno programa obrazovanja (znanja, vještine i kompetencije); k) znanje je rezultat usvajanja informacija kroz proces uĉenja, odnosno skup ĉinjenica, principa, teorija i praksi koje se odnose na podruĉje rada ili izuĉavanja; l) vještine predstavljaju sposobnost primjene znanja i korištenja principa "znati kako" da se izvrši odreĊeni zadatak i da se riješi problem; m) kompetencije su sposobnost primjene znanja, vještina i personalnih, socijalnih i metodoloških sposobnosti, na radnom mjestu ili tokom uĉenja, kako u privatnom tako i u profesionalnom razvoju; n) pismenost odraslih obuhvata: 1) osnovnu pismenost, kao sposobnost odraslih da komuniciraju na vlastitom jeziku i da s razumijevanjem ĉitaju i pišu kratke, jednostavne izjave o njihovom svakodnevnom ţivotu; 2) funkcionalnu pismenost, kao sposobnost odraslih da razumiju i koriste medijske i druge informacije u svrhu planiranja i ostvarenja vlastitog razvoja, kao i sposobnost odraslih da se ukljuĉe u aktivnosti u kojima je pismenost, koja podrazumijeva i korištenje informacionih i komunikacionih tehnologija, potrebna za njihovo bolje svakodnevno funkcioniranje i uĉešće u ţivotu zajednice; o) cjeloţivotno uĉenje podrazumijeva integraciju formalnog, neformalnog i informalnog uĉenja kako bi se stekle mogućnosti za stalno unapreĊenje kvaliteta ţivljenja. Ĉlan 3. (Obrazovanje odraslih) (1) Obrazovanje odraslih obuhvata cjelinu procesa uĉenja odraslih namijenjenu: a) ostvarivanju prava na slobodan razvoj liĉnosti; b) osposobljavanju za zapošljavanje, stjecanju kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikaciji, dokvalifikaciji, stjecanju i produbljivanju struĉnih znanja, vještina i kompetencija; c) osposobljavanju za aktivno graĊanstvo. (2) Obrazovanje odraslih dio je jedinstvenoga obrazovnog sistema Zeniĉko-dobojskog kantona i predstavlja djelatnost od posebnog interesa za Kanton. Ĉlan 4. (Upotreba rodnoosjetljivog jezika) Gramatiĉki izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za oznaĉavanje muškog ili ţenskog roda podrazumijevaju oba roda. Ĉlan 5. (Naĉela obrazovanja odraslih) Obrazovanje odraslih temelji se na naĉelima: a) cjeloţivotnog uĉenja- uvaţavanja potreba i mogućnosti odraslih za uĉenje i razvoj tokom cijelog ţivota; b) uvaţavanja razliĉitosti potreba i mogućnosti, prethodnih znanja i iskustava, te s tim u vezi i specifiĉnosti obrazovanja i uĉenja odraslih; c) slobode izbora odgovarajućeg obrazovanja, kao i oblika, metoda i naĉina uĉenja; d) dostupnosti i raznovrsnosti obrazovne ponude; e) osiguranja odgovarajućeg kvaliteta obrazovanja; f) promoviranja jednakih vrijednosti ishoda uĉenja u formalnom i neformalnom obrazovanju, te informalnom uĉenju; g) profesionalnosti i odgovornosti organizatora obrazovanja odraslih, te profesionalnosti i etiĉnosti andragoškog kadra; h) poštovanja liĉnosti i dostojanstva svakog uĉesnika u procesu obrazovanju odraslih; i) informiranja, savjetovanja i voĊenja u daljem obrazovanju i/ili karijernom napredovanju. j) povezivanja obrazovanja sa potrebama trţišta rada; k) saradnje u oblasti obrazovanja odraslih - organa uprave nadleţnih za oblast obrazovanja, privrede, rada, zapošljavanja, socijalne zaštite, ustanova i drugih organizacija nadleţnih za razvoj, obezbjeĊenje i unapreĊenje obrazovanja odraslih, jedinica lokalne samouprave, kao i socijalnih partnera (Privredna/Obrtniĉka komora, Udruţenje poslodavaca Zeniĉko-dobojskog kantona, reprezentativni sindikati). Ĉlan 6. (Ciljevi obrazovanja odraslih) Obrazovanje odraslih ima za cilj: a) omogućiti stjecanje najmanje osnovnog obrazovanja; b) podizati osnovnu i funkcionalnu pismenost odraslih; c) osposobljavati za zapošljavanje odrasla lica koja nemaju završeno formalno obrazovanje i stjecanje kvalifikacija za prvo zanimanje; petak, 31.10.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 5 – strana 615 d) omogućavati dalje obrazovanje i obuku, odnosno mogućnost dokvalifikacije, prekvalifikacije i kontinuiranog struĉnog usavršavanja tokom cijelog radnog i ţivotnog vijeka; e) omogućavati obrazovanje i stjecanje znanja, vještina i kompetencija u skladu sa liĉnim sposobnostima, afinitetima i ţivotnom dobi pojedinca; f) omogućavati formalno/javno priznavanje i potvrĊivanje rezultata prethodnog uĉenja odnosno steĉenih znanja, vještina i kompetencija, bez obzira na naĉin njihovog stjecanja; g) povećati profesionalnu mobilnost i fleksibilnost radno aktivnog stanovništva. Ĉlan 7. (Vrste obrazovanja odraslih) (1) Obrazovanje odraslih odvija se kao formalno, neformalno, informalno i/ili samousmjereno uĉenje (2) Formalno obrazovanje odraslih je djelatnost koja se realizira u javnim i privatnim obrazovnim ustanovama verificiranim od strane Ministarstva radi stjecanja općeg obrazovanja, odgovarajućih kvalifikacija, znanja, vještina i kompetencija u skladu sa propisanim standardima i nastavnim planovima i programima donesenim ili odobrenim od strane Ministarstva. (3) Formalno obrazovanje odraslih obuhvata: a) osnovno obrazovanje odraslih; b) srednjoškolsko obrazovanje odraslih: stjecanje srednje školske ili struĉne spreme, niţe struĉne spreme, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju, osposobljavanje i usavršavanje; c) obrazovanje na visokoškolskim ustanovama lica koja su stekla visokoškolsko obrazovanje. (4) Formalno obrazovanje odraslih provodi se u skladu s javno vaţećim obrazovnim programom. (5) Neformalno obrazovanje odraslih oznaĉava organizirane procese uĉenja usmjerene ka osposobljavanju odraslih osoba za rad, za razliĉite socijalne aktivnosti, te za liĉni razvoj. (6) Neformalno obrazovanje mogu organizirati i provoditi centri za obrazovanje odraslih, osnovne škole, srednje škole, visokoškolske ustanove, škole/centri stranih jezika, škole/centri za informaciono-komunikacione tehnologije, centri za kulturu i obrazovanje, auto-škole, ustanove za smještaj i brigu o osobama s posebnim potrebama, te penološke i druge ustanove, udruţenja graĊana, privredni subjekti i druga pravna lica koja su, izmeĊu ostalog, kao svoju djelatnost navela neformalno obrazovanje odraslih. (7) Informalno uĉenje odraslih oznaĉava aktivnosti u kojima odrasla osoba prihvaća stajališta i pozitivne vrednote te vještine i znanja iz svakodnevnog iskustva i razliĉitih drugih utjecaja i izvora iz svoje okoline. (8) Samousmjereno uĉenje odraslih oznaĉava aktivnosti u kojima odrasla osoba samostalno uspostavlja kontrolu nad procesom uĉenja kao i odgovornost za rezultate uĉenja. Ĉlan 8. (Specifiĉnosti organiziranja obrazovanja odraslih) Organizacija nastave iz pojedinih predmeta ili oblasti, napredovanje i naĉin provjeravanja znanja, vještina i kompetencija prilagoĊava se specifiĉnostima i potrebama, odnosno mogućnostima polaznika obrazovanja, prema andragoškim principima, u skladu sa programom. DIO II. PROVOĐENJE I STICANJE OBRAZOVANJA Ĉlan 9. (Javno vaţeće obrazovanje) (1) Javno vaţeće obrazovanje odraslih je obrazovanje koje se stiĉe po javno vaţećem obrazovnom programu osnovnog i srednjeg obrazovanja, ili po prilagoĊenom javno vaţećem obrazovnom programu ili dijelu tog programa, u skladu sa posebnim propisom koji ureĊuje tu oblast obrazovanja. (2) Odrasli mogu stjecati znanja, vještine i kompetencije po donesenom, odnosno odobrenom programu obrazovanja ili dijelu tog programa, u skladu sa ovim Zakonom. (3) Obrazovanje steĉeno u smislu stava (2) ovog ĉlana, nakon provjere od strane ovlaštene ustanove je javno vaţeće obrazovanje i dokazuje se javnom ispravom. (4) Sadrţina i postupak izdavanja javne isprave utvrdit će se posebnim pravilnikom koje donosi Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport (u daljem tekstu: Ministarstvo). Broj 5 – strana 616 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 31.10.2014. Ĉlan 10. (Organizatori obrazovanja odraslih) (1) Formalno, odnosno neformalno obrazovanje odraslih prema ovome Zakonu mogu provoditi centri za obrazovanje odraslih, osnovne škole, srednje škole, visokoškolske ustanove, škole/centri stranih jezika, škole/centri za informaciono-komunikacione tehnologije, centri za kulturu i obrazovanje, auto-škole, ustanove za smještaj i brigu o osobama s posebnim potrebama, te penološke i druge ustanove, udruţenja graĊana, privredni subjekti i druga pravna lica koja su, izmeĊu ostalog, kao svoju djelatnost navela obrazovanje odraslih i koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom. (2) Standarde i normative, te naĉin i postupak za utvrĊivanje uvjeta koje mora ispunjavati organizator obrazovanja odraslih za izvoĊenje formalnih programa obrazovanja odraslih (u daljnjem tekstu: Standardi i normativi) donosi Ministarstvo, uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona. (3) Centar za obrazovanje odraslih kao ustanovu moţe osnovati domaće i strano pravno i fiziĉko lice (u daljem tekstu: osnivaĉ) u svim oblicima svojine. (4) Centar za obrazovanje odraslih, kao javnu ustanovu, moţe osnovati Kanton ili jedinica lokalne samouprave. (5) Osnivaĉ osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad ustanove, u skladu sa Standardima i normativima za realizaciju programa obrazovanja odraslih. DIO III. CENTAR ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH Ĉlan 11. (Osnivanje centra za obrazovanje odraslih) (1) Centar za obrazovanje odraslih, moţe se osnovati ako: a) postoji potreba za njegovim osnivanjem (kada se osniva kao javna ustanova); b) su obezbjeĊena sredstva za finansiranje, odnosno sufinansiranje programa za obrazovanje odraslih; c) je osiguran adekvatan prostor koji ispunjava higijensko-tehniĉke uvjete u skladu sa standardima i normativima prostora i opreme, ima potreban broj predavaĉa, struĉnih saradnika i ostalih zaposlenih, i; d) su obezbjeĊena sredstva za rad od strane osnivaĉa. (2) Osnivaĉ je duţan da, uz zahtjev za izdavanje rješenja o ispunjavanju uslova za osnivanje centra za obrazovanje odraslih, Ministarstvu dostaviti: a) osnivaĉki akt; b) elaborat o opravdanosti osnivanja (za javnu ustanovu); c) podatke o licu ovlaštenom za zastupanje; d) dokaz o osiguranim uvjetima i sredstvima za rad. (3) Ispunjenost uvjeta za osnivanje centra za obrazovanje odraslih utvrĊuje komisija koju imenuje ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport (u daljem tekstu: ministar). (4) Troškove postupka utvrĊivanja ispunjenosti uvjeta za osnivanje centra za obrazovanje odraslih snosi osnivaĉ. (5) Postupak utvrĊivanja ispunjenosti uvjeta za osnivanje centra za obrazovanje odraslih utvrdit će se posebnim pravilnikom koji donosi Ministarstvo. Ĉlan 12. ( Uvjeti za izvoĊenje nastavnog plana i programa za obrazovanje odraslih) Ministar rješenjem imenuje posebnu komisiju koja utvrĊuje ispunjenost uvjeta za izvoĊenje nastavnog plana i programa za obrazovanje odraslih i u sluĉajevima kada postojeće obrazovne ustanove ţele da se bave i obrazovanjem odraslih, u skladu sa ovim Zakonom. Ĉlan 13. (Registar ustanova za obrazovanje odraslih) (1) Ustanova za obrazovanje odraslih upisuje se u Registar ustanova za obrazovanje odraslih (u daljem tekstu: Registar) koji vodi Ministarstvo. (2) Bliţi propis o postupku utvrĊivanja uvjeta, o sadrţaju i naĉinu voĊenja Registra donosi Ministarstvo. (3) U Registar se mogu upisati samo ustanove koje ispunjavaju uvjete utvrĊene ovim Zakonom. (4) Provjeru uvjeta za upis u Registar vrši komisija koju formira ministar, a na zahtjev osnivaĉa. Ĉlan 14. (Provjera ispunjenosti uvjeta za rad) (1) Ministarstvo vrši provjeru ispunjenosti uvjeta rada ustanove za obrazovanje odraslih svake ĉetiri godine. petak, 31.10.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 5 – strana 617 (2) Ako se prilikom kontrole utvrdi da ustanova ne obavlja djelatnost na naĉin utvrĊen Zakonom ili ne ispunjava uvjete propisane Zakonom, Ministarstvo će utvrditi rok za otklanjanje nepravilnosti koji ne moţe biti duţi od tri mjeseca. (3) Dok utvrĊene nepravilnosti iz stava (2) ovog ĉlana ne budu otklonjene, ustanova ne moţe vršiti prijem i upis polaznika niti obavljati druge aktivnosti vezane za obrazovanje odraslih. (4) Ako ustanova u roku iz stava (2) ovog ĉlana ne otkloni nepravilnosti, Ministarstvo donosi odluku o zabrani rada i pokreće postupak brisanja ustanove iz Registra. Ĉlan 15. (Brisanje iz Registra) (1) Ustanova za obrazovanje odraslih briše se iz Registra kada prestane da ispunjava uvjete propisane ovim zakonom i bliţim propisima koje donosi Ministarstvo. (2) Brisanje ustanove za obrazovanje odraslih iz Registra objavljuje se u „Sluţbenim novinama Zeniĉkodobojskog kantona“. DIO IV. PROGRAMI OBRAZOVANJA ODRASLIH Ĉlan 16. (Programi obrazovanja odraslih) (1) Programi obrazovanja odraslih mogu biti programi formalnog obrazovanja odraslih i programi neformalnog obrazovanja odraslih. (2) Programi formalnog obrazovanja odraslih su: a) programi osnovnog obrazovanja odraslih; b) programi za stjecanje srednje struĉne spreme; c) posebni programi na visokoškolskim ustanovama; d) programi za stjecanje prvog zanimanja; e) programi prekvalifikacije; f) programi dokvalifikacije; g) programi osposobljavanja za manje sloţene poslove (3) Programi neformalnog obrazovanja odraslih su: a) programi osposobljavanja; b) programi usavršavanja; c) programi zaštite okoline i ekologije; d) programi stranih jezika; e) programi za rad na raĉunaru; f) programi poduzetništva i menadţmenta; g) programi rada u struci; h) programi iz poznavanja nauke i tehnologije; i) programi kreativnog i umjetniĉkog izraţavanja; j) programi za stjecanje drugih znanja, vještina i kompetencija potrebnih za liĉni i profesionalni razvoj. (4) Programi obrazovanja odraslih (u daljnjem tekstu: programi) prilagoĊeni su dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vještinama i kompetencijama odraslih. (5) Programe iz stava (2) ovoga ĉlana, donosi Ministarstvo. (6) Programe iz stava (2) ovog ĉlana moţe donijeti i ustanova za obrazovanje odraslih uz prethodnu saglasnost Ministarstva. (7) Programe iz stava (3) ovog ĉlana donosi organizator obrazovanja. (8) Programi neformalnog obrazovanja, koji su od posebnog interesa za Kanton, mogu postati javno vaţeći programi ukoliko budu odobreni od strane Ministarstva. Ĉlan 17. (Ogledni programi) (1) Kada postoji potreba zbog uvoĊenja organizacionih promjena, primjene savremene tehnologije, zahtjeva trţišta rada za deficitarnim zanimanjima, programi obrazovanja ili dijelovi programa mogu se uvoditi i provjeravati oglednim programom, na prijedlog ustanove, privredne komore, obrtniĉke komore, udruţenja poslodavaca, zavoda za zapošljavanje ili drugih zainteresiranih organizacija. (2) Organizatora obrazovanja odraslih koji će izvoditi ogledni program odreĊuje Ministarstvo. (3) IzvoĊenje oglednog programa prati Pedagoški zavod. Ĉlan 18. (Komore i udruţenja poslodavaca) (1) Privredna komora, Obrtniĉka komora i udruţenja poslodavaca Zeniĉko-dobojskog kantona predlaţu zanimanja za koja se pripremaju odgovarajući programi iz ĉlana 17. ovog Zakona. Broj 5 – strana 618 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 31.10.2014. (2) Privredna komora, Obrtniĉka komora i udruţenja poslodavaca Zeniĉko-dobojskog kantona: a) organiziraju savjetovanja i specijalizacije za zaposlene; b) uĉestvuju u koncipiranju programa uĉenja uz rad; c) predlaţu standarde praktiĉnih znanja; d) predlaţu programe usvršavanja i osposobljavanja; e) vode registre poslodavaca kod kojih se obavlja praktiĉan rad. (3) Naĉin provjere i verifikacije poslodavaca kod kojih se obavlja praktiĉan rad, sadrţaj i naĉin voĊenja Jedinstvenog registra poslodavaca utvrĊuje se pravilnikom koji donosi Ministarstvo, na prijedlog Privredne komore. Ĉlan 19. (Programi obrazovanja odraslih koji se realiziraju kroz praktiĉan rad) (1) Programi obrazovanja koji se realiziraju kroz praktiĉan rad mogu se ostvariti kod organizatora obrazovanja, kod drugog organizatora obrazovanja ili poslodavca. (2) Ako se praktiĉan rad izvodi u objektima koji ne pripadaju organizatoru obrazovanja, meĊusobna prava i obaveze organizatora obrazovanja i drugog organizatora obrazovanja ili poslodavca ureĊuju se ugovorom, a meĊusobna prava polaznika obrazovanja i drugog organizatora obrazovanja ili poslodavca ugovorom o praktiĉnom radu. Ĉlan 20. (Sadrţaj programa za obrazovanje odraslih) Programom formalnog obrazovanja se obavezno utvrĊuje: a) naziv programa; b) cilj(evi) programa; c) znanja, vještine i kompetencije koje se stjeĉu završetkom programa; d) uvjeti za upis, napredovanje i završetak programa; e) nastavni predmeti/moduli i/ili nastavni sadrţaji; f) ukupno trajanje programa i trajanje programa po nastavnim predmetima/modulima i/ili nastavnim sadrţajima (izraţeno u nastavnim satima); g) naĉini/oblici izvoĊenja programa; h) kadrovski, didaktiĉki, prostorni i drugi uvjeti za izvoĊenje programa; i) naĉin provjere ishoda uĉenja; j) naĉin evaluacije programa. Ĉlan 21. (Zahtjev za odobravanje izvoĊenja programa obrazovanja odraslih) (1) Zahtjev za odobravanje izvoĊenja programa u sistemu formalnog obrazovanja podnosi se Ministarstvu. (2) Uz zahtjev se prilaţu: a) programi obrazovanja; b) dokazi o andragoškim radnicima koji izvode programe; c) dokazi o prostoru, opremi i nastavnim sredstvima; d) dokazi o naĉinu osiguranja sredstava za izvoĊenje programa; e) dokaz o uplati naknade za troškove postupka utvrĊivanja ispunjenosti uvjeta za izvoĊenje programa. (3) Naknada iz stava (2) taĉke e) koristi se za troškove postupka utvrĊivanja ispunjenosti uvjeta za izvoĊenje programa obrazovanja odraslih. (4) Ispunjenost uvjeta za izvoĊenje programa obrazovanja odraslih utvrĊuje Komisija za ispunjenost uvjeta za izvoĊenje programa (u daljnjem tekstu: Komisija) koju imenuje ministar. (5) Postupak odobravanja izvoĊenja programa bliţe se reguliše podzakonskim aktom koji donosi Ministarstvo. Ĉlan 22. (Naĉini izvoĊenja programa za obrazovanje odraslih) (1) Program se moţe izvoditi: redovnom nastavom, konsultativno-instruktivnom nastavom, dopisnokonsultativnom nastavom, kroz praktiĉan rad, nastavom na daljinu, te na drugi primjeren naĉin. (2) Program moţe imati modularnu strukturu. (3) Polaznici obrazovanja su duţni prisustvovati redovnoj nastavi. (4) Za polaznike obrazovanja koji nisu u mogućnosti svakodnevno prisustvovati redovnoj nastavi, organizira se konsultativno-instruktivna nastava, koja u programima za stjecanje osnovnog i srednjeg obrazovanja, odnosno prekvalifikacije i dokvalifikacije moţe biti zastupljena sa najviše 30% od ukupno predviĊenog trajanja nastave. petak, 31.10.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 5 – strana 619 (5) Konsultativno-instruktivna nastava se provodi putem grupnih i individualnih konsultacija. (6) Praktiĉan rad se izvodi u punom fondu predviĊenih sati. DIO V. POLAZNICI, ISPITI I NASTAVNICI OBRAZOVANJA ODRASLIH Ĉlan 23. (Polaznik obrazovanja odraslih) (1) Odrasli koji se upisuju u program obrazovanja za odrasle stjeću status polaznika obrazovanja. (2) Polaznik obrazovanja odraslih u smislu ovog Zakona moţe biti lice starije od 15 godina koje nije završilo osnovno obrazovanje, odnosno lice koje je starije od 18 godina, a da pri tom nema status uĉenika ili studenta. Ĉlan 24. (Upis polaznika) (1) Status polaznika obrazovanja stiĉe se upisom u odgovarajući program obrazovanja. (2) Upis polaznika u programe formalnog obrazovanja vrši se na osnovu konkursa koji objavljuje organizator obrazovanja. (3) Programom obrazovanja odraslih propisuju se opći i posebni uvjeti koje mora ispunjavati polaznik obrazovanja odraslih. (4) Konkurs sadrţi: a) opće i posebne uvjete za upis; b) broj slobodnih mjesta za upis i programe obrazovanja; c) rješenje o odobravanju izvoĊenja programa; d) naĉin izvoĊenja programa obrazovanja, trajanje i uvjete za njegovo završavanje; e) naziv i znaĉaj javne isprave koja se izdaje po završetku programa obrazovanja; f) visinu školarine po jednom polazniku, ukoliko obrazovanje nije finansirano ili sufinansirano iz budţeta, javnih prihoda i dr.; g) ako se na konkurs prijavi više kandidata nego što je moguće upisati, organizator obrazovanja duţan je prilikom izbora kandidata uzeti u obzir stepen ispunjenosti uvjeta u pogledu prethodnog obrazovanja i iskustva; h) popis potrebne dokumentacije za upis. (5) Uvjete upisa u neformalne programe obrazovanja odreĊuje organizator obrazovanja. Ĉlan 25. (Ugovor o obrazovanju) Prilikom upisa u formalni program obrazovanja, organizator obrazovanja i polaznik zakljuĉuju ugovor o obrazovanju kojim ureĊuju meĊusobna prava i obaveze. Ĉlan 26. (Ocjenjivanje polaznika i izdavanje isprava) (1) Ocjenjivanje polaznika obrazovanja odraslih za stjecanje osnovnog i srednjeg obrazovanja vrši se u skladu sa propisima koji reguliraju te oblasti obrazovanja, ako ovim Zakonom nije drugaĉije odreĊeno. (2) Polazniku programa osnovnog obrazovanja nakon završenog od prvog (I) do osmog (VIII) razreda izdaje se uvjerenje, a nakon završenog devetog (IX) razreda, svjedodţba. (3) Polazniku programa srednjeg obrazovanja odraslih za stjecanje srednje struĉne spreme na kraju svakog završenog razreda izdaje se svjedodţba, a nakon završnog ispita svjedodţba o završnom ispitu ili diploma. (4) Polazniku programa prekvalifikacije i dokvalifikacije, po završetku programa izdaje se svjedodţba o završnom ispitu, odnosno diploma o stjecanju kvalifikacije. (5) Polazniku koji završi javno vaţeći program osposobljavanja izdaje se uvjerenje o osposobljenosti. (6) Polazniku koji završi javno vaţeći program usavršavanja izdaje se uvjerenje o usavršavanju. Ĉlan 27. (Javne isprave) (1) Znanja, vještine i kompetencije steĉene obrazovanjem odraslih u okviru formalnog obrazovanja ili neformalnog obrazovanja po javno vaţećim programim u skladu sa ovim Zakonu dokazuju se javnim ispravama. (2) Naziv, sadrţaj i oblik isprave iz stava (1) ovog ĉlana propisuje Ministarstvo. Broj 5 – strana 620 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 31.10.2014. Ĉlan 28. (Trajanje izvoĊenja programa za obrazovanje odraslih) (1) IzvoĊenje programa za stjecanje osnovnog obrazovanja za odrasle traje za prvi (I), drugi (II), treći (III), ĉetvrti (IV) i peti (V) razred po tri mjeseca, za šesti (VI), sedmi (VII), osmi (VIII) i deveti (IX) razred po šest mjeseci. (2) IzvoĊenje programa za stjecanje srednje struĉne spreme odraslih traje godinu manje od izvoĊenja programa za obrazovanje redovnih uĉenika. (3) IzvoĊenje programa prekvalifikacije i dokvalifikacije traje najmanje šest mjeseci. (4) IzvoĊenje programa osposobljavanja po javno vaţećim programima traje najmanje 200 sati. (5) IzvoĊenje programa usavršavanja nije vremenski ograniĉeno. Ĉlan 29. (Profil i struĉna sprema nastavnika za izvoĊenje programa) (1) Program obrazovanja odraslih izvode: nastavnici, profesori, struĉni suradnici, predavaĉi, treneri, voditelji i drugi (u daljnjem tekstu: andragoški zaposlenici). (2) Andragoški zaposlenici moraju ispunjavati uvjete propisane programom i imati dodatnu andragošku obuku. (3) Andragoški zaposlenici imaju pravo i obavezu kontinuiranog struĉnog i andragoškog usavršavanja. Ĉlan 30. (Zasnivanje radnog odnosa u ustanovama za obrazovanje odraslih) Andragoški zaposlenici zasnivaju radni odnos u ustanovama za obrazovanje odraslih u skladu sa odredbama radnog zakonodavstva. Ĉlan 31. (Dokazivanje znanja, vještina i kompetencija) (1) Odrasli mogu dokazivati znanja, vještine i kompetencije, neovisno o naĉinu na koji su prethodno steĉena, polaganjem ispita. (2) Ispite iz stava (1) ovoga ĉlana organizira i provodi ustanova za obrazovanje odraslih koja izvodi program za stjecanje istih znanja, vještina i kompetencija i koja dobije ovlaštenje Ministarstva za provoĊenje ispita za verificiranje prethodno steĉenog znanja, vještina i kompetencija kroz neformalno obrazovanje ili informalno uĉenje. (3) Postupak davanja saglasnosti ustanovama za obrazovanje odraslih da mogu provoditi ispite za verificiranje prethodno steĉenog znanja, vještina i kompetencija, kao i naĉin organiziranja i provoĊenja ispita bit će propisani podzakonskim aktom koji donosi Ministarstvo. Ĉlan 32. (Pomoćniĉki i majstorski ispit i ispit za obavljanje obrta) (1) Polaganje pomoćniĉkih ispita, majstorskih ispita i ispita o struĉnoj osposobljenosti za obavljanje vezanih obrta, naziv, sadrţaj i oblik isprave koja se stjeĉe polaganjem navedenih ispita i nadzor nad zakonitošću organiziranja i provoĊenja ispita provodi se u skladu sa odredbama Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima (''Sluţbene novine Federacije BiH'', broj 35/09, 52/02, 29/03 i 11/05). (2) Program za polaganje majstorskog ispita za svako zanimanje donosi Ministarstvo. DIO VI. DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJE O OBRAZOVANJU ODRASLIH Ĉlan 33. (Dokumentacija) (1) Ustanove za obrazovanje odraslih vode andragošku dokumentaciju. (2) Sadrţaj, oblik te naĉin voĊenja i ĉuvanja andragoške dokumentacije propisuje Ministarstvo. Ĉlan 34. (Evidencija) (1) U oblasti obrazovanju odraslih vode se evidencije o ustanovama za obrazovanje odraslih, programima, polaznicima, radnicima te evidencije o drugim podacima vaţnim za praćenje stanja i razvoj djelatnosti. (2) Sadrţaj i naĉin voĊenja evidencija iz stava (1) ovoga ĉlana propisuje Ministarstvo. petak, 31.10.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 5 – strana 621 DIO VII. PRAVO NA OBRAZOVNI ODMOR ZAPOSLENIH POLAZNIKA Ĉlan 35. (Pravo na obrazovni odmor) (1) Za sudjelovanje u programima, koji se izvode prema ovome Zakonu, zaposleni polaznici mogu ostvariti pravo na obrazovni odmor u trajanju od najmanje sedam dana godišnje. (2) Ostvarivanje prava na obrazovni odmor utvrĊuju zaposlenik i poslodavac sporazumno. (3) Radi ostvarivanja prava na obrazovni odmor zaposlenik je obavezan poslodavcu dostaviti prijavu o upisu u program, te potvrdu o sudjelovanju odnosno o završetku programa. (4) Potvrde i dokaze o sudjelovanju u programu, organizator obrazovanja odraslih izdaje bez naknade. Ĉlan 36. (Naknada plaće) (1) Pravo na obrazovni odmor moţe se ostvariti uz naknadu plaće ili bez naknade. (2) Za vrijeme korištenja obrazovnog odmora uz naknadu plaće, zaposlenik ostvaruje naknadu plaće u visini plaće usaglašene sa poslodavcem. DIO VIII. PRAĆENJE I RAZVOJ OBRAZOVANJA ODRASLIH Ĉlan 37. (Nosioci praćenja i razvoja ) U praćenju i razvoju sistema obrazovanja odraslih sudjeluju: Vijeće za obrazovanje odraslih (u daljnjem tekstu: Vijeće), Ministarstvo i Pedagoški zavod. Ĉlan 38. (Imenovanje i naĉin rada Vijeća za obrazovanje odraslih) (1) Vijeće ĉine predsjednik i dvanaest ĉlanova, koje imenuje Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona, na prijedlog ministra, na period od ĉetiri godine, vodeći raĉuna o zastupljenosti ministarstava, ustanova za obrazovanje odraslih, poslodavaca i sindikata. (2) Prijedloge kandidata za ĉlanove i predsjednika Vijeća podnose rukovodioci tijela drţavne uprave, jedinice lokalne samouprave, ustanove za obrazovanje odraslih, poslovno-struĉne organizacije, sindikati i udruţenja poslodavaca koje imaju status socijalnog partnera. (3) Konaĉnu listu kandidata za predsjednika i ĉlanove Vijeća utvrĊuje ministar. (4) Naĉin rada Vijeća ureĊuje se poslovnikom. (5) Ĉlanovi Vijeća imaju pravo na naknadu za svoj rad. Visinu naknade će utvrditi Vlada Kantona. Ĉlan 39. (Zadaci Vijeća za obrazovanje odraslih) Vijeće je struĉno i savjetodavno tijelo Ministarstva, koje ima sljedeće zadatke: a) predlaţe Plan obrazovanja odraslih za period od jedne godine, uz prethodno pribavljeno mišljenje zavoda za zapošljavanje, Privredne komore Kantona, Obrtniĉke komore Kantona, udruţenja poslodavaca, organa jedinica lokalne samouprave i nadleţnih ministarstava; b) prati stanje i predlaţe mjere za razvoj obrazovanja odraslih; c) predlaţe, odnosno daje mišljenja na prijedloge propisa iz oblasti obrazovanja odraslih; d) predlaţe finansiranje programa obrazovanja odraslih za koje se osiguravaju sredstva u budţetu Kantona. Ĉlan 40. (Plan obrazovanja odraslih) (1) Plan obrazovanja iz ĉlana 39., stav (1), taĉke a), utvrĊuje: a) prioritetne obrazovne oblasti obrazovanja odraslih; b) infrastrukturne djelatnosti potreba obrazovanja odraslih; c) rasporeĊivanje programa obrazovanja odraslih na jedinice lokalne samouprave; d) okvirni obim sredstava za obrazovanje odraslih; e) ministarstva koja su nadleţna za obrazovanje odraslih; f) programe i dinamiku njihovog ostvarivanja. Broj 5 – strana 622 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 31.10.2014. (2) Plan obrazovanja odraslih donosi Ministarstvo uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona. (3) Plan obrazovanja odraslih donosi se najkasnije do 31.marta tekuće godine. Ĉlan 41. (Zadaci Ministarstva) (1) Ministarstvo je zaduţeno za praćenje, razvoj, vrednovanje i unapreĊenje sistema obrazovanja odraslih . (2) U obavljanju djelatnosti iz stava (1) ovoga ĉlana: a) objavljuje javni poziv za izvoĊenje odgovarajućih programa obrazovanja koji se finansiraju iz budţeta Kantona; b) obavlja analitiĉke i razvojne poslove u oblasti obrazovanja odraslih; c) usklaĊuje prijedloge struĉnih tijela; d) obavlja nadzor nad radom ustanova za obrazovanje odraslih; e) donosi propise za struĉno osposobljavanje i usavršavanje u podruĉju obrazovanja odraslih; f) inovira, prati i vrednuje provoĊenje programa obrazovanja odraslih; g) potiĉe saradnju i sudjeluje u provoĊenju programa i projekata vezanih za podruĉje obrazovanja odraslih; h) vodi bazu podataka i osigurava informacije o evidenciji i drugim vaţnim podacima vezanim za praćenje stanja i razvoja oblasti obrazovanja odraslih; i) priprema analize poslovnih procesa djelatnosti obrazovanja odraslih; j) utvrĊuje kriterije za uspostavljanje, provoĊenje i nadzor sistemskog finansiranja obrazovanja odraslih. Ĉlan 42. (Zadaci Pedagoškog zavoda) U provoĊenju Plana obrazovanja odraslih iz ĉlana 40. ovog Zakona Pedagoški zavod: a) prati izvoĊenje programa obrazovanja i poduzima mjere koje su potrebne za njihovo izvoĊenje; b) obavlja pedagoško-struĉni nadzor i savjetodavnoinstruktivnu djelatnost u oblasti obrazovanja odraslih. DIO IX. FINANSIRANJE OBRAZOVANJA ODRASLIH Ĉlan 43. (Znaĉaj i finansiranje) (1) Obrazovanje odraslih je zajedniĉka odgovornost Kantona, jedinica lokalne samouprave, poslodavaca, zaposlenika, privrednih i struĉnih asocijacija, udruţenja, obrazovnih ustanova i pojedinaca. (2) Sredstva za finansiranje obrazovanja odraslih mogu biti obezbjeĊena iz javnih sredstava, sredstava poslodavaca, polaznika i drugih izvora u skladu sa zakonom. Ĉlan 44. (Sredstva koja osigurava budţet Kantona) (1) U budţetu Kantona obavezno se osiguravaju sredstva za: a) troškove izvoĊenja programa osnovnog obrazovanja odraslih za osobe koje imaju neprekidno mjesto prebivališta na podruĉju Zeniĉko-dobojskog kantona najmanje 12 mjeseci prije raspisivanja javnog poziva; b) troškove praćenja, unapreĊivanja i razvoja obrazovanja odraslih. (2) U budţetu Kantona se mogu osigurati sredstva za troškove izvoĊenja programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih osoba koje imaju završenu samo osnovnu školu, te druge programe obrazovanja u skladu sa Planom obrazovanja odraslih iz ĉlana 40. ovog Zakona. Ĉlan 45. (Sredstva koja osigurava jedinica lokalne zajednice) U budţetu jedinice lokalne samouprave osiguravaju se sredstva za: a) investicije i investicijsko odrţavanje u ustanovama za obrazovanje odraslih kojima je osnivaĉ; b) materijalne troškove poslovanja u svrhu obavljanja djelatnosti obrazovanja odraslih u ustanovama za obrazovanje odraslih kojima je osnivaĉ; c) troškove izvoĊenja programa. petak, 31.10.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 5 – strana 623 Ĉlan 46. (Sredstva finansiranja iz drugih izvora) Troškovi obrazovanja odraslih koji nisu pokriveni iz javnih sredstava mogu biti finansirani iz sredstava polaznika programa obrazovanja, poslodavaca, zavoda/ sluţbi za zapošljavanje, kroz posebne projekte, kao i sredstava drugih zainteresiranih pravnih i fiziĉkih lica. Ĉlan 47. (Finansijski poticaji) Iz budţeta Kantona i budţeta jedinica lokalne samouprave mogu se odobriti finansijski poticaji ustanovama za obrazovanje odraslih za: a) opremanje nastavnim i drugim materijalnim sredstvima; b) razvoj i provoĊenje inovativnih programa. Ĉlan 48. (Dodjeljivanje sredstava) Sredstva iz budţeta Kantona, odnosno budţeta jedinica lokalne samouprave iz ĉlana 44. , ĉlana 45. i ĉlana 47. ovoga Zakona dodjeljuju se ustanovama za obrazovanje odraslih na osnovu javnog poziva. DIO X. NADZOR I KAZNENE ODREDBE Ĉlan 49. (Nadzor) Nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona vrši Ministarstvo. Ĉlan 50. (Prekršaji i novĉane kazne) (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ustanova za obrazovanje odraslih ako: a) postupi suprotno odredbama ĉlana 23., ĉlana 27., ĉlana 28., ĉlana 29., ĉlana 33. i ĉlana 34. ovoga Zakona; b) javna sredstva troši nenamjenski; c) od polaznika naplati troškove koji se finansiraju javnim sredstvima. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovoga ĉlana kaznit će se i odgovorna osoba u ustanovi za obrazovanje odraslih novĉanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) ovoga ĉlana ustanovi za obrazovanje odraslih moţe se izreći zaštitna mjera zabrane izvoĊenja programa u trajanju od jedne do tri godine. (4) Za prekršaje iz stava (1) ovoga ĉlana ovlašteni podnositelj zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka je Inspekcija za obrazovanje. DIO XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 51. (Rok za donošenje podzakonskih akata) Propise iz ĉlana 9. stav (4), ĉlana 10. stav (2), ĉlana 11. stav (5), ĉlana 13. stav (2), ĉlana 18. stav (3), ĉlana 21. stav (5), ĉlana 27. stav (2), ĉlana 31. stav (3), ĉlana 33. stav (2) i ĉlana 34. stav (2) ovoga Zakona, Ministarstvo će donijeti u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ĉlan 52. (UsklaĊivanje internih akata) (1) Ustanove koje se bave obrazovanjem odraslih duţne su da svoju organizaciju, djelatnost i pravila, usklade sa odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona i pratećih podzakonskih akata. (2) Ustanove koje su registrirane i za obrazovanje odraslih po ranijim propisima, duţne su izvršiti reverifikaciju uvjeta rada i programa, u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona i pratećih podzakonskih akata. Ĉlan 53. (Prestanak primjene ranijih propisa) (1) Poĉetkom primjene ovog Zakona, odredbe istog imaju prednost u primjeni u odnosu na sve druge propise koji se odnose na oblast obrazovanja odraslih. (2) Polaznici obrazovanja odraslih koji su zapoĉeli svoje obrazovanje po propisima koji su bili na snazi do poĉetka primjene ovog zakona mogu završiti zapoĉeto obrazovanje u skladu sa propisima i po programima koji su vaţili do dana poĉetka primjene ovog zakona. Broj 5 – strana 624 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 31.10.2014. Ĉlan 54. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“, a primjenjivat će se od 01.04.2015. godine. ZAMJENIK Broj: 01-02-16113/14 PREDSJEDAVAJUĆEG Datum, 13.08.2014. godine Zenica Igor Matanović, s.r. .............................................................................................. 377. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉkodobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, a postupajući u skladu sa Presudom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: U-7/13 od 26.06. 2013. godine (“Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 80/13), na 60. sjednici odrţanoj dana 13.08. 2014. godine, d o n o s i: ZAKON o stavljanju van snage Zakona o dopuni Zakona o koncesijama Ĉlan 1. Stavlja se van snage Zakon o dopuni Zakona o koncesijama (“Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona”, broj: 3/13). Ĉlan 2. Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. ZAMJENIK Broj: 01-02-16114/14 PREDSJEDAVAJUĆEG Datum, 13.08.2014. godine Zenica Igor Matanović, s.r. .............................................................................................. 378. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉkodobojskog kantona („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj:7/96, „Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 1/96, 10/00, 10/00, 8/04 i 10/04), Skupština Zeniĉkodobojskog kantona, na 58. sjednici, odrţanoj dana 08.07.2014. godine, donijela je: O D L U K U o usvajanju Strategije kulturne politike Zeniĉkodobojskog kantona za period 2014-2020. godina I. Usvaja se Strategije kulturne politike Zeniĉko-dobojskog kantona za period 2014-2020. godina.
Autentično tumačenje Tarifnog broja 24. Tarife sudskih taksi, Zakona o sudskim taksama ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 02/14 12.05.2014 SN ZDK 01/16 sudske takse,zdk Broj 2 – strana 202 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ponedjeljak, 12.05.2014. Ĉlan 8. ( Izmjena ĉlana 15.- Struĉni i administrativni poslovi Odbora) Ĉlan 15., briše se. Ĉlan 9. (Stupanje na snagu) Zakon stupa na snagu narednog dana, od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-6531/14 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 31.03.2014. godine Zenica Sretko Radišić, s.r. .............................................................................................. 164. Na osnovu ĉlana 158. stav 2. Poslovnika Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona – Novi Preĉišćeni tekst („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 7/12 i 12/13), Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 55. sjednici, odrţanoj, dana 31.03.2014. godine, donosi: AUTENTIĈNO TUMAĈENJE Tarifnog broja 24. Tarife sudskih taksi, Zakona o sudskim taksama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 12/09, 4/11, 7/11, 2/12 i 9/13 ) Ĉlan 1. (Predmet autentiĉnog tumaĉenja) UtvrĊuje se autentiĉno tumaĉenje Tarifnog broja 24. Tarife sudskih taksi, koja ĉini sastavni dio Zakona o sudskim taksama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 12/09, 4/11, 7/11, 2/12 i 9/13), (u daljem tekstu: Zakon), a kojim se precizira pravilan smisao navedenog Tarifnog broja. Ĉlan 2. (Pravilan smisao odredbe tarifnog broja Zakona) Tarifni broj 24.: „(1) Za podnesak kojim se traţi izdavanje uvjerenja plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. (2) Za izdato uvjerenje plaća se taksa u iznosu od 10,00 KM. (3) Za potvrdu o pravosnaţnosti ili izvršnosti koja se stavlja na sudski otpravak plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. (4) Ako se jednim uvjerenjem potvrĊuje više ĉinjenica, plaća se jedna taksa. (5) Plaćanju takse iz stava (1) ovog tarifnog broja podlijeţu i elektronski podnesci, kao i svaki naknadni podnesak kojim se dopunjava ili mijenja prvobitni podnesak. S obzirom na navedeno, na zahtjev kojim se traţi izdavanje ovjerenog prijepisa ili sluţbenog izvatka iz tarifnog broja 15. stav (1) taĉka a) ne plaća se taksa u smislu stava (1) Tarifnog broja 24. Zakona. Ĉlan 3. (Primjena autentiĉnog tumaĉenja) Ovo autentiĉno tumaĉenje se primjenjuje i vaţi od dana primjene odredbe Zakona za koju se daje autentiĉno tumaĉenje i isto će se objaviti u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-6530-1/14 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 31.03.2014. godine Zenica Sretko Radišić, s.r. .............................................................................................. 165. Na osnovu ĉlana 37. taĉka f) Ustava Zeniĉko-dobojskog kantona i ĉlana 45. Poslovnika Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona – Novi preĉišćeni tekst («Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona», broj: 7/12 i 12/13), Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, na 54. sjednici, odrţanoj dana 13.03.2014. godine, donijela je: PROGRAM RADA SKUPŠTINE ZA 2014. godinu I UVOD Programske aktivnosti Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona u 2014. godini su determinisane ustavnim poloţajem Skupštine Kantona, kao organa zakonodavne vlasti, njenim ustavnim nadleţnostima i nadleţnostima Kantona uopšte. Programski zadaci postavljeni su u cilju ostvarenja politike Skupštine kojom se ţele urediti sve oblasti ţivota i rada u nadleţnosti Kantona. Program rada Skupštine za 2014. godinu ĉine akti iz normativno-pravne, studijsko-analitiĉke i informaciono-dokumentacione djelatnosti iz nadleţnosti Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona koje su propisane Ustavom Broj 2 – strana 202 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ponedjeljak, 12.05.2014. Ĉlanak 8. ( Izmjena ĉlanka 15.- Struĉni i administrativni poslovi Odbora) Ĉlanak 15., briše se. Ĉlanak 9. (Stupanje na snagu) Zakon stupa na snagu narednog dana, od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-6531/14 PREDSJEDATELJ Datum, 31.03.2014. godine Zenica Sretko Radišić, v.r. .............................................................................................. 164. Na temelju ĉlanka 158. stavak 2. Poslovnika Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona – Novi Proĉišćeni tekst („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 7/12 i 12/13), Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 55. sjednici, odrţanoj, dana 31.03.2014. godine, donosi: AUTENTIĈNO TUMAĈENJE Tarifnog broja 24. Tarife sudskih pristojbi, Zakona o sudskim pristojbama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 12/09, 4/11, 7/11, 2/12 i 9/13 ) Ĉlanak 1. (Predmet autentiĉnog tumaĉenja) UtvrĊuje se autentiĉno tumaĉenje Tarifnog broja 24. Tarife sudskih pristojbi, koja ĉini sastavni dio Zakona o sudskim pristojbama („Sluţbene novine Zeniĉko-doboj-skog kantona“, broj: 12/09, 4/11, 7/11, 2/12 i 9/13), (u daljem tekstu: Zakon), a kojim se precizira pravilan smisao navedenog Tarifnog broja. Ĉlanak 2. (Pravilan smisao odredbe tarifnog broja Zakona) Tarifni broj 24.: „(1) Za podnesak kojim se traţi izdavanje uvjerenja plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (2) Za izdato uvjerenje plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (3) Za potvrdu o pravosnaţnosti ili izvršnosti koja se stavlja na sudski otpravak plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (4) Ako se jednim uvjerenjem potvrĊuje više ĉinjenica, plaća se jedna pristojba. (5) Plaćanju pristojbe iz stavka (1) ovog tarifnog broja podlijeţu i elektronski podnesci, kao i svaki naknadni podnesak kojim se dopunjava ili mijenja prvobitni podnesak. S obzirom na navedeno, na zahtjev kojim se traţi izdavanje ovjerenog prijepisa ili sluţbenog izvatka iz tarifnog broja 15. stavak (1) toĉka a) ne plaća se presto-jba u smislu stavka (1) Tarifnog broja 24. Zakona. Ĉlanak 3. (Primjena autentiĉnog tumaĉenja) Ovo autentiĉno tumaĉenje se primjenjuje i vaţi od dana primjene odredbe Zakona za koju se daje autentiĉno tumaĉenje i isto će se objaviti u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-6530-1/14 PREDSJEDATELJ Datum, 31.03.2014. godine Zenica Sretko Radišić, v.r. .............................................................................................. 165. Na temelju ĉlanka 37. toĉka f) Ustava Zeniĉko-dobojskog kantona i ĉlanka 45. Poslovnika Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona – Novi proĉišćeni tekst («Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona», broj: 7/12 i 12/13), Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, na 54. sjednici, odrţanoj dana 13.03.2014. godine, donijela je: PROGRAM RADA SKUPŠTINE ZA 2014. godinu I UVOD Programske aktivnosti Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona u 2014. godini su determinisane ustavnim poloţajem Skupštine Kantona, kao organa zakonodavne vlasti, njenim ustavnim mjerodavnostima i mjerodavno-stima Kantona uopšte. Programski zadaci postavljeni su u cilju ostvarenja politike Skupštine kojom se ţele urediti sve oblasti ţivota i rada u mjerodavnosti Kantona. Program rada Skupštine za 2014. godinu ĉine akti iz normativno-pravne, studijsko-analitiĉke i informaciono-dokumentacione djelatnosti iz mjerodavnosti Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona koje su propisane Ustavom
Zakon o prostornom uređenju i građenju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 01/14 30.01.2014 prostorno uređenje,građenje Godina XIX - Broj 1 ZENICA, ĉetvrtak, 30.01.2014. SKUPŠTINA 1. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉkodobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, na 50. sjednici, odrţanoj dana 23.12.2013. godine, d o n o s i: ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRAĐENJU DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Ĉlan 1. (Predmet Zakona) Zakonom o prostornom ureĊenju i graĊenju Zeniĉkodobojskog kantona ureĊuju se: a) Naĉela za plansko ureĊenje, korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom, organizacija sistema prostornog ureĊenja, vrste i sadrţaj, naĉin izrade i postupak donošenja planskih dokumenata, naĉin provoĊenja planskih dokumenata, vršenje inspekcijskog nadzora nad provoĊenjem ovog zakona i druga pitanja od znaĉaja za prostorno ureĊenje; b) Uslovi projektovanja, graĊenja, upotrebe i odrţavanja graĊevine, tehniĉka svojstva i drugi uslovi koje moraju zadovoljavati graĊevine, graĊevinski materijali, proizvodi i oprema koji se grade ili ugraĊuju u toku izgradnje objekata na podruĉju Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), te sadrţaj investiciono tehniĉke dokumentacije, uslovi za obavljanje poslova izgradnje, nadzora, te postupci izdavanja odobrenja za graĊenje i za upotrebu, kao i obaveze i nadleţnosti urbanistiĉko-graĊevinske inspekcije (u daljem tekstu: inspekcija). Ĉlan 2. (Znaĉenje pojedinih izraza) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju slijedeća znaĉenja: 1) Prostor je sastav fiziĉkih struktura na površini zemlje, odnosno na, iznad i ispod površine tla i vode dokle dopiru neposredni uticaji ljudske djelatnosti. 2) Prostorni razvoj podrazumijeva trajne promjene prostora koje su rezultat ljudskih aktivnosti. 3) Prostorno ureĊenje je planiran razmještaj djelatnosti i objekata na odreĊenom podruĉju. 4) Plansko prostorno ureĊenje podrazumijeva korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom u cilju odrţivog razvoja na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostora. 5) Odrţivi razvoj je obezbjeĊenje takvog korištenja prostora, koji uz oĉuvanje ţivotne sredine, prirode i trajnog korištenja prirodnih dobara, te zaštitu kulturnohistorijskog naslijeĊa i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, bez ugroţavanja jednakih mogućnosti za zadovoljavanje potreba budućih generacija. 6) Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehniĉki oblik za upravljanje prostornom dimenzijom odrţivosti, kojom se, na osnovu procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadrţavanja posebnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora i oĉuvanja kvaliteta okolice, odreĊuju namjene prostora i površina, uslovi za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru, uslovi za poboljšanje i urbanu obnovu izgraĊenih podruĉja, te uslovi za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru. 7) Naselje je nastanjen, izgraĊen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta. Broj 1 – strana 2 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. 8) Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, po pravilu, obuhvata jedno ili više naselja, sa podruĉjem koje pripada tom naseljenom mjestu. Naseljena mjesta mogu biti gradskog, mješovitog i seoskog karaktera. 9) Selo je naselje ĉije se stanovništvo preteţno bavi poljoprivrednom djelatnosti. 10) GraĊevinsko zemljište je neizgraĊeno i izgraĊeno zemljište u gradskim, mješovitim i seoskim naseljima, koje je prostornim i urbanistiĉkim planovima namijenjeno za izgradnju graĊevina i druge zahvate u prostoru, u skladu sa odredbama ovog zakona. 11) UreĊeno graĊevinsko zemljište je zemljište na kome su obavljeni radovi na pripremi i opremanju zemljišta prema planskim dokumentima i programu ureĊenja graĊevinskog zemljišta. 12) GraĊenje je materijalizacija neke graĊevinskotehniĉke zamisli u prostoru, a obuhvata izvoĊenje pripremnih radova, graĊevinskih radova (ukljuĉujući graĊevinsko-zanatske radove), ugradnju i montaţu opreme, te druge zahvate u prostoru. GraĊenjem se smatraju i radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, sanacije, rehabilitacije, konzervacije, izgradnje privremenih graĊevina i uklanjanje graĊevina. 13) Pripremni radovi su radovi na pripremi gradilišta, odnosno radnje vezane za postavljanje ograde, izvoĊenje radova i graĊenje pomoćnih graĊevina privreme-nog karaktera koji se izvode za potrebe organizovanja gradilišta i primjene odgovarajuće tehnologije graĊe-nja, pripremu odgovarajućeg prostora za skladištenje graĊevinskog materijala, te organizovanje saobraćajne komunikacije unutar gradilišta i pristupnih puteva, izrada gradilišnih instalacija i njihovih prikljuĉaka. 14) Uklanjanje arhitektonsko-urbanistiĉkih prepreka podrazumijeva stvaranje uslova za nesmetano kretanje, boravak i rad osoba sa umanjenim tjelesnim mogućnostima pri zadovoljavanju njihovih osnovnih ţivotnih, radnih i drugih potreba. 15) Odrţavanjem graĊevine smatra se praćenje stanja graĊevine i izvoĊenje radova nuţnih za funkcionalnost, sigurnost i pouzdanost graĊevine, ţivot i zdravlje ljudi, te za oĉuvanje bitnih tehniĉkih svojstava i drugih uslova propisanih za predmetnu graĊevinu. 16) Rekonstrukcijom se smatra izvoĊenje radova na postojećoj graĊevini, kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji bi mogli uticati na stabilnost graĊevine ili njenih dijelova; uvode nove instalacije ili ugraĊuje nova oprema u graĊevinu; mijenja namjena, tehnološki proces ili vanjski izgled graĊevine, te mijenjaju uslovi pod kojima je, na osnovu graĊevinske dozvole, izgraĊena graĊevina. Ne smatraju se rekon-strukcijom radovi na zamjeni instalacija i opreme koji se izvode prema uslovima utvrĊenim u odobrenju za graĊenje. Rekonstrukcijom graĊevine smatraju se i radovi kojima se oštećena graĊevina, ĉije oštećenje prelazi 70%, dovodi u stanje prije oštećenja, ako je oštećenje nastalo kao posljedica starosti graĊevine ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. 17) Sanacijom se smatraju graĊevinski i drugi radovi na oštećenim graĊevinama kojima se graĊevina dovodi u stanje prije oštećenja. Radovi redovnog odrţavanja i sanacije oštećene graĊevine, koji se mogu smatrati radovima tekućeg odrţavanja, podrazumijevaju radove koji ne utiĉu na konstrukciju graĊevine, zaštitu okolice, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda odnosno kojima se ne mijenjaju uslovi utvrĊeni urbanistiĉkom saglasnosti i odobrenjem za graĊenje (manji popravci, malterisanje, bojenje fasada i njihovo dovoĊenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje graĊevinske stolarije, zastakljivanje postojećih otvora, zamjena pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i popravka oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka i sl.). 18) Konzervacijom graĊevine smatra se izvoĊenje radova kojima se oštećena ili nedovršena graĊevina zaštićuje od daljeg propadanja, a do sticanja uslova za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj graĊevini. 19) Rehabilitacija podrazumijeva vraćanje oštećenog ili uništenog dobra graditeljskog naslijeĊa u stanje u kojem je to dobro bilo prije oštećenja i uništenja, kao i ponovno graĊenje (obnova) nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku i dimenzijama, od istog ili istovrsnog materijala kao što je bilo prije rušenja uz korištenje iste tehnologije graĊenja, u mjeri u kojoj je to moguće. 20) Zaštita podijeljena prema vrsti i karakteru, s obzirom na to da su potpuno drugaĉiji principi tretiranja, ako se radi o pojedinaĉnom spomeniku arhitekture ili prirod-nom fenomenu, urbanoj ili ruralnoj cjelini ili arheolo-škom lokalitetu, podrazumijeva sljedeće postupke: ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 3 - konzervaciju koja podrazumijeva oĉuvanje fiziĉkih ostataka spomenika i njegovog okruţenja, uz sistem stalne fiziĉke brige koja zabranjuje bilo kakvu mogućnost izgradnje novog na istom lokalitetu, te zaštitu od uništenja nalaza i preureĊenja koje bi ugrozilo autentiĉnost spomenika; - restauraciju koja podrazumijeva precizno oĉuvanje raritetne, autentiĉne vrijednosti spomenika sa svim njegovima estetskim, umjetniĉkim i historijskim vrijednostima, uz poštivanje upotrebe tradicionalnih vještina i graĊevinskih materijala (moguća samo kada postoji dokumentacija za sve vrste intervencija); - reprodukciju (replika) koja podrazumijeva kopiranje direktnog izgleda originala, strukture i estetiĉnosti spomenika u cilju prezentacije kulturnog ili tradicijskog fenomena; - iluminaciju koja podrazumijeva poduzimanje intervenecija na spomeniku, ili u njegovom neposrednom okruţenju radi ugradnje sistema elektriĉne rasvjete u cilju prezentiranja spomeniĉkih vrijednosti podrazumijevajući takve zahvate koji ni na koji naĉin ne smiju oštetiti dobro, ili ugroziti njegovu ukupnu vrijednost. 21) Dogradnjom se smatra svako proširenje postojeće graĊevine kojim se zauzima zemljište ili prostor u odnosu na tu graĊevinu, ako dograĊeni dio ĉini graĊevinsku i funkcionalnu cjelinu sa graĊevinom uz koju se dograĊuje, a kojom se mijenjaju uslovi iz urbanistiĉke saglasnosti i odobrenja za graĊenje. 22) Nadogradnjom se smatra izgradnja jedne ili više etaţa, kao i preureĊenje krovišta, odnosno potkrovlja na postojećim graĊevinama, kojim se dobija novi stambeni, poslovni ili drugi korisni prostor. 23) Promjenom namjene graĊevine smatra se promjena stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena uvjetuje izmjenu konstruktivnih elemenata graĊevine ili bitno mijenja uslove korištenja te graĊevine, okolnih graĊevina i prostora, odvijanja saobraćaja i uvjete oĉuvanja okoline. 24) Uklanjanjem graĊevine smatra se rušenje ili demontaţa graĊevine ili njenog dijela, zbrinjavanje otpadnog materijala nastalog rušenjem, zateĉenog materijala, opreme i drugih elemenata i dovoĊenje graĊevinske parcele ili njenog djela u uredno stanje. Uklanjanje graĊevine vrši se zbog fiziĉke dotrajalosti ili većih oštećenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanje graĊevine u smislu ovog zakona smatra se i rušenje graĊevine radi privoĊenja zemljišta konaĉnoj namjeni. 25) GraĊevinom se smatra graĊevinski objekt trajno povezan sa tlom koji se sastoji od graĊevinskog sklopa i ugraĊene opreme, koji u okviru tehnološkog procesa zajedno ĉine tehnološku cjelinu, kao i samostalno postrojenje trajno povezano sa tlom. Pod graĊevinom se podrazumijevaju: - graĊevine trajno povezane sa tlom koje se sastoje od graĊevinskog sklopa ili od graĊevinskog sklopa i ugraĊene opreme, kao i samostalna postrojenja trajno povezana sa tlom; - saobraćajne, vodoprivredne i energetske graĊevine i površine sa pripadajućim instalacijama, telekomunikacijske graĊevine, oprema i instalacije, graĊevine i instalacije komunalne infrastrukture; - proizvodne i druge privredne graĊevine i postrojenja, skladišta, sajmišta i sliĉne graĊevine; - objekti na vodnim površinama (ribogojilišta, plutajuće platforme i sl.); - trgovi, javne površine, javne zelene površine, igrališta, sportske graĊevine, groblja, deponije otpadaka, javne pijace, skloništa i sliĉne graĊevine. 26) Sloţena graĊevina je sklop više meĊusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih graĊevina. 27) GraĊevinskim dijelom sloţene graĊevine smatra se dio graĊevine izgraĊen od graĊevinskih materijala i proizvoda, ukljuĉujući graĊevinske instalacije, graĊevinsko- završne radove i opremu koji skupa ĉine jednu cjelinu. 28) Dijelovi (etaţe), visina i gabariti graĊevine: - Prizemlje (P) je dio graĊevine ĉiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5m iznad konaĉno ureĊenog i zaravnanog terena mjereno na najniţoj taĉki uz fasadu graĊevine, ili ĉiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda sprata ili krova). - Suteren (S) je dio graĊevine ĉiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konaĉno ureĊeni i zaravnani teren i da je najmanje jednom svojom fasadom izvan ureĊenog terena. - Podrum (Po) je dio graĊevine potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konaĉno ureĊeni zaravnani teren i ĉiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Broj 1 – strana 4 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. - Sprat je dio graĊevine ĉiji se prostor nalazi izmeĊu dva poda iznad prizemlja, - Potkrovlje (Pk) je dio graĊevine ĉiji se prostor nalazi iznad zadnjeg sprata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Visina graĊevine mjeri se od konaĉno zaravnanog i ureĊenog terena uz fasadu graĊevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg sprata, odnosno do vrha nadzida potkrovlja. - Ukupna visina graĊevine mjeri se od konaĉno zaravnanog i ureĊenog terena na njegovom najniţem dijelu uz fasadu graĊevine do najviše taĉke krova (sljemena). 29) Opremom se smatraju postrojenja, ureĊaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi koji su u sklopu tehnološkog procesa ugraĊeni u graĊevinski dio/strukturu. 30) GraĊevinski proizvodi su proizvedeni graĊevinski materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije koji su namijenjeni za graĊenje. 31) Privremena graĊevina je graĊevina montaţnodemontaţne izvedbe postavljena privremeno na odreĊenoj lokaciji za potrebe gradilišta i za primjenu odgovarajuće tehnologije graĊenja. Privremenom graĊevinom, u smislu ovog zakona, smatra se i graĊevinski objekt izgraĊen ili postavljen u svrhu organiziranja sajmova, javnih manifestacija, te radovi kojima se privremeno zauzima prostor i mijenjaju uslovi korištenja istog (istraţivanje, eksploatacija mineralnih sirovina, šljunka, voda itd.). 32) Stambeni objekat je graĊevina stambene namjene na posebnoj graĊevinskoj parceli. 33) Stambeno-poslovni objekat je graĊevina stambene i poslovne namjene na posebnoj graĊevinskoj parceli . 34) Porodiĉnom kućom, u smislu ovog zakona, smatra se graĊevina sa jednom ili dvije nadzemne etaţe bruto razvijene površine do 400 m2 (u površinu ulaze maksimalno dva stana sa pomoćnim prostorijama) namijenjena iskljuĉivo stanovanju na posebnoj katastarskoj ĉestici. 35) Vikend kućom, u smislu ovog zakona, smatra se graĊevina sa jednom ili dvije nadzemne etaţe bruto razvijene površine do 120 m2 (u površinu ulaze pomoćne prostorije) namijenjena iskljuĉivo povremenom i privremenom boravku ljudi. 36) Pomoćni objekti su: garaţe za osobna vozila, nadstrešnice, ljetne kuhinje, šupe za smještaj ogrjeva i alata, ostave i sliĉni objekti. 37) Iskolĉavanje graĊevine podrazumijeva geodetski prenos tlocrta vanjskog obrisa graĊevine ili osi trase graĊevine koju je dozvoljeno graditi, na terenu unutar graĊevinske parcele. Zapisnik iskolĉenja graĊevine je dokument kojim se iskazuje naĉin iskolĉenja graĊevine na terenu i naĉin kojim su stabilizirane taĉke planirane graĊevine. 38) GraĊevinska parcela je zemljište na kojem se nalazi graĊevina i ureĊene površine koje sluţe toj graĊevini, ili zemljište na kojem je predviĊeno graĊenje graĊevine i ureĊenje površina koje će sluţiti toj graĊevini koje ima pristup na saobraćajnicu u skladu sa uslovima iz planskog dokumenta. 39) Regulaciona linija je planska linija definirana grafiĉki i numeriĉki detaljnim planskim dokumentom kojom se utvrĊuju pojedinaĉne graĊevinske parcele ili koja odvaja zemljište planirano za javne površine od zemljišta planiranog za druge namjene. 40) GraĊevinska linija je planska linija koja se utvrĊuje grafiĉki i numeriĉki detaljnim planskim dokumentom i oznaĉava liniju prema kojoj se gradi, odnosno iskolĉava graĊevina, ili liniju koju graĊevina ili gabarit graĊevine ne smije preći. 41) Zaštitni pojas i zaštitna zona su površine zemljišta, vodne površine ili zraĉni prostori, koji su definisani planskim dokumentima ili na osnovu planskih dokumenata numeriĉki i grafiĉki i namijenjeni su za zaštitu ţivota i zdravlja ljudi, bezbjednost i funkciju graĊevina, površina ili prostora, u skladu sa odredbama zakona i posebnih propisa donesenih na osnovu tih zakona. 42) Javne površine su sve površine ĉije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uslovima (javne ceste, ulice, trgovi, trţnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovske i zelene površine u naselju, rekreacione površine i sl.) 43) Urbana oprema (mobilijar) su objekti, oprema i ureĊaji koji sluţe za trajno ureĊenje naselja, odnosno graĊevina i javnih površina u naseljima, ili se privremeno u skladu sa odlukom o komunalnom redu odobrava njihovo postavljanje na javnim površinama koje nisu privedene namjeni utvrĊenoj planskim dokumentom. U urbanu opremu spadaju: komunalni objekti i ureĊaji u općoj upotrebi (javni satovi, telefonske govornice, fontane, skulpture, spomenici, ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 5 planovi grada, javni nuţnici, poštanski sanduĉići, klupe, ţardinjere, korpe za smeće i dr.), javna rasvjeta, reklame, natpisi, panoi, izlozi, ograde, ljetne bašte, tende, rashladni ureĊaji, montaţni objekti tipa ”kiosk” u kojima se privremeno obavlja poslovna djelatnost, tezge za prodaju štampe, knjiga, cvijeća, ukrasnih predmeta i sl., stajališta javnog prevoza i dr. 44) Zelene i rekreacione površine podrazumijevaju: javne zelene površine (park-šume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraćajnice i sl.); zelene zone, odnosno pojasevi, kojima se sprjeĉava neplanirano širenje naselja i koje imaju razliĉite rekreacione i zaštitne namjene; zelene površine stambenih, odnosno urbanih cjelina; zelene površine posebne namjene (groblja, botaniĉki i zoološki vrtovi, sl.); površine za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, sportski tereni, kupališta, vjeţbališta, strelišta, kros i trim staze i sl.); zelene površine uz obale rijeka i jezera. 45) Gradilištem se smatra zemljište, ukljuĉujući i privremeno zauzeto zemljište, kao i zemljište potrebno za omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije graĊenja, zajedno s objektom koji se gradi. DIO DRUGI - SISTEM PLANIRANJA I UREĐENJA PROSTORA POGLAVLJE I. OSNOVNA NAĈELA PROSTORNOG PLANIRANJA Ĉlan 3. (Principi prostornog planiranja) Cjelovit pristup prostornom planiranju i ureĊenju prostora obuhvata: a) istraţivanje, provjeru i ocjenu mogućnosti zahvata na prostoru Kantona; b) korištenje, zaštitu i naĉin upravljanja prostorom; c) praćenje stanja u prostoru, te izradu i donošenje planskih dokumenata; d) provoĊenje i praćenje provoĊenja planskih dokumenata. Ĉlan 4. (Naĉela prostornog planiranja) Prostorno planiranje temelji se na naĉelima: a) usaglašenosti prostornog ureĊenja Kantona s prostornim ureĊenjem šireg podruĉja, b) ravnomjernog privrednog, društvenog i kulturnog razvoja Kantona uz poštovanje i razvijanje 1. regionalnih prostornih specifiĉnosti, c) zaštita i racionalno korištenje prostora u skladu sa principima odrţivog humanog razvoja, d) zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštita i unapreĊenje stanja okoline, e) zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeĊa, f) usaglašavanje interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od znaĉaja za Kanton, g) usaglašavanje privatnog i javnog interesa, h) usaglašavanje prostornog ureĊenja općina meĊusobno i sa prostornim ureĊenjem Kantona, i) usaglašavanje prostornog ureĊenja Kantona sa prostornim ureĊenjem susjednih kantona i Federacije, kao i sa prostornim ureĊenjem Republike Srpske, odnosno njenih dijelova koji graniĉe sa Kantonom, j) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima znaĉajnim za prostorno planiranje i ureĊenje u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima, k) uspostavljanja jedinstvenog sistema informacija o prostoru Kantona u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Kantona. Ĉlan 5. (Namjena površina) (1) S ciljem planskog ureĊenja i izgradnje naselja, stvaranja povoljnih uslova za ţivot, rad i zdravlje ĉovjeka, zaštite i dugoroĉnog upravljanja prirodnim dobrima, u prostoru se utvrĊuje: a) graĊevinsko zemljište, b) poljoprivredno zemljište, c) šumsko zemljište, d) vodne površine, e) zaštićena i rekreacijska podruĉja, f) infrastrukturni sistemi, g) eksploataciona polja, h) neplodno zemljište i ostala zemljišta. (2) Površine zemljišta iz stava (1) ovog ĉlana utvrĊuju se na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i planskih dokumenata. Broj 1 – strana 6 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. POGLAVLJE II. UREĐENJE PROSTORA Ĉlan 6. (Urbano i uţe urbano podruĉje) (1) Radi usmjeravanja graĊenja, odgovarajućim planskim dokumentima utvrĊuju se granice urbanog i uţeg urbanog podruĉja. (2) Urbano podruĉje utvrĊuje se za jedno ili više naselja koja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu cjelinu ili za prostorno funkcionalnu meĊusobno povezanu cjelinu koja, na osnovu planskih pretpostavki, ima uslove za dalji razvoj. (3) Urbano podruĉje obuhvata izgraĊene i neizgraĊene površine namijenjene za stanovanje rad, odmor i rekreaciju, urbanu opremu i infrastrukturu, te površine za posebnu namjenu i zelene površine, kao i površine rezervirane za budući razvoj. Osim graĊevinskog zemljišta, granicama urbanog podruĉja mogu biti obuhvaćena i druga zemljišta. (4) Ako postoji potreba utvrĊivanja posebnih uslova graĊenja u centrima ili intenzivno izgraĊenim dijelovima urbanih podruĉja, utvrĊuje se uţe urbano podruĉje. (5) Uţe urbano podruĉje obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgraĊeno ili je planom predviĊeno da tako bude izgraĊeno i obrazuje se u svrhu utvrĊivanja reţima graĊenja, posebnih uslova pri izdavanju lokacijske informacije, urbanistiĉke saglasnosti, odobrenja za gradnju i sl. Ĉlan 7. (GraĊenje naselja) (1) GraĊenje naselja shodno odredbama ĉlana 2. alineja 7) ovog zakona, vrši se na osnovu detaljnih planskih dokumenata. (2) Rekonstrukcija postojećih dijelova naselja vrši se iskljuĉivo na osnovu usvojenih detaljnih planskih dokumenata. Ĉlan 8. (Reţimi graĊenja) Intenzitet i karakter graĊenja na pojedinim podruĉjima odreĊuje se prema utvrĊenom javnom interesu, potrebama i mogućnostima korisnika i drugim lokalnim ograniĉenjima, tako da se kroz planske dokumente mogu uvesti slijedeći reţimi graĊenja: a) reţim zabrane graĊenja - za podruĉja od znaĉaja za budući razvoj Kantona ili općina na kojima se ne dozvoljava nikakva izgradnja, osim tekućeg odrţavanja i graĊevinskih zahvata s ciljem osnovnih higijenskih uslova, promjene namjene unutar postojećih gabarita graĊevina i ureĊaja koji podrţavaju postojeću funkciju tih podruĉja (objekti neophodne infrastrukture, neophodni javni objekti, objekti za opskrbu i sl.), b) reţim graĊenja prvog stepena – predviĊa se za sva podruĉja za koja je planskim dokumentom šireg podruĉja utvrĊena obaveza izrade detaljnih planskih dokumenata - zoning plana, regulacionog plana ili urbanistiĉkog projekta, na urbanom podruĉju na kojem se planira graĊenje, rekonstrukcija ili sanacija, na dijelovima podruĉja sa zaštićenim kulturnohistorijskim i prirodnim nasljeĊem, turistiĉkim naseljima, sportskim, rekreacijskim i zdravstvenim podruĉjima na kojima se planira graĊenje; na privrednim zonama većim od 5 ha, za koje se uslovi za odobravanje graĊenja utvrĊuju na temelju zoning plana, regulacionog plana, odnosno urbanistiĉkog projekta izgraĊenog na temelju regulacionog plana, te na manjim dijelovima uţeg urbanog podruĉja koje je već graĊeno i na kome ne postoji intenzivno graĊenje, rekonstrukcija ili sanacija za koje se uslovi za odobravanje graĊenja utvrĊuju na temelju urbanistiĉkog projekta, ako nije donesen regulacioni plan; c) reţim graĊenja drugog stepena – predviĊa se za sva podruĉja za koja je prostornim planom Kantona ili općina utvrĊena obaveza izrade urbanistiĉkog plana, i za koja se uslovi za odobravanje graĊenja utvrĊuju na osnovu prostornog plana, urbanistiĉkog plana i plana parcelacije; d) reţim graĊenja trećeg stepena – na urbanim podruĉjima izvan granica urbanistiĉkog plana za koja se uslovi za odobravanje graĊenja utvrĊuju na osnovu prostornog plana i plana parcelacije; e) reţim graĊenja ĉetvrtog stepena – na podruĉjima za koja nije utvrĊena obaveza donošenja plana parcelacije, a za koja se uslovi za odobravanje graĊenja vrše po postupku koji je utvrĊen ovim zakonom. Ĉlan 9. (GraĊenje izvan graĊevinskog zemljišta) (1) GraĊenje naselja i graĊevina moţe se odvijati samo na graĊevinskom zemljištu. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ĉlana, izvan granica urbanog podruĉja, odnosno graĊevinskog ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 7 zemljišta moţe se, odobriti graĊenje koje, s obzirom na svoje karakteristike, zauzima prostore izvan urbanog podruĉja, odnosno graĊevinskog zemljišta, a naroĉito: a) infrastrukturne koridore, graĊevine i oprema (saobraćajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr); b) zdravstvene, rekreacijske i sportske graĊevine; c) graĊevine za potrebe odbrane; d) stambene i privredne graĊevine poljoprivrednog proizvoĊaĉa za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili seoskog turizma, ukljuĉujući melioracione sisteme i sisteme navodnjavanja; e) istraţivanje, iskorištavanje i ureĊivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, šume, vode, poljoprivredno zemljište i dr); f) komunalne i druge sliĉne graĊevine (deponije komunalnog otpada,centri za upravljanje otpadom, groblja, spomen obiljeţja i sl.); g) objekti na vodenim površinama (ribogojilišta, plutajuće platforme i sl.). Ĉlan 10. (Zabrana graĊenja) (1) Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Skupština Kantona), odnosno općinsko vijeće mogu zabraniti graĊenje na odreĊenim dijelovima podruĉja kada je to neophodno za budući razvoj naselja, izgradnju saobraćajnica, ureĊenje voda, zaštitu prirodnog i graditeljskog naslijeĊa i sl., kao i kod donošenja odluka o pristupanju izradi, izmjeni ili dopuni detaljnih planskih dokumenata. (2) Zabranom graĊenja na podruĉjima iz stava (1) se ne dozvoljava nikakva izgradnja, osim tekućeg odrţavanja i graĊevinskih zahvata s ciljem osiguranja osnovnih higijenskih uslova, promjene namjene unutar postojećih gabarita graĊevina, a samo izuzetno se dozvoljava podizanje novih graĊevina i ureĊaja koji podrţavaju postojeću funkciju tih podruĉja (objekti neophodne infrastrukture, neophodni javni objekti, objekti za opskrbu i sl.). (3) Zabrana graĊenja iz stava (1) ovog ĉlana traje do usvajanja odgovarajućeg planskog dokumenta, ali ne duţe od dvije godine. Ĉlan 11. (GraĊenje na eksploatacionim poljima) GraĊenje na eksploatacionim poljima se odobrava u skladu sa odredbama Zakona o rudarstvu. GraĊevinska zemljišta unutar granica eksploatacionog polja mogu se definisati prostornim planom, odnosno urbanistiĉkim planom, ali uz pribavljanje mišljenja rudnika koji vrši eksploataciju energetske ili mineralne sirovine, u skladu sa Zakonom o rudarstvu. Ĉlan 12. (Naselja za privremeni smještaj) (1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, Industrijskih i sliĉnih graĊevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, tehniĉkih katastrofa, ratnih razaranja i sl., mogu se graditi naselja za privremeni smještaj. (2) Naselje u smislu stava (1) ovog ĉlana, planira se i gradi tako da, po prestanku okolnosti koje su zahtijevale njegovu izgradnju, bude uklonjeno u roku od šest mjeseci, a prostor doveden u prvobitno stanje od strane investitora ili organa koji je donio odluku o izgradnji privremenog naselja, ili da preraste u naselje koje odgovara budućem razvoju tog podruĉja u skladu s vaţećim planskim dokumentima. (3) Ukoliko naselje odgovara budućem razvoju tog podruĉja, moţe se naknadno izdati urbanistiĉka saglasnost i odobrenje za graĊenje. Ĉlan 13. (Groblja) (1) Površine namijenjene za sahranjivanje utvrĊuju se prostornim planom općine ili urbanistiĉkim planom, odnosno Odlukom o provoĊenju istih. (2) Planskim dokumentima iz stava (1) ovog ĉlana moţe da se utvrdi obaveza izrade detaljnog planskog dokumenta radi izgradnje i ureĊenja grobalja. (3) Odrţavanje i korištenje grobalja ureĊuje davalac komunalne usluge u skladu sa kantonalnim Zakonom o komunalnim djelatnostima. Ĉlan 14. (Zone budućeg razvoja) (1) Razvojnim planskim dokumentima utvrĊuju se površine i koridori rezervisani za budući razvoj, na kojima nije dozvoljeno graĊenje do izrade odgovarajućeg detaljnog planskog dokumenta. (2) Na utvrĊenim površinama iz stava (1) ovog ĉlana, mogu se odobriti slijedeće privremene namjene: zelene i rekreacione površine, igrališta, obavljanje poljoprivredne djelatnosti, površine za parkiranje i dr., a u skladu sa odlukom o provoĊenju razvojnih planskih dokumenata. Broj 1 – strana 8 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. Ĉlan 15. (Gradnja infrastrukturnih sistema ) Gradnja infrastrukturnih sistema i graĊevina vodne, saobraćajne, energetske, komunalne i druge infrastrukture vrši se u skladu sa planskim dokumentima Općine, Kantona, odnosno Federacije i planovima odgovarajućih institucija i javnih preduzeća, te u skladu sa planskom dokumentacijom propisanom drugim zakonima (o vodama, cestama i dr.). Ĉlan 16. (Zaštitni pojasevi) (1) S ciljem obezbjeĊenja infrastrukturnih sistema i graĊevina za funkciju kojoj su namijenjeni, utvrĊuju se i ureĊuju zaštitni infrastrukturni pojasevi duţ trasa infrastrukturnih graĊevina. Zaštitni infrastrukturni pojasevi su: a) zaštitni putni pojas, b) zaštitni pruţni pojas, c) zaštitni aerodromski pojas, d) zaštitni dalekovodni pojas, e) zaštitna zona izvorišta vode i vodoprivrednih graĊevina, f) drugi zaštitni pojasevi (ţiĉare svih namjena, cjevovodi industrijske vode, toplovodi, šljakovodi, naftovodi, plinovodi i dr.). (2) Posebnim zakonima, provedbenim propisima i općim aktima nadleţnih organa (za puteve, ţeljeznice, energetiku,vode i drugo) bliţe se odreĊuju odgovarajući zaštitni pojasevi. (3) Širina pojaseva utvrĊenih planskim dokumentom ne moţe biti manja od širine pojaseva utvrĊenih posebnim zakonom, provedbenim propisima i općim aktima nadleţnih organa. (4) Na prostoru obuhvaćenom zaštitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi graĊevine ili vršiti radovi suprotno namjeni zbog koje je uspostavljen pojas. Ukoliko takve graĊevine postoje, na njih se primjenjuje reţim zabrane graĊenja, ako posebnim propisom nije drugaĉije predviĊeno. (5) GraĊenje u zaštitnim pojasevima infrastrukturnih sistema koji prolaze kroz naselja i drugim zaštitnim pojasevima, mora se regulisati detaljnom planskom dokumentacijom, uz poštovanje odredbi relevantnih zakona koji se odnose na zaštitne pojaseve. Ĉlan 17. (Zaštita poljoprivrednog zemljišta) (1) Upotrebna vrijednost poljoprivrednog zemljišta podijeljena je u tri podklase, i to: a) agrozona 1 (I, II, III i IVa bonitetna kategorija) - zemljište namijenjeno iskljuĉivo za poljoprivredu, b) agrozona 2 (IVb, V i VI bonitetna kategorija) - zemljište koje se moţe koristiti za graĊenje uz promjenu namjene, c) agrozona 3 (VII i VIII bonitetna kategorija) - zemljište koje se manje ili nikako ne moţe koristiti kao poljoprivredno. (2) Posebno kvalitetno poljoprivredno zemljište agrozone 1 (I, II, III i IVa bonitetne kategorije) neophodno je zaštititi od promjene namjene i od izgradnje trajnih objekata, a sve razvojne programe korištenja ovog zemljišta, unaprjeĊenja i zaštite donositi u okviru nadleţnih institucija na nivou Kantona i općina. (3) Izuzetno od prethodnog stava, uz zadovoljenje posebnih okolinskih uslova, na poljoprivrednom zemljištu III i IVa bonitetne kategorije moţe se planirati gradnja stambenih i privrednih graĊevina koje su u funkciji poljoprivredne djelatnosti, kao i objekti infrastrukture i graĊevine za potrebe istraţivanja i iskorištavanja mineralnih sirovina. (4) Površinski sloj plodnog i potencijalno plodnog tla u podruĉjima graĊevinskog zemljišta, i to na površinama koje će biti trajno zauzete dopuštenim graĊevinskim objektima ili zahvatima u prostoru, skida se i odvozi na posebnu lokaciju gdje se predaje operatoru bankedeponije plodnog zemljišta, uz naknadu. (5) Za privremeno zauzimanje zemljišne površine, plodni i potencijalno plodni sloj zemljišta moţe se skinuti i zaštititi na privremenoj deponiji, pa nakon okonĉanja privremenog korištenja zemljišta, vratiti na isto mjesto radi rekultivacije, uz oĉuvanje njegovog prirodnog sastava, strukture i fiziĉkog stanja. Ĉlan 18. (Zaštita šumskog zemljišta) (1) Visoko vrijedna šumska zemljišta neophodno je zaštititi od promjene namjene, u skladu sa kantonalnim šumsko-razvojnim planom koji se izraĊuje svakih deset godina za sve šume i šumsko zemljište bez obzira na vlasništvo. (2) Šumsko-privredne osnove moraju biti usaglašene sa ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 9 prostornim planovima, planom upravljanja vodama, lovno-privrednim osnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno- historijskog i prirodnog naslijeĊa i planovima upravljanja mineralnim sirovinama. (3) U šumi i na šumskom zemljištu moţe se graditi samo šumska infrastruktura i graĊevine potrebne za gospodarenje šumama u skladu sa vaţećom šumskoprivrednom osnovom, kao i lovno-uzgojne i lovnotehniĉke graĊevine, u skladu sa vaţećom lovnoprivrednom osnovom. (4) Izuzetno od stava (3) ovog ĉlana, mogu se graditi graĊevine ili izvoditi zahvati u šumi i na šumskom zemljištu ako su planirani vaţećim planskim dokumentima. (5) Na šumskom zemljištu mogu se graditi i graĊevine sa posebnom namjenom za turizam, sport i rekreaciju i pripadajuća infrastruktura, uz zadovoljavanje posebnih okolinskih uslova. (6) Na šumskom zemljištu mogu se vršiti radovi istraţivanja i iskorištavanja mineralnih sirovina, te izgradnje graĊevina i infrastrukture za te svrhe, pod uslovom prethodne izrade cjelovite studije opravdanosti, ukljuĉujući i studiju utjecaja na okoliš, kojima se potvrĊuje opravdanost. (7) Investitor dopuštene graĊevine ili zahvata u prostoru na šumskom zemljištu ĉija namjena će zbog toga biti trajno promijenjena, ili ĉija će vegetacija biti uništena, duţan je da izvrši zamjensku sadnju drveća i druge vegetacije na dijelu šumskog zemljišta koji odredi Kantonalna uprava za šumarstvo. Ĉlan 19. (Zaštićena podruĉja) (1) Planski dokumenti izraĊuju se uz puno uvaţavanje podruĉja koji predstavljaju vrijedno prirodno i graditeljsko nasljeĊe, tj. podruĉja koja su proglašena zaštićenim zonama. (2) Dijelovi prirodnog i izgraĊenog podruĉja koji se, u smislu ovog zakona, stavljaju pod posebnu zaštitu su: a) podruĉja i pojedinaĉne vrijednosti nepokretnog prirodnog naslijeĊa, b) podruĉja, cjeline i pojedinaĉne vrijednosti graditeljskog naslijeĊa, c) ambijentalne cjeline. (3) Ako prirodno ili graditeljsko naslijeĊe iz stava (2) ovog ĉlana posjeduje nesumnjive vrijednosti, zaštićuje se u smislu ovog zakona, iako nije evidentirano i zaštićeno odredbama zakona o zaštiti tog nasljeĊa. POGLAVLJE III. ORGANIZACIJA SISTEMA PROSTORNOG PLANIRANJA I UREĐENJA Ĉlan 20. (Djelotvornost prostornog planiranja) (1) Djelotvornost prostornog planiranja i ureĊenje prostora Kantona obezbjeĊuju Skupština Kantona i Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona), te općine donošenjem planskih dokumenata i drugih dokumenata odreĊenih ovim zakonom. (2) Struĉnu osnovanost dokumenata iz stava (1) ovog ĉlana osigurava Ministarstvo za prostorno ureĊenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeniĉkodobojskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo) i Kantonalni zavod za urbanizam i prostorno ureĊenje u sastavu Ministarstva, kao i drugi nadleţni kantonalni i općinski organi osnovani radi obavljanja struĉnih poslova prostornog ureĊenja, te pravna lica registrovana za izradu tih dokumenata. Ĉlan 21. (Izrada planskih dokumenata) (1) Struĉne poslove izrade planskih dokumenata obezbjeĊuju kantonalni organi uprave, odnosno nadleţne općinske sluţbe, putem upravnih organizacija kojima su zakonom ili odlukom o osnivanju povjereni poslovi izrade planskih dokumenata. (2) Ukoliko nisu ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog ĉlana, izbor nosioca izrade planskog dokumenta, nosilac pripreme moţe izvršiti u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama. Ĉlan 22. (Nadleţnosti) (1) Vlada Kantona putem Ministarstva je nadleţna za pripremu planskih dokumenata od znaĉaja za Kanton, kao i za njihovo provoĊenje, dok su jedinice lokalne samouprave – općine, odnosno općinski naĉelnik putem sluţbe za prostorno ureĊenje nadleţne za pripremu planskih dokumenata od znaĉaja za tu općinu. (2) Ako jedinica lokalne samouprave ne izvršava svoje obaveze na izradi, usvajanju i provoĊenju planskih Broj 1 – strana 10 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. dokumenata u svojoj nadleţnosti i ako bi usljed toga mogle nastupiti štetne posljedice za sredinu i prostor, te biti ugroţen ţivot i zdravlje ljudi, Ministarstvo je duţno preuzeti obavezu pripreme i usvajanja potrebnih planskih dokumenata i utvrditi mjere za njihovo provoĊenje. (3) Prije preuzimanja aktivnosti iz prethodnog stava ovog ĉlana, Ministarstvo je duţno pismeno zahtijevati od nadleţnog organa jedinice lokalne samouprave da u propisanom roku preduzme sve neophodne radnje na prevenciji ugroţavanja sredine i prostora, kao i zdravlja i ţivota ljudi. (4) Ukoliko nadleţni organ jednice lokalne samouprave ne preduzme sve aktivnosti zahtijevane u prethodnom stavu, Vlada Kantona donosi odluku kojom Ministarstvo privremeno preuzima poslove ureĊenja prostora iz nadleţnosti te jedinice, a svi troškovi pokrivaju se iz budţeta jedinice lokalne samouprave. POGLAVLJE IV. PLANSKI DOKUMENTI Ĉlan 23. (Ciljevi) Planskim dokumentima odreĊuje se svrsishodno organizovanje, korištenje i namjena prostora, te mjere i smjernice za ureĊenje i zaštitu prostora. Ĉlan 24. (Vrste planskih dokumenata) (1) Planski dokumenti su: A) Razvojni planovi: 1) prostorni plan Kantona, 2) prostorni plan podruĉja posebnih obiljeţja Kantona, 3) prostorni plan općina i prostorni plan podruĉja posebnih obiljeţja općina, 4) urbanistiĉki plan. B) Detaljni planski dokumenti: 1) zoning plan, 2) regulacioni plan, 3) urbanistiĉki projekat. C) Drugi planski dokumenti: 1) plan parcelacije. (2) Razvojni planovi su strateški dugoroĉni planski dokumenti kojima se definišu osnovna naĉela planskog ureĊenja prostora, ciljevi prostornog razvoja ureĊenja kao i zaštita, korištenje i namjena prostora. Rade se za vremenski period od najviše 20 godina. (3) Detaljni planski dokumenti su tehniĉko-regulativni provedbeni planski dokumenti kojima se reguliše korištenje zemljišta, izgradnja i ureĊenje prostora. Rade se za vremenski period od najmanje 5 godina. (4) Period za koji se donose planski dokumenti definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Ĉlan 25. (Razvojni planovi) (1) Obavezna je izrada i donošenje slijedećih razvojnih planova: a) za teritoriju Kantona – prostorni plan Kantona, b) za podruĉja od znaĉaja za Kanton – prostorni plan podruĉja posebnih obiljeţja, c) za podruĉje općine – prostorni plan općine, i prostorni plan podruĉja posebnih obiljeţja ako je takva obaveza utvrĊena prostornim planom općine, d) za urbano podruĉje u kome je smješteno sjedište Kantona – urbanistiĉki plan, e) za urbano podruĉje u kome je smješteno sjedište općine – urbanistiĉki plan, ako je takva obaveza utvrĊena prostornim planom općine, f) za naseljena podruĉja unutar podruĉja posebnih obiljeţja – urbanistiĉki plan, ako je takva obaveza utvrĊena prostornim planom podruĉja posebnih obiljeţja. (2) U sluĉaju da susjedne općine nemaju mogućnost da same rade razvojne planove (prostorni plan ili urbanistiĉki plan), mogu odluĉiti da rade zajedniĉki razvojni plan za dvije ili više općina. Ĉlan 26. (Detaljni planski dokumenti) (1) Detaljni planski dokumenti se izraĊuju na osnovu obaveze utvrĊene razvojnim planovima i to: a) zoning plan, za urbana podruĉja općine - na osnovu prostornog i urbanistiĉkog plana općine, b) regulacioni plan ili urbanistiĉki projekat, za dijelove urbanih podruĉja na kojima predstoji intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili urbana sanacija - na osnovu Prostornog plana Kantona ili općine, ili urbanistiĉkog plana ili zoning plana, ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 11 c) regulacioni plan, za vanurbana podruĉja koje treba zaštititi i ureĊivati u skladu sa ĉlanom 9. ovog zakona – na osnovu prostornog plana Kantona, prostornog plana podruĉja posebnih obiljeţja Kantona ili prostornog plana općine, d) urbanistiĉki projekat, za posebno znaĉajne cjeline u urbanim podruĉjima koje traţe kreativna rješenja ureĊenja prostora – na osnovu prostornog plana općine, urbanistiĉkog plana, zoning plana ili regulacionog plana. (2) U sluĉaju da općine nemaju mogućnost da same rade detaljne planske dokumente, mogu odluĉiti da rade zajedniĉki detaljan planski dokument ukoliko isti zahvata podruĉje dvije ili više općina. Ĉlan 27. (Planski dokumenti) (1) Planski dokumenti baziraju se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od znaĉaja za planiranje razvoja prostora. (2) Planski dokumenti se rade na osnovu Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. (3) Planski dokumenti se meĊusobno usklaĊuju. Planski dokumenti uţeg podruĉja moraju biti u skladu sa planskim dokumentima šireg podruĉja, a ako to nije sluĉaj, primjenjuju se planski dokumenti šireg podruĉja. (4) Izuzetno od stava (3) ovog ĉlana, planski dokumenti uţeg podruĉja primjenjivat će se ako se tim planom ne mijenja osnovna koncepcija prostornog ureĊenja šireg podruĉja, te uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. (5) Sastavni dijelovi planskih dokumenata su odluka o usvajanju (donošenju) i odluka o provoĊenju planskog dokumenta. Ĉlan 28. (Prostorni plan Kantona) (1) Prostorni plan Kantona preuzima, prilagoĊava, razraĊuje i dopunjava planska opredjeljenja iz Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), koja se odnose na prostor Kantona. Uz potpuno uvaţavanje prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti, Prostorni plan Kantona utvrĊuje osnovna naĉela planskog ureĊenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, te zaštitu, korištenje i namjenu prostora, a naroĉito: a) osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko, graĊevinsko zemljište, vodne i druge površine), b) sistem naselja po znaĉaju, karakteru i dominantnoj privrednoj djelatnosti, c) urbana i ruralna podruĉja sa reţimima graĊenja, d) razvoj naselja i povezivanje sa sjedištem Kantona, e) osnovu prostornog razvoja vanurbanih podruĉja (poljoprivreda, stoĉarstvo, šumarstvo, industrijske zone, turizam,i dr.), f) graĊevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od znaĉaja za Federaciju, Kanton i općine, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (saobraćajna, vodoprivredna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura), g) drugu infrastrukturu od znaĉaja za Federaciju, Kanton i općine (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i itd.), h) prostorno definiranje leţišta mineralnih i ostalih sirovina i mogućnosti njihovog korištenja, i) mjere zaštite okoline sa razmještajem graĊevina i postrojenja koje mogu znaĉajnije ugroziti okolinu, j) mjere zaštite kulturno-historijskog, graditeljskog i prirodnog naslijeĊa, k) mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih, nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, l) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureĊenja manjih prostornih cjelina unutar Kantona (prostorni plan općine, podruĉja posebnog obiljeţja, urbanistiĉki plan i dr.), lj) obaveze u pogledu sanacije devastiranih površina (podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina), m) uslovi korištenja, izgradnje, ureĊenja i zaštite prostora. (2) Odluka o provoĊenju prostornog plana Kantona i program mjera i aktivnosti za provoĊenje plana sastavni su dijelovi plana. (3) Prostorni plan Kantona moţe sadrţavati i druge elemente od znaĉaja za Kanton, na osnovu ovog zakona. (4) Prostorni plan Kantona donosi Skupština Kantona na prijedlog Vlade Kantona za period od najviše dvadeset godina i objavljuje se u "Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj 1 – strana 12 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. (5) Prije utvrĊivanja prijedloga Prostornog plana Kantona, Ministarstvo je duţno pribaviti mišljenje nadleţnog Federalnog ministarstva prostornog ureĊenja (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), kao i mišljenja općinskih vijeća. (6) Općinsko vijeće je duţno dostaviti mišljenje u roku od 60 dana od dana dostave Prostornog plana Kantona, a u sluĉaju da mišljenje nije dostavljeno, smatrat će se da je dato pozitivno mišljenje, odnosno da nema primjedbi na predloţeni dokument. Ĉlan 29. (Izvještaj o stanju u prostoru) (1) Ministarstvo i nadleţne općinske sluţbe vode dokumentaciju potrebnu za praćenje stanja u prostoru, izradu i praćenje provedbe planskih dokumenata. (2) Izvještaj o stanju u prostoru na podruĉju Kantona i općina radi Kantonalni zavod za urbanizam i prostorno ureĊenje, svake dvije godine od donošenja Prostornog plana Kantona, odnosno prostornog plana općine. (3) Izvještaj o stanju u prostoru sadrţi analizu provoĊenja planskih dokumenata i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove uĉinkovitosti na planskom korištenju prostora, na zaštiti vrijednosti prostora i okoline, te druge elemente od znaĉaja za plansko ureĊenje prostora Kantona i općina. Ĉlan 30. (Program mjera i aktivnosti za unaprjeĊenje stanja u prostoru) (1) Skupština Kantona, na osnovu Izvještaja o stanju u prostoru donosi ĉetverogodišnji Program mjera i aktivnosti za unaprjeĊenje stanja u prostoru Kantona. (2) Program mjera sadrţi procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojećih planskih dokumenata, potrebu pribavljanja podataka i struĉnih podloga za njihovu izradu, te druge mjere i aktivnosti od znaĉaja za izradu i donošenje tih dokumenata. (3) Programom mjera moţe se utvrditi potreba ureĊenja prostora od znaĉaja za Kanton, izvori finansiranja ureĊenja, te rokovi ureĊenja za planiranu namjenu. (4) Programom mjera u dijelu koji se odnosi na podruĉja posebnih obiljeţja, utvrĊuju se i druge mjere za provoĊenje politike planskog ureĊenja prostora i izrade planskih dokumenata. Ĉlan 31. (Prostorni plan podruĉja posebnih obiljeţja od znaĉaja za Kanton) (1) Prostorni plan podruĉja posebnih obiljeţja Kantona donosi se za podruĉja od posebnog znaĉaja za Kanton ako se ta obaveza utvrdi Prostornim planom Kantona i ako to podruĉje nije utvrĊeno kao podruĉje od znaĉaja za Federaciju BiH. (2) Podruĉja posebnog obiljeţja Kantona utvrĊuju se za: a) podruĉja koja imaju izrazit prirodni, graditeljski ili kulturno-historijski znaĉaj i kao takva su utvrĊena Prostornim planom Kantona, b) slivno podruĉje hidroakumulacija za potrebe regionalnog snabdijevanja vodom dvije ili više općina, u uslovima kada dvije ili više općina nisu osigurale mogućnost zajedniĉkog snabdijevanja, c) podruĉje zaštite i/ili eksploatacije mineralnih sirovina, izvorišta mineralnih, termomineralnih i pitkih voda, d) podruĉja za potrebe odrţavanja sportskih manifestacija, rekreativne površine i banjska ljeĉilišta, od znaĉaja za dvije ili više općina. (3) Prostorni plan podruĉja posebnih obiljeţja utvrĊuje, s obzirom na zajedniĉka prirodna, kulturna, historijska, privredna i druga obiljeţja, osnovnu organiziranost prostora, mjere korištenja, ureĊenja i zaštite tog podruĉja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unaprjeĊenje i zaštitu okoline, a po potrebi se odreĊuje obaveza izrade urbanistiĉkih i detaljnih planskih dokumenata ureĊenja za uţa podruĉja unutar prostornog plana podruĉja posebnih obiljeţja. (4) Prostorni plan posebnih obiljeţja od znaĉaja za Kanton donosi Skupština Kantona i objavljuje se u "Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“ (5) Prije utvrĊivanja prijedloga prostornog plana iz stava (4) ovog ĉlana Kanton je duţan pribaviti mišljenje općina koje obuhvata taj planski dokument. Ĉlan 32. (Finansijska sredstva) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provoĊenja prostornog plana Kantona i prostornog plana podruĉja posebnih obiljeţja od znaĉaja za Kanton osiguravaju se iz budţeta Kantona. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 13 Ĉlan 33. (Prostorni plan općine) (1) Prostorni plan općine preuzima, prilagoĊava, razraĊuje i dopunjava planska opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona koja se odnose na prostor te općine. Prostorni plan općine utvrĊuje osnovna naĉela planskog ureĊenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, te zaštitu, korištenje i namjenu prostora, a naroĉito: a) osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, zemljište za podzemnu i površinsku ekploataciju mineralnih i drugih sirovina, šumsko, graĊevinsko zemljište, vodne i druge površine), b) sistem naselja po znaĉaju, karakteru i dominantnoj privrednoj djelatnosti, c) urbana i ruralna podruĉja sa reţimima graĊenja, d) razvoj naselja i povezivanje sa centrom općine, e) osnovu prostornog razvoja vanurbanih podruĉja (poljoprivreda, stoĉarstvo, šumarstvo, industrijske zone, turizam, i dr.), f) graĊevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od znaĉaja za Federaciju, Kanton i općinu, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (saobraćajna, vodoprivredna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura), g) drugu infrastrukturu od znaĉaja za Federaciju, Kanton i općinu (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i itd.), h) prostorno definiranje leţišta energetskih,mineralnih i ostalih sirovina i mogućnosti njihovog korištenja, i) mjere zaštite okoline sa razmještajem graĊevina i postrojenja koje mogu znaĉajnije ugroziti okolinu, j) mjere zaštite kulturno-historijskog, graditeljskog i prirodnog naslijeĊa, k) mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, l) obaveze u pogledu izrade prostornih planova podruĉja posebnih obiljeţja od znaĉaja za općinu, urbanistiĉkih planova i detaljnijeg planiranja ureĊenja manjih prostornih cjelina unutar općine (zoning plan, regulacioni plan, urbanistiĉki projekat, plan parcelacije), lj) obaveze u pogledu sanacije devastiranih površina (podzemna i površinska eksploatacija energetskih i mineralnih sirovina), m) uslovi korištenja, izgradnje, ureĊenja i zaštite prostora, n) uslovi graĊenja za podruĉja za koja se ne donose detaljni planski dokumenti (veliĉina graĊevinskih parcela za individualnu stambenu izgradnju, odstojanje objekata od susjednih, visina objekata, uslovi izgradnje pristupa javnim objektima i saobraćajnicama i drugi urbanistiĉko-tehniĉki uslovi). (2) Izvod iz Prostornog plana Kantona i Odluka o provoĊenju prostornog plana općine, sastavni su dijelovi prostornog plana općine. (3) Prostorni plan općine moţe sadrţavati i druge elemente koji nisu u suprotnosti sa Prostornim planom Kantona. (4) Prostorni plan općine donosi općinsko vijeće za period od dvadeset godina i objavljuje se u sluţbenom glasniku općine. (5) Prije donošenja Prostornog plana, općina je duţna pribaviti saglasnost Ministarstva, kojom se potvrĊuje da je prostorni plan općine usaglašen sa Prostornim planom Kantona i da je uraĊen u skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata i ovim zakonom. Ĉlan 34. (Prostorni plan podruĉja posebnih obiljeţja od znaĉaja za općinu) (1) Prostorni plan podruĉja posebnih obiljeţja moţe donijeti i općina ako to podruĉje nije utvrĊeno kao podruĉje od znaĉaja za Federaciju ili Kanton. (2) Prostornim planom podruĉja posebnih obiljeţja od znaĉaja za općinu, definiše se detaljno reţim zaštite i korištenja prirodnih dobara, izvorišta mineralnih, termomineralnih i pitkih voda, šuma, tla, rekracionih podruĉja itd. (3) Dvije ili više općina mogu donijeti prostorni plan podruĉja posebnih obiljeţja kao jedinistven plan kada se to podruĉje nalazi na prostorima tih općina, ako za njegovo donošenje postoji zajedniĉki interes dviju ili više općina. (4) Prostorni plan podruĉja posebnih obiljeţja od znaĉaja za općinu, dvije ili više općina donosi općinsko vijeće, odnosno općinska vijeća tih općina, i objavljuje se u sluţbenom glasniku općine, odnosno općina. Broj 1 – strana 14 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. Ĉlan 35. (Urbanistiĉki plan) (1) Urbanistiĉki planovi se donose za urbana podruĉja, kako je to definisano u ĉlanu 26. ovog zakona. Granice podruĉja za koje se izraĊuju urbanistiĉki planovi definišu se Prostornim planom Kantona, odnosno općine. (2) Urbanistiĉkim planovima detaljnije se razraĊuju opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona, odnosno općine, a naroĉito: a) osnovna organizacija prostora, b) korištenje i namjena zemljišta sa prijedlogom dinamike njihovog ureĊenja (granice graĊevinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta), c) namjena zemljišta za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene, d) zone saobraćajne, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, e) zone obnove i sanacije, f) privredne zone, g) objekti društvene infrastrukture (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport i dr.), h) zaštita graditeljskog i prirodnog naslijeĊa, i) mjere za unaprjeĊenje i zaštitu okoline, j) mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, k) mjere zaštite osoba sa umanjenim tjelesnim mogućnostima, l) zaštitne zone, lj) uslovi korištenja, izgradnje, ureĊenja i zaštite zemljišta u urbanom podruĉju, m) druge elemente od vaţnosti za podruĉje za koje se planski dokument donosi. (3) Urbanistiĉkim planom utvrĊuje se obaveza izrade detaljnih planskih dokumenata unutar prostornog obuhvata tog plana. (4) Sastavni dijelovi urbanistiĉkog plana su izvod iz plana šireg podruĉja i odluka o provoĊenju urbanistiĉkog plana. (5) Urbanistiĉki plan donosi općinsko vijeće i objavljuje se u sluţbenom glasniku općine. (6) Prije donošenja urbanistiĉkog plana, općina je duţna pribaviti saglasnost Ministarstva, kojom se potvrĊuje da je urbanistiĉki plan usaglašen sa prostornim planom Kantona i da je uraĊen u skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Ĉlan 36. (Zoning plan) (1) Zoning plan je detaljni planski dokument koji se donosi za podruĉja u granici urbanistiĉkog plana rezervisana za budući razvoj ili podruĉja posebne namjene u granici urbanistiĉkog plana, kao i za urbana podruĉja izvan granica urbanistiĉkog plana utvrĊena prostornim planovima. Granice podruĉja za koje se izraĊuje zoning plan definišu se razvojnim planskim dokumentima. (2) Zoning plan definiše namjene pojedinih površina i propisuje uslove projektovanja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojećih graĊevina. Ovim planom se utvrĊuju lokacijski i urbanistiĉko-tehniĉki uslovi, na osnovu dozvoljenih granica odgovarajućih parametara i urbanistiĉkih standarda, za dozvoljene i uslovno dozvoljene namjene, što sluţi za pripremu glavnog projekta i pribavljanje odobrenja za graĊenje. (3) Zoning plan je detaljni planski dokument sa periodom za koji se donosi vezanim za ukupnu realizaciju planiranih namjena. (4) Period iz stava (3) ovog ĉlana ne moţe biti duţi od perioda za koji je donesen plan šireg podruĉja, a na osnovu kojeg se donosi zoning plan. (5) Zoning plan mora sadrţavati: a) definicije pojedinih termina, b) zoning kartu (sa granicama zona odreĊene namjene graĊevinskom linijom zone i graĊevinskim parcelama unutar tih zona), c) sluţbenu kartu (oznaĉene javne graĊevine i infrastruktura, granice infrastrukturnih sistema sa ukljuĉenim zaštitnim zonama ili pojasevima), d) listu naĉina korištenja zemljišta - namjena sa popisom zona u kojima je svaka od tih namjena dozvoljena ili uslovno dozvoljena, e) urbanistiĉke standarde za svaku pojedinu zonu (dozvoljena gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgraĊenosti za zonu i za pojedinaĉne parcele - lokacije, definisani tipovi graĊevine, ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 15 minimalna i maksimalna veliĉina parcele, maksimalna visina/spratnost graĊevine, maksimalni gabarit graĊevine, minimalna udaljenost ivica graĊevine od granice parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uslovi ureĊenja vanjskih površina, uslovi koji se moraju zadovoljiti zbog zaštite okolice - buka, vibracije, izduvni gasovi, reţimi rada, skladištenje otpadnog materijala i sl., uslovi i arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u zavisnosti od specifiĉnosti zone), f) jasno definisane procedure i kriterije odobravanja zahtjeva za uslovno dozvoljene namjene u nadleţnim organima općine, g) jasno oznaĉena podruĉja za koja se mora uraditi urbanistiĉki projekt ili raspisati konkurs u cilju što kvalitetnijeg ureĊenja posebnih urbanih i drugih prostornih cjelina sa naroĉitim znaĉajem (zone specijalne namjene), h) jasno definisane procedure i razloge - kriterije zbog kojih se moţe odobriti proces izmjene zoning plana, i) jasno definisane zabrane i ograniĉenja namjena na plavnom podruĉju, u skladu sa Zakonom o vodama. (6) Lista dozvoljenih i uslovno dozvoljenih namjena u svim definisanim zonama zoning plana mora ukljuĉiti sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene, sigurnosne i socijalne potrebe stanovnika urbanog podruĉja općine za koje se radi zoning plan. (7) Uslovno dozvoljena namjena moţe biti odobrena jedino ako ne ugroţava susjedne graĊevine i susjedno zemljište. (8) Postojeće graĊevine legalno izgraĊene prije usvajanja zoning plana se nastavljaju koristiti i po usvajanju plana, i ako njihova namjena nije u skladu sa zoning planom. Ako se podnese zahtjev za promjenu namjene ili rekonstrukciju postojeće graĊevine, primjenjivaće se odredbe zoning plana. (9) Na podruĉjima za koja se planira izrada regulacionog plana, odnosno urbanistiĉkog projekta, odredbe zoning plana ostaju na snazi, a tim planskim dokumentom dodaju se nove odredbe koje moraju biti u saglasnosti sa zoning planom. (10) Zoning plan sadrţi grafiĉki i tekstualni dio, ĉiji je sastavni dio odluka o provoĊenju zoning plana. (11) Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata detaljnije se reguliše i utvrĊuje postupak pripreme, izrade i sadrţaj zoning plana. (12) Zoning plan donosi Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće, u zavisnosti od nivoa nadleţnosti za donošenje tog planskog dokumenta. (13) Zoning plan sa odlukom o usvajanju (donošenju) i odlukom o provoĊenju istog, objavljuje se u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“, odnosno sluţbenom glasniku općine. Ĉlan 37. (Regulacioni plan i urbanistiĉki projekat) (1) Obaveza izrade i donošenja regulacionog plana i urbanistiĉkog projekta utvrĊuje se planskim dokumentima šireg podruĉja. (2) Regulacionim planom i urbanistiĉkim projektom se odreĊuju lokacijski uslovi koji definišu namjenu, poloţaj, funkciju, veliĉinu i oblikovanje graĊevina. (3) Radi što kvalitetnijeg ureĊenja posebnih urbanih i drugih prostornih cjelina sa naroĉitim znaĉajem, detaljni plan - urbanistiĉki projekat se radi na osnovu najboljeg rješenja odabranog kroz instituciju javnog konkursa. Programski uslovi za raspisivanje konkursa moraju biti saglasni sa odredbama plana šireg podruĉja. (4) Sadrţaj i postupak pripreme i izrade, kao i naĉin donošenja regulacionog plana i urbanistiĉkog projekta utvrĊuje se Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. (5) Regulacioni plan i urbanistiĉki projekt utvrĊuju: a) taĉan obim podruĉja za koji se radi detaljni plan, b) detaljnu namjenu površina, c) gustinu naseljenosti, d) koeficijent izgraĊenosti, e) regulacionu i graĊevinsku liniju, f) nivelacione podatke, g) ureĊenje prostora, h) naĉin opremanja zemljišta saobraćajnom, komunalnom, energetskom, telekomunikacionom i drugom infrastrukturom sa uslovima i obavezama prikljuĉivanja na istu, i) uslove za graĊenje i druge zahvate u prostoru, j) programske uslove za raspisivanje javnog konkursa za odreĊene lokalitete, k) mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od Broj 1 – strana 16 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, l) mjere zaštite prava osoba sa umanjenim tjelesnim mogućnostima, lj) mjere za zaštitu okoline, oĉuvanje prirodnog i kulturno-historijskog naslijeĊa, m) plan parcelacije sa prikazom parcela i podacima o namjeni i vlasniĉkom statusu zemljišta, n) uslove ureĊenja graĊevinskog zemljišta, nj) druge elemente od znaĉaja za podruĉje za koje se planski dokument donosi. (6) Regulacionim planom se moţe na znaĉajnijim lokacijama odrediti obaveza raspisivanja javnog konkursa za usvajanje projektnih rješenja za pojedine planirane graĊevine. (7) Detaljne planske dokumente donosi Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće, u zavisnosti od nivoa nadleţnosti za donošenje tog planskog dokumenta. (8) Detaljni planski dokument sa odlukom o usvajanju (donošenju) i odlukom o provoĊenju istog, objavljuje se u "Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“, odnosno sluţbenom glasniku općine. Ĉlan 38. (Usaglašavanje planskih dokumenata) (1) Planski dokument uţeg podruĉja usaglašava se sa planskim dokumentom šireg podruĉja, a u sluĉaju njihove neusaglašenosti primjenjuje se planski dokument šireg podruĉja. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ĉlana, planski dokument uţeg podruĉja primjenjuje se ukoliko se njime ne mijenja osnovna koncepcija planskog ureĊenja prostora utvrĊena planskim dokumentom šireg podruĉja, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva nadleţnog za provoĊenje planskog dokumenta šireg podruĉja. (3) Usaglašavanje planskih dokumenata osigurava se, po pravilu, u postupku izrade dokumenata. Ĉlan 39. (Finansijska sredstva za pripremu, izradu i praćenje provoĊenja planskih dokumenata) (1) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provoĊenja prostornog plana, urbanistiĉkog plana ili detaljnih planskih dokumenata na podruĉju općine, obezbjeĊuju se iz budţeta općine. Ukoliko se radi zajedniĉki planski dokument za podruĉje dvije ili više općina, sredstva se obezbjeĊuju iz budţeta tih općina. (2) Izuzetno od stava (2) ovog ĉlana, investitor koji ima poseban interes za izradu detaljnog planskog dokumenta za odreĊeno podruĉje, moţe svojim sredstvima finansirati izradu detaljnog planskog dokumenta, bez prava nametanja zahtjeva i rješenja koja nisu u skladu sa urbanistiĉkim, odnosno prostornim planom. Iznos finansijskog ulaganja biće uzet u obzir kod utvrĊivanja naknade za ureĊenje zemljišta. (3) Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praćenje provoĊenja detaljnih planskih dokumenata za podruĉja od znaĉaja za Kanton, obezbjeĊuju se iz budţeta Kantona i iz drugih izvora. Ĉlan 40. (Plan parcelacije) (1) Plan parcelacije kao poseban dokument donosi se za podruĉja na kojima je utvrĊen reţim graĊenja trećeg stepena shodno ĉlanu 8. ovog zakona, a nosilac izrade ovog dokumenta moţe biti i sluţba za prostorno ureĊenje jedinice lokalne samouprave. (2) Plan parcelacije je i sastavni dio detaljnog planskog dokumenta ĉiji je nosilac izrade definiran ĉlanom 21. i ĉlanom 45. ovog zakona. (3) Ako se kasni sa izradom detaljnog planskog dokumenta, a potrebe zahtijevaju hitnost rješavanja, plan parcelacije se donosi kao pomoćni plan namijenjen za definisanje pojedinaĉnih graĊevinskih parcela, u skladu sa prostornim ili urbanistiĉkim planom, i isti će se smatrati obaveznim sastavnim dijelom detaljnog planskog dokumenta za odnosno podruĉje. (4) Plan parcelacije izraĊuje se na aţuriranim geodetskokatastarskim planovima u analognom i digitalnom obliku ovjerenim od nadleţne općinske sluţbe. (5) Planom parcelacije utvrĊuje se: veliĉina, oblik i poloţaj parcele, pristup parcelama, regulacione i graĊevinske linije i površine za javne namjene. (6) Plan parcelacije mora da sadrţi: situacioni plan sa regulacionim i graĊevinskim linijama, granicama parcela (starih i novih), podatke o vlasnicima, odnosno korisnicima graĊevinskog zemljišta sa oznakama katastarskih parcela i obraĉunom površina, kao i planove saobraćaja, komunalne, energetske i telekomunikacione infrastrukture. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 17 (7) Veliĉine i poloţaj parcela definišu se na osnovu odredaba urbanistiĉkog ili prostornog plana. Svaka parcela mora imati izlaz na put i riješene prikljuĉke na komunalnu i drugu infrastrukturu. (8) Plan parcelacije se, po pravilu, donosi za prostornu cjelinu na kojoj se vrši graĊenje. Ako plan parcelacije ne pokriva potpuno jednu prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvršiti tako da se na preostalom dijelu omogući obrazovanje drugih graĊevinskih parcela. (9) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provoĊenja plana parcelacije obezbjeĊuju se iz budţeta općine. (10)Plan parcelacije kao poseban akt, ili u sastavu detaljnog planskog dokumenta donosi općinsko vijeće. POGLAVLJE V. PRIPREMA, IZRADA I USVAJANJE PLANSKIH DOKUMENATA Ĉlan 41. (Priprema, izrada i usvajanje planskih dokumenata) (1) Priprema, izrada i usvajanje (donošenje) planskih dokumenata vrši se u skladu sa ovim zakonom. (2) Postupak pripreme, izrada i sadrţaj planskih dokumenata utvrĊen je Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Ĉlan 42. (Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata) (1) Prije pristupanja izradi ili izmjeni planskih dokumenata Skupština Kantona ili općinsko vijeće, zavisno od nadleţnosti, donosi Odluku o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata. (2) Odluka iz stava (1) ovog ĉlana sadrţi: a) vrstu planskog dokumenta ĉijoj se izradi ili izmjeni pristupa, b) granice podruĉja za koji se dokument radi ili mijenja, c) vrstu planskog dokumenta višeg reda (šireg podruĉja) na osnovu kojeg se pristupa izradi planskog dokumenta, d) vremenski period za koji se planski dokument donosi, e) smjernice za izradu ili izmjenu planskog dokumenta, f) optimalni rok izrade, g) sadrţaj planskog dokumenta, h) odredbe o sudjelovanju javnosti - javnoj raspravi i javnom uvidu, i) naĉin osiguranja sredstava za izradu ili izmjenu planskog dokumenta, j) nosioca pripreme za izradu ili izmjenu planskog dokumenta, k) nosioca izrade ili izmjene planskog dokumenta, l) druge elemente u ovisnosti od specifiĉnosti podruĉja za koje se planski dokument radi. (3) Odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta, moţe se utvrditi reţim zabrane graĊenja na prostoru ili dijelu prostora za koji se izraĊuje, do donošenja istog, a najduţe u trajanju od dvije godine. (4) Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta, zavisno od nivoa nadleţnosti, objavljuje se u "Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“, odnosno u Sluţbenom glasniku općine. (5) Postupak izmjene planskog dokumenta vrši se po postupku i na naĉin predviĊen za izradu i donošenje tog planskog dokumenta. (6) Izuzetno od stava (5) ovog ĉlana, izmjena planskog dokumenta moţe se vršiti po skraćenom postupku, ako se izmjenom planskog dokumenta bitno ne mijenja osnovna koncepcija prostornog ureĊenja i izgradnje istog. (7) Nosilac pripreme plana, u smislu odredbe stava (6) ovog ĉlana, podnosi Skupštini Kantona, odnosno općinskom vijeću, prijedlog izmjene planskog dokumenta. Ĉlan 43. (Nosilac pripreme planskog dokumenta) (1) Nosilac pripreme planskih dokumenata za ĉije donošenje je nadleţna Skupština Kantona je Vlada Kantona putem Ministarstva, a za planske dokumente za ĉije donošenje je nadleţno općinsko vijeće, nosilac pripreme je općinski naĉelnik putem sluţbe za poslove prostornog ureĊenja. (2) Ako su za donošenje planskih dokumenata nadleţne dvije ili više općina, nosilac pripreme utvrĊuje se sporazumno. (3) Nosilac pripreme pokreće inicijativu za izradu planskih dokumenata, na osnovu svog programa rada. Broj 1 – strana 18 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. (4) Prema potrebi, obimu i vrsti planskog dokumenta, nosilac pripreme moţe posebnom odlukom formirati savjet plana radi struĉnog praćenja izrade planskog dokumenta i struĉne rasprave o svim fazama izrade, utvrĊivanja osnovne koncepcije prostornog razvoja, te usaglašavanja stavova i interesa. Savjet plana saĉinjavaju istaknuti struĉnjaci iz oblasti prostornog planiranja: urbanizma, arhitekture, graĊevinarstva, saobraćaja, energetike, okoline, ekonomije i drugih oblasti. Ĉlan 44. (Obaveze nosioca pripreme) (1) Nosilac pripreme duţan je odmah po donošenju odluke o pristupanju izradi planskog dokumenta, a najkasnije u roku od 30 dana dostaviti nosiocu izrade svu raspoloţivu dokumentaciju, neophodnu za izradu plana, a naroĉito: a) plan višeg reda odnosno šireg podruĉja, b) vaţeće detaljne planske dokumente, ukljuĉujući njihove izmjene i dopune, c) strategiju zaštite okoline, d) planove razvoja vodoprivrede, privrede, poljoprivrede, i dr., e) podatke o geološkoj podlozi, energetskim, mineralnim i drugim resursima, f) katastarske i geodetske podloge, i dr. (2) Nosilac pripreme duţan je osigurati saradnju i usaglašavanje stavova, te koordinirati aktivnosti svih zainteresovanih strana u procesu prostornog planiranja, kao što su vlasnici nekretnina, zakoniti korisnici prostora i uĉesnici u njegovoj izgradnji i ureĊivanju, te organi uprave, upravne organizacije i agencije, nosioci javnih ovlaštenja nadleţni za vodoprivredu, šumarstvo, poljoprivredu, saobraćaj, energetiku, telekomunikacije, turizam, rudarstvo, zdravstvo, školstvo, kulturu, zaštitu okolice, sanitarno-zdravstvenu zaštitu, zaštitu na radu, zaštitu od poţara, civilnu zaštitu, zaštitu kulturnohistorijskih i prirodnih vrijednosti, organi nadleţni za odbranu, organi unutrašnjih poslova, privredne komore, predstavnici vjerskih zajednica i drugi subjekti. (3) Zainteresovane strane duţne su da u roku od 30 dana po isteku javnog oglašavanja o pristupanju izradi planskog dokumenta dostave traţene podatke, podloge i relevantne informacije, te svoje prijedloge i sugestije za odreĊena planska rješenja na cijelom podruĉju obuhvaćenom planom. Vlasnici zemljišta i objekata na njima duţni su da u istom roku dostave svoje prijedloge i sugestije za planska rješenja koja se tiĉu njihove imovine. (4) Ako organ, organizacija ili drugo pravno ili fiziĉko lice ne dostavi svoje sugestije ili prijedloge za odreĊena planska rješenja na cijelom podruĉju obuhvaćenom planom u roku od 30 dana od dana prijema obavijesti, smatraće se da nemaju nikakvih posebnih zahtjeva. (5) Nosilac pripreme plana duţan je da odmah proslijedi dobivene podatke, podloge, informacije, prijedloge i sugestije iz stava (3) ovog ĉlana nosiocu izrade planskog dokumenta. Ĉlan 45. (Nosilac izrade planskog dokumenta) (1) S ciljem racionalnog organizovanja kvalitetne, sistematske i kontinuirane aktivnosti prostornog i urbanistiĉkog planiranja za cijelo podruĉje Kantona, te izrade planskih dokumenata za koje su nadleţni Kanton i jedinice lokalne samouprave - općine u Kantonu, Skupština Kantona osnovala je upravnu organizaciju – Kantonalni zavod za urbanizam i prostorno ureĊenje, ĉije su nadleţnosti utvrĊene Zakonom o kantonalnim ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave. Nosilac pripreme prvenstveno povjerava poslove nosioca izrade planskih dokumenata ovoj upravnoj organizaciji (u daljem tekstu: nosilac izrade). (2) Nosilac izrade moţe fazu izrade planskog dokumenta ili njegovog dijela povjeriti pravnom licu registrovanom za tu vrstu djelatnosti, uz saglasnost nosioca pripreme. Pravno lice je duţno obezbijediti za pojedine faze planskog dokumenta struĉno lice odgovarajuće struke koje ima formalne i struĉne reference. (3) Nosilac izrade planskog dokumenta duţan je pravnom licu iz stava (2) ovog ĉlana staviti na raspolaganje dokumentaciju neophodnu za izradu planskog dokumenta, a naroĉito analitiĉko-dokumentacionu osnovu planskog dokumenta. (4) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ĉlana, nosilac pripreme moţe izradu detaljnog planskog dokumenta – zoning plana, regulacionog plana ili urbanistiĉkog projekta povjeriti pravnom licu, kao nosiocu izrade planskog dokumenta, putem javnog konkursa u skladu s Zakonom o javnim nabavkama, iz reda pravnih lica koja su registrovana za djelatnost izrade planskih dokumenata. (5) Nosilac izrade je duţan da svaku fazu izrade planskog dokumenta, uradi u skladu sa ovim zakonom, propiĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 19 sima donesenim na osnovu ovog zakona i odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta, kao i svim dokumentima dostavljenim od strane nosioca pripreme. (6) Nosilac izrade mora naroĉito osigurati usklaĊenost planskog dokumenta koji izraĊuje sa planskim dokumentom šireg podruĉja i Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Ĉlan 46. (Prednacrt i nacrt planskog dokumenta) (1) Nosilac izrade obavezan je nosiocu pripreme predati prednacrt planskog dokumenta, sa svim dijelovima koje odgovarajući dokumenti treba da sadrţe. (2) Prije utvrĊivanja nacrta, prednacrt planskog dokumenta razmatra Savjet plana. (3) Na prednacrt plana nosilac pripreme plana i ĉlanovi Savjeta plana daju eventualne primjedbe, prijedloge i sugestije na predloţeni dokument, zauzima se stav i formulišu zakljuĉci sa preporukama koji se dostavljaju nosiocu izrade. (4) Nosilac izrade razmatra primjedbe, mišljenja i sugestije na prednacrt, a one izmjene koje smatra opravdanim, ugraĊuje u nacrt planskog dokumenta i dostavlja ga nosiocu pripreme, uz odgovarajuće obrazloţenje. (5) Nacrt planskog dokumenta sadrţi grafiĉki i tekstualni dio, a za potrebe rasprave na javnim skupovima i sjednicama Skupštine Kantona, odnosno općinskog vijeća, posebno se izraĊuje skraćeni nacrt sa najvaţnijim grafiĉkim i tekstualnim prilozima koji su dovoljno detaljni i informativni. Ĉlan 47. (Javni uvid i javna rasprava) (1) Nosilac izrade je duţan da predstavi nacrt planskog dokumenta nosiocu pripreme i Savjetu plana (ako je formiran) i nakon diskusije o njemu, nacrt se prihvata zakljuĉkom nosioca pripreme i prosljeĊuje Skupštini Kantona, odnosno općinskom vijeću, u zavisnosti od nivoa nadleţnosti za donošenje odreĊenog dokumenta, na razmatranje i usvajanje. U suprotnom, nacrt se vraća nosiocu izrade sa primjedbama, sugestijama i rokom za doradu, nakon ĉega se ponavlja prethodna procedura. (2) Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće razmatra nacrt planskog dokumenta i stavlja ga na javni uvid i javnu raspravu pod uslovima i u trajanju utvrĊenom u Odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta. (3) O mjestu, vremenu i naĉinu izlaganja nacrta planskog dokumenta na javni uvid, javnost se obavještava oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja najmanje tri puta, s tim da se prva obavijest objavljuje 8 dana prije poĉetka javnog uvida, a druge dvije dva dana uzastopno, neposredno pred poĉetak javnog uvida. (4) Obavijest iz stava (3) ovog ĉlana sadrţi mjesto, datum, poĉetak i trajanje javnog uvida u planski dokument, mjesto i datum jedne ili više prezentacija i rasprava na javnim skupovima te na sjednicama Skupštine Kantona, odnosno općinskog vijeća, te rok do kojeg se mogu poslati pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na nacrt dokumenta. (5) Duţina javne rasprave ovisi o vrsti dokumenta i definisana je odlukom iz ĉlana 42. ovog zakona. Javni uvid za planske dokumente iz nadleţnosti Kantona ne moţe trajati kraće od 60 niti duţe od 90 dana. Javni uvid za planske dokumente iz nadleţnosti općina moţe trajati: za prostorni plan i urbanistiĉki plan najmanje 30, a najviše 60 dana, a za detaljne planske dokumente do 30 dana. (6) Nacrt planskog dokumenta izlaţe se na javni uvid u integralnoj formi na prikladan naĉin u odgovarajućim prostorijama po lokalnim centrima i uz deţurstvo struĉnih lica koja mogu dati odreĊena obavještenja, a prvenstveno je namijenjen vlasnicima zemljišta i zakonitim korisnicima prostora u tom lokalnom podruĉju obuhvaćenom planom, dok se skraćeni nacrt sluţbeno dostavlja ostalim zainteresovanim stranama – organima i organizacijama iz ĉlana 44. stav (2) ovog zakona, kao sudionicima planiranja. Nacrt planskog dokumenta u elektronskoj formi treba postaviti i na web-stranici nadleţnog organa – nosioca pripreme. Organizacija javnog uvida i rasprava, te prateća tehniĉka pitanja su obaveza i odgovornost nosioca pripreme. (7) Javne rasprave za nacrte planskih dokumenata od vaţnosti za Kanton organizuju se u svim općinama u sastavu Kantona. (8) Kada se na javni uvid stavlja nacrt prostornog plana općine i urbanistiĉkog plana, njegovo izlaganje se vrši u prostorijama mjesnih zajednica i u sjedištu općine koje taj plan obuhvata. (9) Na nacrt prostornog plana općine i urbanistiĉkog plana moţe da se pribavi saglasnost Ministarstva koja mora biti dostavljena u roku od 30 dana od dana prijema Broj 1 – strana 20 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. planskog dokumenta. Ako Ministarstvo ne dostavi svoju saglasnost kojom potvrĊuje usaglašenost planskog dokumenta sa Prostornim planom Kantona, smatraće se da nema primjedbi. (10) O nacrtu detaljnog planskog dokumenta ĉiji je nosilac izrade odabran u skladu sa stavom (4) ĉlana 45. ovog zakona, nosilac pripreme mora da pribavi saglasnost Ministarstva da je plan usklaĊen sa vaţećim planskim dokumentima šireg podruĉja. Saglasnost mora biti dostavljena u roku od 30 dana od dana prijema plana. Ako Ministarstvo ne dostavi saglasnost u propisanom roku, smatraće se da je ista data, odnosno da nema primjedbi na nacrt plana. (11) Nacrt detaljnog planskog dokumenta se izlaţe na fiziĉki pristupaĉan, tehniĉki i informativno adekvatan naĉin, uz deţurstvo struĉnog lica: a) u prostorijama općine, odnosno nosioca pripreme planskog dokumenta, b) u prostorijama nosioca izrade plana, c) u prostorijama u kojima se odrţavaju sjednice Skupštine Kantona, odnosno općinskog vijeća ili drugim prostorima, d) u prostorijama odgovarajućih mjesnih zajednica na koje se plan odnosi. Obavezno se organizuju javni skupovi sa raspravom o nacrtu detaljnog plana u svakoj mjesnoj zajednici (ili dijelu mjesne zajednice) obuhvaćenoj planom. (12) Nosilac pripreme detaljnog planskog dokumenta duţan je blagovremeno, obavijestiti javnim oglasom vlasnike nekretnina i druge zakonite korisnike prostora na podruĉju za koje se donosi detaljni plan i pozvati ih da izvrše uvid u nacrt detaljnog plana, te da se ukljuĉe u javnu raspravu uĉestvovanjem na javnim skupovima ili dostavljanjem pisanih primjedbi, sugestija i prijedloga nosiocu pripreme. Ukoliko se pozvani ni na koji naĉin ne odazovu na javnu raspravu u predviĊenom roku, smatraće se da su saglasni sa datim nacrtom detaljnog plana i da ne mogu naknadno postavljati bilo kakve primjedbe i uvjete u procesu odobravanja graĊenja i drugih zahvata u prostoru koji su u skladu sa detaljnom planom i općim urbanistiĉkim pravilima. (13) Nosilac pripreme plana obavezan je da na svakom mjestu na kojem je izloţen nacrt plana, obavijesti javnost da se detaljnije informacije, objašnjenja i pomoć u formulisanju primjedbi mogu dobiti kod nosioca pripreme i nosioca izrade ili kod deţurnog struĉnog lica na mjestu izlaganja. (14) Primjedbe, prijedlozi i mišljenja o nacrtu plana upisuju se u svesku sa numeriranim stranama, koja se nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izlaţe ili se dostavljaju poštom u pisanom obliku nosiocu pripreme. Nosilac pripreme je duţan da otvori mogućnost dostavljanja primjedbi na nacrt putem elektronske pošte. Ĉlan 48. (Prijedlog planskog dokumenta) (1) Prijedlog planskog dokumenta utvrĊuje se na osnovu nacrta koji je uspješno prošao fazu javnog uvida i rasprave i na osnovu stava nosioca pripreme o primjedbama, sugestijama i mišljenjima na taj nacrt. U prijedlogu planskog dokumenta ne mogu se mijenjati planska rješenja iz nacrta plana, osim onih na koji je bila stavljena osnovana i prihvaćena primjedba, sugestija ili mišljenje. Po odrţanoj javnoj raspravi predviĊenoj ovim zakonom, nosilac izrade završava prijedlog planskog dokumenta i uz odgovarajuće obrazloţenje dostavlja ga nosiocu pripreme. (2) Po odrţanoj struĉnoj raspravi nosioca pripreme i savjeta plana, nosilac pripreme zauzima stav u pogledu dostavljenih primjedbi, sugestija i mišljenja, sa obrazloţenjem i razlozima zbog kojih pojedine primjedbe, sugestije i mišljenja nisu prihvaćene, i dostavlja ga nosiocu izrade. (3) Nosilac izrade duţan je u tekstualnom i grafiĉkom dijelu prijedloga planskog dokumenta izvršiti izmjene u skladu sa prihvaćenim primjedbama na nacrt planskog dokumenta, te isti dostaviti nosiocu pripreme. (4) Nosilac pripreme utvrĊuje prijedlog planskog dokumenta i kompletan materijal dostavlja Skupštini Kantona, odnosno općinskom vijeću. (5) Prijedlog planskog dokumenta razmatra i usvaja Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće. (6) Usvojeni planski dokument je javni dokument, ima karakter zakonskog akta i stavlja se na stalni javni uvid kod organa nadleţnog za poslove prostornog ureĊenja. (7) Elektronska verzija usvojenog planskog dokumenta postavlja se na web-stranici Kantona ili općine u cilju informisanja zainteresovanih subjekata i javnosti. Ĉlan 49. (Donošenja planova u vanrednim uslovima i okolnostima) (1) S ciljem stvaranja planskog osnova za obnovu i izgradnju naselja za neodloţno zbrinjavanje stanovĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 21 ništva sa razrušenog, poplavljenog i drugog ugroţenog podruĉja detaljni planski dokument se moţe raditi i donositi i po skraćenom postupku. (2) Naĉin i postupak pripreme, izrade i donošenje planskog dokumenta po skraćenom postupku definisaće se Odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta. Ĉlan 50. (Izmjena i dopuna planskih dokumenata) (1) Izmjene i dopune planskog dokumenta vrše se po postupku i na naĉin predviĊen za izradu i donošenje tog planskog dokumenta. U postupku za donošenje planskih dokumenata shodno se primjenjuju odredbe kojima je regulisan postupak i naĉin donošenja zakona. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ĉlana, izmjena i dopuna planskog dokumenta moţe se vršiti po skraćenom postupku, ako se tom izmjenom i dopunom bitno ne mijenja osnovna koncepcija tog planskog dokumenta. (3) Nosilac pripreme planskog dokumenta, u smislu stava (2) ovog ĉlana, podnosi Skupštini Kantona, odnosno općinskom vijeću, prijedlog izmjene i dopune planskog dokumenta koji ĉini tekstualno obrazloţenje sa grafiĉkim prikazom na odgovarajućem broju tematskih karata iz planskog dokumenta za koji se predlaţe izmjena i dopuna. Ako se radi o planskom dokumentu uţeg podruĉja, nosilac pripreme mora prethodno pribaviti saglasnost Ministarstva o usaglašenosti izmjene i dopune sa planskim dokumentom šireg podruĉja. (4) Nakon provedene procedure i usvajanja izmjena i dopuna od strane Skupštine Kantona, odnosno općinskog vijeća, iste se objavljuju u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“, odnosno sluţbenom glasniku općine i ugraĊuju u planski dokument. Ĉlan 51. (Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskih dokumenata) (1) Inicijativu za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta moţe pokrenuti : a) Skupština Kantona ili općinsko vijeće, b) Vlada Kantona ili općinski naĉelnik, c) Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba, d) upravne organizacije i javna preduzeća, e) privredne i strukovne komore, f) savjeti mjesnih zajednica, g) vlasnici zemljišta i graĊevina na njemu, h) potencijalni investitori u razvojne projekte, i) nevladine organizacije i udruţenja graĊana. (2) Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta mora biti struĉno i detaljno obrazloţena. Subjekti navedeni u stavu (1) ovog ĉlana ne mogu kao razlog za pokretanje inicijative koristiti svoju nepaţnju ili nesudjelovanje u fazi pripreme i donošenja tog dokumenta. (3) Najraniji rok za pokretanje inicijative za izmjenu planskog dokumenta je dvije godine od dana stupanja na snagu planskog dokumenta ĉija se izmjena ili dopuna predlaţe. (4) Inicijativa se upućuje Ministarstvu, odnosno nadleţnoj općinskoj sluţbi koji dalje postupaju po propisanoj proceduri. POGLAVLJE VI. SISTEM INFORMACIJA O STANJU U PROSTORU Ĉlan 52. (Jedinstveni informacioni sistem) (1) S ciljem prikupljanja, obrade i korištenja podataka od znaĉaja za planiranje, ureĊenje, korištenje i zaštitu prostora, Ministarstvo, u saradnji sa drugim ministerrstvima i općinama, uspostavlja i odrţava jedinstveni informacioni sistem u oblasti prostornog planiranja i ureĊenja (GIS – geografski informacioni sistem). (2) Jedinstveni informacioni sistem obuhvata oblast podataka i informacija za cijeli prostor Kantona. (3) Svi subjekti jedinstvenog informacionog sistema na kantonalnom i općinskom nivou moraju raditi u skladu sa Uredbom o sadrţaju i nosiocima jedinstvenog informacionog sistema, metodologiji prikupljanja i obradi podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije, koje propisuje Vlada Federacije BiH. (4) Sredstva za uspostavu i odrţavanje jedinstvenog informacionog sistema u oblasti prostornog planiranja i ureĊenja obezbjeĊuju se iz budţeta Kantona i budţeta općina. Broj 1 – strana 22 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. Ĉlan 53. (Sadrţaj jedinstvenog informacionog sistema) 1. U okviru jedinstvenog informacionog sistema (GIS-a) vodi se i odrţava jedinstvena evidencija koja obuhvata podatke o: a) aţurnim digitalnim, geodetsko-topografsko-kartografskim podlogama u drţavnom koordinatnom sistemu, b) satelitske snimke Kantona, c) o prostornim planovima Kantona, d) o prostornim i urbanistiĉkim planovima općina, e) o detaljnim planskim dokumentima, f) katastarske podatke o zemljištu; g) prirodnim resursima sa kvalitativnim i kvantitativnim obiljeţjima i sl., h) stanovništvu, i) infrastrukturnim sistemima, j) privredi, k) graĊevinskom zemljištu, l) graditeljskom i prirodnom naslijeĊu i posebno zaštićenim prostorima, lj) ugroţavanju okoline (bespravno graĊenje, zagaĊenje tla, vode, zraka i sl), m) podruĉjima gdje je opasnost od posljedica priordnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja posebno izraţena (seizmiĉke karakteristike terena, poremećaji u stabilnosti tla, plavna podruĉja, podruĉja ugroţena mogućnošću izbijanja poţara, podruĉja izloţena mogućem uticaju tehniĉkih katastrofa i prekomjernom zagaĊenju zbog havarije u pogonima i sl.), n) društvenim djelatnostima, nj) turizmu, o) komunalnim djelatnostima, p) kadrovima i pravnim licima koja se bave poslovima u oblasti planskog ureĊenja prostora, r) druge podatke koji su od znaĉaja za planiranje i odrţavanje jedinstvenog informacionog sistema GIS- a. Ĉlan 54. (Obaveza dostavljanja podataka) (1) Općinske sluţbe nadleţne za poslove prostornog ureĊenja vode jedinstvenu evidenciju podataka i informacija o stanju prostora u odgovarajućim bazama i duţne su svake godine do 15. januara tekuće godine dostaviti Ministarstvu godišnji izvještaj o stanju prostora kao i o provoĊenju planskih dokumenata na nivou općine za proteklu godinu, sa popunjenim jedinstvenim obrascima. (2) Javna preduzeća, agencije i drugi subjekti koji posjeduju, prikupljaju, izraĊuju ili obraĊuju podatke potrebne za formiranje i aţuriranje jedinstvenog informacionog sistema iz ĉlana 52. ovog zakona duţni su podatke i dokumentaciju redovno, a najkasnije do 5. januara tekuće godine za proteklu godinu, dostavljati nadleţnoj općinskoj sluţbi za prostorno ureĊenje. (3) Na zahtjev Ministarstva i općinskih sluţbi za prostorno ureĊenje, pravna lica i druge organizacije duţne su u odreĊenom roku da dostavljaju podatke iz ĉlana 53. POGLAVLJE VII. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U URBANIM PODRUĈJIMA Ĉlan 55. (UreĊenje graĊevinskog zemljišta) (1) Pripremanje i opremanje graĊevinskog zemljišta u urbanim podruĉjima (u daljem tekstu: ureĊenje graĊevinskog zemljišta) obuhvata izgradnju saobraćajne i komunalne infrastrukture koja je potrebna za izgradnju i korištenje graĊevina i zahvata u prostoru koji su planirani planskim dokumentima. (2) Izgradnja graĊevina vrši se na ureĊenom graĊevinskom zemljištu. (3) Izuzetno od stava (2) ovog ĉlana, izgradnja graĊevina moţe se vršiti i na neureĊenom graĊevinskom zemljištu, pod uvjetom da se njegovo ureĊenje izvrši u toku graĊenja graĊevine, a najkasnije do tehniĉkog prijema završene graĊevine. (4) UreĊenje graĊevinskog zemljišta je obaveza općine. Na nivou općine vrši se prikupljanje sredstava, finansiranje i koordinacija aktivnosti planiranja, programiranja, projektovanja graĊevinsko-tehniĉkih sistema i izvoĊenje ureĊenja graĊevinskog zemljišta. Neke od navedenih faza aktivnosti, općina moţe povjeriti javnim komunalnim preduzećima koje je ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 23 osnovala za te poslove, ili ustupiti drugim institucijama u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. (5) Izuzetno od stava (4) ovog ĉlana, u sluĉaju da graĊevinsko zemljište nije ureĊeno u momentu podnošenja zahtjeva za odobrenje za graĊenje, investitor graĊevine ili drugog zahvata u prostoru na toj lokaciji uloţit će svoja sredstva u izgradnju komunalne infrastrukture prema usvojenom planskom dokumentu i projektima, a to ulaganje će se uzeti u obzir prilikom utvrĊivanja visine naknade za ureĊenje graĊevinskog zemljišta. (6) U sluĉaju iz stava (5) ovog ĉlana investitor, odnosno nadleţne općinske sluţbe ugovorom definišu obim radova, potrebna finansijska sredstva, te obaveze i meĊusobne odnose izmeĊu investitora, nadleţnog organa i javnog preduzeća nadleţnog za odreĊenu infrastrukturu. (7) Za pripremu i opremanje graĊevinskog zemljišta po potrebi se izdaje odobrenje za graĊenje za pripremne radove. Ĉlan 56. (Pripremanje graĊevinskog zemljišta) 1. Pripremanje graĊevinskog zemljišta za gradnju obuhvata: a) rješavanje imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima nekretnina, b) donošenje planskog dokumenta koji je osnov za odobravanje graĊenja na odreĊenom prostoru, c) parcelaciju zemljišta, d) uklanjanje postojećih graĊevina, premještanje nadzemnih i podzemnih instalacija u skladu saplanskim dokumentom, e) inţenjersko-geološka ispitivanja, eventualna sanacija klizišta, drenaţe, regulacija vodotoka, ravnanje zemljišta i sl., f) izradu dokumentacije i obavljanje radova na zaštiti kulturno-historijskog i prirodnog naslijeĊa koji bi mogli biti ugroţeni radovima na pripremanju zemljišta, g) i sve druge radnje u skladu sa planskim dokumentom. Ĉlan 57. (Opremanje i ureĊenje graĊevinskog zemljišta) (1) Opremanje graĊevinskog zemljišta obuhvata: a) graĊenje saobraćajnica ukljuĉujući kolovoze, ploĉnike i pješaĉke prijelaze, trgove i javna parkirališta i dr., b) izgradnju pristupa graĊevinama javnog karaktera kojim se obezbjeĊuje nesmetano kretanje osoba sa umanjenim tjelesnim mogućnostima, c) podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne saobraćajne signalizacije i semafora, d) ureĊenje javnih zelenih površina, rekreativnih terena, parkova, igrališta, pješaĉkih staza, nasada, travnjaka, terena za djeĉja igrališta, objekata javne higijene, e) izgradnju ureĊaja za odvod površinskih i otpadnih voda, te ureĊaja i postrojenja za njihovo preĉišćavanje, f) izgradnju graĊevina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju elektriĉne, plinske i druge energije, telekomunikacijske objekte i ureĊaje, g) ureĊenje sanitarnih deponija i graĊenje graĊevina za preradu i uništavanje otpada, h) regulaciju vodotoka i ureĊenje obala voda i vodnih površina. (2) Minimum ureĊenja graĊevinskog zemljišta treba da osigura: a) snabdijevanje pitkom vodom i rješenje otpadnih voda, b) kolski prilaz graĊevinskoj parceli i potreban broj parking mjesta, c) snabdijevanje elektriĉnom energijom. Ĉlan 58. (Program ureĊenja graĊevinskog zemljišta) (1) UreĊenje graĊevinskog zemljišta vrši se na osnovu programa ureĊenja zemljišta, kojim se usklaĊuje izgradnja graĊevina i komunalne infrastrukture, detaljnije se odreĊuju rokovi za izgradnju komunalne infrastrukture, utvrĊuju uslovi za prikljuĉenje na istu, i drugo. (2) Program ureĊenja graĊevinskog zemljišta usvaja općinsko vijeće na prijedlog općinskog naĉelnika. (3) Program ureĊenja zemljišta priprema i provodi nadleţna općinska sluţba. (4) Prilikom ureĊenja pojedinih dijelova graĊevinskog zemljišta ili graĊenja novih graĊevina mora se voditi raĉuna o redoslijedu ureĊenja tako da se omogući Broj 1 – strana 24 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. usklaĊenost i funkcionalna povezanost infrastrukturnih sistema. (5) Nove graĊevine i nova komunalna infrastruktura ili njeni novi dijelovi ne mogu biti prikljuĉeni na postojeće graĊevine i ureĊaje komunalne infrastrukture koje kapacitetom ne zadovoljavaju potrebama novih graĊevina ili novih dijelova komunalne infrastrukture. (6) Javna komunalna i druga preduzeća nadleţna za odrţavanje, rad i pruţanje servisa pojedinih komunalnih i drugih usluga odgovorna su za kvalitetnu i efikasnu realizaciju projekata nove infrastrukture koji su im povjereni i moraju usaglašavati svoje planove i strategije sa nadleţnom općinskom sluţbom. Ĉlan 59. (Finansiranje ureĊenja graĊevinskog zemljišta) (1) UreĊenje graĊevinskog zemljišta finansira se iz budţeta općine, naknada za ureĊenje, korištenje i pogodnost graĊevinskog zemljišta u skladu sa Zakonom o graĊevinskom zemljištu i iz drugih izvora. (2) Nadleţna općinska sluţba, u funkciji nosioca odgovornosti za ureĊenje graĊevinskog zemljišta i izvršioca finansijskog plana, podnosi općinskom vijeću izvještaj o stanju realizacije programa ureĊenja graĊevinskog zemljišta i njegovim finansijskim efektima najmanje jednom godišnje. Ĉlan 60. (Naknada za ureĊenje graĊevinskog zemljišta) (1) Naknada za troškove ureĊenja graĊevinskog zemljišta regulisana je Zakonom o graĊevinskom zemljištu i obraĉunava se na osnovu stvarno uloţenih sredstava za pripremanje i opremanje graĊevinskog zemljišta u skladu sa odgovarajućim planskim dokumentom i programom ureĊenja graĊevinskog zemljišta. (2) Iznos naknade troškova ureĊenja graĊevinskog zemljišta za svaki pojedinaĉan sluĉaj utvrĊuje se posebnim aktom koji donosi nadleţna općinska sluţba. (3) Iznos iz stava (2) ovog ĉlana investitor uplaćuje nakon što je utvrĊeno da ispunjava sve druge uslove za odobrenje za graĊenje, o ĉemu ga sluţbeno obavještava Ministarstvo ili nadleţna općinska sluţba. (4) Izuzetno, nadleţna općinska sluţba i investitor mogu ugovorom regulisati plaćanje iznosa u ratama, pri ĉemu cjelokupna suma mora biti uplaćena prije izdavanja odobrenja za upotrebu i poĉetka korištenja objekta, ali ne duţe od tri godine od dana izdavanja odobrenja za graĊenje. Ĉlan 61. (Finansiranje vlastitim sredstvima) (1) Za namjeravanu gradnju za koju nadleţni organi ocijene da se odobravanje moţe provesti jedino na osnovu detaljnog planskog dokumenta koji još nije izraĊen, investitor moţe da snosi troškove izrade toga plana, koji će se uzeti u obzir kao dio troškova ureĊenja graĊevinskog zemljišta. (2) Investitoru koji je uloţio vlastita sredstva za ureĊenje graĊevinskog zemljišta na odreĊenoj lokaciji na kojoj je naknadno predviĊeno graĊenje za potrebe drugih investitora, priznat će se pravo na povrat dijela uloţenih sredstava. (3) Iznos povrata uloţenih sredstava iz stava (2) ovog ĉlana biće umanjen za iznos koji se raĉuna za izgraĊenu korisnu površinu objekta. Povrat ovih sredstava obaviće se kroz umanjenje ili oslobaĊanje od obaveze uplate naknade za korištenje graĊevinskog zemljišta za odreĊeni vremenski period. DIO TREĆI - PROVOĐENJE PLANSKIH DOKUMENATA POGLAVLJE I. NAĈELA Ĉlan 62. (UtvrĊivanje preduslova za odobravanje promjena u prostoru) (1) Sve promjene u prostoru izazvane graĊevinskim radovima i drugim intervencijama koje podrazumijevaju odreĊeno korištenje zemljišta moraju biti saglasne općim naĉelima prostornog ureĊenja i odredbama vaţećih planskih dokumenata. (2) U ravnopravnoj su upotrebi, saglasno ovom zakonu, dva postupka odreĊivanja preduslova za odobravanje promjena u prostoru: a) izrada lokacijske informacije o preduslovima za odobravanje u skladu sa vaţećim detaljnim planskim dokumentima, b) izrada urbanistiĉke saglasnosti u sluĉaju nepostojanja detaljnih planskih dokumenata. (3) Zainteresovano lice duţno je da podnese Ministarstvu, odnosno nadleţnoj općinskoj sluţbi za prostorno ureĊenje zahtjev za definisanje preduslova za odobravanje planirane promjene u prostoru na odreĊenoj lokaciji. (4) Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba je duţna da zahtjev riješi najkasnije u roku od 10 dana za ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 25 lokacijsku informaciju, odnosno urbanistiĉku saglasnost, raĉunajući od dana podnošenja potpunog zahtjeva. (5) Prije podnošenja zahtjeva, zainteresovano lice moţe provjeriti koji su planski dokumenti usvojeni za predmetnu lokaciju. Nadleţni organ je duţan da svakom zainteresovanom licu omogući uvid u vaţeće planske dokumente, radi prethodnog informisanja o uslovima korištenja zemljišta na predmetnoj lokaciji. Ĉlan 63. (Organi nadleţni za odreĊivanje preduslova za odobravanje planirane promjene u prostoru) (1) Preduslove za odobravanje planirane promjene u prostoru utvrĊuje nadleţna općinska sluţba na ĉijem se podruĉju zahtijeva graĊenje ili drugi zahvati u prostoru. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ĉlana Ministarstvo, na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja, sa izvodom iz planskog dokumenta, nadleţne općinske sluţbe o mogućnosti odobravanja planirane promjene u prostoru na osnovu donesenog planskog dokumenta, utvrĊuje preduslove za odobravanje planirane promjene u prostoru u sluĉajevima izgradnje i vršenja zahvata: a) graĊevina i izvoĊenja zahvata u prostoru koji će se odvijati na podruĉju dvije ili više općina, b) graĊevina i izvoĊenja zahvata koji su od znaĉaja za Kanton shodno stavu (2) u ĉlanu 31. Ovog zakona i graĊevina i zahvata koje u cjelosti finansira Vlada Kantona, c) izgradnju graĊevina i vršenje djelatnosti i zahvata koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, ţivot i zdravlje ljudi Kantona i šire. (3) GraĊevine i zahvate iz stava (2) ovog ĉlana, na prijedlog Ministarstva, utvrĊuje Vlada Kantona provedbenim propisom. (4) Izvod iz stava (2) ovog ĉlana izdaje nadleţna općinska sluţba na ĉijem se podruĉju namjerava provesti zahvat u prostoru, najkasnije u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva. Izvod se izdaje na osnovu planskog dokumenta i obavezno sadrţi: a) naziv planskog dokumenta, te naziv i broj sluţbenog glasila u kojem je objavljena odluka o njegovom donošenju, kao i sve izmjene i dopune, b) tekstualni i grafiĉki dio planskog dokumenta kojim su odreĊeni uslovi za namjeravano graĊenje ili zahvat u prostoru, c) dio planskog dokumenta koji sadrţi druge podatke znaĉajne za provedbu namjeravanog zahvata u prostoru. Ĉlan 64. (Urbanistiĉko-tehniĉki uslovi) Urbanistiĉko-tehniĉki uslovi, u zavisnosti od vrste graĊevine, odnosno zahvata u prostoru, utvrĊuju: a) namjenu graĊevine, odnosno zahvata u prostoru, b) veliĉinu i oblik parcele; c) regulacionu i graĊevinsku liniju; d) koeficijent izgraĊenosti parcele, kao i procenat izgraĊenosti parcele gdje je to potrebno, e) tehniĉke pokazatelje graĊevine, f) visinu i odstojanje graĊevine od susjednih parcela, g) nivelacione kote poda prizemlja graĊevine u odnosu na javni put, h) uslove za arhitektonsko oblikovanje graĊevine, i) prostorno organizovanje graĊevinske parcele ukljuĉujući rješenje internog saobraćaja, j) površine za parkiranje odnosno garaţiranje vozila (za stanovanje: 1 stan - jedno parking odnosno garaţno mjesto; za poslovne, odnosno proizvodne prostore i dr. namjene: broj parking mjesta utvrditi prema urbanistiĉkim normativima u zavisnosti od vrste djelatnosti), k) uslove za ureĊenje graĊevinske parcele i zelenih površina, l) naĉin i uslove prikljuĉenja na komunalnu infrastrukturu, lj) naĉin i uslove prikljuĉenja na javni put, m) obaveze koje se moraju ispoštovati u odnosu na susjedne objekte, n) uslove vezane za zaštitu okolice, nj) uslove za omogućavanje slobodnog pristupa osobama sa umanjenim tjelesnim mogućnostima, o) uslove za zaštitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja, p) inţenjersko - geološke uslove, r) i druge elemente i uslove vaţne za planiranu graĊevinu, odnosno planirani zahvat u prostoru prema posebnim propisima. Broj 1 – strana 26 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. Ĉlan 65. (Posebni uslovi zaštite okoline) (1) U sluĉaju kada namjena graĊevine ili drugi zahvat u prostoru moţe imati znaĉajan uticaj na okolinu i kada se nalazi na spisku objekata za koju je potrebno dobiti okolinsku dozvolu od nadleţnog Ministarstva na osnovu odgovarajućeg propisa, pri definisanju preduslova za odobravanje promjene u prostoru zainteresovano lice se obavještava da je duţno podnijeti zahtjev za okolinsku dozvolu nadleţnom Ministarstvu i priloţiti dokumentaciju definisanu posebnim zakonom koji tretira zaštitu okoline. (2) Okolinska dozvola se izdaje u postupku izrade glavnog projekta, a prilaţe se uz zahtjev za odobrenje za graĊenje, osim u sluĉajevima kada je potrebna izrada procjene uticaja na okoliš. (3) Za objekte i postrojenja za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš, okolinska dozvola se izdaje u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanistiĉke saglasnosti. (4) Pogoni, postrojenja i zahvati u prirodi za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš definisani su okolinskim propisima. POGLAVLJE II. LOKACIJSKA INFORMACIJA Ĉlan 66. (Lokacijska informacija) (1) Lokacijska informacija je upravni akt po skraćenom postupku koji izdaje Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba, kojim se investitoru u pismenoj formi daju urbanistiĉko-tehniĉki uslovi za projektovanje kao i drugi preduslovi za odobravanje buduće promjene u prostoru na nekoj lokaciji, a koji se utvrĊuju na osnovu vaţećih detaljnih planskih dokumenata, ovog zakona i posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona. (2) Kao osnov za izdavanje lokacijske informacije koriste se usvojeni detaljni planski dokumenti: zoning plan, regulacioni plan i urbanistiĉki projekat. (3) Zainteresovano lice uz zahtjev za lokacijsku informaciju prilaţe: a) kopiju katastarskog plana, sa naznakom korisnika predmetne i susjednih parcela, b) idejno rješenje graĊevine sa opisom namjene i funkcije planirane graĊevine ili zahvata u prostoru, sa osnovnim tehniĉkim pokazateljima, c) opis predviĊene tehnologije rada - ako se radi o proizvodnom objektu. d) dokaz o izvršenoj uplati administrativne takse. Ĉlan 67. (Sadrţaj lokacijske informacije) (1) U sluĉaju da je podruĉje buduće izgradnje obuhvaćeno regulacionim planom ili urbanistiĉkim projektom, lokacijska informacija se sastoji od ovjerenog izvoda iz odgovarajućeg detaljnog planskog dokumenta, opisa lokacije, urbanistiĉko-tehniĉkih uslova i drugih podataka koji se odnose na mogućnosti prikljuĉenja na infrastrukturne sisteme. (2) Ako je podruĉje budućeg graĊenja obuhvaćeno zoning planom, lokacijska informacija sadrţi ovjereni izvod iz zoning plana, izvještaj o usklaĊenosti gabarita i poloţaja planirane graĊevine i njene namjene sa odredbama zoning plana (zadovoljenje urbanistiĉkotehniĉkih uslova), kao i dodatne uslove koje treba zadovoljiti u procesu projektovanja, te podatke o mogućnostima prikljuĉenja na infrastrukturne sisteme. (3) Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba, u postupku utvrĊivanja ostalih preduslova po sluţbenoj duţnosti pribavlja mišljenje sa svim potrebnim podacima i tehniĉkim specifikacijama. (4) Lokacijska informacija sadrţi i obavještenje o roku njenog vaţenja, te mogućnosti njene izmjene u sluĉaju izmjene postojećeg ili izrade novog detaljnog plana. (5) Lokacijska informacija se izdaje za cijelu graĊevinsku parcelu koja je namijenjena za gradnju graĊevine ili drugi zahvat u prostoru. Ĉlan 68. (Vaţenje lokacijske informacije) (1) Lokacijska informacija vaţi do izmjene vaţećeg ili donošenja novog detaljnog planskog dokumenta. (2) Ako zainteresovano lice nije podnijelo zahtjev za odobrenje za graĊenje u roku od godinu dana od dana prijema lokacijske informacije, duţno je pismeno traţiti uvjerenje od nadleţne općinske sluţbe da izdana lokacijska informacija nije promijenjena, prije podnošenja zahtjeva za odobrenje za graĊenje. (3) Protiv rješenja nadleţne općinske sluţbe stranka moţe izjaviti ţalbu Ministarstvu. (4) Protiv rješenja Ministarstva moţe se izjaviti ţalba Komisiji za drugostepeno upravno rješavanje Vlade Kantona. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 27 (5) Rok za podnošenje ţalbe je 8 dana od dana dostave rješenja stranci. POGLAVLJE III. URBANISTIĈKA SAGLASNOST Ĉlan 69. (Urbanistiĉka saglasnost) (1) Urbanistiĉka saglasnost je upravni akt koji izdaje Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba, kojim se definišu preduslovi za projektovanje i odobravanje buduće promjene u prostoru kada ne postoji detaljan planski dokument za to podruĉje. (2) Mišljenje sa izvodom iz planskog dokumenta u postupku izdavanja urbanistiĉke saglasnosti iz nadleţnosti Ministarstva priprema nadleţna općinska sluţba u skladu sa planskim dokumentima i uslovima propisanim ĉlanom 63. stav (4) ovog zakona. (3) Osnov za definisanje preduslova u urbanistiĉkoj saglasnosti su: prostorni plan Kantona, prostorni plan podruĉja posebnih obiljeţja od znaĉaja za Kanton ili općinu, prostorni plan općina i urbanistiĉki plan, te izuzetno plan parcelacije. (4) Urbanistiĉko-tehniĉke i druge uslove koji nisu utvrĊeni planskim dokumentima iz stava (3) ovog ĉlana ili odlukom o njihovom provoĊenju, a propisani su zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona, utvrĊuje Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba. (5) Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba, u postupku utvrĊivanja ostalih preduslova iz urbanistiĉke saglasnosti po sluţbenoj duţnosti pribavlja saglasnost javnih preduzeća i drugih nadleţnih institucija, a troškove izdavanja saglasnosti snosi zainteresovano lice. (6) Javna preduzeća i druge nadleţne institucije, obavezni su dostaviti organu koji provodi postupak donošenja urbanistiĉke saglasnosti traţenu saglasnost u roku 10 dana od dana prijema sluţbenog zahtjeva. (7) U sluĉaju da javna preduzeća i druge nadleţne institucije ne izdaju potrebno mišljenje, odnosno saglasnost, ili ih ne izdaju u roku iz stava (6) ovog ĉlana, odgovorna su investitoru i/ili trećim licima za na ovaj naĉin prouzrokovanu materijalnu štetu prema opštim pravilima o odgovornosti preduzeća i drugih pravnih lica shodno Zakonu o obligacionim odnosima FBiH, a organ koji vodi postupak izdavanja urbanistiĉke saglasnosti moţe izdati rješenje kao da je traţena saglasnost data (prešutna saglasnost). (8) Sluţbeno lice organa koji vodi postupak izdavanja urbanistiĉke saglasnosti treba da izaĊe na lice mjesta i neposredno provjeri da li su prava susjeda, utemeljena na vlasništvu parcela koje neposredno graniĉe sa predmetnom parcelom, a koja se tiĉu vaţećih urbanistiĉkih standarda, zaštićena s obzirom na planiranu gradnju ili zahvat u prostoru, o ĉemu se saĉinjava sluţbena zabilješka koja se prilaţe uz spis. Ĉlan 70. (Naĉelna urbanistiĉka saglasnost) (1) Za parcelu gradskog graĊevinskog zemljišta u drţavnoj svojini koja se namjerava dodijeliti na korištenje radi graĊenja na osnovu javnog konkursa, odnosno putem neposredne pogodbe prethodno se donosi naĉelna urbanistiĉka saglasnost, po sluţbenoj duţnosti. (2) Urbanistiĉkom saglasnošću iz stava (1) ovog ĉlana utvrĊuju se osnovni preduslovi za odobravanje graĊenja na predmetnom zemljištu. Zainteresovano lice koje je steklo pravo korištenja radi graĊenja, zatraţit će dopunu rješenja o urbanistiĉkoj saglasnosti sa svim potrebnim podacima koji su relevantni za odobravanje graĊenja. Ĉlan 71. (Prilozi uz zahtjev za izdavanje urbanistiĉke saglasnosti) (1) Zainteresovano lice uz zahtjev za izdavanje urbanistiĉke saglasnosti prilaţe: a) kopiju katastarskog plana, sa naznakom korisnika predmetne i susjednih parcela, b) idejno rješenje graĊevine, c) opis predviĊene tehnologije rada, ako se radi o proizvodnom objektu ili specifiĉnom zahvatu u prostoru, d) druge podatke ili dokumente koje u skladu sa vaţećim propisima Ministarstvo ili nadleţna općinska sluţba utvrdi kao relevantne za pripremu i izradu urbanistiĉke saglasnosti, e) okolinska dozvola u skladu sa ĉlanom 65. stav (2), (3) i (4), f) dokaz o izvršenoj uplati administrativne takse. (2) Izuzetno od odredaba stava (1) ovog ĉlana, umjesto dokumentacije koju izdaje ili o kojoj evidenciju vodi Broj 1 – strana 28 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. nadleţan organ za voĊenje postupka, zahtjev moţe sadrţavati dovoljno podataka na osnovu kojih je moguće potrebnu dokumentaciju pribaviti po sluţbenoj duţnosti. Ĉlan 72. (Sudjelovanje zainteresovanih strana u postupku) Prije izdavanja urbanistiĉke saglasnosti, nadleţni organ duţan je strankama u postupku omogućiti uvid u idejno rješenje. Stranka u smislu stava (1) ovog ĉlana je podnosilac zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje urbanistiĉka saglasnost i nosilac drugih stvarnih prava na toj nekretnini, te vlasnik i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniĉi sa nekretninom za koju se izdaje urbanistiĉka saglasnost. Ministarstvo ili nadleţna općinska sluţba će pismenim pozivom pozvati zainteresovane strane da u roku od 8 dana izvrše uvid u idejno rješenje. Ako zainteresovana strana u postupku ne pristupi uvidu u idejno rješenje u roku iz stava (2) ovog ĉlana, smatrat će se da joj je pruţena mogućnost uvida u idejno rješenje. Zainteresovana strana u postupku moţe svoje pravo uvida u idejno rješenje ostvariti na licu mjesta, prilikom izlaska sluţbenog lica Ministarstva, odnosno nadleţne općinske sluţbe za izdavanje urbanistiĉke saglasnosti na lokaciju na kojoj je predviĊeno graĊenje, a o stavu zainteresovane strane se sastavlja sluţbena zabilješka koja se ulaţe u spis. Ako je investitor uz zahtjev za izdavanje urbanistiĉke saglasnosti priloţio pismeno izjašnjenje - izjavu pojedinih zainteresovanih strana u postupku ovjerenu od strane nadleţnih organa, nadleţni organ te subjekte neće pozivati. Ĉlan 73. (Sadrţaj urbanistiĉke saglasnosti) (1) Rješenje o urbanistiĉkoj saglasnosti sadrţi: a) granice pripadajućeg zemljišta – graĊevinske parcele, b) podatke o namjeni, poloţaju i oblikovanju graĊevine, odnosno zahvata u prostoru, c) izvod iz plana, odnosno iz struĉne ocjene, na osnovu kojih se utvrĊuje urbanistiĉka saglasnost, d) urbanistiĉko-tehniĉke uslove, e) mišljenja s podacima i saglasnostima nadleţnih javnih preduzeća i drugih nadleţnih subjekata, f) posebne uslove i obaveze u vezi sa zaštitom okoline, ukoliko je to predviĊeno drugim propisima, g) obaveze u pogledu ispitivanja inţenjerskogeoloških i geomehaniĉkih uslova tla, h) uslove u vezi sa zaštitom prava susjeda s obzirom na vaţeće urbane standarde, i) uslove u vezi sa ureĊenjem graĊevinskog zemljišta, j) druge podatke i uslove od znaĉaja za odobravanje promjene u prostoru. (2) Urbanistiĉka saglasnost se izdaje za pripadajuću graĊevinsku parcelu namijenjenu graĊenju ili drugom zahvatu u prostoru. (3) Ukoliko Ministarstvo odnosno nadleţna općinska sluţba u postupku prikupljanja podataka i uslova za konkretnu lokaciju utvrdi da predloţena zamisao o korištenju zemljišta nije u skladu s planskim dokumentima, ili nije dobiveno pozitivno mišljenje nadleţnih sudionika u procesu donošenja urbanistiĉke saglasnosti, u sluĉajevima kada nije donesen detaljni planski dokument, rješenjem će odbiti zahtjev za izdavanje urbanistiĉke saglasnosti. Ĉlan 74. (Vaţenje urbanistiĉke saglasnosti) (1) Urbanistiĉka saglasnost vaţi godinu dana od dana njene pravosnaţnosti i u tom se periodu mora podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za graĊenje. (2) Vaţenje urbanistiĉke saglasnosti moţe se izuzetno produţiti za još jednu godinu, stavljanjem klauzule o produţenju vaţenja rješenja, samo nakon izvršene provjere. (3) Provjera iz stava (2) ovog ĉlana podrazumijeva obavezu organa koji je izdao urbanistiĉku saglasnost da utvrdi eventualne izmjene urbanistiĉko-tehniĉkih uslova i prostorno-planske dokumentacije i poduzme odgovarajuće radnje utvrĊene ovim zakonom i Zakonom o upravnom postupku. Ĉlan 75. (Ţalba na rješenje o urbanistiĉkoj saglasnosti) (1) Protiv rješenja o urbanistiĉkoj saglasnosti nadleţne općinske sluţbe, stranka moţe izjaviti ţalbu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 29 (2) Protiv rješenja Ministarstva stranka moţe izjaviti ţalbu Komisiji za drugostepeno rješavanje Vlade Kantona u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Ĉlan 76. (Urbanistiĉka saglasnost za privremene graĊevine i zahvate u prostoru) (1) Urbanistiĉka saglasnost za privremene graĊevine shodno ĉlanu 2. stav (1) taĉka 31) ovog zakona ili za privremene namjene na graĊevinskom zemljištu koje nije privedeno konaĉnoj namjeni utvrĊenoj u planskim dokumentima izdaje se samo izuzetno i s ograniĉenim rokom vaţenja, odnosno, najdalje do privoĊenja zemljišta konaĉnoj namjeni. (2) Urbanistiĉka saglasnost mora sadrţavati obavezu investitora da, po isteku roka iz stava (1) ovog ĉlana privremenu graĊevinu mora ukloniti, a zemljište mora dovesti u prethodno stanje o svom trošku i bez prava na naknadu. (3) Ukoliko investitor ne izvrši obavezu iz stava (2) ovog ĉlana, nadleţni urbanistiĉko-graĊevinski inspektor naredit će uklanjanje privremene graĊevine, te dovoĊenje zemljišta u prvobitno stanje na teret investitora. (4) U sluĉaju da zbog ranijeg privoĊenja zemljišta trajnoj namjeni, nastane potreba da se privremena graĊevina ukloni prije isteka roka utvrĊenog u urbanistiĉkoj saglasnosti shodno stavu (1) ovog ĉlana, Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba, duţna je po izdavanju urbanistiĉke saglasnosti za trajnu graĊevinu pravovremeno obavijestiti investitora privremene graĊevine o potrebi i novom roku njenog uklanjanja. Ĉlan 77. (Urbanistiĉka saglasnost za zapoĉete i sagraĊene graĊevine) (1) Urbanistiĉka saglasnost za zapoĉete i sagraĊene graĊevine izdaje se samo izuzetno, ako je graĊevina zapoĉeta i/ili sagraĊena u skladu sa planskim dokumentima i uslovima propisanim ovim zakonom. (2) Izuzetak od stava (1) ovog ĉlana su zahvati u prostoru i graĊevine ĉija je gradnja uzrokovana prirodnim i ljudskim djelovanjem izazvanim nepogodama i katastrofama i ratnim dejstvima i graĊevine za zbrinjavanje lica pogoĊenih tim nepogodama (klizišta, ekološke katastrofe i sl.). (3) Za graĊevine i zahvate u prostoru iz stava (2) ovog ĉlana potrebno je podnijeti zahtjev za izdavanje urbanistiĉke saglasnosti u vremenu od dva mjeseca od dana kada se desila nepogoda ili katastrofa. Ĉlan 78. (Urbanistiĉka saglasnost za neurbanizovana naselja) Za izgradnju graĊevina i vršenje drugih zahvata u prostoru na graĊevinskim zemljištima izvan urbanih podruĉja u naseljima mješovitog i seoskog tipa za koje se ne radi urbanistiĉki plan, urbanistiĉka saglasnost se utvrĊuje na osnovu uslova iz prostornog plana Kantona ili općine. DIO ĈETVRTI -PROJEKTOVANJE, GRAĐENJE I VRŠENJE DRUGIH ZAHVATA U PROSTORU POGLAVLJE I. NAĈELA Ĉlan 79. (Principi planskog ureĊenja prostora) (1) Plansko ureĊenje i korištenje prostora u svrhu izgradnje graĊevina i vršenja drugih zahvata u prostoru je u nadleţnosti Kantona i općina, a bazira se na politici korištenja zemljišta definiranoj Prostornim planom Kantona i Federacije. (2) Plansko ureĊenje prostora obuhvata: a) graĊenje i ureĊivanje naselja i okolnog prostora, b) upotrebu i zaštitu prirodnih i izgraĊenih resursa, c) obavljanje drugih zahvata u prostoru u skladu sa planskim dokumentima i drugim propisanim uslovima iz ovog zakona. POGLAVLJE II. OBAVEZNA TEHNIĈKA SVOJSTVA GRAĐEVINA Ĉlan 80. (Bitne osobine graĊevina) (1) Sve graĊevine moraju biti projektovane i izgraĊene u skladu sa planskim dokumentima. (2) ObezbjeĊenje usklaĊenosti graĊevine sa planskim dokumentima, sigurnost i evidentiranost graĊevina je u javnom interesu. (3) UsklaĊenost graĊevine sa planskim dokumentima obezbjeĊuje se projektovanjem u skladu sa urbanistiĉko-tehniĉkim uslovima iz lokacijske informacije, odnosno urbanistiĉke saglasnosti, u postupku izdavanja odobrenja za graĊenje, izvoĊenjem Broj 1 – strana 30 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. radova, u postupku izdavanja odobrenja za upotrebu, te pravilnim korištenjem i odrţavanjem graĊevine. (4) GraĊevina mora biti projektovana i izgraĊena na naĉin da se postigne sigurnost graĊevine u cjelini, kao i u svakom njenom dijelu. (5) Sigurnost, u smislu ovog zakona, je sposobnost graĊevine da izdrţi sva predviĊena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj upotrebi, te da zadrţi sva bitna tehniĉka svojstva tokom predviĊenog vremena trajanja, a to su: a) mehaniĉka otpornost i stabilnost, b) bezbjednost u sluĉaju poţara, c) zaštita ţivota i zdravlja ljudi, d) pristupaĉnost, e) zaštita korisnika od ozljeda, f) zaštita od buke i vibracija, g) ušteda energije i toplinska zaštita, h) otpornost na vanjske uticaje i zaštita od djelovanja na okolicu. (6) GraĊenjem i korištenjem graĊevine ne smije se ugroziti sigurnost drugih graĊevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, saobraćajne površine, komunalne i druge instalacije i dr. (7) GraĊevina mora biti projektovana i izgraĊena tako da se do svih mjernih ureĊaja za isporuĉenu vodu i energente (struja, grijanje plin) za posebne dijelove graĊevine (stan, poslovni prostor, garaţa i sl.) moţe doći iz zajedniĉkig dijelova graĊevine, bez ulaska u posebne dijelove graĊevine. Ĉlan 81. (Mehaniĉka otpornost i stabilnost) GraĊevina mora biti projektovana i izgraĊena tako da, tokom graĊenja i upotrebe, predvidiva djelovanja ne prouzrokuju: a) rušenje graĊevine ili njenog dijela, b) deformacije nedopuštenog stepena, c) oštećenja graĊevinskog dijela ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije, d) nesrazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Ĉlan 82. (Zaštita od poţara) GraĊevina mora biti projektovana i izgraĊena tako da se u sluĉaju poţara: a) oĉuva nosivost konstrukcije tokom odreĊenog vremena utvrĊenog posebnim propisom, b) sprijeĉi širenje vatre i dima unutar graĊevine, c) sprijeĉi širenje vatre na susjedne objekte, d) omogući bezbjedno izmještanje korisnika, e) omogući odgovarajuću zaštitu spasitelja. Ĉlan 83. (Zaštita ţivota i zdravlja) GraĊevina mora biti projektovana i izgraĊena tako da udovoljava uslovima zaštite ţivota i zdravlja ljudi, te da ne ugroţava radnu i ţivotnu okolicu, posebno zbog: a) oslobaĊanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (zagaĊivanje zraka), b) opasnih zraĉenja, c) udara struje, d) eksplozija, e) zagaĊivanja voda i tla, f) neodgovarajućeg zbrinjavanja krutog otpada, g) neodgovarajuće odvodnje otpadnih voda, drugog tekućeg otpada ili dima, h) sakupljanja vlage u dijelovima graĊevine ili na unutarnjim površinama, i) mehaniĉki pokretne opreme i dijelova unutar i oko graĊevine. Ĉlan 84. (Zaštita od ozljeda) GraĊevina mora biti projektovana i izgraĊena tako da se tokom njenog korištenja izbjegnu moguće ozljede korisnika graĊevine koje mogu nastati od pokliznuća, pada, sudara, opekotina, udara struje ili eksplozije. Ĉlan 85. (Uklanjanje arhitektonsko-urbanistiĉkih prepreka) (1) GraĊevine sa više stambenih jedinica, javni objekti, te usluţni i privredni objekti moraju biti projektovani i izgraĊeni tako da je licima sa umanjenim tjelesnim ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 31 sposobnostima trajno osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. (2) Uslovi iz stava (1) ovog ĉlana definisani su Uredbom o prostornim standardima, arhitektonsko-tehniĉkim uslovima i normativima za sprjeĉavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistiĉkih prepreka za osobe sa umanjenim tjelesnim mogućnostima. (3) U graĊevinama iz stava (1) ovog ĉlana za koje je izdato odobrenje za graĊenje ili koje su izgraĊene prije donošenja ovog zakona, arhitektonske barijere koje onemogućavaju pristup i kretanje licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima ukloniti će se u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovog zakona. (4) Za uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno omogućavanje slobodnog pristupa graĊevini i kretanja u graĊevini licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, odgovoran je vlasnik graĊevine, odnosno investitor. Uklanjanje arhitektonskih barijera će se izvesti o trošku vlasnika graĊevine. Ĉlan 86. (Zaštita od buke i vibracija) GraĊevina mora biti projektovana i izgraĊena tako da nivoi buke u graĊevini i njenoj okolici ne prelaze dopuštene vrijednosti za njenu namjenu, odreĊene posebnim propisom. Ĉlan 87. (Ušteda energije i toplinska zaštita) (1) GraĊevina i njezini ureĊaji za grijanje, hlaĊenje i provjetravanje moraju biti projektovani i izgraĊeni u skladu sa tehniĉkim standardima, a na naĉin da, u odnosu na lokalne klimatske prilike, potrošnja energije bude optimalna, odnosno ispod propisanog nivoa, te da se u skladu sa poznatim dostignućima struke, osigura ušteda energije. Pri tome u graĊevini moraju biti osigurani zadovoljavajući toplinski uslovi. (2) Uslovi iz stava (1) ovog ĉlana definisani su federalnim propisom - Pravilnikom o tehniĉkim zahtjevima za toplotnu zaštitu graĊevina i racionalnu upotrebu energije. Ĉlan 88. (Otpornost na vanjske uticaje i zaštita od djelovanja na okolicu) (1) GraĊevina mora biti projektovana, izgraĊena i odrţavana tako da se zaštiti od destruktivnog djelovanja vanjskih utjecaja (klimatsko-meteorološki, antropogeni i sl.), odnosno da se osigura ţeljeni vijek trajanja graĊevine. (2) Zaštita od djelovanja na okolicu podrazumijeva da su pri projektovanju graĊevine primijenjena najbolja tehniĉka saznanja koja osiguravaju da će pri izgradnji i upotrebi graĊevine uticaj na okolicu biti u skladu sa propisanim kriterijima. Ĉlan 89. (Odstupanje od tehniĉkih svojstava graĊevine) (1) U sluĉaju rekonstrukcije ili sanacije graĊevine koja je spomenik kulture, moţe se odstupiti od nekih tehniĉkih svojstava, ukoliko takvo odstupanje ne utiĉe negativno na ţivot i zdravlje ljudi. (2) Saglasnost za odstupanje, na zahtjev investitora, daje Ministarstvo uz prethodnu saglasnost institucije nadleţne za zaštitu kulturne i prirodne baštine. (3) Saglasnost iz stava (2) ovog ĉlana neće se izdati ako tehniĉkim rješenjem ili drugom mjerom nije na odgovarajući naĉin riješeno odstupanje od bitnih tehniĉkih svojstava za graĊevinu. Ĉlan 90. (Posebni propisi) Kod utvrĊivanja tehniĉkih svojstava graĊevine primjenjuju se tehniĉki propisi uz primjenu standarda koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i uz uvaţavanje evropskih standarda, a u skladu sa meĊunarodnim naĉelima harmonizacije tehniĉkog zakonodavstva. Ĉlan 91. (GraĊevinski proizvodi i oprema) (1) GraĊevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno ugraĊivati samo ako je njihov kvalitet dokazan dokumentom proizvoĊaĉa ili certifykatom o usklaĊenosti s utvrĊenim posebnim propisima, normativima i standardima. (2) GraĊevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajući propis ili norma, mogu se upotrebljavati, odnosno ugraĊivati samo na osnovu potvrde ovlaštene institucije za certifikaciju da graĊevinski proizvod ili oprema unutar granica svoje namjene zadovoljava zahtjeve u pogledu osiguranja tehniĉkih svojstava bitnih za graĊevinu. Broj 1 – strana 32 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. POGLAVLJE III. SUDIONICI U PROJEKTOVANJU I GRAĐENJU Ĉlan 92. (Sudionici u projektovanju i graĊenju) (1) Sudionici u projektovanju i graĊenju su investitor, projektant, revident, izvoĊaĉ i nadzor. (2) Odnosi izmeĊu investitora i drugih sudionika u projektovanju i graĊenju iz stava (1) ovog ĉlana ureĊuju se ugovorom. Ĉlan 93. (Investitor) (1) Investitor je pravno ili fiziĉko lice u ĉije ime se gradi graĊevina i vrše drugi zahvati u prostoru u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Projektovanje, reviziju projekata, graĊenje i struĉni nadzor nad graĊenjem investitor je duţan povjeriti pravnim licima registrovanim za obavljanje tih djelatnosti. (3) Investitor je duţan osigurati struĉni nadzor nad graĊenjem najkasnije do dana otpoĉinjanja pripremnih radova. (4) Investitor je duţan povjeriti projektantu glavnog projekta projektantski nadzor graĊenja graĊevine, ako je takav nadzor predviĊen glavnim projektom. (5) Investitor koji je ujedno i izvoĊaĉ mora struĉni nadzor graĊenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uslove za obavljanje struĉnog nadzora graĊenja prema posebnom zakonu. (6) Investitor je duţan imenovati glavnog nadzornog inţenjera koji je odgovoran za cjelovitost i meĊusobnu usklaĊenost struĉnog nadzora graĊenja, u sluĉaju izvoĊenja više vrsta radova na odreĊenoj graĊevini i kada nadzorni organ ima i druge nadzorne inţenjere odgovarajuće struke za te radove. (7) Investitor je duţan imenovati izvoĊaĉa odgovornog za meĊusobno usklaĊivanje radova ako u gradnji sudjeluje dva izvoĊaĉa ili više njih. (8) Investitor je duţan najkasnije do dana poĉetka radova imati zapisnik iskolĉavanja graĊevine i izvršeno iskolĉavanje na terenu. Kopiju zapisnika o iskoliĉavanju investitor je duţan dostaviti nadleţnom organu i nadleţnoj inspekciji. (9) Investitor je duţan Ministarstvu ili nadleţnoj općinskoj sluţbi koji su mu izdali odobrenje za graĊenje i nadleţnoj urbanistiĉko-graĊevinskoj inspekciji, najkasnije 8 dana prije planiranog poĉetka radova, prijaviti poĉetak graĊenja. (10) U sluĉaju prekida radova investitor je duţan poduzeti mjere osiguranja graĊevine i susjednih graĊevina i površina. Ako prekid radova traje duţe od 3 mjeseca investitor je duţan ponovo prijaviti poĉetak radova 8 dana prije poĉetka. (11) Ako se u toku graĊenja promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora obavijestiti Ministarstvo, odnosno nadleţnu općinsku sluţbu u roku od 8 dana od nastale promjene. Ĉlan 94. (Projektant) (1) Projektant, prema ovom zakonu, je pravno lice registrovano za obavljanje poslova projektovanja. (2) Projektovanjem graĊevina i drugih zahvata u prostoru moţe se baviti pravno lice, registrovano za tu djelatnost ako pored općih uslova ispunjava i uslov da u radnom odnosu ima najmanje po jednog diplomiranog inţenjera sa poloţenim struĉnim ispitom i najmanje pet godina radnog iskustva odgovarajuće struke, za svaku vrstu projekta koji radi (arhitektonski, graĊevinski, mašinski, elektro, itd.) (3) Pravno lice koje nema uposlene projektante za svaku vrstu projekta koje radi, mora osigurati angaţovanje projektanata, diplomiranih inţenjera sa poloţenim struĉnim ispitom i odgovarajućim staţom, sklapanjem poslovnih ugovora sa fiziĉkim i pravnim licima registrovanim za obavljanja djelatnosti projektovanja. (4) Projektant, diplomirani inţenjer sa poloţenim struĉnim ispitom, moţe po osnovu sklopljenog poslovnog ugovora sa pravnim licima registrovanim za obavljanja djelatnosti projektovanja, obavljati poslove projektovanja iz oblasti za koje ima visoku struĉnu spremu i poloţen struĉni ispit. (5) Pravno lice koje projektuje, imenuje jednog ili više projektanata koji su odgovorni za ispravnost i kvalitet projekta ili dijela projekta. Projektant je odgovoran da projekat ili dio projekta za ĉiju je izradu imenovan, zadovoljava uslove iz ovoga zakona, posebnih zakona, propisa donesenih na osnovu zakona, tehniĉkih normi i standarda, kao i svih propisanih uslova iz datih saglasnosti, što će potvrditi svojom izjavom. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 33 (6) Ako u izradi glavnog, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja graĊevine uĉestvuje više projektanata, pravno lice kojem je povjerena izrada projekta, imenuje projektanta voditelja. Projektant voditelj moţe istodobno biti i projektant odreĊene vrste projekta. (7) Projektant voditelj odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i meĊusobnu usklaĊenost projekata, što potvrĊuje svojim potpisom i odgovarajućom potvrdom. (8) Ako u izradi projekta uĉestvuju dva ili više pravnih lica, investitor je duţan imenovati koordinatora projekta, odnosno odrediti osobu koja će imenovati tog koordinatora. Na koordinatora projekta odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz stava (7) ovog ĉlana. Ĉlan 95. (Revident) (1) Reviziju projektne dokumentacije (glavni projekt, izvedbeni projekat, projekat izvedenog stanja) vrši pravno lice registrovano za poslove projektovanja. (2) Reviziju odreĊene faze – dijela projekta moţe obavljati samo diplomirani inţenjer odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i poloţenim struĉnim ispitom, zaposlen kod pravnog lica iz stava (1) ovog ĉlana. (3) Pravno lice iz stava (1) ovog ĉlana koje nema zaposlene diplomirane inţenjere koji mogu biti revidenti za sve dijelove projekta, mora osigurati poslovnim ugovorima, angaţiranje revidenata koji ispunjavaju propisane uslove. (4) Pravno lice iz stava (1) ovog ĉlana je duţno imenovati odgovornog revidenta, koji je odgovoran za koordinaciju kontrole pojedinih faza ili dijelova glavnog, odnosno izvedbenog projekta. (5) Revident je duţan vršiti reviziju projekta u skladu sa odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i posebnih zakona. (6) Odgovorni revident iz stava (4) ovog ĉlana mora biti struĉno lice s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, koje se istaklo u projektovanju sloţenih graĊevina ili njenih dijelova ili je na drugi naĉin dao doprinos tehniĉkoj struci i ima poloţen odgovarajući struĉni ispit. (7) Odgovorni revident organizuje izradu završnog izvještaja o reviziji ukupne projektne dokumentacije, na osnovu pojedinaĉnih izvještaja o reviziji pojedinih faza ili dijelova projekta, koji se prilaţu uz završni izvještaj. (8) Odgovorni revident i revident ne moţe biti lice koje je u cjelosti ili djelimiĉno uĉestvovalo u izradi projektne dokumentacije ili ako je taj projekat u cjelosti ili djelomiĉno izraĊen ili nostrificiran kod pravnog lica u kojem je zaposlen. Ĉlan 96. (IzvoĊaĉ) (1) GraĊenjem graĊevina i vršenjem drugih zahvata u prostoru moţe se baviti pravno i fiziĉko lice registrovano za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: izvoĊaĉ). (2) GraĊenjem graĊevina mogu se baviti pravna lica registrovana za obavljanje te djelatnosti ako u radnom odnosu imaju zaposlenog najmanje jednog diplomiranog inţenjera arhitektonske ili graĊevinske struke sa najmanje tri godine radnog iskustva i najmanje petnaest kvalifikovanih radnika graĊevinske, arhitektonske, elektro i mašinske struke. (3) GraĊenjem graĊevina mogu se baviti fiziĉka lica registrovana za obavljanje te djelatnosti, i to za stambene i stambeno-poslovne objekte bruto razvijene površine do 400 m2 i za zahvate u prostoru u skladu sa odredbama u ĉlanu 111. ovog zakona. (4) GraĊenje porodiĉnih stambenih i stambeno-poslovnih objekata bruto razvijene površine do 200 m2 i zahvate u prostoru u skladu sa odredbama u ĉlanu 111. ovog zakona, moţe vršiti investitor neposredno. (5) Ako u graĊenju sudjeluju dva ili više izvoĊaĉa, investitor je duţan imenovati glavnog izvoĊaĉa odgovornog za meĊusobno usklaĊivanje radova. (6) IzvoĊaĉ je duţan: a) graditi u skladu s izdatim odobrenjem za graĊenje, ovim zakonom i drugim propisima, b) izvoĊaĉ je duţan prije poĉetka radova pregledati projektnu dokumentaciju i ukazati na detalje koji nisu u skladu sa tehniĉkim, tehnološkim i ostalim sposobnostima izvoĊaĉa (prihvatanjem projektne dokumentacije izvoĊaĉ potvrĊuje da je sposoban izvoditi radove prema istoj). Radovi se mogu izvoditi samo prema ovjerenim nacrtima za izvoĊenje i kotiranim dimenzijama. U sluĉaju izmjene projektne dokumentacije bez pismene saglasnosti projektanta, izvoĊaĉ snosi punu materijalnu i kriviĉnu odgovornost za sve nastale posljedice. Svi nacrti, kao i ostali dijelovi projektne Broj 1 – strana 34 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. dokumentacije koji se nalaze na gradilištu, moraju biti ovjereni peĉatom i potpisima projektanata. IzvoĊaĉ je obavezan detaljno kontrolisati sve dimenzije neophodne za izvoĊenje. Za sve izvedbene detalje, sheme, pozicije i materijale obavezno dostaviti detaljne radioniĉke nacrte projektantu na usvajanje. c) radove izvoditi tako da tehniĉka svojstva graĊevine (mehaniĉka otpornost i stabilnost, sigurnost u sluĉaju poţara, zaštita ţivota i zdravlja, pristupaĉnost, zaštita korisnika od ozljeda, zaštita od buke i vibracija, ušteda energije i toplinska zaštita, zaštita od štetnog djelovanja okoliša i na okoliš) odgovaraju utvrĊenim uslovima za odnosnu graĊevinu, d) ugraĊivati materijale, opremu i proizvode u skladu sa standardima i normativima definisanih projektom, e) osigurati dokaze o kvalitetu radova i ugraĊenih materijala, proizvoda i opreme u skladu sa odredbama ovog zakona i zahtjevima iz projekta, f) poduzeti mjere za sigurnost graĊevine, radova, opreme i materijala, za bezbjednost radnika, sigurnost susjednih graĊevina, u skladu sa vaţećim zakonskim propisima, g) obavijestiti instituciju nadleţnu za zaštitu kulturne i prirodne baštine kada u toku graĊenja ili izvoĊenja drugih zahvata u prostoru naiĊe na graĊevine koje mogu imati obiljeţje prirodnog ili kulturno-historijskog nasljeĊa i preduzme mjere zaštite nalazišta, h) urediti, opremiti i stalno odrţavati gradilište u skladu sa propisima, i) u toku graĊenja voditi graĊevinski dnevnik i graĊevinsku knjigu, j) izvoĊaĉ radova duţan je pismeno izvijestiti organ koji je izdao graĊevinsku dozvolu i nadleţnu graĊevinsku inspekciju tri dana prije namjeravanja prekovremenog rada i rada u neradne dane sa taĉno naznaĉenim vremenom izvoĊenja radova i faze radova koja se u tom periodu ima namjeru izvoditi. k) prilikom graĊenja povjeriti izvoĊenje graĊevinskih radova i drugih poslova radnicima koji ispunjavaju propisane uslove nomenklature zanimanja za izvoĊenje tih radova, odnosno obavljanja tih poslova, l) sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o naĉinu odrţavanja graĊevine, odnosno zahvata u prostoru. lj) fiziĉko prisustvo voditelja graĊenja je obavezno na gradilištu tokom redovnog i vanrednog radnog vremena prilikom izvoĊenja radova. (7) IzvoĊaĉ imenuje voditelja graĊenja, a u sluĉaju da izvodi samo pojedine radove imenuje voditelja tih radova. Voditelj graĊenja, odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu uslova iz stava (5) ovog ĉlana. (8) Voditelj graĊenja i voditelj pojedinih radova mora biti diplomirani inţenjer sa najmanje 3 godine radnog iskustva ili inţenjer sa najmanje 5 godine radnog iskustva na poslovima graĊenja i poloţenim poloţenim struĉnim ispitom, zaposlen u radnom odnosu sa punim radnim vremenom kod izvoĊaĉa. (9) Izuzetno od odredbi prethodnog stava, kada je investitor fiziĉko lice koje gradi za svoje potrebe graĊevinu, voditelj graĊenja za stambeni ili stambenoposlovni objekat bruto razvijene površine do 400 m2, moţe biti i lice sa višom ili srednjom struĉnom spremom i pet godina radnog iskustva na poslovima graĊenja ili nadzora, te sa poloţenim struĉnim ispitom. Ĉlan 97. (Nadzor) (1) Nadzor nad graĊenjem u ime investitora, moţe obavljati pravno lice registrovano za poslove projektovanja i/ili graĊenja, uz uslov da za svaku vrstu radova na konkretnom objektu ima u radnom odnosu zaposleno najmanje po jednog diplomiranog inţenjera sa najmanje 5 godine radnog iskustva i poloţenim struĉnim ispitom, za svaku vrstu radova za koje obavlja nadzor (graĊevinsko-zanatski, konstruktivni, elektro, mašinski, itd.). (2) Pravno lice iz stava (1) ovog ĉlana koje nema zaposlene diplomirane inţenjere za sve vrste radova za koje obavlja nadzor, mora obezbijediti angaţovanje diplomiranih inţenjera sa najmanje 5 godina radnog iskustva i poloţenim struĉnim ispitom, sklapanjem poslovnih ugovora sa pravnim ili fiziĉkim licima registrovanim za poslove projektovanja i/ili graĊenja. (3) Pravno lice iz stava (1) ovog ĉlana imenuje nadzorne inţenjere za konkretni projekat koji moraju ispunjavati uvjete iz stava (1) i (2) ovog ĉlana. (4) Nadzorni inţenjer je lice ovlašteno za provedbu nadzora nad graĊenjem, koji se provodi u ime investitora. (5) Ovisno o sloţenosti graĊevine pravno lice koje obavlja nadzor nad graĊenjem u ime investitora, moţe formirati nadzorni tim i imenovati koordinatora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inţenjera i odgovoran je za usklaĊivanje rada nadzornog tima. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 35 (6) Akt o imenovanju nadzornog tima i koordinatora, pravno lice je duţno dostaviti Ministarstvu, odnosno nadleţnoj općinskoj sluţbi. (7) Nadzor nad graĊenjem investitor ne moţe provjeriti istom pravnom licu kojem je povjerio graĊenje svoje graĊevine. Ĉlan 98. (Obaveze nadzornog inţenjera) (1) U provoĊenju nadzora nadzorni inţenjer duţan je: a) utvrditi usklaĊenost iskolĉenja graĊevine sa zapisnikom o iskolĉenju graĊevine i projektom, b) provjeriti i utvrditi gradi li se u skladu sa odobrenjem za graĊenje, tehniĉkom dokumentacijom i ovim zakonom, c) provjeriti i utvrditi da je kvalitet radova, ugraĊenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta, uslovima propisanim ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima, vaţećim tehniĉkim propisima i standardima te da je taj kvalitet dokazan propisanim ispitivanjima i dokumentima, d) biti prisutan u svim fazama testiranja kvaliteta ugraĊenog materijala kao i u svim fazama testiranja nosivog sklopa graĊevine, e) potvrditi urednost izvoĊenja radova potpisivanjem graĊevinskog dnevnika, te kontrolisati graĊevinsku knjigu i sve eventualne izmjene u tehniĉkoj dokumentaciji, f) napisati izvještaj investitoru o obavljenom nadzoru nad graĊenjem graĊevine. (2) Nadzorni inţenjer, ako nisu ispunjeni zahtijevani uslovi, odgovoran je za provedbu potrebnih mjera. Nadzorni inţenjer duţan je pravovremeno obavijestiti investitora o svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoĉi tokom graĊenja. (3) Nadzorni inţenjer duţan je pravovremeno obavijestiti Urbanistiĉko-graĊevinskog inspektora o svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje je uoĉio tokom graĊenja, a koje investitor ili izvoĊaĉ radova nisu htjeli otkloniti na osnovu njegovog upozorenja. Ĉlan 99. (Struĉni ispiti) Inţenjeri iz oblasti urbanizma, arhitekture, graĊevinarstva, elektrotehnike, mašinstva i saobraćaja koji obavljaju poslove projektovanja, revizije projekta, graĊenja, nadzora nad graĊenjem i odrţavanju graĊevine, moraju imati poloţen struĉni ispit u skladu sa federalnim propisom. POGLAVLJE IV. TEHNIĈKA DOKUMENTACIJA GRAĐEVINE ILI ZAHVATA U PROSTORU Ĉlan 100. (Tehniĉka dokumentacija) Tehniĉka dokumentacija graĊevine ili zahvata u prostoru, prema redoslijedu izrade dijeli se na slijedeće vrste projekata: a) idejni projekat ili idejno rješenje b) glavni projekat, c) izvedbeni projekat i d) projekat izvedenog stanja. Ĉlan 101. (Idejni projekat, idejno rješenje) (1) Idejni projekat je skup meĊusobno usklaĊenih nacrta i drugih priloga kojima se daju najvaţnija oblikovnofunkcionalna rješenja graĊevine, te prikaz smještaja graĊevine u prostoru. (2) Idejni projekat sadrţi tehniĉki opis sa dokaznicom površina, situaciono rješenje graĊevine u prostoru, odgovarajuću grafiĉku dokumentaciju za razradu tehniĉke dokumentacije, te po potrebi i grubi predmjer radova, materijala i opreme. (3) Idejni projekt, ovisno o sloţenosti i tehniĉkoj strukturi graĊevine, moţe sadrţavati i druge nacrte i priloge ako su oni znaĉajni za utvrĊivanje urbanistiĉko-tehniĉkih uslova za podruĉja graĊenja koja nisu obuhvaćena odgovarajućim detaljnim planskim dokumentom, kao i drugih uslova za izradu glavnog projekta (opis tehnološkog procesa, tehnološki nacrti, opis primjene odreĊene tehnologije graĊenja, procjena troškova, preliminarna procjena uticaja na okolicu i sl.). (4) Idejno rješenje je skup meĊusobno usklaĊenih nacrta kojima se daju osnove, presjeci i gabariti graĊevine, te prikaz smještaja graĊevine u prostoru. (5) Idejno rješenje sadrţi situaciono rješenje; crteţe koji odreĊuju objekat u prostoru (osnovne karakteristiĉne presjeke, izglede); namjenu objekta; tehniĉki opis i planiranu investicionu vrijednost objekta. (6) Idejno rješenje zavisno o sloţenosti i tehniĉkoj strukturi graĊevine, moţe sadrţavati i podatke o: Broj 1 – strana 36 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. makrolokaciji objekta; opštoj dispoziciji objekta; tehniĉko-tehnološkoj koncepciji objekta; naĉinu obezbjeĊenja infrastrukture; mogućim varijantama prostornih i tehniĉkih rješenja sa stanovišta uklapanja u prostor; prirodnim uslovima; procjeni uticaja na ţivotnu sredinu; inţenjerskogeološkim-geotehniĉkim karakteristikama terena sa aspekta utvrĊivanja generalne koncepcije i opravdanosti izgradnje objekta; istraţnim radnjama za izradu idejnog projekta; zaštiti prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara; funkcionalnosti i racionalnosti rješenja. (7) Idejnim rješenjem mora se dokazati opravdanost izbora lokacije i projektovanja graĊevine tekstualnom i grafiĉkom prezentacijom u mjerilu prema izboru projektanta. Ĉlan 102. (Glavni projekat) (1) Glavni projekat je skup meĊusobno usklaĊenih faza projekata kojima se daje tehniĉko rješenje graĊevine, prikaz smještaja graĊevine u prostoru, dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graĊevinu, drugih zahtjeva predviĊenih zakonom, posebnim propisima, normama i tehniĉkim standardima. (2) Na osnovu glavnog projekta izdaje se odobrenje za graĊenje, izvode radovi, vrši inspekcijski nadzor, tehniĉki pregled, te izdaje odobrenje za upotrebu graĊevine. (3) Glavni projekat, zavisno od tehniĉke strukture graĊevine, moţe biti izraĊen iz jednog ili više dijelova – faza i obavezno sadrţi: a) naziv i registraciju pravnog lica koje vrši projektovanje, b) popise odgovornih projektanata za sve dijelove projekta, c) projektni zadatak ovjeren od strane investitora, d) opće i posebne uslove, standarde, norme i propise za objekat ili zahvat, e) teniĉki opis za sve radove sa dokaznicom površina, f) predmjer i predraĉun radova, materijala i opreme, g) arhitektonski projekat, h) graĊevinski projekat, i) projekat hidro instalacija, j) projekat elektro instalacije, k) mašinski projekat, l) tehnološki projekat, lj) projekat vanjskog ureĊenja, m) projekat zaštite prirodne sredine, ako se radi o namjeni graĊevine koja je posebnim pravilnikom definisana kao djelatnost koja moţe ugroziti okolicu, n) elaborat o geomehaniĉkim istraţivanjima nosivosti temeljnog tla, nj) elaborat zaštite od poţara, o) elaborat zaštite na radu, p) elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su posebnim zakonom propisane mjere odlaganja, r) i drugo zavisno od vrste graĊevine. (4) Arhitektonski projekat iz stava (3) ovog ĉlana, osim navedenog, sadrţi i: a) situaciono rješenje, b) sve osnove/tlocrte objekta, c) karakteristiĉne presjeke, d) sve fasade objekta, e) šeme stolarije i bravarije, f) karakteristiĉne detalje, g) ostale potrebne nacrte. (5) Za predfabricirane dijelove graĊevine i opreme, koji imaju certifikat ili atest o usklaĊenosti ili za koje je na neki drugi propisani naĉin dokazano da su proizvedeni prema vaţećim standardima, to nije potrebno ponovo dokazivati u glavnom projektu. Navedeni dokaz kao prilog je sastavni dio projekta. (6) Glavni projekat na osnovu kojeg je izgraĊena odreĊena graĊevina, moţe se upotrijebiti za graĊenje takve graĊevine na drugoj lokaciji ako su s time saglasni investitor i projektant koji je izradio taj projekat pod uslovom prilagoĊavanja tog projekta urbanistiĉkotehniĉkim uslovima, graĊevinskoj parceli, prikljuĉcima na objekte i ureĊaje komunalne infrastrukture i geomehaniĉkom izvještaju za drugu lokaciju, uz poštivanje autorskih prava regulisanih posebnim zakonom. (7) Glavni projekat se radi u mjerilu 1:100 (izuzetno zbog veliĉine graĊevine ili zahvata u primjerenom mjerilu 1:200 ili 1:50). ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 37 Ĉlan 103. (Izvedbeni projekat) (1) Izvedbeni projekat je skup meĊusobno usklaĊenih projekata kojima se detaljnije razraĊuje i dopunjuje izvedbenim detaljima odobreni glavni projekat u svrhu izvoĊenja radova. (2) Izvedbeni projekat mora biti izraĊen u skladu sa glavnim projektom i uslovima za graĊenje datim u odobrenju za graĊenje, te mora sadrţavati detaljne crteţe i njihove tekstualne opise, ĉime se graĊevina potpuno definiše za gradnju. (3) Na osnovu izvedbenog projekta pristupa se graĊenju graĊevine, vrši se inspekcijska kontrola graĊenja, tehniĉki pregled izvedenih radova, te izdavanje odobrenje za upotrebu graĊevine. (4) Ukoliko izvedbeni projekat ne radi projektant glavnog projekta, investitor je duţan projektantu glavnog projekta dostaviti izvedbeni projekat radi ovjere njegove usklaĊenosti s glavnim projektom i uslovima datim u odobrenju za graĊenje. (5) Projektant glavnog projekta duţan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana, pismeno obavijestiti inspekciju da izvedbeni projekat koji mu je dostavljen na ovjeru, nije izraĊen u skladu sa odredbama ovoga zakona, posebnim propisima i normativima donesenim na osnovu zakona i pravila struke. (6) Izvedbeni projekat mora biti pregledan i od strane izvoĊaĉa i od strane nadzora, koji su direktno, zajedno sa projektantom izvedbenog projekta, odgovorni za njegovu usklaĊenost sa glavnim projektom i odobrenjem za graĊenje. (7) Izvedbeni projekat radi se u mjerilu 1:50 , a nacrti detalja u mjerilu 1:20, 1:10, 1:5, u zavisnosti od obuhvata i vrste detalja. Ĉlan 104. (Projekat izvedenog stanja) (1) Projekat izvedenog stanja je skup meĊusobno usklaĊenih projekata koji se rade kada se u toku izvoĊenja radova na graĊevini vrše izmjene i to za one radove i dijelove graĊevine na kojima je došlo do izmjene u odnosu na glavni ili izvedbeni projekat. (2) Projekat izvedenog stanja sadrţi sve što i izvedbeni projekat uz dodatak izmjena, kao i dijelove graĊevine na kojima je došlo do izmjene u odnosu na glavni ili izvedbeni projekat. (3) U sluĉaju da se tokom graĊenja nisu dogodile nikakve izmjene u odnosu na glavni, odnosno izvedbeni projekat, izvoĊaĉ i nadzor potvrĊuju i ovjeravaju na glavnom, odnosno izvedbenom projektu, da je izvedeno stanje identiĉno sa projektovanim. (4) Projekat izvedenog stanja radi se u istom mjerilu kao i izvedbeni projekat. Ĉlan 105. (Elaborat tehnologije i organizacije graĊenja) (1) Elaborat tehnologije i organizacije graĊena se izraĊuje za obimne i sloţene graĊevine ili u sluĉaju posebnih uslova graĊenja. (2) Obaveza izrade elaborata tehnologije i organizacije graĊenja definiše se lokacijskom informacijom, odnosno urbanistiĉkom saglasnošću. U tom sluĉaju, elaborat tehnologije izraĊuje projektant uporedo sa glavnim projektom, a investitor prilaţe oba projekta uz zahtjev za odobrenje za graĊenje. U sluĉaju da se posebno traţi odobrenje za pripremne radove, onda se elaborat tehnologije i organizacije graĊenja prilaţe uz odgovarajući zahtjev. (3) Izuzetno, obaveza izrade elaborata tehnologije i organizacije graĊenja moţe da se propiše odobrenjem za graĊenje, a provjeru postojanja i kontrolu sadrţaja elaborata vrši nadleţni urbanistiĉko-graĊevinski inspektor prilikom prvog, obaveznog inspekcijskog pregleda na gradilištu. (4) Elaborat iz stava (3) ovog ĉlana izraĊuje odabrani izvoĊaĉ radova. Izuzetno, tehnološka rješenja – tehnologiju graĊenja daje projektant glavnog projekta, ukoliko se radi o novoj odnosno specifiĉnoj tehnologiji. (5) Elaborat tehnologije i organizacije graĊenja sadrţi: a) analizu svih uslova graĊenja, b) prijedlog mogućih tehnologija graĊenja, c) specifikacije potrebnih resursa, d) vremenski plan graĊenja, e) elaborat tehniĉkog opremanja i ureĊenja gradilišta, f) analizu rizika i elaborat zaštite na radu prilikom izgradnje, g) procjenu uticaja i elaborat otklanjanja i smanjenja uticaja na okolicu prilikom izgradnje. Broj 1 – strana 38 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. Ĉlan 106. (Dokumentacija kontrole kvaliteta) (1) Dokumentaciju kontrole kvaliteta ĉine svi projekti i planovi kontrole kvaliteta materijala, kontrole montaţe, kontrole utezanja i sl., atesti i certifikati ugraĊenog materijala, rezultati završnih mjerenja i testova koji su provedeni u skladu sa posebnim tehniĉkim propisima i propisima donesenim na osnovu zakona, te u skladu sa vaţećim standardima. (2) Investitor je duţan dostaviti na uvid svu dokumentaciju kontrole kvaliteta komisiji prilikom tehniĉkog pregleda objekta. Ĉlan 107. (Oznaĉavanje i ĉuvanje tehniĉke dokumentacije) (1) Investiciono-tehniĉka dokumentacija mora imati: a) naziv, naslov i registraciju pravnog lica koje vrši projektovanje, b) naziv graĊevine, c) podatke o investitoru, d) oznaku ili broj projekta, e) vrstu tehniĉke dokumentacije, f) naziv nacrta, g) mjerilo u kojem je nacrt izraĊen, h) datum izrade, i) ime i potpis odgovornog projektanta, j) peĉat i ovjeru od strane pravnog lica koje je izradilo investiciono-tehniĉku dokumentaciju, k) dokaz o poloţenom struĉnom ispitu projektanta voditelja i odgovornih projektanata pojedinih faza projekta l) poseban akt sa potpisima odgovornih projektanata kao dokaz da je izvršeno usklaĊivanje svih faza projekta. (2) Ovjerom projekta iz stava (1) ovog ĉlana pravno lice koje je izradilo projekat potvrĊuje da je projekat kompletan, njegovi dijelovi meĊusobno usklaĊeni, kao i da je usklaĊen sa odredbama ovog zakona, te sa odredbama posebnih propisa i normi donesenih na osnovu drugih zakona i pravila struke. (3) Projekti i svi njegovi dijelovi moraju biti uvezani i numerisani po redoslijedu, na naĉin da se onemogući zamjena sastavnih dijelova. (4) U svaki projekt mora biti uvezan akt o registraciji pravnog lica koje je izradilo projekat, dokaz o poloţenom struĉnom ispitu projektanta voditelja i odgovornih projektanata pojedinih faza projekta, te zbirni izvještaj o reviziji projekta. (5) Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba koji izdaje odobrenje za graĊenje i odobrenje za upotrebu, duţan je da trajno, odnosno za vrijeme dok graĊevina postoji, ĉuva tehniĉku dokumentaciju na osnovu koje je izdato odobrenje za graĊenje, sa ucrtanim svim izmjenama i dopunama koje su se dogodile u toku gradnje. (6) Investitor, odnosno njegov pravni sljedbenik, obavezan je ĉuvati kompletnu dokumentaciju sve dok graĊevina postoji. (7) Pravno lice koje je izradilo projekat obavezno je ĉuvati istu u vremenu od najmanje 10 godina nakon izgradnje graĊevine. Ĉlan 108. (Revizija projekta) (1) Revident koji vrši reviziju glavnog, odnosno izvedbenog projekta, ovisno o vrsti graĊevine, mora obaviti reviziju u pogledu: a) saglasnosti s projektnim zadatkom, b) formalne kompletnosti projekta, c) kvalifikacija glavnog i ostalih projektanata, d) usklaĊenosti projekta sa uslovima iz lokacijske informacije, odnosno urbanistiĉke saglasnosti, e) mehaniĉke otpornosti i stabilnosti, f) zaštite od buke i vibracija, g) uštede energije i toplinske zaštite, h) otpornosti na vanjske uticaje i zaštite od djelovanja na okolicu, i) zaštite od poţara i eksplozije, j) zaštite na radu, k) eliminisanje arhitektonskih barijera za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, l) drugih aspekata koji su specifiĉni za pojedine graĊevine. (2) Reviziju glavnog, odnosno izvedbenog projekta investitor moţe povjeriti samo revidentu koji ispunjava uslove predviĊene ovim zakonom. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 39 (3) Samo pozitivna ocjena svih elemenata projekta koji su bili predmet revizije, omogućava prihvaćanje projekta i podnošenje zahtjeva za odobrenje za graĊenje, dok se, u suprotnom, projekat vraća projektantu na doradu, prema primjedbama i uputama revidenta. Projektant je obavezan postupiti po primjedbama i uputama revidenta i u tom smislu doraditi projekat u odreĊenom roku. (4) Revizija glavnog, odnosno izvedbenog projekta nije potrebna ako se radi o graĊevinama i zahvatima u prostoru koji su definisani ĉlanom 111. stav (1) ovog zakona, kao i za stambene i jednostavne poljoprivredne objekte bruto razvijene površine do 400 m2. Ĉlan 109. (Nostrifikacija projekta) (1) Nostrifikacija projekta je postupak utvrĊivanja usklaĊenosti idejnog, glavnog i izvedbenog projekta uraĊenog u inostranstvu s odredbama ovog zakona, tehniĉkim propisima, normama i pravilima struke iz podruĉja graĊevinarstva. (2) Nostrifikaciju projekta vrši pravno lice registrovano za poslove projektovanja (u daljem tekstu ovlašteno pravno lice), koje mora imati u radnom odnosu zaposlene diplomirane inţenjere za sve dijelove projekta s najmanje pet godina radnog iskustva na projektovanju istih ili sliĉnih graĊevina, s poloţenim struĉnim ispitom. (3) Ovlašteno pravno lice koje nema zaposlene diplomarane inţenjere za sve dijelove projekta iz stava (2) ovog ĉlana, mora osigurati poslovnim ugovorima angaţovanje pravnog lica registrovanog za obavljanje djelatnosti projektovanja koje ispunjavanja te uslove. (4) Ovlašteno pravno lice duţno je izvršiti prijevod projekta na bosanski, hrvatski ili srpski jezik. Dopuštena je izrada dvojeziĉnih dijelova projekta, kako bi se mogao uporediti prijevod sa izvornikom kao i radi racionalnosti izrade grafiĉkih dijelova projekta. (5) Ovlašteno pravno lice u postupku nostrifikacije projekta izraĊuje izvještaj o nostrifikaciji koji sadrţi potvrdu o nostrifikaciji, a po potrebi i dokumente iz stava (6) i (7) ovog ĉlana. (6) Potvrda o nostrifikaciji je isprava kojom se potvrĊuje da je projekat izraĊen u inostranstvu usklaĊen sa zakonom i bosanskohercegovaĉkim propisima iz podruĉja graĊevinarstva. (7) Ako se u projektu izraĊenom u inostranstvu primjenjuju odredbe inostranih propisa i/ili normi, ovlašteno pravno lice mora navesti i odgovarajuće bosanskohercegovaĉke propise i/ili norme. (8) Ako bosanskohercegovaĉkih propisa i/ili normi nema, ovlašteno pravno lice u izvještaju o nostrifikaciji mora priloţiti upotrebljene inostrane propise i/ili norme, kao i njihov prijevod na bosanski, hrvatski ili srpski jezik. (9) Izvještaj o nostrifikaciji je sastavni dio projekta. (10) Ovlašteno pravno lice koje je izvršilo nostrifikaciju projekta, moţe izvršiti kontrolu ili dopunu istog. (11) Ovjerom projekta iz stava (1) ovlašteno pravno lice, odgovara za izvršenu nostrifikaciju projekta, odnosno usklaĊivanje projekta s ovim zakonom, posebnim zakonima i bosanskohercegovaĉkim propisima iz podruĉja graĊevinarstva i drugih podruĉja projekta. POGLAVLJE V. ODOBRENJE ZA GRAĐENJE Ĉlan 110. (Odobrenje za graĊenje) (1) Investitor moţe pristupiti graĊenju nove graĊevine samo na osnovu odobrenja za graĊenje, osim u sluĉajevima iz ĉlana 111. ovog zakona. (2) Odobrenje za graĊenje se izdaje za graĊenje cijele graĊevine, odnosno dijela graĊevine koja ĉini tehniĉko-tehnološku cjelinu. Ĉlan 111. (Zahvati za koje nije potrebno odobrenje za graĊenje) (1) Odobrenje za graĊenje nije potrebno za: a) pomoćne graĊevine namijenjene redovnoj upotrebi porodiĉnog stambenog objekta, koje se grade na parceli za koju je izdato odobrenje za graĊenje, što podrazumijeva: garaţe za osobna vozila, spremišta, drvarnice i nadstrešnice bruto površine do 20 m2 i visine do 3m, ograda i potpornih zidova prema susjedima visine iznad 1,0 m do 3,0 m od nivoa tla, cisterne za vodu i septiĉke jame zapremine do 10,0 m3, b) staklenik za bilje bruto površine do 30 m2 , c) montaţne objekte i kioske bruto površine do 20 m2, d) djeĉja igrališta i temelje stabilnih djeĉjih igraĉaka, e) nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom saobraćaju, f) reklamne panoe površine do 12 m2, Broj 1 – strana 40 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. g) kablovske i zraĉne prikljuĉke na niskonaponsku, PTT i CATV mreţu, kao i prikljuĉke graĊevina sa vaţećim odobrenjem za graĊenje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plin), h) sportske terene bez tribina koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo (igrališta za tenis, nogomet, i sliĉno), i) radove na stubištima, hodnicima i sl., na promjeni pristupa graĊevini i unutar graĊevine radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja u graĊevini osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima, j) radove na zamjeni i dopuni opreme, ako je to u skladu sa namjenom graĊevine, k) spomen obiljeţja, l) porodiĉne stambene i stambeno-poslovne objekte ĉija graĊevinska bruto razvijena površina nije veća od 200 m2 i graĊevine za obavljanje iskljuĉivo poljoprivrednih djelatnosti ĉija graĊevinska bruto razvijena površina nije veća od 400 m2 i ĉija djelatnost u većoj mjeri ne utiĉe na ĉovjekovu okolinu. (2) Radovi iz stava (1) ovog ĉlana mogu se izvoditi bez odobrenja za graĊenje jedino ako su prethodno riješeni imovinsko-pravni odnosi, dobivena lokacijska informacija, odnosno urbanistiĉka saglasnost, plaćene obaveze prema općini po osnovu Zakona o graĊevinskom zemljištu, napravljen odgovarajući izvedbeni projekat sa zapisnikom o iskolĉavanju graĊevine i drugog zahvata u prostoru, te izvršeno njegovo iskolĉavanje od strane ovlaštenog organa. (3) Radovi iz stava (1) ovog ĉlana podlijeţu pregledu izvedenih radova od strane nadleţne općinske sluţbe, na osnovu ĉega se izdaje rješenje o završenoj graĊevini. (4) Odobrenje za graĊenje, kao ni urbanistiĉka saglasnost, odnosno lokacijska informacija nisu potrebni za slijedeće zahvate: a) radove na odrţavanju postojeće graĊevine, koji se mogu svrstati u radove tekućeg odrţavanja, b) graĊenje individualne ili porodiĉne grobnice, u skladu s propisanim lokalnim standardima, c) ureĊenje okućnice porodiĉnog stambenog objekta za koji je izdato odobrenje za graĊenje, što podrazumijeva graĊenje: ograda prema susjedima i potpornih zidova visine do 1,0 m od nivoa tla, staza ili platoa, vrtnog bazena ili ribnjaka površine do 20 m2, vrtnog ognjišta površine do 1,5 m2 i visine do 3 m, d) postavljanje plastenika namijenjenih iskljuĉivo poljoprivrednoj proizvodnji, e) postavljanje solarnih panela ĉija površina ne prelazi površinu krova. (5) U graĊenju graĊevina i izvoĊenju radova iz stava (1) i (4) ovog ĉlana investitor i izvoĊaĉ duţni su se pridrţavati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo graĊenje. Ĉlan 112. (Posebni sluĉajevi graĊenja) (1) U sluĉaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tokom tih dogaĊaja, odnosno neposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za graĊenje mogu se graditi one graĊevine koje sluţe spreĉavanju ili zaštiti od djelovanja tih pojava, odnosno otklanjanju štetnih posljedica. (2) GraĊevine iz stava (1) ovog ĉlana moraju se ukloniti kada prestane potreba njihovog korištenja. Ako je potrebno da ta graĊevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno pribavati odobrenje za graĊenje u roku od 6 mjeseci po prestanku potrebe njenog korištenja. (3) Kod obnove oštećenih graĊevina, stepen oštećenja svih graĊevina utvrĊuje struĉna komisija za procjenu štete koju ĉine struĉna lica graĊevinske, arhitektonske, elektro i po potrebi mašinske struke, koju imenuje nadleţna općinska sluţba ili se koristi nalaz vještaka odgovarajuće struke. (4) Izlaskom na lokaciju oštećene graĊevine, struĉna komisija iz stava (3) ovog ĉlana utvrĊuje struĉnim nalazom i mišljenjem stepen oštećenja graĊevine kao i potrebne radnje koje treba izvršiti prije sanacije graĊevine, ukljuĉujući i izradu tehniĉke dokumentacije. (5) U sluĉaju da konstruktivni elementi graĊevine zbog djelovanja iz stava (1) ovog ĉlana nisu oštećeni, graĊevina se moţe vratiti u prvobitno stanje u skladu sa odobrenjem za graĊenje na osnovu kojeg je izgraĊena. (6) Ukoliko struĉna komisija utvrdi da se radi o većim oštećenjima konstruktivnih dijelova graĊevine, nadleţni organ će od investitora zahtijevati da priloţi tehniĉku dokumentaciju za sanaciju graĊevine i ateste o izvršenim ispitivanjima konstrukcije graĊevine. U tom sluĉaju nadleţna općinska sluţba na osnovu priloţene dokumentacije izdaje odobrenje za sanaciju, koje mora biti usklaĊeno sa odobrenjem za graĊenje na osnovu kojeg je graĊevina izgraĊena. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 41 (7) U sluĉaju iz stava (6) ovog ĉlana odobrenjem za graĊenje utvrditi će se i obaveza pribavljanja odobrenja za upotrebu sanirane graĊevine. (8) Kada se radi o graĊevinama koje su potpuno uništene, ponovno graĊenje iste graĊevine na istom lokalitetu moţe otpoĉeti po pribavljanju novog odobrenja za graĊenje, koje se izdaje na osnovu dokaza o vlasništvu uništene graĊevine, prvobitno izdanog odobrenja za graĊenje i glavnog projekta nove graĊevine. Ĉlan 113. (Odobrenje za rekonstrukciju graĊevine) Investitor je duţan pribaviti odobrenje za graĊenje ako namjerava izvršiti rekonstrukciju, dogradnju ili nadogradnju postojeće graĊevine. Ĉlan 114. (Organi nadleţni za izdavanje odobrenja za graĊenje) Odobrenje za graĊenje izdaje Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba, koja je izdala lokacijsku informaciju, odnosno urbanistiĉku saglasnost. Ĉlan 115. (Zahtjev za izdavanje odobrenja za graĊenje) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za graĊenje podnosi investitor Ministarstvu, odnosno nadleţnoj općinskoj sluţbi iz ĉlana 114. ovog zakona. (2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graĊenje prilaţe se: a) lokacijska informacija, odnosno urbanistiĉka saglasnost, b) izvod iz katastra, za parcelu na kojoj se gradi objekat koji glasi na ime investitora, c) dokaz o pravu graĊenja na predmetnoj lokaciji, d) geodetski snimak – plan s ucrtanom situacijom buduće graĊevine, e) dva primjerka glavnog projekta u analognoj formi i jedan primjerak u digitalnoj formi na nekom od elektronskih medija, f) pisani izvještaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta, osim u sluĉajevima iz ĉlana 108. stav (4), g) pisani izvještaj i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u sluĉajevima iz ĉlana 109. ovog zakona, h) okolinska dozvola u skladu sa ĉlanom 65. stav (2), (3) i (4), i) saglasnosti pribavljene u postupku izdavanja urbanistiĉke saglasnosti za graĊevinu, j) elaborati o istraţnim radovima ako su podaci iz njih posluţili za izradu glavnog projekta, te tehnološki elaborat ako je potreban, k) dokaz o uplati administrativne takse, l) drugi prilozi odreĊeni posebnim zakonima. (3) Izuzetno od odredbe stava (2) taĉka a) ovog ĉlana, za graĊevine iz ĉlana 66. stav (2) ovog zakona, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graĊenje ne prilaţe se lokacijska informacija, ali se prilikom izrade glavnog projekta moraju ispoštovati urbanistiĉko-tehniĉki uslovi propisani u detaljnom planskom dokumentu. (4) Izuzetno od odredaba stava (2) ovog ĉlana, umjesto dokumentacije koju izdaje ili o kojoj evidenciju vodi nadleţan organ za voĊenje postupka, zahtjev moţe sadrţavati dovoljno podataka na osnovu kojih je moguće potrebnu dokumentaciju pribaviti po sluţbenoj duţnosti. Ĉlan 116. (Dokaz o pravu graĊenja) (1) Dokazom o pravu graĊenja iz ĉlana 115. stav (2) ovog zakona smatra se: a) izvod iz zemljišne knjige ili posjedovni list, za općine za koje nije uspostavljen zemljišno-knjiţni ured, b) ugovor na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasništva, ili odluka nadleţnih organa na osnovu kojih je investitor stekao pravo graĊenja ili pravo korištenja, c) ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom nekretnine, ĉiji je cilj zajedniĉko graĊenje, d) pisana i ovjerena saglasnost za planiranu izgradnju svih suvlasnika nekretnine. e) pisana i ovjerena suglasnost vlasnika nekretnine preko koje prelazi infrastrukturni objekat (plinovod, vodovod, kanalizacioni vod, elektro vod, ptt vod, ktv vod...) ili ovjerena izjava investitora da je na parcelama na kojima gradi infrastrukturni objekat (plinovod, vodovod, kanalizacioni vod, elektro vod, ptt vod, ktv vod...) riješio imovinsko-pravne odnose. (2) Ugovori i saglasnosti iz stava (1) ovog ĉlana moraju biti ovjereni kod nadleţnih organa. Broj 1 – strana 42 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. Ĉlan 117. (Postupak izdavanja odobrenja za graĊenje) (1) U postupku izdavanja odobrenja za graĊenje u skladu sa ovim zakonom primjenjuje se i Zakon o upravnom postupku. (2) Odobrenje za graĊenje je upravni akt koji izdaje Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema potponog zahtjeva, ako se utvrdi da su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom, te uslovi iz lokacijske informacije, odnosno iz urbanistiĉke saglasnosti. (3) Kada Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graĊenje, duţno je o tome pismeno obavijestiti investitora, u roku od 7 dana od dana podnošenja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni. (4) U sluĉajevima kada u skladu sa odredbama ovog zakona, po ĉlanu 108. stav (4) revizija glavnog projekta nije obavezna, Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba koji izdaju odobrenje za graĊenje duţni su utvrditi da li je projekat kompletan, uraĊen u skladu sa urbanistiĉko-tehniĉkim uslovima i od strane pravnog lica registrovanog za poslove projektovanja. (5) Prije izdavanja odobrenja za graĊenje, Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba je duţna utvrdti da li je glavni projekat izraĊen u skladu sa uslovima datim u lokacijskoj informaciji ili urbanistiĉkoj saglasnosti, odnosno urbanistiĉko-tehniĉkim uslovima propisanim zakonom. (6) U postupku izdavanja odobrenja za graĊenje, Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba kao prethodno pitanje rješava naknadu za ureĊenje graĊevinskog zemljišta, te naknadu za pogodnost i korištenje graĊevinskog zemljišta. Po prijemu kompletnog zahtjeva, Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba je duţna utvrditi iznose spomenutih naknada i izdati rješenje investitoru u roku od 7 dana o obavezi i uslovima plaćanja tih naknada. Investitor je duţan da u roku od 10 dana po prijemu rješenja dostavi dokaze da su plaćeni troškovi ureĊenja graĊevinskog zemljišta, naknada za pogodnost i naknada za korištenje graĊevinskog zemljišta ili kopiju ugovora sa nadleţnom općinskom sluţbom o plaćanju iznosa na rate. Ĉlan 118. (Sadrţaj odobrenja za graĊenje) (1) Rješenje o odobrenju za graĊenje sadrţi: a) podatke o investitoru kojem se izdaje odobrenje (naziv, odnosno ime i prezime, sa sjedištem, odnosno adresom), b) podatke o graĊevini za koje se izdaje odobrenje sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti graĊevine, sa oznakom lokacije (katastarske parcele), c) naziv glavnog projekta sa nazivom pravnog lica koje je izradilo glavni projekat, d) izjavu da je glavni projekat sastavni dio odobrenja, e) period za koji odobrenje vaţi, f) obavezu investitora da prijavi poĉetak izvoĊenja radova organu koji izdaje odobrenje i nadleţnoj graĊevinskoj inspekciji osam dana prije otpoĉinjanja radova, g) druge podatke od znaĉaja za specifiĉnu lokaciju i graĊevinu. (2) Nadleţni organ duţan je poslati kopiju odobrenja za graĊenje nadleţnoj inspekciji. (3) Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za graĊenje, duţno je kopiju odobrenja dostaviti nadleţnoj općinskoj sluţbi na ĉijoj se teritoriji gradi graĊevina. (4) Glavni projekat je sastavni dio odobrenja za graĊenje, što na projektu mora biti naznaĉeno i ovjereno potpisom sluţbenika i peĉatom Ministarstva, odnosno nadleţne općinske sluţbe koja je to odobrenje izdala. Ĉlan 119. (Odbijanje zahtjeva za izdavanja odobrenja za graĊenje) Zahtjev za izdavanje odobrenje za graĊenje će se odbiti: a) ako investitor ne ispunjava propisane uslove za izdavanje odobrenja za graĊenje, b) ako se u postupku izdavanja odobrenja za graĊenje utvrdi da glavni projekat nije usklaĊen sa lokacijskom informacijom, odnosno urbanistiĉkom saglasnošću, c) ako se uviĊajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na graĊevinskoj parceli ne podudara sa glavnim projektom. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 43 Ĉlan 120. (Ţalba na rješenje o odobrenju za graĊenje) (1) Protiv rješenja o odobrenju za graĊenje nadleţne općinske sluţbe, stranka moţe izjaviti ţalbu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (2) Protiv rješenja Ministarstva stranka moţe izjaviti ţalbu Komisiji za drugostepeno rješavanje Vlade Kantona u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Ĉlan 121. (Izmjena i/ili dopuna odobrenja za graĊenje) (1) Investitor je duţan da podnese zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graĊenje ako tokom graĊenja namjerava da uĉini takve izmjene na graĊevini kojima se tehniĉki znaĉajno odstupa od rješenja u glavnom projektu, na osnovu kojeg je izdano odobrenje za graĊenje, koje su u okvirima uslova datih u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanistiĉkoj saglasnosti. (2) Ukoliko planirane izmjene izlaze iz okvira uslova iz stava (1) ovog ĉlana, postupak će se provesti na naĉin propisan za izdavanje odobrenja za graĊenje. (3) Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graĊenje obavezno se podnosi prije poduzimanja bilo kakvih radova i zahvata na samoj graĊevini/gradilištu. U suprotnom, zahtjev će se odbaciti, a izvedeni radovi i zahvati tretirat će se kao bespravni i u skladu s tim biće poduzete mjere uklanjanja i vraćanja u prvobitno stanje na teret investitora. (4) Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graĊenje sadrţi kopiju ranije izdanog odobrenja za graĊenje ili na obrascu zahtjeva obavezne naznake broja i datuma ranije izdanog odobrenja za graĊenje, projekat izmjene ili dopune na graĊevini, te odgovarajuće saglasnosti sudionika procesa odobravanja koje su relevantne za planiranu izmjenu ili dopunu. (5) Ako se u toku graĊenja promijeni investitor, novi investitor duţan je u roku od 30 dana podnijeti Ministarstvu, odnosno nadleţnoj općinskoj sluţbi zahtjev za izmjenu odobrenja za graĊenje. (6) Novi investitor duţan je uz zahtjev za izmjenu odobrenja za graĊenje priloţiti: a) vaţeće odobrenje za graĊenje, b) dokaz o pravu graĊenja na navedenoj nekretnini, odnosno dokaz da je stekao pravo vlasništva na graĊevini koja je predmet izmjene odobrenja za graĊenje. (7) Promjena investitora moţe se zatraţiti do izdavanja odobrenja za upotrebu. Ĉlan 122. (Naĉelno odobrenje za graĊenje za sloţenu graĊevinu i odobrenje za dijelove te graĊevine) (1) Odobrenje za graĊenje izdaje se za graĊenje cijele graĊevine. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ĉlana na zahtjev investitora odobrenje za graĊenje moţe se izdati i za dijelove graĊevine koji predstavljaju funkcionalni ili tehnološki dio sloţene graĊevine. (3) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za graĊenje prema odredbi stava (2) ovog ĉlana, investitor je duţan dobiti naĉelno odobrenje za cijelu graĊevinu. (4) Naĉelnim odobrenjem, po zahtjevu investitora, odreĊuju se dijelovi graĊevine za koje će se izdavati pojedinaĉna odobrenja za graĊenje te redoslijed njihovog izdavanja. (5) Uz zahtjev za izdavanje naĉelnog odobrenja za sloţenu graĊevinu prilaţe se: a) lokacijska informacija ili urbanistiĉka saglasnost za cijelu sloţenu graĊevinu, b) izvod iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom cijele sloţene graĊevine i susjednih graĊevina, odnosno za graĊevine koje se grade na većem podruĉju situacija se moţe prikazati na geodetskoj podlozi u odgovarajućem mjerilu, c) tri primjerka idejnog projekta cijele sloţene graĊevine (dva primjerka projekta u analognoj formi, a jedan primjerak u digitalnoj formi), d) popis dijelova graĊevine za koje će se izdavati pojedinaĉna odobrenja za graĊenje i redoslijed podnošenja zahtjeva, e) okolinska dozvola, ako sloţena graĊevina spada u graĊevine i procese za koje je to propisano, f) saglasnosti pribavljene u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanistiĉke saglasnosti za predmetnu graĊevinu, g) dokaz o uplati administrativne takse, h) drugi nacrti i podaci u zavisnosti od sloţenosti graĊevine. (6) Idejni projekat cijele sloţene graĊevine iz stava (5) ovog ĉlana pored dijelova iz ĉlana 101. ovog zakona, treba da sadrţi i šemu tehnološkog procesa sa naznakom opreme i njenim karakteristikama. Broj 1 – strana 44 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. (7) Idejni projekat iz stava (6) ovog ĉlana sastavni je dio naĉelnog odobrenja što na njemu mora biti naznaĉeno i ovjereno potpisom sluţbenika i peĉatom Ministarstva, odnosno nadleţne općinske sluţbe. (8) Uz zahtjev iz stava (5) ovog ĉlana moţe se umjesto idejnog projekta priloţiti Glavni projekat cijele sloţene graĊevine. (9) Na postupak izdavanja naĉelnog odobrenja za graĊenje sluţene graĊevine i dijela sloţene graĊevine primjenjuju se odredbe ovog zakona propisane za postupak izdavanja odobrenja za graĊenje. (10) Naĉelno odobrenje za sloţenu graĊevinu na osnovu koje se izdaju odobrenja za graĊenje za dijelove graĊevine, prestaje vaţiti u roku od 5 godina od njegove pravosnaţnosti. Vaţenje naĉelnog odobrenja za graĊenje moţe se produţiti za još dvije godine ako se nisu promijenili urbanistiĉko-tehniĉki uslovi i ako je za najmanje jedan dio sloţene graĊevine izdato odobrenje za upotrebnu. (11) Odobrenje za graĊenje za dijelove sloţene graĊevine se izdaje na zahtjev investitora, uz koji se prilaţe slijedeće: a) kopija naĉelnog odobrenja za graĊenje sloţene graĊevine, b) geodetski snimak – plan s ucrtanom situacijom cijele sloţene graĊevine i naznakom dijela sloţene graĊevine za koju se traţi odobrenje za graĊenje, c) dokaz o pravu graĊenja, d) tri primjerka glavnog projekta dijela sloţene graĊevine (dva primjerka projekta trebaju biti u analognoj formi, a jedan primjerak u digitalnoj formi), e) pisani izvještaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta, f) pisani izvještaj i potvrdu o izvršenoj o nostrifikaciji u sluĉajevima iz ĉlana 109. ovog zakona, g) dokaz o uplati administrativne takse za troškove postupka. Ĉlan 123. (Odobrenje za pripremne radove) (1) U sluĉaju kompleksnih i dugotrajnih projekata izgradnje koji zahtijevaju obimne i sloţene pripreme, kao i u sluĉaju posebnih prostornih uslova i ograniĉenja, investitor moţe podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za pripremne radove za potrebe tehniĉkog ureĊenja gradilišta prije nego što dobije odobrenje za graĊenje, za šta postoje sve potrebne pretpostavke. (2) Investitor ne smije otpoĉeti radove vezane za samu graĊevinu bez odobrenja za graĊenje. (3) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za pripremne radove, investitor je duţan priloţiti: a) kopiju lokacijske informacije, odnosno pravosnaţne urbanistiĉke saglasnosti, b) dokaz o pravu graĊenja u skladu sa ĉlanom 116. ovog zakona, c) projekat tehnologije i organizacije graĊenja, u skladu sa ĉlanom 105. ovog zakona, d) potrebne saglasnosti nadleţnih institucija za privremene gradilišne prikljuĉke na komunalnu infrastrukturu i javni put, e) odobrenje nadleţnog organa za privremeno zauzimanje i korištenje javne površine, ukoliko se radi o takvom sluĉaju. (4) Rok za izdavanje odobrenja za pripremne radove na gradilištu je 30 dana od dana prijema potpunog zahtjeva. (5) Odobrenjem za pripremne radove iz stava (5) ovog ĉlana mora se odrediti rok u kome se graĊevine izgraĊene na osnovu odobrenja za graĊenje za pripremne radove moraju ukloniti. (6) Obavljanje prethodnih radova istraţnog karaktera (prethodne studije, geološka, geomehaniĉka istraţivanja, prikupljanje podataka za projektovanje i sl.) izvode se na osnovu lokacijske informacije, odnosno urbanistiĉke saglasnosti i dokaza o pravu graĊenja iz ĉlana 116. ovog zakona. Ĉlan 124. (Odobrenje za graĊenje za privremene graĊevine) (1) GraĊevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, te privremeni montaţni objekti koji će se koristiti duţe od 90 dana od njihovog postavljanja, mogu se postavljati samo na osnovu odobrenja za graĊenje za privremene graĊevine. (2) Odobrenjem za graĊenje iz stava (1) ovog ĉlana investitoru se odreĊuje rok u kojem je duţan o svom trošku ukloniti privremenu graĊevinu, a najduţe u roku do tri godine. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 45 (3) Istekom roka iz stava (2) ovog ĉlana općinska sluţba koja je izdala odobrenje za privremenu graĊevinu, nakon pismenog upozorenja stranci, pokreće postupak uklanjanja bespravne graĊevine. Ĉlan 125. (Prestanak vaţenja odobrenja za graĊenje) (1) Odobrenje za graĊenje prestaje vaţiti ako se sa radovima na graĊevini za koju je izdano odobrenje za graĊenje ne zapoĉne u roku od jedne godine od dana pravosnaţnosti odobrenja. (2) Vaţenje odobrenja za graĊenje moţe se posebnim rješenjem, po zahtjevu investitora, produţiti za još jednu godinu, stavljanjem klauzule o produţenju vaţenja rješenja, ako se nisu promijenili uslovi prema kojima je izdano ranije odobrenje za graĊenje. (3) Zahtjev iz stava (2) ovog ĉlana investitor mora podnijeti Ministarstvu, odnosno nadleţnoj općinskoj sluţbi koja je izdala ranije odobrenje za graĊenje najmanje 15 dana prije prestanka vaţenja tog odobrenja. (4) Odobrenje za graĊenje prestaje vaţiti ukoliko investitor ne završi infrastrukturu i fasade objekta koji se gradi u urbanom podruĉju u roku od ĉetiri godine od datuma izdavanja. (5) Nadleţni organ prilikom izdavanja odobrenja za graĊenje duţan je navesti duţinu trajanja kao i obaveze investitora ukoliko se rješenje odnosi za objekte iz stava (4) ovog ĉlana. POGLAVLJE VI. GRADILIŠTE Ĉlan 126. (Prijava graĊenja) (1) Investitor je duţan da Ministarstvu, odnosno nadleţnoj općinskoj sluţbi, koja mu je izdala odobrenje za graĊenje, kao i nadleţnoj inspekciji pismeno prijavi poĉetak radova, najkasnije u roku od osam dana prije poĉetka radova. (2) Nadleţna inspekcija će po sluţbenoj duţnosti izvršiti inspekcijski pregled na gradilištu kako bi provjerila ispunjavanje tehniĉkih i sigurnosnih uslova za odvijanje graĊenja. Ĉlan 127. (Iskolĉavanje) (1) Prije poĉetka graĊenja vrši se iskolĉavanje graĊevine u skladu sa uslovima datim u odobrenju za graĊenje i na osnovu glavnog ili izvedbenog projekta. (2) Iskolĉavanje graĊevine vrši organ nadleţan za katastar, pravno ili fiziĉko lice registrovano za obavljanje geodetske djelatnosti. O iskoliĉavanju se saĉinjava zapisnik sa skicom iskoliĉavanja, a originali se dostavljaju investitoru, koji je duţan po jedan primjerak dostaviti nadleţnom organu i nadleţnoj inspekciji. (3) Za štetu proisteklu iz pogrešnog iskolĉavanja odgovara lice koje je izvršilo iskolĉavanje, po općim pravilima o naknadi štete. (4) Nadzorni organ je duţan pratiti iskoliĉavanje objekta, te provjeriti da li je stvarni poloţaj graĊevine u prostoru u skladu sa zapisnikom o iskolĉavanju i odobriti nastavak radova. (5) Nadzorni organ duţan je provjeriti da li je iskop temelja graĊevine uraĊen u skladu sa zapisnikom o iskoliĉavanju i odobriti nastavak radova. Ĉlan 128. (UreĊenje gradilišta) (1) UreĊenje gradilišta mora biti u skladu sa Uredbom o ureĊenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u graĊenju („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj 48/09). (2) Konkretna rješenja tehniĉkog ureĊenja i opremanja gradilišta obraĊuju se u sklopu projekta tehnologije i organizacije graĊenja. (3) Sve privremene graĊevine izgraĊene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni graĊevinski i drugi materijal, otpad i sl. izvoĊaĉ mora ukloniti odmah po završetku graĊenja. (4) Investitor je obavezan da zemljište na podruĉju gradilišta kao i na prilazu gradilištu dovede u stanje u skladu sa uslovima iz lokacijske informacije, odnosno urbanistiĉke saglasnosti i odobrenja za graĊenje, a najkasnije na dan izdavanja odobrenja za upotrebu. Ĉlan 129. (Dokumentacija na gradilištu) IzvoĊaĉ na gradilištu mora imati slijedeću dokumentaciju: Broj 1 – strana 46 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. a) rješenje o upisu u sudski registar, b) akt o imenovanju odgovorne osobe (voditelja gradnje, odnosno voditelja pojedinih radova) c) odobrenje za graĊenje i glavni projekat, d) ovjerene izvedbene projekte sa svim izmjenama i dopunama, od strane projektanta i revizije, a ovjerom na koricama projekta sa navedenim brojem i datumom odobrenja za graĊenje i urbanistiĉke saglasnosti, a samo urbanistiĉke saglasnosti za objekte koji ne podlijeţu izdavanju odobrenja za graĊenje, od strane organa koji je izdao navedene akte, sa datumom potpisom i peĉatom ovlaštenog lica u organu uprave, e) graĊevinski dnevnik, f) graĊevinsku knjigu, g) akt investitora o imenovanju nadzornog organa, h) dokaz o ispitivanju i kvalitetu ugraĊenih materijala, proizvoda i opreme, i) zapisnik o iskolĉavanju graĊevine, j) nacrt (šema) organizacije gradilišta, k) izjava izvoĊaĉa radova o broju i kvalifikacionoj strukturi angaţovanih radnika na gradilištu. POGLAVLJE VII. ODOBRENJE ZA UPOTREBU Ĉlan 130. (Odobrenje za upotrebu) (1) Svaka izgraĊena graĊevina za koju se izdaje odobrenje za graĊenje smije se poĉeti koristiti odnosno staviti u pogon nakon što nadleţni organ izda dozvolu za njenu upotrebu (u daljem tekstu: odobrenje za upotrebu) na osnovu prethodno izvršenog tehniĉkog pregleda graĊevine i završenog pregleda urbanistiĉko-graĊevinske inspekcije. (2) Izuzetno od prethodnog stava za individualne stambene i stambeno-poslovne objekte, te zahvate u prostoru definisane ĉlanom 111. ovog zakona izdaje se uvjerenje o završetku objekta nakon izvršenog tehniĉkog pregleda i završnog pregleda urbanistiĉkograĊevinske inspekcije. (3) Odobrenje za upotrebu moţe se na zahtjev investitora izdati i za dio graĊevine prije dovršetka graĊenja cijele graĊevine: a) kada je to potrebno radi nastavka i dovršenja gradnje (npr.: korištenja mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za snabdijevanje energijom i dr.); b) kada je u pitanju sloţena graĊevina; c) kada se odreĊeni dio graĊevine moţe privesti svojoj namjeni prije dovršenja cijele graĊevine. (4) U sluĉaju sloţene graĊevine, pojedina odobrenja za upotrebu dijelova graĊevine se izdaju prema uslovima odreĊenim naĉelnim odobrenjem, glavnim projektom i odobrenjem za graĊenje za taj dio graĊevine. Nakon završetka sloţene graĊevine po sluţbenoj duţnosti izdaje se jedinstveno odobrenje za upotrebu za cijelu graĊevinu kojim se objedinjuju sva prethodno izdata odobrenja za upotrebu za dijelove sloţene graĊevine. (5) Procedura izdavanja odobrenja za upotrebu, odnosno uvjerenja o završetku objekta se provodi prema Zakonu o upravnom postupku, a stranka u postupku je investitor. Ĉlan 131. (Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu, investitor podnosi Ministarstvu, odnosno nadleţnoj općinskoj sluţbi, koja je izdala odobrenje za graĊenje. (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog ĉlana investitor prilaţe: a) kopiju odobrenja za graĊenje, ukljuĉujući i eventualne izmjene i dopune, a za graĊevine i zahvate uprostoru iz ĉlana 111. ovog zakona zapisnik o inspekcijskom pregledu prije poĉetka graĊenja, b) geodetski snimak graĊevine i parcele izraĊen na katastarskoj podlozi u analognom ili digitalnom obliku od strane ovlaštenog lica registrovanog za obavljanje geodetske djelatnosti, c) pisanu izjavu izvoĊaĉa o izvedenim radovima, d) pisani izvještaj nadzora nad graĊenjem, sa potvrdom o kompletnosti radova. (3) Izuzetno od odredaba stava (1) ovog ĉlana, umjesto dokumentacije koju izdaje ili o kojoj evidenciju vodi nadleţan organ za voĊenje postupka, zahtjev treba sadrţavati dovoljno podataka na osnovu kojih je moguće potrebnu dokumentaciju pribaviti po sluţbenoj duţnosti. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 47 Ĉlan 132. (Tehniĉki pregled) (1) Tehniĉkim pregledom utvrĊuje se da je graĊevina izgraĊena u skladu sa tehniĉkom dokumentacijom na osnovu koje je izdato odobrenje za graĊenje, tehniĉkim propisima i normativima, kao i uslovima za graĊevinu utvrĊenim posebnim propisima. (2) Tehniĉki pregled vrši se po završetku izgradnje objekta, odnosno nakon izvršenja svih radova predviĊenih odobrenjem za graĊenje i glavnim, odnosno izvedbenim projektom. (3) Ukoliko je u toku graĊenja došlo do manjih odstupanja koje ne podlijeţu izmjeni i/ili dopuni odobrenja za graĊenje, investitor je duţan da za tehniĉki pregled pripremi i projekat izvedenog stanja. (4) Tehniĉki pregled mora se obaviti u roku od najviše 20 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva za odobrenje za upotrebu, ili najviše 8 dana od dana imenovanja komisije za tehniĉki pregled. (5) Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba najkasnije 8 dana prije tehniĉkog pregleda obavještava o mjestu i terminu tehniĉkog pregleda investitora, predsjednika i ĉlanove komisije. (6) Predsjednik i ĉlanovi komisije za tehniĉki pregled o izvršenom tehniĉkom pregledu sastavljaju zapisnik u koji se unosi i mišljenje svakog ĉlana da li se izgraĊena graĊevina moţe koristiti ili se moraju otkloniti nedostaci, odnosno da se ne moţe izdati odobrenje za upotrebu. Zapisnik potpisuje predsjednik i svi ĉlanovi komisije. (7) Predsjednik, odnosno ĉlanovi komisije za tehniĉki pregled moraju obaviti tehniĉki pregled u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa. (8) Troškove obavljanja tehniĉkog pregleda, koji se utvrĊuje za svaki konkretan sluĉaj na osnovu kriterija iz posebne odluke Vlade Kantona, odnosno općinskog naĉelnika, snosi investitor. Ĉlan 133. (Komisija za tehniĉki pregled) (1) Tehniĉki pregled obavlja komisija iz reda kvalifikovanih struĉnjaka koju rješenjem, u roku od najkasnije 8 dana od dana prijema potpunog zahtjeva za odobrenje za upotrebu, imenuje Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba koja je izdala odobrenje za graĊenje. (2) Broj ĉlanova komisije zavisi od vrste i sloţenosti graĊevine i od vrsta radova koje komisija pregleda, odnosno komisija mora imati po jednog struĉnog ĉlana za svaku vrstu radova koje pregleda. Jedan od ĉlanova komisije je predsjednik komisije i on koordinira rad. Za manje sloţene graĊevine komisija moţe imati najviše tri ĉlana. (3) Izuzetno od stava (2) ovog ĉlana komisiju za tehniĉki pregled zahvata u prostoru definisanog ĉlanom 111. ovog zakona, saĉinjavaju dva lica tehniĉke struke arhitektonskog ili graĊevinskog smjera zaposlena u organu koji je izdao odobrenje za graĊenje izuzev lica koja su uĉestvovala u postupku donošenja tog odobrenja. (4) Ĉlanovi komisije mogu biti diplomirani inţenjeri odgovarajuće struke sa pet godina radnog iskustva u struci i sa poloţenim struĉnim ispitom. (5) U radu komisije ne mogu uĉestvovati sluţbena lica koja su uĉestvovala u postupku izdavanja urbanistiĉke saglasnosti i odobrenja za graĊenje, niti lica koja su uĉestvovala u izradi tehniĉke dokumentacije, reviziji glavnog ili izvedbenog projekta, gradnji i nadzoru nad gradnjom i nadleţni inspektor koji je vršio nadzor nad gradnjom objekta. (6) Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba koja imenuje komisiju za tehniĉki pregled duţna je najmanje jednom u dvije godine objaviti javni oglas struĉnim licima da dostave dokaze o ispunjavanju uslova za uĉešće u komisijama. Javni oglas mora biti objavljen najmanje u jednom dnevnom listu. (7) Provjeru ispunjavanja uslova iz oglasa iz stava (6) ovog ĉlana vrši struĉna komisija koju imenuje odgovorno lice Ministarstva, odnosno nadleţne općinske sluţbe i sastavlja listu kvalifikovanih struĉnjaka. Ĉlan 134. (Duţnost investitora u postupku tehniĉkog pregleda) (1) Investitor je duţan osigurati prilikom tehniĉkog pregleda prisustvo svih sudionika u graĊenju, osigurati uslove za rad, te slobodan i neometan pristup svim dijelovima graĊevine uz potrebnu struĉnu asistenciju nadzora i izvoĊaĉa. (2) Investitor je duţan, najkasnije 8 dana prije tehniĉkog prijema, komisiji za tehniĉki pregled dostaviti na uvid i raspolaganje tokom njenog rada dokumentaciju na osnovu koje je izgraĊena graĊevina, odnosno izvedeni radovi : Broj 1 – strana 48 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. a) dokumentaciju iz ĉlana 131., b) ostalu dokumentaciju definisanu posebnim propisima u zavisnosti od vrste graĊevine. (3) Dokumentaciju iz stava (2) ovog ĉlana komisija za tehniĉki pregled mora uredno vratiti investitoru po okonĉanju svog rada. Ĉlan 135. (Izdavanje odobrenja za upotrebu) (1) Odobrenje za upotrebu se izdaje u formi rješenja prema Zakonu o upravnom postupku, na osnovu pozitivne ocjene iz zapisnika komisije za tehniĉki pregled najkasnije u roku od 7 dana od dana dostave zapisnika o tehniĉkom pregledu. (2) Predsjednik komisije za tehniĉki pregled duţan je da nakon obavljenog tehniĉkog pregleda zapisnik o izvršenom tehniĉkom pregledu dostavi Ministarstvu, odnosno nadleţnoj općinskoj sluţbi najkasnije u roku od 5 dana po izvršenom tehniĉkom pregledu. (3) Ukoliko je na osnovu zapisnika iz stava (2) ovog ĉlana utvrĊeno da ima nedostataka, Ministarstvo ili nadleţna općinska sluţba donijet će zakljuĉak kojim se utvrĊuje rok za otklanjanje nedostataka, a najduţe u roku do 90 dana. (4) Ako su zapisnikom komisije za tehniĉki pregled utvrĊeni nedostaci na graĊevini, koje je potrebno otkloniti, a ti nedostaci ne utiĉu na tehniĉke karakteristike bitne za graĊevinu prema odredbama ovog zakona, Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba moţe izdati privremeno odobrenje za upotrebu i odrediti rok u kojem se uoĉeni nedostaci moraju otkloniti. Rok i vrijeme trajanja privremenog odobrenja za upotrebu ne mogu biti duţi od 90 dana. (5) Po uklanjanju nedostataka iz stava (3) i (4) ovog ĉlana, investitor je duţan obavijestiti nadleţni organ, podnijeti dokaze o otklanjanju nedostataka i zahtijevati ponovni tehniĉki pregled. (6) U ponovnom tehniĉkom pregledu, koji moţe obaviti i jedan ĉlan komisije, pregledaju se samo oni radovi koje je trebalo popraviti ili doraditi, o ĉemu se saĉinjava zapisnik. Ako su svi nedostaci otklonjeni, nadleţni organ izdaje rješenje o odobrenju za upotrebu u roku od 7 dana od dostave zapisnika o ponovnom tehniĉkom pregledu. (7) Ukoliko se prilikom ponovnog tehniĉkog pregleda utvrdi i zapisniĉki konstatuje da nedostaci nisu otklonjeni, Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba u pismenoj formi obavještava investitora o novom roku za otklanjanje nedostataka i postupak se ponavlja. Ukoliko nedostaci nisu ponovo otklonjeni, donosi se rješenje o odbijanju izdavanja odobrenja za upotrebu i o tome obavještava nadleţna inspekcija. (8) Ako se tehniĉkim pregledom utvrdi i zapisniĉki konstatuje da se nedostaci na graĊevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost graĊevine, ţivot ili zdravlje ljudi, okolicu, saobraćaj ili susjedne objekte, Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu i preporuĉit će nadleţnoj inspekciji da donese rješenje o uklanjanju graĊevine. (9) Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba je duţna poslati kopiju odobrenja za upotrebu sa zapisnikom komisije za tehniĉki pregled objekta, nadleţnoj inspekciji. (10) GraĊevina za koju je izdano odobrenje za upotrebu, odnosno rješenje o završenoj graĊevini, upisuje se u zemljišne knjige. Ĉlan 136. (Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu odbit će se: a) ako je graĊevina izgraĊena bez odobrenja za graĊenje, b) ako su tokom graĊenja izvršene izmjene i/ili dopune na graĊevini koje podlijeţu izmjeni i/ili dopuni odobrenja za graĊenje, a da prethodno nije zatraţena izmjena i/ili dopuna odobrenja kod Ministarstva, odnosno nadleţne općinske sluţbe, c) ako zahtjev podnese lice na koga nije izdato odobrenje za graĊenje, a da prethodno nije izvršena izmjena odobrenja za graĊenje u smislu promjene imena investitora. d) ako se po zapisniku o tehniĉkom pregledu u ostavljenom roku ne otklone nedostaci koji bitno utiĉu nastabilnost i sigurnost graĊevine, e) ako se po zapisniku o tehniĉkom pregledu utvrdi da se nedostaci na graĊevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost graĊevine, ţivot ili zdravlje ljudi, okolicu, saobraćaj ili susjedne objekte. (2) Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba će o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu obavijestiti nadleţnu inspekciju. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 49 Ĉlan 137. (Rješenje o završetku graĊevine) Rješenje o završetku graĊevine ili zahvata u prostoru za koje nije potrebno izdavanje odobrenja za graĊenje prema ĉlanu 111. ovog zakona, izdaje se u skladu sa Zakonom o upravnom postupku najkasnije u roku od 7 dana od dana dostavljanja pozitivne ocjene od strane nadleţne općinske sluţbe u skladu sa ĉlanom 133. stav (3) ovog Zakona. Ĉlan 138. (Odobrenje za probni rad) (1) Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba moţe na osnovu mišljenja komisije za tehniĉki pregled, za graĊevinu koja po svom tehnološkom procesu s obzirom na ugraĊene instalacije, opremu i postrojenje, zahtijevati probni rad, izdati odobrenje za probni rad. (2) Odobrenje za probni rad moţe se izdati samo pod uslovom da je komisija za tehniĉki pregled utvrdila da je graĊevina sagraĊena u skladu sa izdanim odobrenjem za graĊenje i da puštanje graĊevine u probni rad ne ugroţava ţivot i zdravlje ljudi, okolicu i susjedne graĊevine. (3) Probni rad graĊevine iz stava (1) ovog ĉlana moţe trajati najduţe 12 mjeseci, a izuzetno, u posebno sloţenim tehnološkim procesima, probni rad se moţe produţiti za još 12 mjeseci. Ĉlan 139. (Odobrenje za upotrebu kod promjene namjene graĊevine) (1) Prije poĉetka korištenja postojeće graĊevine kod promjene namjene potrebno je pribaviti odobrenje za upotrebu za novu namjenu. Za izdavanje odobrenja za upotrebu kod promjene namjene graĊevine shodno se primjenjuju ĉlanovi 130.do 136. ovog zakona. (2) Zahtjev za odobrenje za upotrebu kod promjene namjene graĊevine mora sadrţavati: a) kopiju urbanistiĉke saglasnosti za promjenu namjene, b) kopiju odobrenja za graĊenje koja obuhvata radove u vezi sa promjenom namjene, c) pisanu izjavu izvoĊaĉa o izvedenim radovima, d) izvještaj nadzora nad graĊenjem, sa potvrdom o kompletnosti radova u vezi sa promjenom namjene. (3) Izuzetno od odredaba stava (2) ovog ĉlana, umjesto dokumentacije koju izdaje ili o kojoj evidenciju vodi nadleţan organ za voĊenje postupka, zahtjev moţe sadrţavati dovoljno podataka na osnovu kojih je moguće potrebnu dokumentaciju pribaviti po sluţbenoj duţnosti. Ĉlan 140. (Ţalbeni postupak) (1) Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu, odnosno rješenja o završetku graĊevine nadleţne općinske sluţbe, stranka moţe izjaviti ţalbu Ministarstvu u roku od 15 dana. (2) Protiv rješenja Ministarstva stranka moţe izjaviti ţalbu Komisiji za drugostepeno rješavanje Vlade Kantona u roku od 15 dana. Ĉlan 141. (Bespravno graĊenje) (1) GraĊenje graĊevine bez odobrenja za graĊenje nije dozvoljeno. (2) Za graĊevinu koja se gradi ili je izgraĊena bez odobrenja za graĊenje ne smije se dati prikljuĉak na elektriĉnu mreţu, javni vodovod, kanalizaciju i drugu komunalnu infrastrukturu. DIO PETI - UPOTREBA I ODRŢAVANJE GRAĐEVINE Ĉlan 142. (Korištenje i odrţavanje graĊevine) (1) GraĊevina se moţe koristiti samo na naĉin koji je u skladu sa njenom namjenom. (2) Vlasnik graĊevine duţan je odrţavati graĊevinu na naĉin da se u predviĊenom vremenu njenog trajanja oĉuvaju tehniĉka svojstva bitna za graĊevinu definisana ovim zakonom, odnosno da se ne dozvoli narušavanje njenih spomeniĉkih svojstava, ako se radi o nacionalnom spomeniku, odnosno ako je ta graĊevina uvrštena u popis graĊevina kulturnohistorijske baštine. (3) U sluĉaju oštećenja graĊevine koje ugroţava stabilnost same graĊevine ili njenog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne graĊevine ili ljudsko zdravlje, vlasnik graĊevine duţan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaĉiti graĊevinu kao opasnu do otklanjanja opasnosti. Broj 1 – strana 50 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. (4) Za graĊevine sa više vlasnika svi suvlasnici i vlasnici posebnih dijelova graĊevine snose po principu objektivne odgovornosti solidarno nastalu štetu trećim licima i ne mogu pojedinaĉno preduzimati zamjene i popravak zajedniĉkih dijelova i ureĊaja zgrade suprotno odredbama Zakona o upravljanju i odrţavanju stambenih i stambeno-poslovnih zgrada u Zeniĉko-dobojskom kantonu. (5) Fasade, krovovi objekata kao i oluĉne vertikale i slivnici zgrada u svim urbanim gradski podruĉjima moraju se urediti u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, uz prethodno dobivenu saglasnost nadeţne općinske sluţbe, a finansiranje navedenih fasaderskih radova pada na teret vlasnika odnosno suvlasnika objekata, stanova i poslovnih prostora u zgradama kolektivnog stanovanja, primjenom odredbi Zakona o upravljanju i odrţavanju stambenih i stambeno-poslovnih zgrada. (6) Svi vlasnici ili suvlasnici koji ne postupe u skladu sa odredbama stava (5) ovog ĉlana, a ĉiji objekti ugroţavaju sigurnost i zdravlje ljudi, ĉine prekršaj iz ĉlana 184. stav (1) alineja b. ovog zakona. Ĉlan 143. (Uklanjanje graĊevine) (1) Vlasnik graĊevine moţe pristupiti uklanjanju graĊevine ili njenog dijela, ako se ne radi o uklanjanju na osnovu inspekcijskog rješenja, samo na osnovu odobrenja za uklanjanje. (2) Odobrenje za uklanjanje izdaje Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba na zahtjev vlasnika graĊevine. (3) Uz zahtjev za uklanjanje graĊevine vlasnik prilaţe: a) kopiju katastarskog plana sa podacima o korisnicima predmetne i susjednih parcela, b) dokaz o pravu vlasništva graĊevine, c) tri primjerka projekta uklanjanja graĊevine, d) saglasnosti nadleţnih institucija ili drugih pravnih lica za uklanjanje ako se tim uklanjanjem moţe ugroziti javni interes (zaštita spomenika kulture, zaštita komunalnih i drugih instalacija i dr.) materijalna dobra, ţivot i zdravlje ljudi, okolica, e) procjena uticaja na okolicu u skladu sa posebnim zakonom ili odgovarajuća okolinska dozvola, f) dokaz o uplati administrativne takse. (4) Projekat uklanjanja graĊevine sadrţi: a) tehniĉki opis naĉina uklanjanja graĊevine, postupka s graĊevinskim otpadom i opis konaĉnog ureĊenja parcele, b) sve potrebne nacrte graĊevine, ukljuĉujući planove i šeme za uklanjanje po fazama, proraĉune stabilnosti konstrukcije ili njenih dijelova tokom uklanjanja, odnosno demontaţe, c) tehniĉka rješenja osiguranja stabilnosti okolnih objekata i zemljišta, d) elaborat zaštite na radu prilikom uklanjanja graĊevine, e) elaborat o mjerama za otklanjanje i smanjenje uticaja na okolicu prilikom uklanjanja, f) plan upravljanja graĊevinskim otpadom. (5) Projekat uklanjanja mogu da rade lica ovlaštena za izradu tehniĉke dokumentacije. (6) Kod uklanjanja graĊevine ili njenog dijela struĉni nadzor za te radove je obavezan. Ĉlan 144. (Postupak izdavanja odobrenja za uklanjanje) (1) U postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje graĊevine primjenjuje se Zakon o upravnom postupku. Stranka u postupku je vlasnik graĊevine a zainteresirana strana, pored općine, moţe biti i vlasnik (1) ili zakupac nekretnine koja neposredno graniĉi sa graĊevinom (parcelom) za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje. (2) Odobrenje za uklanjanje je upravni akt koji izdaje nadleţni organ u roku od 30 dana od dana prijema potpunog zahtjeva, ako se utvrdi da su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom. (3) Kada nadleţni organ utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje, duţan je o tome pismeno izvijestiti podnosioca zahtjeva, najkasnije u roku od 10 dana od dana podnošenja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni. (4) Ukoliko podnosilac zahtjeva u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pismene obavijesti ne ispuni sve uslove ili pismeno ne obavijesti Ministarstvo, odnosno nadleţnu općinsku sluţbu o nemogućnosti ispunjavanja potrebnih uslova u zadanom roku, Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba će zakljuĉkom odbaciti zahtjev. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 51 (5) Prije izdavanja odobrenja, Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba je duţna da izvrši uvid na licu mjesta, zajedno sa nadleţnim inspektorom i da provjeri saglasnost postavki iz projekta za uklanjanje sa stvarnim stanjem, da utvrdi eventualne rizike koji bi se mogli pojaviti prilikom uklanjanja, te da ustanovi mogući uticaj na zainteresirane strane. O svim zapaţanjima se pravi sluţbena zabilješka i ulaţe u spis. Ĉlan 145. (Sadrţaj odobrenja za uklanjanje) (1) Rješenje o odobrenju za uklanjanje graĊevine sadrţi: a) podatke o stranci kojoj se izdaje odobrenje (naziv, odnosno ime sa sjedištem odnosno adresom), b) podatke o graĊevini za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti graĊevine, sa oznakom lokacije (katastarske parcele), c) naziv projekta sa nazivom pravnog lica koje je izradilo projekat uklanjanja, d) izjavu u dispozitivu rješenja da je projekat uklanjanja sastavni dio odobrenja, e) period za koji odobrenje vaţi, f) obavezu stranke da prijavi poĉetak izvoĊenja radova Ministarstvu, odnosno nadleţnoj općinskoj sluţbi koji izdaje odobrenje i nadleţnoj inspekciji osam dana prije otpoĉinjanja radova, g) druge podatke od znaĉaja za specifiĉnu lokaciju i graĊevinu. (2) Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba duţan je poslati kopiju odobrenja za uklanjanje nadleţnoj inspekciji. (3) Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za graĊenje, duţno je kopiju odobrenja dostaviti nadleţnoj inspekciji u općini na ĉijoj se teritoriji gradi graĊevina. (4) Projekat uklanjanja je sastavni dio odobrenja za uklanjanje, što na projektu mora biti naznaĉeno i ovjereno potpisom sluţbenika i peĉatom Ministarstva, odnosno nadleţne općinske sluţbe koja je izdala to odobrenje. Ĉlan 146. (Ţalbeni postupak) (1) Protiv rješenja općinske sluţbe za prostorno ureĊenje u postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje, stranka moţe izjaviti ţalbu Ministarstvu u roku od 15 dana. (2) Protiv rješenja Ministarstva donesenog u postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje stranka moţe izjaviti ţalbu Komisiji za drugostepeno rješavanje Vlade Kantona u roku od 15 dana. Ĉlan 147. (Uklanjanje graĊevine zbog fiziĉke dotrajalosti ili oštećenja) (1) Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba po sluţbenoj duţnosti, a na prijedlog nadleţnog inspektora, rješenjem odreĊuje uklanjanje graĊevine ili dijela graĊevine za koje se utvrdi da zbog fiziĉke dotrajalosti, elementarnih nepogoda ili ratnih dejstava i većih oštećenja ne moţe dalje da sluţi svojoj namjeni ili da predstavlja opasnost po ţivot ili zdravlje ljudi, okolne objekte i saobraćaj, kao i uslove i mjere koje je potrebno sprovesti, odnosno obezbijediti pri uklanjanju graĊevine ili dijela graĊevine. (2) Postupak iz stava (1) smatra se hitnim. Stranka u postupku je vlasnik graĊevine iz stava (1) ovog ĉlana, a zainteresovana strana je nadleţni inspektor. (3) Ţalba protiv rješenja iz stava (1) ovog ĉlana ne odlaţe izvršenje rješenja. Ţalbu podnosi vlasnik ili drugi zakoniti korisnik graĊevine Ministarstvu, odnosno Komisiji za drugostepeno upravno rješavanje Vlade Kantona, u roku od 15 dana. (4) Organizacija uklanjanja i pripadajući troškovi su obaveza vlasnika graĊevine. Ukoliko je vlasnik nepoznat ili odsutan, onda organizaciju i troškove preuzima Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba. Vlasnici takvih graĊevina nemaju pravo na naknadu štete zbog uklanjanja. (5) Ako se u postupku donošenja rješenja o uklanjanju graĊevine ili dijela graĊevine utvrdi da se opasnost po ţivot ili zdravlje ljudi, okolne graĊevine i saobraćaj moţe ukloniti i rekonstrukcijom graĊevine ili njenog dijela, na zahtjev vlasnika moţe se prema odredbama ovog zakona odobriti rekonstrukcija graĊevine ili njenog dijela, pod uslovom da se izvede u roku koji odredi Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba. DIO ŠESTI - NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA I INSPEKCIJSKI NADZOR Ĉlan 148. (Opći principi) (1) Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo. Broj 1 – strana 52 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. (2) Inspekcijski nadzor nad provoĊenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavlja urbanistiĉko-graĊevinska inspekcija. (3) Poslove urbanistiĉke inspekcije u oblasti planiranja obavlja urbanistiĉki inspektor. (4) Poslove graĊevinske inspekcije u oblasti graĊenja obavlja graĊevinski inspektor. (5) Subjekt nadzora je duţan postupiti po rješenju urbanistiĉko- graĊevinskog inspektora. Ĉlan 149. (Urbanistiĉko - graĊevinski inspektori) (1) Za kantonalnog i općinskog urbanistiĉkog inspektora postavlja se diplomirani inţenjer arhitektonske ili graĊevinske struke struke sa 5 godina radnog iskustva u struci nakon ploţenoj struĉnog ispita propisanim ĉlanom 99. ovog zakona, od ĉega najmanje 3 godine na poslovima prostornog planiranja. (2) Za kantonalnog i općinskog graĊevinskog inspektora postavlja se diplomirani inţenjer arhitektonske ili graĊevinske struke struke sa 5 godina radnog iskustva u struci nakon ploţenoj struĉnog ispita propisanim ĉlanom 99. ovog zakona. Ĉlan 150. (Obuhvat inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijskim nadzorom, prema ovom zakonu, obavlja se kontrola nad radom subjekata prostornog planiranja i ureĊenja, sudionika projektovanja i graĊenja, subjekata i sudionika korištenja, odrţavanja i uklanjanja graĊevina, kontrola dokumentacije o kvalitetu materijala i proizvoda koji se ugraĊuju u graĊevine. (2) Pri izvršenju obaveza iz stava (1) ovog ĉlana, kontroliše se izrada prostorno planske dokumentacije, usklaĊenosti planova uţeg podruĉja sa planom šireg podruĉja, usaglašenosti lokacijske informacije odnosno urbanistiĉke saglasnosti sa detaljnim planskim dokumentom ili planom šireg podruĉja, nadzor nad radom sudionika u graĊenju, korištenju, odrţavanju i uklanjanju graĊevine, i kontrola kvaliteta materijala graĊevinskih proizvoda. (3) Svoju obavezu inspekcija vrši kroz inspekcijski nadzor. (4) U izvršenju poslova inspekcijskog nadzora mogu se, angaţovati ovlaštene institucije koje su specijalizovane za pojedina tehniĉka podruĉja, naroĉito s obzirom na ispitivanje i ocjenu kvaliteta. Ĉlan 151. (Preventivno djelovanje inspekcije) (1) S ciljem suzbijanja bespravnog korištenja zemljišta, odnosno graĊenja i drugih zahvata u prostoru, nadleţna inspekcija je duţna da djeluje u skladu sa zakonom. (2) Lokalni organi (mjesne zajednice, sluţba civilne zaštite) planirat će javne tribine sa ciljem informisanja o procesu zakonitog graĊenja, davanja konkretnih savjeta i podsticanja poštivanja propisa, u saradnji sa nadleţnim inspektorom. Ĉlan 152. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor obavlja se po sluţbenoj duţnosti i po nalogu izdatom od strane ovlaštenog lica nadleţne inspekcije, u skladu sa zakonom. (2) Subjekti, sudionici, aktivnosti i rezultati u oblasti prostornog planiranja i ureĊenja, kao i provoĊenja planskih dokumenata se kontrolišu redovnim pregledima u procesu izrade i provoĊenja planskih dokumenata. (3) Subjekti i sudionici u oblasti projektovanja, izgradnje graĊevine i vršenja drugih zahvata u prostoru, se kontrolišu redovnim inspekcijskim nadzorom i na zahtjev drugog nadleţnog organa ili ovlaštenog sudionika, odnosno zainteresovane strane u tom procesu. (4) Uĉesnici u graĊenju, vlasnik odnosno korisnik graĊevine duţni su nadleţnom inspektoru omogućiti provoĊenje nadzora te dati na uvid svu dokumentaciju, omogućiti pregled graĊevine i proizvoda kao i obavljanje drugih radnji u vezi sa nadzorom. (5) Kod kompleksnih i obimnih graĊevina, ovlašteno lice nadleţne inspekcije formira tim inspektora razliĉitih specijalnosti koji će timski vršiti preglede na gradilištu. Ĉlan 153. (Nadleţnosti inspektora) (1) Kantonalni inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: a) izradom planskih dokumenata koje donosi Skupština Kantona i dokumenata za koje Ministarstvo daje svoju saglasnost prije njihovog usvajanja, b) ostvarivanjem i provedbom Prostornog plana Kantona i Prostornog plana podruĉja posebnih obiljeţja Kantona, c) struĉnom ocjenom na osnovu koje se donose urbanistiĉko-tehniĉki uslovi za graĊevine za koje je nadleţno Ministarstvo, ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 53 d) usaglašenošću lokacijske informacije odnosno urbanistiĉke saglasnosti sa planskim dokumentima i struĉnom ocjenom za graĊevine za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku informaciju odnosno urbanistiĉku saglasnost, e) primjenom urbanistiĉko-tehniĉkih graĊevinskih normativa i propisa, f) izgradnjom i korištenjem graĊevina i drugih zahvata u prostoru za koje odobrenje za graĊenje izdaje Ministarstvo, g) kvalitetom ugraĊenih graĊevinskih materijala, poluproizvoda i proizvoda u graĊevinama i zahvatima u prostoru iz svoje nadleţnosti. (2) Općinski inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: a) izradom planskih dokumenata na nivou općine, b) ostvarivanjem i provoĊenjem planskih dokumenata na nivou općine, c) struĉnom ocjenom na osnovu koje se donose urbanistiĉko-tehniĉki uslovi za graĊevine za koje je nadleţna općinska sluţba; d) usaglašenosti lokacijske informacije odnosno urbanistiĉke saglasnosti sa planskim dokumentima i struĉnom ocjenom, za graĊevine za koje je nadleţna općinska sluţba, e) primjenom urbanistiĉko-tehniĉkih graĊevinskih normativa i propisa; f) izgradnjom i korištenjem graĊevina i drugih zahvata u prostoru za koje odobrenje za graĊenje nadleţna općinska sluţba, g) kvalitetom ugraĊenih graĊevinskih materijala, poluproizvoda i proizvoda u graĊevinama i zahvatima uprostoru iz svoje nadleţnosti. Ĉlan 154. (Prava i duţnosti inspektora u oblasti prostornog planiranja, ureĊenja i provoĊenja planskih dokumenata) (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja, ureĊenja i provoĊenja planskih dokumenata inspektor ima pravo i duţnost: a) narediti obustavu izrade i donošenja planskih dokumenata ako se obavlja protivno odredbama ovog zakona i drugih propisa, te utvrditi rok za otklanjanje tih nepravilnosti, b) zabraniti provoĊenje planskog dokumenta koji nije u skladu sa odredbama ovog zakona i kantonalnih propisa za njegovo provoĊenje, ili je njegovo donošenje bilo u suprotnosti sa zakonom i drugim propisima, te o tome obavijestiti donosioca plana, c) narediti obustavu svake aktivnosti koja se obavlja protivno propisima o zaštiti kulturno-historijskog nasljeĊa, te urbanog standarda, d) narediti obustavu provoĊenja planskog dokumenta ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta u skladu sa tim planom ugroţavaju ili pogoršavaju uslovi na odreĊenom podruĉju, e) prijaviti sluĉaj povrede zakona i propisa od strane subjekata prostornog planiranja Ministarstvu, odnosno nadleţnoj općinskoj sluţbi za prostorno planiranje. f) proglasiti ništavim dokument lokacijske informacije odnosno urbanistiĉke saglasnosti ako utvrdi da nisu izdani u skladu s ovim zakonom, odnosno da nisu u saglasnosti sa odgovarajućim planskim dokumentom, g) narediti da se otklone u odreĊenom roku utvrĊene nepravilnosti u primjeni ovoga zakona i kantonalnih propisa za njegovo provoĊenje, ako u odredbama taĉaka a) do d) ovog ĉlana nisu odreĊene druge mjere. (2) Inspektor moţe izdati odgovarajući prekršajni nalog, odnosno zahtjev za pokretanje kriviĉnog prekršajnog postupka zbog povrede odredbi ovog zakona u vezi sa prostornim planiranjem i ureĊenjem i provoĊenjem planskih dokumenata prema fiziĉkim licima, pravnim licima i njihovim odgovornim licima, drugim odgovornim licima i neposrednim izvršiocima tih kriviĉnih i prekršajnih postupaka. Ĉlan 155. (Prava i duţnosti inspektora u oblasti graĊenja, upotrebe, odrţavanja i uklanjanja graĊevine) (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti graĊenja, upotrebe, odrţavanja i uklanjanja graĊevine, inspektor ima pravo i duţnost sudionicima u graĊenju: a) narediti otklanjanje nepravilnosti, b) narediti obustavu graĊenja, c) narediti uklanjanje graĊevine, d) narediti zabranu upotrebe. (2) Inspektor moţe izdati odgovarajući prekršajni nalog, odnosno zahtjev za pokretanje kriviĉnog i prekršajnog postupka zbog povrede odredbi ovog zakona u vezi sa graĊenjem, upotrebom, odrţavanjem i uklanjanjem graĊevine, prema svim fiziĉkim licima, pravnim licima, njihovim odgovornim licima i neposrednim izvršiocima tih kriviĉnih i prekršajnih postupaka. Broj 1 – strana 54 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. Ĉlan 156. (Otklanjanje nepravilnosti) (1) U provoĊenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i duţnost sudionicima u graĊenju rješenjem narediti da u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi. (2) U provoĊenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i duţnost rješenjem narediti vlasniku postojeće graĊevine, odnosno investitoru da otkloni nedostatke na graĊevini koji su nastali ili su uoĉeni tokom njenog korištenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti pouzdanost graĊevine, susjednih graĊevina, ţivot i zdravlje ljudi, okolicu i nesmetan pristup osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima. (3) U provoĊenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i duţnost da rješenjem naredi obustavu upotrebe graĊevine, ukoliko za nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad, odnosno odobrenje za upotrebu, ili je istekao rok odobrenja. Ĉlan 157. (Obustava graĊenja) (1) Inspektor ima pravo i duţnost rješenjem narediti obustavu daljeg graĊenja, odnosno izvoĊenja pojedinih radova: a) ako se graĊevina gradi ili rekonstruiše protivno odobrenju za graĊenje, odnosno protivno lokacijskoj informaciji ili urbanistiĉkoj saglasnosti za graĊevine za koje nije potrebno odobrenje za graĊenje, te odrediti primjereni rok za usklaĊivanje izvedenog stanja s odobrenim projektom graĊevine, odnosno za dobivanje izmijenjenog ili dopunjenog odobrenja za graĊenje, odnosno izmijenjene i dopunjene urbanistiĉke saglasnosti za graĊevine za koje nije potrebno odobrenje za graĊenje, b) ako se nakon zakljuĉka kojim se dozvoljava obnova postupka za odobrenje za graĊenje nastavi sa izvoĊenjem radova, c) ako se graĊevina gradi, odnosno rekonstruiše, a da u roku odreĊenom rješenjem nisu otklonjeni utvrĊeni nedostaci, d) ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili izvoĊenju radova koji mogu ugroziti tehniĉka svojstva bitna za graĊevinu propisana ovim zakonom, te odrediti primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka, e) ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta na kojem se gradi ili samim graĊenjem mogu ugroziti ili pogoršati uslovi na odreĊenom podruĉju, f) ako utvrdi da se radovi izvode na naĉin da se ugroţava stabilnost susjednih graĊevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, saobraćajne površine, komunalne i druge instalacije, te narediti hitne mjere zaštite, g) ako utvrdi da radove izvodi ili vrši nadzor pravno ili fiziĉko lice koje nije registrovano za izvoĊenje ili nadzor te vrste radova, odnosno koje ne ispunjava posebne uslove propisane ovim zakonom, h) ako se ni nakon ponovljenih pokušaja za uspostavu kontakta s investitorom on ne pojavi na gradilištu na kojem su utvrĊene povrede propisa, i) ako postoji osnovana sumnja da je odobrenje za graĊenje izdato u suprotnosti vaţećom planskom dokumentacijom, sa urbanistiĉkom saglasnošću ili lokacijskom informacijom. (2) U sluĉajevima iz taĉaka b) do h) stava (1) ovog ĉlana inspektor će narediti na licu mjesta i zatvaranje gradilišta, odnosno graĊevine obiljeţavajući ga na propisani naĉin, posebnom oznakom, nakon ĉega investitor i izvoĊaĉ ne smiju nastaviti dalje graĊenje, odnosno izvoĊenje pojedinih radova. (3) Naĉin zatvaranja i oznaĉavanja zatvorenog gradilišta, odnosno graĊevine propisati će Ministarstvo posebnim pravilnikom. Ĉlan 158. (Uklanjanje graĊevine) (1) Inspektor ima pravo i duţnost rješenjem narediti investitoru da o svom trošku izvrši uklanjanje graĊevine ili njezinog dijela, ili otklanjanje posljedice izvršenih zahvata u prostoru i uspostavi prijašnje stanje: a) ako se graĊevina gradi, odnosno rekonstruiše ili je izgraĊena bez odobrenja za graĊenje ili se gradi odnosno rekonstruiše suprotno izdatom odobrenju za graĊenje, b) ako se gradi protivno odobrenju za graĊenje ili protivno lokacijskoj informaciji ili urbanistiĉkoj saglasnosti za graĊevine za koje nije potrebno odobrenje za graĊenje, a u odreĊenom roku se nije uskladilo izvedeno stanje s odobrenim projektom graĊevine, odnosno nije dobila izmjena ili dopuna odobrenja za graĊenje, odnosno izmjena ili dopuna urbanistiĉke saglasnosti, c) ako se tokom graĊenja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugroţena stabilnost graĊevine ili ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 55 stabilnost okolnih graĊevina ili su na drugi naĉin ugroţeni ţivoti ljudi ili okolica, inspektor će narediti, kada je to potrebno, i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga, d) ako utvrdi da je uslijed dotrajalosti ili većih oštećenja postojeće graĊevine neposredno ugroţena stabilnost graĊevine ili njezinog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne graĊevine i ţivot ljudi, a ta se opasnost ne moţe na drugi naĉin otkloniti, kada inspektor nareĊuje i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga (podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.), e) ako se u skladu sa ovim zakonom ne uklone privremene graĊevine izgraĊene na gradilištu u okviru pripremnih radova, kao i privremene graĊevine iz ĉlana 124. ovog zakona (2) U sluĉajevima iz taĉaka a), b), c) i d) stava (1) ovog ĉlana inspektor će prije donošenja rješenja na licu mjesta izvršiti zatvaranje gradilišta, odnosno graĊevine, obiljeţavajući ga na propisani naĉin. (3) Ako se graĊevina iz taĉke d) stava (1) ovog ĉlana nalazi u naseljima ili dijelovima naselja, koja su upisana u registru spomenika kulture kao urbanistiĉka cjelina, ili je graĊevina spomenik kulture ili se nalazi na zaštićenom dijelu prirode, rješenje o uklanjanju ne moţe se donijeti bez saglasnosti Ministarstva, odnosno institucije nadleţne za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Postupak davanja saglasnosti Ministarstva, odnosno institucije nadleţne za zaštitu kulturne i prirodne baštine je hitan. (4) Ako u sluĉajevima iz stava (1) ovog ĉlana investitor, odnosno vlasnik ne postupi po rješenju inspektora o uklanjanju graĊevine ili njenog dijela, rješenje će se izvršiti pomoću drugog lica na trošak investitora, odnosno vlasnika. (5) Naĉin izvršenja rješenja i druge uslove izvršenja uklanjanja graĊevine rješenjem odreĊuje inspektor. (6) Kantonalna uprava za inspekcijske poslove za objekte iz svoje nadleţnosti, odnosno nadleţna općinska sluţba duţni su shodno Zakonu o javnim nabavkama BiH izvršiti izbor pravnog lica iz stava (4) ovog ĉlana, ĉije usluge će se koristiti za izvršenje rješenja graĊevinske inspekcije. (7) Sredstva za troškove izvršenja inspekcijskog rješenja putem pravnog lica registrovanog za poslove graĊenja, obezbjeĊuju se iz kantonalnog, odnosno općinskog budţeta do naplate od investitora. Ĉlan 159. (Zabrana upotrebe) (1) Inspektor ima pravo i duţnost rješenjem narediti zabranu upotrebe graĊevine ili njenog dijela u sluĉaju: a) da nije pribavljeno odobrenje za upotrebu za graĊevinu ili njen dio, odnosno rješenje o završetku graĊevine, b) ukoliko je upotreba graĊevine opasna po ţivot i zdravlje ljudi, c) ukoliko za nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad ili je rok za probni rad istekao a da nije dobiveno odobrenje za upotrebu, d) ukoliko postoji osnovana sumnja da je graĊevina dobila upotrebnu dozvolu na osnovu pozitivnog mišljenja komisije za tehniĉki pregled, a koji nije bio obavljen u skladu sa ĉlanom 132. stav (1) ovog zakona. (2) U sluĉajevima iz stava (1) ovog ĉlana inspektor će izvršiti zatvaranje graĊevine obiljeţavajući ga na naĉin propisan pravilnikom kojeg će donijeti Ministar. Ĉlan 160. (Mjere nareĊene zapisnikom) (1) Inspektor moţe zapisnikom narediti izvršenje potrebnih mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti po ţivot i zdravlje ljudi i po imovinu i u drugim hitnim sluĉajevima za koje smatra da su opravdani. (2) Rok za izvršenje nareĊenih mjera poĉinje teći od dana uruĉenja zapisnika. (3) Inspektor je duţan izdati i dostaviti subjektu nadzora pisano rješenje o nareĊenim mjerama u roku od tri dana od dana kada je zapisnikom nareĊeno izvršenje mjera. Ĉlan 161. (Nepoznat investitor) (1) Ako inspektor utvrdi da se graĊenje vrši suprotno planskom dokumentu, protivno odredbama zakona, pri ĉemu je investitor nepoznat ili je nepoznato njegovo boravište, moţe donijeti rješenje i bez saslušanja investitora. Inspektor će odgovarajuće rješenje i zakljuĉak o dozvoli izvršenja oglasiti na oglasnoj ploĉi nadleţne inspekcije, a isto postaviti na graĊevini koja se gradi ili objektu kontrole. (2) Rok izvršenja mjera sadrţanih u aktima iz stava (1) ovog ĉlana kao i rok za ţalbu poĉinje teći od dana njihovog objavljivanja na oglasnoj ploĉi organa u kojem je organizovana inspekcija. Broj 1 – strana 56 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. (3) Inspektor moţe investitoru koji je nepoznat ili nepoznatog boravišta ostaviti pismeni poziv za saslušanje na graĊevini koja se gradi. (4) Ukoliko se, uprkos poduzetim mjerama iz stavova (1) i (3) ovog ĉlana ne moţe stupiti u kontakt sa nepoznatim investitorom, a to bitno utjeĉe na dalji razvoj nezakonitog graĊenja, inspektor je ovlašten da zatvori gradilište. (5) U sluĉaju više investitora, suvlasnika, suposjednika ili nepoznatih vlasnika, svi su solidarno i pojedinaĉno odgovorni za izvršenje akata donesenih po postupanju inspektora, isto vaţi i u sluĉaju spornog vlasniĉkog odnosa odnosno sudskog spora nad vlasništvomsuvlasništvom ili posjedništvom odnosno suposjedništvom objekata ili graĊevina, za primjenu odredbi ovog zakona. Ĉlan 162. (Rekonstrukcija graĊevine registrovane kao spomenik kulture) (1) U sluĉaju rekonstrukcije bez odobrenja za graĊenje graĊevine koja je registrovana kao spomenik kulture, inspektor ima pravo i duţnost na licu mjesta rješenjem narediti obustavu daljeg graĊenja, odnosno izvoĊenja pojedinih radova, te narediti uspostavu prijašnjeg stanja odnosno popravak graĊevine. Inspektor ujedno nareĊuje zatvaranje gradilišta i vrši njegovo obiljeţavanje posebnom oznakom, kao i hitne mjere osiguranja ukoliko je to potrebno. (2) Rješenjem iz stava (1) ovog ĉlana ujedno se nareĊuje investitoru da u roku od 3 dana, od institucije nadleţne za zaštitu kulturne i prirodne baštine, zatraţi odreĊivanje naĉina uspostave prijašnjeg stanja, odnosno popravak graĊevine. (3) O sluĉaju iz stava (1) ovog ĉlana inspektor je duţan obavijestiti instituciju nadleţnu za zaštitu kulturne i prirodne baštine i nadleţnu policijsku upravu. (4) Institucija nadleţna za zaštitu kulturne i prirodne baštine duţna je nalaz i mišljenje o uspostavi prijašnjeg stanja, odnosno popravku spomenika kulture dostaviti nadleţnom inspektoru. Ĉlan 163. (Ţalba na rješenje inspektora) (1) U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. (2) Na rješenje kantonalnog i općinskog inspektora iz stava (1) ovog ĉlana moţe se izjaviti ţalba u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Ţalba ne odlaţe izvršenje rješenja. (3) Ţalba se podnosi Ministarstvu. Ĉlan 164. (Obaveze inspektora) Ukoliko inspektor smatra da rješenje o urbanistiĉkoj saglasnosti, odnosno o odobrenju za graĊenje sadrţi nepravilnosti koje su zakonom predviĊene kao razlog ništavosti, duţan je obavijestiti Ministarstvo, odnosno nadleţnu općinsku sluţbu o postojanju razloga za proglašavanja rješenja ništavnim. DIO SEDMI - KAZNENE ODREDBE POGLAVLJE I. KRIVIĈNA DJELA Ĉlan 165. (1) Sluţbeno lice u Ministarstvu, odnosno nadleţnoj općinskoj sluţbi koje vodi postupak izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanistiĉke saglasnosti i donosi rješenje suprotno vaţećim planskim dokumentima i/ili uslovima propisanim ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine (ĉlan 66. stav (1) i ĉlan 69. stavovi (1) i (3)). (2) Sluţbeno lice u nadleţnoj općinskoj sluţbi, koje priprema mišljenje u postupku izdavanja urbanistiĉke saglasnosti iz nadleţnosti Ministarstva, suprotno planskim dokumentima i/ili uslovima propisanim ovim zakonom, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine (ĉlan 69. stav (2). (3) Sluţbeno lice u nadleţnoj općinskoj sluţbi koje priprema mišljenje u postupku izdavanja preduslova za odobravanje planirane promjene u prostoru iz nadleţnosti Ministarstva, suprotno vaţećem planskom dokumentu i/ili uslovima propisanim ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona, kaznit će se kaznom zatvora od u trajanju od tri mjeseca do tri godine (ĉlan 63. stav (2). (4) Odgovorno lice u pravnom licu koje ima svojstvo investitora kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do tri godine, ako bez odobrenja za graĊenje, suprotno planskom dokumentu, pristupi: a) izgradnji nove graĊevine (ĉlan 110. stav (1), b) rekonstrukciji, dogradnji ili nadogradnji postojeće graĊevine (ĉlan 114.) ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 57 (5) Za kriviĉna djela iz stava (4) ovog ĉlana kazniće se kaznom zatvora i fiziĉko lice u trajanju do jedne godine. POGLAVLJE II. PREKRŠAJI Ĉlan 166. (1) Novĉanom kaznom za prekršaj u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kazniće se pravno lice ako: a) ako postupi suprotno ĉlanu 16. stav (4) ovog zakona. b) obavlja poslove iz ĉlana 21. ovog zakona, a nije registrovano za tu djelatnost, c) ako kao nosilac izrade pristupi izradi ili izmjeni planskog dokumenta protivno ovom zakonu, propisima donesenih na osnovu ovog zakona, odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta i ne osigura usklaĊenost sa planskim dokumentom šireg podruĉja, (ĉlan 45. stavovi (5) i (6)). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu, novĉanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. Ĉlan 167. (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM kazniće se za prekršaj odgovorno lice u Ministarstvu, odnosno nadleţnoj općinskoj sluţbi ako: a) ako postupi suprotno odredbama ĉlana 27. stav (2) i (3), b) pristupi izradi, odnosno izmjeni planskog dokumenta, prije donošenja odluke o pristupanju izradi, odnosno izmjeni planskog dokumenta, (ĉlan 42. stav (1), c) izradu planskog dokumenta povjeri pravnom licu ili upravnoj organizaciji suprotno ĉlanu 45. d) ako ne omogući slobodan pristup i ne daje informacije o usvojenim planskim dokumentima, ako ne stavi planski dokument na stalni javni uvid kod nadleţnog organa,ili ako isti ne postavi na web-stranicu (ĉlan 48. stav (6) i (7), e) ne izda lokacijsku informaciju odnosno urbanistiĉku saglasnost, odobrenje za graĊenje, odobrenje za upotrebu ili rješenje o završetku graĊevine u propisanim rokovima, (ĉlan 62. stav (4), ĉlan 117. stav (2), ĉlan 135. i ĉlan 137.), f) izda lokacijsku informaciju odnosno urbanistiĉku saglasnost, odobrenje za graĊenje, odobrenje za upotrebu i rješenje o završetku graĊevina suprotno odredbama ovog zakona, odnosno izda te akte a da organ ili sluţba kojim rukovodi nije nadleţan za takve sluĉajeve, (ĉlan 66. stav (1) i (2) ,ĉlan 67., ĉlan 69., ĉlan 117., ĉlan 135. i ĉlan 137.), g) ne ĉuva tehniĉku dokumentaciju. (ĉlan 107., stav (5). Ĉlan 168. Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM kazniće se za prekršaj odgovorno lice u nadleţnoj općinskoj sluţbi ako ne postupi po odredbi ĉlana 54. stav (1). Ĉlan 169. (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kazniće se za prekršaj Javna preduzeća, agencije i druge subjekti ako ne postupe po odredbama ĉlana 54. stav (2) i (3). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i odgovorno lice u Javnom preduzeću, agenciji i drugim subjektima novĉanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. Ĉlan 170. (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice - investitor ako: a) projektovanje, reviziju projekta, nadzor ili graĊenje povjeri pravnom ili fiziĉkom licu koje nije registrovano za obavljanje tih djelatnosti, (ĉlan 93. stav (2), b) ne osigura struĉni nadzor nad graĊenjem, (ĉlan 93. stav (3), c) ne pribavi elaborat iskolĉenje graĊevine u propisanom roku, (ĉlan 93. stav (7), d) pristupi graĊenju bez odobrenja za graĊenje, ukoliko nije drugaĉije utvrĊeno odredbama ovog zakona, (ĉlan 110. stav (1) i ĉlan 113.), e) gradi protivno odobrenju za graĊenje, a nije osigurna izmjena i dopuna odobrenja za graĊenje, (ĉlan 121. stav (1)) f) koristi graĊevinu ili njezin dio bez odobrenja za upotrebu, (ĉlan 130. Stav (1) Broj 1 – strana 58 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i fiziĉko lice novĉanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i odgovorno lice investitora kao pravnog lica novĉanom kaznom u iznosu od 300 do 1.500 KM. Ĉlan 171. (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 800 do 8.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice - investitor ako: a) ne prijavi poĉetak graĊenja u propisanom roku, (ĉlan 93. stav (8) b) u sluĉaju prekida radova ne osigura graĊevinu, susjedne graĊevine i površine, odnosno u odreĊenom roku, ponovo ne prijavi poĉetak radova, (ĉlan 93. stav (9) c) ne ukloni privremenu graĊevinu u odreĊenom roku, (ĉlan 124. stav (2) d) po završetku graĊenja ne dovede zemljište u stanje propisano ĉlanom 128. stav (4) (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i fiziĉko lice novĉanom kaznom u iznosu od 300 do 1.500 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i odgovorno lice investitora kao pravnog lica novĉanom kaznom u iznosu od 200 do 1.500 KM. Ĉlan 172. (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice – vlasnik ako ukloni graĊevinu bez odobrenja za uklanjanje, (ĉlan 143. stav (1)) (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i fiziĉko lice – vlasnik graĊevine novĉanom kaznom u iznosu od 200 do 1.000 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novĉanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 KM. Ĉlan 173. (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje gradi za nepoznatog kupca ako nadzor ne povjeri drugom pravnom licu registrovanom za obavljanje nadzora. (ĉlan 93. stav (4)) (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novĉanom kaznom u iznosu od 200 do 1.500 KM. (3) Novĉanom kaznom iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se u iznosu od 500 do 5.000 KM za prekršaj i fiziĉko lice koje gradi za nepoznatog kupca ako nadzor ne povjeri pravnom licu registrovanom za obavljanje nadzora (ĉlan 93. stav (4)). Ĉlan 174. (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje projektuje ako: a) nije registrovano za projektovanje, (ĉlan 94. stav (2), b) imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane uslove, (ĉlan 94. stav (5), (6) i (8)), c) izvedbeni projekat nije izraĊen u skladu s glavnim projektom, (ĉlan 103. stav (2), d) ne postupi po nalazu revidenta u odreĊenom roku, (ĉlan 108. stav (3) (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu – projektantu novĉanom kaznom u iznosu od 300 do 1.500 KM. (3) Za prekršaje iz taĉaka c) i d) stav (1) ovog ĉlana kaznit će se projektant, projektant voditelj i koordinator projekta novĉanom kaznom u iznosu od 200 do 1.000 KM. Ĉlan 175. (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit će se pravno lice ako ne postupi po usmenom ili pismenom nalogu ili naredbi nadleţnog inspektora (ĉlan 156., ĉlan 157. stav (1) ĉlan 158., ĉlan 159., ĉlan 160., ĉlan 161. i ĉlan 162.) (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 200 do 1.500 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i fiziĉko lice u iznosu od 300 do 2.000 KM. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 59 Ĉlan 176. Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj odgovorni revident i revident ako: a) obavi reviziju projekta, ako je u cijelosti ili djelimiĉno uĉestvovao u izradi projekta ili ako je taj projekat u cijelosti ili djelomiĉno izraĊen ili nostrificiran kod pravnog lica u kojem je zaposlen (ĉlan 95. stav (9), b) ne obavi reviziju u skladu sa ĉlanom 108. stav (1). Ĉlan 177. (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj izvoĊaĉ pravno lice ako: a) nije registrovan za graĊenje graĊevina i vršenja drugih zahvata u prostoru, (ĉlan 96. stav (1)) b) ne gradi u skladu s odobrenjem za graĊenje, (ĉlan 96. stav (6), taĉka a), c) radove ne izvodi tako da tehniĉka svojstva graĊevine odgovaraju utvrĊenim uslovima za odnosnu graĊevinu, (ĉlan 96. stav (6), taĉka c), d) ne ugraĊuje materijale, opremu i proizvode u skladu s standardima i normativima definisanim projektom, (ĉlan 96. stav (6) taĉka d), e) ne osigura dokaze o kvaliteti radova i ugraĊenih materijala proizvoda i opreme, (ĉlan 96. stav (6) taĉka e), f) ne poduzme mjere za sigurnost graĊevine, radova, opreme i materijala, za bezbjednost radnika, sigurnost susjednih graĊevina; (ĉlan 96. stav (6) taĉka f), g) ne obavijesti nadleţni organ kada u toku graĊenja ili izvoĊenja drugih zahvata u prostoru naiĊe na graĊevine koje mogu imati obiljeţje prirodnog ili kulturno-historijskog nasljeĊa i ne preduzme mjere zaštite nalazišta, (ĉlan 96. stav (6) taĉka g), h) ne uredi, ne opremi i stalno ne odrţava gradilište u skladu sa propisima, (ĉlan 96. stav (6) taĉka h), i) pristupi izvoĊenju radova bez odobrenja za graĊenje ili urbanistiĉke saglasnosti, odnosno lokacijske informacije (ĉlan 110. stav (1) i ĉlan 111. stav (2). (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i izvoĊaĉ fiziĉko lice novĉanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novĉanom kaznom u iznosu od 300 do 1.500 KM. (4) Za prekršaje iz stava (1) taĉke c) do g) ovog ĉlana kaznit će se i voditelj graĊenja odnosno pojedinih radova novĉanom kaznom u iznosu od 100 do 1.500 KM. Ĉlan 178. (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj izvoĊaĉ – pravno lice ako: a) ne vodi graĊevinski dnevnik i graĊevinsku knjigu. (ĉlan 96. stav (6) taĉka i), b) ne imenuje voditelja graĊenja ili voditelja pojedinih radova, odnosno ako imenuje voditelja graĊenja ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava propisane uslove, (ĉlan 96. stav (7), (8) i (9), c) ne uredi gradilište po završetku graĊenja, (ĉlan 128. stav (3), d) na gradilištu nema dokumentaciju iz ĉlana 129., (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se izvoĊaĉ fiziĉko lice novĉanom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novĉanom kaznom u iznosu od 200 do 1.500 KM. (4) Za prekršaje iz stava (1) taĉka b) do d) ovog ĉlana kaznit će se i voditelj graĊenja odnosno pojedinih radova novĉanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 KM. Ĉlan 179. (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje provodi nadzor nad graĊenjem ako: a) nije registrovano za obavljanje poslova nadzora, odnosno projektovanja i graĊenja, (ĉlan 97. stav (1) b) imenuje nadzornog inţenjera koji ne ispunjava propisane uslove, (ĉlan 97. stav (3) (2) Za prekršaje iz stava (1) taĉka a) i b) ovog ĉlana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novĉanom kaznom u iznosu od 300 do 1.500 KM. Broj 1 – strana 60 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. Ĉlan 180. Novĉanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj nadzorni inţenjer ako: a) u provoĊenju nadzora ne postupi u skladu sa ĉlanom 98. stav (1), b) ne obavijesti investitora o nepravilnostima uoĉenim tokom graĊenja, (ĉlan 98. stav (2). Ĉlan 181. Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj investitor i izvoĊaĉ ako nastave graĊenje odnosno izvoĊenje pojedinih radova nakon zatvaranja gradilišta odnosno graĊevine od strane inspekcije, (ĉlan 157. stav (2)). Ĉlan 182. Novĉanom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM kazniće se za prekršaj fiziĉko lice ako kao ĉlan komisije za tehniĉki pregled obavi tehniĉki pregled suprotno odredbama ovog zakona i drugih propisa, (ĉlan 132. stav (7). Ĉlan 183. (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice ako dozvoli prikljuĉenje bespravno izgraĊene graĊevine na elektriĉnu mreţu, javni vodovod, kanalizaciju i drugu komunalnu infrastrukturu, (ĉlan 141. stav (2). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novĉanom kaznom u iznosu od 300 do 1.500 KM. Ĉlan 184. (1)Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj vlasnik graĊevine pravno lice ako se: a) graĊevina koristi suprotno njenoj namjeni, (ĉlan 142. stav (1), b) ne odrţava graĊevina, (ĉlan 142. stav (2), (5), (6). (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se vlasnik graĊevine fiziĉko lice novĉanom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu koje je vlasnik graĊevine novĉanom kaznom od 200 do 1.500 KM. DIO OSMI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 185. (1) Planski dokumenti doneseni do dana stupanja na snagu ovog zakona kojima nije istekla vaţnost, smatraju se planskim dokumentima u smislu ovog zakona do isteka njihove vaţnosti, ili do donošenja planskih dokumenata, u skladu sa ovim zakonom. (2) Postupak izrade i donošenja planskih dokumenata zapoĉet prema odredbama ranije vaţećih propisa nastavit će se prema odredbama ovog zakona. Ĉlan 186. (1) Izuzetno, ako dokumenti iz ĉlana 69. stav (3) ovog zakona, propisani kao osnova za definisanje preduslova u urbanistiĉkoj saglasnosti nisu doneseni, ili ako je istekao period za koji su doneseni, Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba utvrdiće preduslove u urbanistiĉkoj saglasnosti na osnovu struĉne ocjene komisije koju imenuje Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće, ili struĉne ocjene nadleţnog kantonalnog ili općinskog organa. (2) Struĉna ocjena iz stava (1) ovog ĉlana sadrţi sve neophodne elemente za definisanje urbanistiĉkotehniĉkih i drugih uslova za planiranu promjenu u prostoru. (3) Komisiju iz stava (1) ovog ĉlana ĉini 5 ĉlanova koji se biraju i imaju iskustvo iz oblasti prostornog planiranja i urbanizma, arhitekture, graĊevinarstva, geologije, prava, kulture i dr. Izbor ĉlanova komisije izvršiće se putem javnog oglasa objavljenog u najmanje jednom dnevnom listu. (4) Provjeru ispunjavanja uslova iz stava (3) ovog ĉlana i sastavljanje liste kvalifikovanih struĉnih osoba sa koje će se izvršiti izbor ĉlanova komisije, vrši komisija koju imenuje odgovorno lice Ministarstva, odnosno nadleţne općinske sluţbe. Ĉlan 187. (1) Općine su duţne donijeti svoje prostorne planove najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do donošenja prostornih planova iz stava (1) ovog ĉlana, primjenjivat će se Prostorni plan Kantona za period 2009-2029. godine. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 61 (3) Na podruĉju općina, koje ne donesu prostorni plan u propisanom roku, ne mogu se izdavati rješenja o urbanistiĉkoj saglasnosti i odobrenja za graĊenje. Ĉlan 188. (Zapoĉeti postupci) (1) Ako je upravni postupak pokrenut pred Ministarstvom, odnosno nadleţnom općinskom sluţbom do dana stupanja na snagu ovog zakona, a do toga dana nije doneseno prvostepeno rješenje, ili je rješenje bilo poništeno i vraćeno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti prema odredbama ovog zakona. (2) Zahtjevi za legalizaciju bespravno izgraĊenih graĊevina podnijeti do 30.07.2013.godine, kao i zapoĉeti postupci legalizacije okonĉat će se po odredbama koje se odnose na legalizaciju iz Zakona o graĊenju („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj:1/05, 2/08, 15/09 i 13/11). (3) Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona moţe, na prijedlog Vlade Kantona, donijeti poseban propis kojim će se regulisati bespravna gradnja graĊevina na podruĉju Zeniĉko-dobojskog kantona. Ĉlan 189. (Donošenje podzakonskog akta) Ministarstvo će pravilnik iz ĉlana 157. stav (3) ovog zakona donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ĉlan 190. (Prestanak vaţenja zakona) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vaţi Zakon o prostornom ureĊenju („Sluţbene novine Zeniĉkodobojskog kantona“, broj: 2/04 i 2/08) i Zakon o graĊenju („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 1/05, 2/08, 15/09 i 13/11). Ĉlan 191. (Ravnopravnost spolova) Gramatiĉka terminologija u ovom zakonu podrazumijeva ukljuĉivanje oba spola. Ĉlan 192. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-27107/13 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 23.12.2013. godine Zenica Sretko Radišić, s.r. .............................................................................................. 2. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉkodobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 51. sjednici odrţanoj dana 30.12.2013. godine, donosi: ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Ĉlan 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom utvrĊuju se dozvoljeni nivoi buke, mjere zaštite od buke i naĉin mjerenja buke; graniĉni nivoi buke usklaĊeni sa namjenom prostora i dobu dana, tako da ne ugroţavaju ţivot i rad ljudi, a posebno njihovo zdravlje, nadzor nad provoĊenjem ovog zakona, kao i druga pitanja od znaĉaja za zaštitu od buke. Ĉlan 2. (Znaĉenje pojmova) Pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće znaĉenje: a) Buka, u smislu ovog zakona, je svaki zvuk ĉiji nivo prekoraĉuje najviše dozvoljene nivoe propisane ovim ili drugim zakonima s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave. b) Izvor buke, u smislu ovog zakona, smatra se svaki objekat sa sredstvima za rad i transport, ureĊajima i instalacijama, te buĉne aktivnosti ljudi i ţivotinja, Broj 1 – strana 62 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. kao i drugi objekti i radnje od kojih se širi zvuk, a koji prelazi dopuštene nivoe (u daljem tekstu: izvori buke). c) Vlasnik izvora buke u smislu ovog zakona je pravno ili fiziĉko lice odgovorno za nastanak buke. d) Imisija buke je ukupni nivo buke na mjestu prijema u okolini, koji je povezan sa štetnim uticajima. e) Emisija buke je nivo buke koju izvor predaje u okolni prostor. f) Prostor su svi otvoreni i zatvoreni prostori u naseljima i izvan naselja u kojima ljudi rade i borave, trajno ili povremeno radi edukacije, odmora, rekreacije i sliĉno. Ĉlan 3. (Izrazi, skraćenice i jedinice mjere) Izrazi, skraćenice i jedinice mjere, korišteni u ovom zakonu, imaju slijedeće znaĉenje: a) dB (Decibel)- 1/10 Bel(desetina Bel-a) - jedinica za mjerenje nivoa zvuka; b) dB (A) (Decibel A-skala)- meĊunarodna mjerna skala nivoa zvuka ili buke koja uzima u obzir razliĉitu osjetljivost ljudskog uha na raznim frekvencijama pri raznim nivoima buke. c) P0 = 20 Pa - 20 x 10 -6 Pa - nivo zvuĉnog pritiska na pragu ĉujnosti; d) I0 = 1 pW/m2 = 10 -12 W/m2 - nivo jaĉine zvuka; e) Leq dB(A) je srednja energetska vrijednost buke promjenljivog nivoa ekvivalentna buci kontinuiranog nivoa mjerenoj u trajanju od najmanje 15 minuta u periodima 06 do 22 sata (dan) i 22 do 06 sati (noć), odnosno 07 do 23 sata (dan) i 23 do 07 sati (noć). f) Ln dB (A) je nivo zvuĉnog pritiska koji je iznad navedenog u n% vremena od perioda u kojem se mjeri; g) L1 oznaĉava nivo buke koji je prekoraĉen 1% vremena, a najkraći period mjerenja je 15 minuta h) LAmaxT je najviši nivo buke u zatvorenim prostorima tokom mjerenja standarizirana na vrijeme odjeka 0,5 sekunda DIO DRUGI - NAJVIŠI NIVOI BUKE U dB (A) (decibel A-scale)I MJERE ZAŠTITE Ĉlan 4. (Nivoi buke) (1) Izvori buke ne smiju izazvati buku u okolnom prostoru koja prelazi nivoe utvrĊene ovim zakonom. (2) Najviše dozvoljeni nivoi buke, u smislu ovog zakona, utvrĊeni su u tabelama 1. 2. i 3., a korekcija nivoa izmjerene buke u Tabeli 4. Ĉlan 5. (Mjere zaštite od buke) Zaštita od buke ostvaruje se: a) Spreĉavanjem nastajanja buke, b) Kontrolom namjene prostora i prostornim rasporedom stvarnih i potencijalnih izvora buke u odnosu na prostore osjetljive na buku, što mora biti ukljuĉeno prije odreĊivanja i odobravanja novih namjena u prostoru i objektima svih namjena gdje borave ljudi. c) Smanjenjem broja izvora buke, d) Propisanom zvuĉnom izolacijom u skladu sa namjenom prostora kod novih objekata e) Praćenjem i kontrolom nivoa buke, f) Zabranom rada za sve namjene, odnosno izvore buke, koji izazivaju buku iznad graniĉnih nivoa, g) Otklanjanjem i smanjivanjem buke na dozvoljeni nivo, h) Ograniĉavanjem rada izvora buke tokom noći i u neradne dane, i) Izradom karata buke postojećih izvora buke i monitoringom, j) Izradom karata buke na osnovu modela za sve planirane promjene u prostoru koje mogu ugroziti, odnosno povećati nivo buke u ugroţenim prostorima prema odredbama ovog zakona i k) Uklanjanjem ili promjenom namjene objekta Ĉlan 6. (Osiguravanje zaštite od buke) (1) Zaštitu od buke osiguravaju nadleţni organi općine i Kantona. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 63 (2) Zaštitu od buke osiguravaju i vlasnici izvora buke. Ĉlan 7. (Vrijeme provoĊenja mjera zaštite od buke) (1) Zaštita od buke provodi se danonoćno. (2) U smislu ovog zakona u zimskom periodu dan traje od 06 do 22 sata, a noć od 22 do 06 sati, a u ljetnom periodu od 07 do 23 sata dan i od 23 do 07 sati noć. Ĉlan 8. (Karte buke) (1) Kantonalni i općinski organi uprave, nadleţni za poslove prostornog planiranja, u okviru svoje nadleţnosti, osiguravaju izradu karte buke za predviĊanje, biljeţenje i praćenje nivoa buke. (2) Karta buke je grafiĉki prikaz postojećih i planiranih nivoa buke i sastavni je dio planova prostornog ureĊenja. Poĉetnu kartu buke organ iz stava 1. je duţan izraditi u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona i aţurirati je svake tri godine. Ĉlan 9. (Grafiĉki prikaz buke) (1) U prostornom planu, urbanistiĉkom planu i provedbenom (regulacionom) planu odreĊuju se predviĊeni nivoi buke na kartama odgovarajuće razmjere, kao i ugroţene zone sa planovima zaštite, mjerama i rokovima. (2) Kod visokih stambenih zgrada ili drugih objekata uz obavezni trodimenzionalni prikaz (3D) modela terena i objekata potreban je i prikaz vertikalnog rasprostiranja buke. (3) PredviĊeni nivoi buke ne smiju preći najviše dopušteni nivo buke utvrĊen ovim zakonom, a u skladu sa planiranim sadrţajima i funkcijama u prostoru. Ĉlan 10. (Primjena mjera zaštite od buke u postupku izdavanja dozvola) (1) Za pogone i postrojenja za koje je propisana obaveza procjene uticaja na okoliš i za pogone i postrojenja koji mogu biti izgraĊeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, mjere zaštite od buke obuhvaćene su u studiji uticaja na okoliš, odnosno okolinskoj dozvoli u skladu sa tabelama 1. i 2. (2) Dozvoljeni nivoi buke na radnom mjestu u industriji, zanatstvu itd. kojoj su izloţeni radnici, reguliše se propisima o radu. Ĉlan 11. (Uslovi zaštite od buke) (1) Za pogone i postrojenja za koje nije potrebno pribavljanje okolinske dozvole, nadleţni organ će kod izdavanja urbanistiĉke saglasnosti propisati uslove zaštite od buke u skladu sa propisima o graĊenju i ovim zakonom. (2) Organ uprave nadleţan za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti ne moţe izdati odobrenje ako nisu ispunjeni uslovi zaštite od buke. Ĉlan 12. (Buka sa gradilišta) (1) Pravna i fiziĉka lica koja otvaraju gradilište, duţna su u planu ureĊenja gradilišta predvidjeti i primijeniti mjere za spreĉavanje širenja buke sa gradilišta iznad dozvoljenog nivoa. (2) Izuzetno, u odreĊenim sluĉajevima, kada nije moguće primjeniti mjere za spreĉavanje širenja buke sa gradilišta iznad dozvoljenih granica, fiziĉka i pravna lica duţna su u planu o ureĊenju gradilišta predvidjeti mjere kojima se zaštićuju radnici i graĊani i odrediti vrijeme izvoĊenja radova, uz prethodno mišljenje organa uprave nadleţnog za izdavanje odobrenja za graĊenje. Ĉlan 13. (Preispitivanje odobrenja za obavljanje djelatnosti) Ukoliko u postupku izdavanja odobrenja za upotrebu i odobrenja za obavljanje djelatnosti nije utvrĊivano ispunjavanje uslova zaštite od buke, na zahtjev nadleţne inspekcije, organ uprave koji je izdao odobrenje je duţan, u roku od 60 dana pokrenuti obnovu postupka, utvrditi ĉinjenice i zavisno od utvrĊenog stanja donijeti novo rješenje. Ĉlan 14. (Buka od saobraćaja i drugih izvora) (1) Zaštita od buke svih vrsta postojećeg saobraćaja uskladit će se sa nivoima buke utvrĊene ovim zakonom reguliranjem prometa, vremenskim ograniĉenjem, zebra-nom korištenja buĉnih prometnih sredstava, rekonstru-kcijom kolovoza ili traĉnica, izradom zvuĉnih barijera, uz poboljšanje zvuĉne izolacije prozora i fasada i dr. u roku od 10 godina od donošenja ovog zakona. (2) Kada nivo buke od saobraćaja poraste za više od 5 dB(A) u odnosu na prethodno utvrĊeno stanje vlasniku izvora buke nalaţe se poduzimanje hitnih mjera prije tog roka, a ne duţem od tri godine. Broj 1 – strana 64 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. (3) Za provoĊenje aktivnosti usklaĊivanja s dozvoljenim nivoima buke odgovorne su kantonalne institucije nadleţne za upravljanje saobraćajnom infrastrukturom i za reguliranje saobraćaja. Ĉlan 15. (Tehniĉke mjere) (1) Adekvatnu zvuĉnu izolaciju kao i druge tehniĉke mjere na novom objektu, u skladu sa potrebnom zvuĉnom zaštitom osigurava investitor objekta, u skladu sa Tabelom 1. (2) Zvuĉnu izolaciju na ranije izgraĊenim objektima, u sluĉaju kada se vanjska buka ne moţe smanjiti, odnosno u svim sluĉajevima kada prelazi propisane nivoe utvrĊene u tabeli 1. osigurava vlasnik novih izvora buke. (3) Ukoliko je, u cilju zaštite od prekomjerne buke ili novih izvora buke, potrebno ugraditi nove ili popraviti postojeće prozore, ugradnju odnosno opravku osigurava vlasnik izvora buke. (4) Kod novih objekata, izolacija prozora mora biti usklaĊena sa bukom okoline, a stacionirani izvori ne smiju u okolini prelaziti nivoe buke, propisane u tabeli 2. Vlasnik izvora buke koji nije proizvodio buku iznad dozvoljenog nivoa prije izgradnje novih objekata nije duţan snositi troškove zaštite od buke u novonastalim situacijama. (5) Nivo buke stacioniranih izvora na otvorenom prostoru mora biti niţi od dozvoljenih nivoa utvrĊenih u Tabeli 2. mjereno na udaljenosti od 5 metara od izvora, odnosno u skladu sa tabelom 1. u prostoru koji je ugroţen bukom tog izvora. Ĉlan 16. (Povremeni izvori buke) Povremeni izvori buke pojavljuju se rijetko, diskontinualno i pojedinaĉno (servisiranje opreme, ispuštanje pare, sakupljanje i odvoz komunalnog otpada, zvuĉno oglašavanje zvonima i elektroakustiĉnim ureĊajima i drugo). Dopušteni nivoi buke, za povremene izvore, izvan zgrade ne smiju biti veći od 70dB(A) danju i 55dB(A) noću. Ĉlan 17. (Buka od akustiĉnih ureĊaja u zatvorenom prostoru) (1) Korištenje akustiĉnih ureĊaja u zatvorenim prostorima dozvoljeno je pod uslovima da nivo buke ne prelazi Leq 80 dB(A). (2) Izuzetno, u diskotekama, nivo buke od korištenja akustiĉnih ureĊaja smije preći Leq 90 dB(A) u trajanju max 4 sata dnevno. (3) Ukoliko je nivo zvuka u ugroţenim prostorima iznad dopuštenih nivoa, utvrĊenih u Tabeli 1. korisnik izvora zvuka duţan je, na ureĊaj za pojaĉanje zvuka, ugraditi elektronski regulator (ureĊaj za ograniĉavanje nivoa zvuka-limiter) koji se zapeĉati i kojim se regulira jaĉina zvuka do nivoa dozvoljenog ovim zakonom, u svim sluĉajevima kada nivoi buke ometaju okolne korisnike. (4) Akustiĉni ureĊaji u ugostiteljskim objektima koji se nalaze u stambeno-poslovnim zgradama mogu se koristiti samo ako imaju elektronski regulator reguliran tako da nivo buke bude usklaĊen sa Tabelom 1. Ĉlan 18. (Buka od akustiĉnih ureĊaja u otvorenom prostoru) (1) Korištenje akustiĉnih ureĊaja (za emitovanje muzike i govora) na otvorenom prostoru dozvoljeno je ako nivo buke ne prelazi nivoe propisane u tabelama 1. i 2. i ako imaju ugraĊen ureĊaj za ograniĉavanje nivoa reprodukcije zvuka. (2) Radi zadovoljavanja potreba za odrţavanjem javnih skupova i organizovanja zabavnih i sportskih priredbi i drugih aktivnosti na otvorenom prostoru i kada postoji mogućnost prekoraĉenja dozvoljenih nivoa buke, nadleţni općinski organ će svojom odlukom odrediti mjesto odrţavanja i vrijeme trajanja navedenih aktivnosti. Ĉlan 19. (Prekoraĉenje propisanog nivoa buke) Prekoraĉenje najvišeg propisanog nivoa buke dozvoljeno je samo u sluĉaju otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i stanja koja bi mogla izazvati veće materijalne štete ili ugroţavaju zdravlje ljudi i njihove okoline, te u sluĉajevima iz ĉlana 12. stav 2. ovoga zakona. Ĉlan 20. (Zabrana obavljanja radova i djelatnosti) (1) Zabranjeno je obavljati radove, odnosno djelatnosti koje zbog prekomjerne buke, ukljuĉujući i emitovanje muzike, ometaju noćni mir i odmor u naseljenim mjestima, u vremenu od 22 do 06 sati u zimskom periodu i od 23 do 07 sati idućeg dana u ljetnom periodu. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 65 (2) Zabrana iz stava (1) ovog ĉlana ne odnosi se na obavljanje radova za uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda i stanja koja bi mogla izazvati veće materijalne štete, ili ugroziti zdravlje ljudi i njihove okoline. (3) Zabrana iz stava 1. ovog ĉlana ne odnosi se i na radove i djelatnosti koje se po prirodi svog tehnološkog procesa moraju obavljati neprekidno danju i noću, odnosno samo noću, a ne postoji tehniĉka ili druga mogućnost da se sprijeĉi širenje buke. DIO TREĆI - MJERENJE , MONITORING I EVIDENTIRANJE BUKE Ĉlan 21. (Ovlaštenje za mjerenje buke) (1) Mjerenje buke obavlja pravno lice ovlašteno za obavljanje te djelatnosti, a ima u stalnom radnom odnosu struĉno lice za mjerenje buke i opremu koja odgovara preporukama IEC 651 i 804 Type 1., i EN 60804 mjeraĉ zvuka sa integrisanjem i usrednjavanjem. (2) Ovlaštenje za obavljanje mjerenja buke daje Ministarstvo za prostorno ureĊenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline. (3) Kontrolna mjerenja radi utvrĊivanja nivoa buke mogu da vrše nadleţne inspekcije i policija. UreĊaji za mjerenje buke moraju da zadovoljavaju uslove iz stava 1. ovog ĉlana. Ĉlan 22. (Mjerenje buke na otvorenom prostoru) (1) Mjerenje nivoa buke na otvorenom prostoru vrši se tako da se mikrofon postavi 1,2 m do 2 m iznad tla. (2) Kod posebnih mjernih zadaća ili posebnih uslova na terenu (npr. zasjenjenje zidom, nagib terena, veliko prigušenje na tlu i sl.), mikrofon se moţe postaviti na visinu od 4 m iznad tla ili na mjestu gdje buka moţe ugroziti korisnike prostora. (3) Kod mjerenja buke u blizini zgrade, mikrofon se postavlja na udaljenost najmanje 3 m od reflektirajućih površina. (4) Kod mjerenja buke na fasadi zgrade, mikrofon se postavlja 0,5 m izvan zgrade, pribliţno na sredini otvorenog prozora bukom ugroţenog prostora. (5) Mjerenje se provodi u skladu sa BAS ISO 17025:2005. Ĉlan 23. ( Elaborat zaštite od buke) (1) Mjerenje se vrši radi praćenja i kontrolisanja uticaja buke na otvorenom prostoru. Za praćenje i kontrolisanje buke na otvorenom prostoru radi se elaborat buke. Elaborat buke se radi za nove, kao i za postojeće prostorno planske dokumente. (2) Elaborat buke sadrţi: 3D prikaz terena sa lokacijama: izvora buke ugroţenih objekata, mjernih mjesta, namjena prostora/objekata kao i svih elemenata koji utiĉu na prostiranje buke; Uticaj godišnjih doba i meteoroloških uvjeta, Prema vrsti izvora buke – stacionarni/pokretni, kontinuirani nivo, promjenljivi nivo, istaknuti tonovi, impulsna buka. Definiranje trajanja mjerenja, broj uzoraka i mjernih mjesta mjereno u 15 minuta, Kritiĉne sate mjerenja tokom dana i noći na osnovu predvidivog stanja i vrste buke u prostoru, kao i eventualnu potrebu za 24-satnim mjerenjem kod specifiĉnih izvora buke u vrijeme kad se pojavljuju. Prognozu potrebnih ponovnih mjerenja buke, period ponavljanja, mjesece u godini, klimatske uvjete i druge aspekte koji garantiraju pouzdano praćenje ometajućeg uticaja buke za planski period. (3) Izvještaj o rezultatima praćenja i kontroliranja buke mora sadrţavati: Kartu buke šire lokacije pod uticajem buke sa poloţajem taĉkastih, površinskih i linijskih izvora buke. Broj i vrijeme uzimanja uzoraka po jednom mjernom mjestu, te broj i poloţaj mjernih mjesta. Uzorke izmjerenog nivoa buke sa podacima: Leq dB(A), L1, LAmax tokom perioda mjerenja prikazani pojedinaĉno u periodu mjerenja i druge podatke, prema potrebi (istaknuti tonovi, impulsna buka, razliku dB(A)- dB(C), a dobivene na osnovu 15- minutnih mjerenja kontinuirano, kao i podatke o meteorološkim uvjetima (temperatura, relativna vlaga, brzina i smjer vjetra, opisana koliĉina i vrsta padavina, zasnjeţenost i druga opaţanja znaĉajna za mjerenje buke). Broj 1 – strana 66 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. Ĉlan 24. (Mjerenje buke u zatvorenom prostoru) (1) Mjerenje nivoa buke u zatvorenom prostoru vrši se tako da mjerna taĉka bude udaljena 1m od zidova ili drugih reflektirajućih površina, a mikrofon se postavlja na visinu 1,2 m do 1,5 m iznad poda. (2) Kod mjerenja buke u prostorijama sa zatvorenim prozorima i vratima mikrofon se postavlja, po mogućnostima, u sredinu prostorije. (3) Mjerenje strukturnog zvuka (izvor u zgradi) ili kod vanjske niskofrekvencijske buke, vrši se pri zatvorenim prozorima, u sredini prostorije. Ĉlan 25. (Vrednovanje nivoa buke) (1) Karakteristiĉna veliĉina koja se mjeri i na osnovu koje se vrši ocjena prema odredbama ovog zakona je ekvivalentni nivo buke u dB (A) (Laeq,T ) i nivo buke L koji se pojavljuje 1% vremena mjerenja u dB(A) kao i LA max. (2) Mjerenje i vrednovanje nivoa buke se vrši prema meĊunarodnim standardima ISO 1996/1, 1996/2 i 1996/3, BAS ISO 9612 i BAS EN 60804. Ĉlan 26. (Standardi) (1) Zvuĉne izolacije razdjelnih zidova i stropova, kao i konstrukcija od zvuka udara propisane su standardom JUS. U.J6.201 i primjenjivat će se do donošenja tehniĉkih uputstava za najbolje raspoloţive tehnike za ovu oblast. (2) Mjerenje se vrši prema grupi standarda BAS ISO 140 i to za mjerenje zvuĉne izolacije u zgradama i graĊevinskim elementima, za laboratorijska i terenska mjerenja, te mjerenja za svaki specifiĉni sluĉaj. DIO ĈETVRTI - NADZOR Ĉlan 27. (Nadzor nad primjenom Zakona) (1) Upravni nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Ministarstvo za prostorno ureĊenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeniĉko-dobojskog kantona. (2) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrše, u okviru svojih nadleţnosti, nadleţne kantonalne inspekcije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove i općinska komunalna inspekcija. (3) Nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona koje se odnose na buku u periodu od 22 do 06 sati, u zimskom periodu i od 23 do 07 sati, u ljetnom periodu, kojom se krši javni red i mir, vrše nadleţne policijske uprave Ministarstva unutrašnjih poslova Zeniĉko-dobojskog kantona. Ĉlan 28. (Inspekcijski nadzor) (1) Nadleţne inspekcije u vršenju nadzora, ovlaštene su: Narediti akustiĉka mjerenja kod pravnih i fiziĉkih lica koja koriste izvore buke u prostoru u kojem ljudi rade i borave, Narediti preduzimanje propisanih mjera za zaštitu od buke, Zabraniti upotrebu izgraĊene, odnosno rekonstruisane graĊevine ako nisu provedene mjere za zaštitu od buke, dok se te mjere ne provedu, Zabraniti upotrebu izvora buke dok se ne preduzmu mjere zaštite od buke, Zabraniti obavljanje djelatnosti i ostalih aktivnosti koje zbog buke ometaju odmor i noćni mir ako to nije moguće postići mjerom iz prethodne alineje ovog ĉlana, Zabraniti obavljanje djelatnosti, odnosno drugih aktivnosti ako su ista zapoĉeta bez rješenja nadleţnog organa kojim se utvrĊuje da su provedene mjere za zaštitu od buke. (2) Ţalba protiv rješenja inspektora ne odlaţe izvršenje rješenja. DIO PETI - KAZNENE ODREDBE Ĉlan 29. (Prekršaji) Novĉanom kaznom od 500 do 3.000 KM kazniće se za prekršaj odgovorno lice u organu uprave: ako ne postupi u skladu sa ĉl. 8., 9. i 10. ovog zakona ako izda odobrenje za obavljanje djelatnosti suprotno ĉlanu 11. ovog zakona; ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 67 Ĉlan 30. (Kazne) (1) Novĉanom kaznom od 2.000 do 10.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice ako ne postupi u skladu sa ĉlanom 12., 14.,17., 18. i 20. ovog zakona (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana, kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novĉanom kaznom od 1000 do 3.000 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana, kazniće se fiziĉko lice novĉanom kaznom od 100 do 500 KM, izuzev za prekršaj iz ĉlana 17. ovog zakona za koji se propisuje novĉana kazna u iznosu od 500 do 1.000 KM. DIO ŠESTI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 31. (Tabele dopuštenog nivoa buke ) Sastavni dio ovog zakona su tabele dopuštenog nivoa buke: Tabela 1. - Dozvoljeni nivoi buke od vanjskih izvora u prostorijama prema namjeni. Tabela 2. - Dozvoljeni nivoi vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke. Tabela 3. - Buka u radnim prostorima od vanjskih izvora. Tabela 4. - Korekcija nivoa izmjerene buke prije poreĊenja sa dozvoljenim nivoima u Tabelama 1., 2. i 3. Ĉlan 32. (Prestanak vaţenja) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje vaţiti Zakon o zaštiti od buke („Sluţbene novine Zeniĉkodobojskog kantona“ broj: 2/08)
Zakon o zaštiti od buke ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 01/14 30.01.2014 buka,zaštita ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 61 (3) Na podruĉju općina, koje ne donesu prostorni plan u propisanom roku, ne mogu se izdavati rješenja o urbanistiĉkoj saglasnosti i odobrenja za graĊenje. Ĉlan 188. (Zapoĉeti postupci) (1) Ako je upravni postupak pokrenut pred Ministarstvom, odnosno nadleţnom općinskom sluţbom do dana stupanja na snagu ovog zakona, a do toga dana nije doneseno prvostepeno rješenje, ili je rješenje bilo poništeno i vraćeno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti prema odredbama ovog zakona. (2) Zahtjevi za legalizaciju bespravno izgraĊenih graĊevina podnijeti do 30.07.2013.godine, kao i zapoĉeti postupci legalizacije okonĉat će se po odredbama koje se odnose na legalizaciju iz Zakona o graĊenju („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj:1/05, 2/08, 15/09 i 13/11). (3) Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona moţe, na prijedlog Vlade Kantona, donijeti poseban propis kojim će se regulisati bespravna gradnja graĊevina na podruĉju Zeniĉko-dobojskog kantona. Ĉlan 189. (Donošenje podzakonskog akta) Ministarstvo će pravilnik iz ĉlana 157. stav (3) ovog zakona donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ĉlan 190. (Prestanak vaţenja zakona) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vaţi Zakon o prostornom ureĊenju („Sluţbene novine Zeniĉkodobojskog kantona“, broj: 2/04 i 2/08) i Zakon o graĊenju („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 1/05, 2/08, 15/09 i 13/11). Ĉlan 191. (Ravnopravnost spolova) Gramatiĉka terminologija u ovom zakonu podrazumijeva ukljuĉivanje oba spola. Ĉlan 192. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-27107/13 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 23.12.2013. godine Zenica Sretko Radišić, s.r. .............................................................................................. 2. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉkodobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 51. sjednici odrţanoj dana 30.12.2013. godine, donosi: ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Ĉlan 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom utvrĊuju se dozvoljeni nivoi buke, mjere zaštite od buke i naĉin mjerenja buke; graniĉni nivoi buke usklaĊeni sa namjenom prostora i dobu dana, tako da ne ugroţavaju ţivot i rad ljudi, a posebno njihovo zdravlje, nadzor nad provoĊenjem ovog zakona, kao i druga pitanja od znaĉaja za zaštitu od buke. Ĉlan 2. (Znaĉenje pojmova) Pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće znaĉenje: a) Buka, u smislu ovog zakona, je svaki zvuk ĉiji nivo prekoraĉuje najviše dozvoljene nivoe propisane ovim ili drugim zakonima s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave. b) Izvor buke, u smislu ovog zakona, smatra se svaki objekat sa sredstvima za rad i transport, ureĊajima i instalacijama, te buĉne aktivnosti ljudi i ţivotinja, Broj 1 – strana 62 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. kao i drugi objekti i radnje od kojih se širi zvuk, a koji prelazi dopuštene nivoe (u daljem tekstu: izvori buke). c) Vlasnik izvora buke u smislu ovog zakona je pravno ili fiziĉko lice odgovorno za nastanak buke. d) Imisija buke je ukupni nivo buke na mjestu prijema u okolini, koji je povezan sa štetnim uticajima. e) Emisija buke je nivo buke koju izvor predaje u okolni prostor. f) Prostor su svi otvoreni i zatvoreni prostori u naseljima i izvan naselja u kojima ljudi rade i borave, trajno ili povremeno radi edukacije, odmora, rekreacije i sliĉno. Ĉlan 3. (Izrazi, skraćenice i jedinice mjere) Izrazi, skraćenice i jedinice mjere, korišteni u ovom zakonu, imaju slijedeće znaĉenje: a) dB (Decibel)- 1/10 Bel(desetina Bel-a) - jedinica za mjerenje nivoa zvuka; b) dB (A) (Decibel A-skala)- meĊunarodna mjerna skala nivoa zvuka ili buke koja uzima u obzir razliĉitu osjetljivost ljudskog uha na raznim frekvencijama pri raznim nivoima buke. c) P0 = 20 Pa - 20 x 10 -6 Pa - nivo zvuĉnog pritiska na pragu ĉujnosti; d) I0 = 1 pW/m2 = 10 -12 W/m2 - nivo jaĉine zvuka; e) Leq dB(A) je srednja energetska vrijednost buke promjenljivog nivoa ekvivalentna buci kontinuiranog nivoa mjerenoj u trajanju od najmanje 15 minuta u periodima 06 do 22 sata (dan) i 22 do 06 sati (noć), odnosno 07 do 23 sata (dan) i 23 do 07 sati (noć). f) Ln dB (A) je nivo zvuĉnog pritiska koji je iznad navedenog u n% vremena od perioda u kojem se mjeri; g) L1 oznaĉava nivo buke koji je prekoraĉen 1% vremena, a najkraći period mjerenja je 15 minuta h) LAmaxT je najviši nivo buke u zatvorenim prostorima tokom mjerenja standarizirana na vrijeme odjeka 0,5 sekunda DIO DRUGI - NAJVIŠI NIVOI BUKE U dB (A) (decibel A-scale)I MJERE ZAŠTITE Ĉlan 4. (Nivoi buke) (1) Izvori buke ne smiju izazvati buku u okolnom prostoru koja prelazi nivoe utvrĊene ovim zakonom. (2) Najviše dozvoljeni nivoi buke, u smislu ovog zakona, utvrĊeni su u tabelama 1. 2. i 3., a korekcija nivoa izmjerene buke u Tabeli 4. Ĉlan 5. (Mjere zaštite od buke) Zaštita od buke ostvaruje se: a) Spreĉavanjem nastajanja buke, b) Kontrolom namjene prostora i prostornim rasporedom stvarnih i potencijalnih izvora buke u odnosu na prostore osjetljive na buku, što mora biti ukljuĉeno prije odreĊivanja i odobravanja novih namjena u prostoru i objektima svih namjena gdje borave ljudi. c) Smanjenjem broja izvora buke, d) Propisanom zvuĉnom izolacijom u skladu sa namjenom prostora kod novih objekata e) Praćenjem i kontrolom nivoa buke, f) Zabranom rada za sve namjene, odnosno izvore buke, koji izazivaju buku iznad graniĉnih nivoa, g) Otklanjanjem i smanjivanjem buke na dozvoljeni nivo, h) Ograniĉavanjem rada izvora buke tokom noći i u neradne dane, i) Izradom karata buke postojećih izvora buke i monitoringom, j) Izradom karata buke na osnovu modela za sve planirane promjene u prostoru koje mogu ugroziti, odnosno povećati nivo buke u ugroţenim prostorima prema odredbama ovog zakona i k) Uklanjanjem ili promjenom namjene objekta Ĉlan 6. (Osiguravanje zaštite od buke) (1) Zaštitu od buke osiguravaju nadleţni organi općine i Kantona. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 63 (2) Zaštitu od buke osiguravaju i vlasnici izvora buke. Ĉlan 7. (Vrijeme provoĊenja mjera zaštite od buke) (1) Zaštita od buke provodi se danonoćno. (2) U smislu ovog zakona u zimskom periodu dan traje od 06 do 22 sata, a noć od 22 do 06 sati, a u ljetnom periodu od 07 do 23 sata dan i od 23 do 07 sati noć. Ĉlan 8. (Karte buke) (1) Kantonalni i općinski organi uprave, nadleţni za poslove prostornog planiranja, u okviru svoje nadleţnosti, osiguravaju izradu karte buke za predviĊanje, biljeţenje i praćenje nivoa buke. (2) Karta buke je grafiĉki prikaz postojećih i planiranih nivoa buke i sastavni je dio planova prostornog ureĊenja. Poĉetnu kartu buke organ iz stava 1. je duţan izraditi u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona i aţurirati je svake tri godine. Ĉlan 9. (Grafiĉki prikaz buke) (1) U prostornom planu, urbanistiĉkom planu i provedbenom (regulacionom) planu odreĊuju se predviĊeni nivoi buke na kartama odgovarajuće razmjere, kao i ugroţene zone sa planovima zaštite, mjerama i rokovima. (2) Kod visokih stambenih zgrada ili drugih objekata uz obavezni trodimenzionalni prikaz (3D) modela terena i objekata potreban je i prikaz vertikalnog rasprostiranja buke. (3) PredviĊeni nivoi buke ne smiju preći najviše dopušteni nivo buke utvrĊen ovim zakonom, a u skladu sa planiranim sadrţajima i funkcijama u prostoru. Ĉlan 10. (Primjena mjera zaštite od buke u postupku izdavanja dozvola) (1) Za pogone i postrojenja za koje je propisana obaveza procjene uticaja na okoliš i za pogone i postrojenja koji mogu biti izgraĊeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, mjere zaštite od buke obuhvaćene su u studiji uticaja na okoliš, odnosno okolinskoj dozvoli u skladu sa tabelama 1. i 2. (2) Dozvoljeni nivoi buke na radnom mjestu u industriji, zanatstvu itd. kojoj su izloţeni radnici, reguliše se propisima o radu. Ĉlan 11. (Uslovi zaštite od buke) (1) Za pogone i postrojenja za koje nije potrebno pribavljanje okolinske dozvole, nadleţni organ će kod izdavanja urbanistiĉke saglasnosti propisati uslove zaštite od buke u skladu sa propisima o graĊenju i ovim zakonom. (2) Organ uprave nadleţan za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti ne moţe izdati odobrenje ako nisu ispunjeni uslovi zaštite od buke. Ĉlan 12. (Buka sa gradilišta) (1) Pravna i fiziĉka lica koja otvaraju gradilište, duţna su u planu ureĊenja gradilišta predvidjeti i primijeniti mjere za spreĉavanje širenja buke sa gradilišta iznad dozvoljenog nivoa. (2) Izuzetno, u odreĊenim sluĉajevima, kada nije moguće primjeniti mjere za spreĉavanje širenja buke sa gradilišta iznad dozvoljenih granica, fiziĉka i pravna lica duţna su u planu o ureĊenju gradilišta predvidjeti mjere kojima se zaštićuju radnici i graĊani i odrediti vrijeme izvoĊenja radova, uz prethodno mišljenje organa uprave nadleţnog za izdavanje odobrenja za graĊenje. Ĉlan 13. (Preispitivanje odobrenja za obavljanje djelatnosti) Ukoliko u postupku izdavanja odobrenja za upotrebu i odobrenja za obavljanje djelatnosti nije utvrĊivano ispunjavanje uslova zaštite od buke, na zahtjev nadleţne inspekcije, organ uprave koji je izdao odobrenje je duţan, u roku od 60 dana pokrenuti obnovu postupka, utvrditi ĉinjenice i zavisno od utvrĊenog stanja donijeti novo rješenje. Ĉlan 14. (Buka od saobraćaja i drugih izvora) (1) Zaštita od buke svih vrsta postojećeg saobraćaja uskladit će se sa nivoima buke utvrĊene ovim zakonom reguliranjem prometa, vremenskim ograniĉenjem, zebra-nom korištenja buĉnih prometnih sredstava, rekonstru-kcijom kolovoza ili traĉnica, izradom zvuĉnih barijera, uz poboljšanje zvuĉne izolacije prozora i fasada i dr. u roku od 10 godina od donošenja ovog zakona. (2) Kada nivo buke od saobraćaja poraste za više od 5 dB(A) u odnosu na prethodno utvrĊeno stanje vlasniku izvora buke nalaţe se poduzimanje hitnih mjera prije tog roka, a ne duţem od tri godine. Broj 1 – strana 64 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. (3) Za provoĊenje aktivnosti usklaĊivanja s dozvoljenim nivoima buke odgovorne su kantonalne institucije nadleţne za upravljanje saobraćajnom infrastrukturom i za reguliranje saobraćaja. Ĉlan 15. (Tehniĉke mjere) (1) Adekvatnu zvuĉnu izolaciju kao i druge tehniĉke mjere na novom objektu, u skladu sa potrebnom zvuĉnom zaštitom osigurava investitor objekta, u skladu sa Tabelom 1. (2) Zvuĉnu izolaciju na ranije izgraĊenim objektima, u sluĉaju kada se vanjska buka ne moţe smanjiti, odnosno u svim sluĉajevima kada prelazi propisane nivoe utvrĊene u tabeli 1. osigurava vlasnik novih izvora buke. (3) Ukoliko je, u cilju zaštite od prekomjerne buke ili novih izvora buke, potrebno ugraditi nove ili popraviti postojeće prozore, ugradnju odnosno opravku osigurava vlasnik izvora buke. (4) Kod novih objekata, izolacija prozora mora biti usklaĊena sa bukom okoline, a stacionirani izvori ne smiju u okolini prelaziti nivoe buke, propisane u tabeli 2. Vlasnik izvora buke koji nije proizvodio buku iznad dozvoljenog nivoa prije izgradnje novih objekata nije duţan snositi troškove zaštite od buke u novonastalim situacijama. (5) Nivo buke stacioniranih izvora na otvorenom prostoru mora biti niţi od dozvoljenih nivoa utvrĊenih u Tabeli 2. mjereno na udaljenosti od 5 metara od izvora, odnosno u skladu sa tabelom 1. u prostoru koji je ugroţen bukom tog izvora. Ĉlan 16. (Povremeni izvori buke) Povremeni izvori buke pojavljuju se rijetko, diskontinualno i pojedinaĉno (servisiranje opreme, ispuštanje pare, sakupljanje i odvoz komunalnog otpada, zvuĉno oglašavanje zvonima i elektroakustiĉnim ureĊajima i drugo). Dopušteni nivoi buke, za povremene izvore, izvan zgrade ne smiju biti veći od 70dB(A) danju i 55dB(A) noću. Ĉlan 17. (Buka od akustiĉnih ureĊaja u zatvorenom prostoru) (1) Korištenje akustiĉnih ureĊaja u zatvorenim prostorima dozvoljeno je pod uslovima da nivo buke ne prelazi Leq 80 dB(A). (2) Izuzetno, u diskotekama, nivo buke od korištenja akustiĉnih ureĊaja smije preći Leq 90 dB(A) u trajanju max 4 sata dnevno. (3) Ukoliko je nivo zvuka u ugroţenim prostorima iznad dopuštenih nivoa, utvrĊenih u Tabeli 1. korisnik izvora zvuka duţan je, na ureĊaj za pojaĉanje zvuka, ugraditi elektronski regulator (ureĊaj za ograniĉavanje nivoa zvuka-limiter) koji se zapeĉati i kojim se regulira jaĉina zvuka do nivoa dozvoljenog ovim zakonom, u svim sluĉajevima kada nivoi buke ometaju okolne korisnike. (4) Akustiĉni ureĊaji u ugostiteljskim objektima koji se nalaze u stambeno-poslovnim zgradama mogu se koristiti samo ako imaju elektronski regulator reguliran tako da nivo buke bude usklaĊen sa Tabelom 1. Ĉlan 18. (Buka od akustiĉnih ureĊaja u otvorenom prostoru) (1) Korištenje akustiĉnih ureĊaja (za emitovanje muzike i govora) na otvorenom prostoru dozvoljeno je ako nivo buke ne prelazi nivoe propisane u tabelama 1. i 2. i ako imaju ugraĊen ureĊaj za ograniĉavanje nivoa reprodukcije zvuka. (2) Radi zadovoljavanja potreba za odrţavanjem javnih skupova i organizovanja zabavnih i sportskih priredbi i drugih aktivnosti na otvorenom prostoru i kada postoji mogućnost prekoraĉenja dozvoljenih nivoa buke, nadleţni općinski organ će svojom odlukom odrediti mjesto odrţavanja i vrijeme trajanja navedenih aktivnosti. Ĉlan 19. (Prekoraĉenje propisanog nivoa buke) Prekoraĉenje najvišeg propisanog nivoa buke dozvoljeno je samo u sluĉaju otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i stanja koja bi mogla izazvati veće materijalne štete ili ugroţavaju zdravlje ljudi i njihove okoline, te u sluĉajevima iz ĉlana 12. stav 2. ovoga zakona. Ĉlan 20. (Zabrana obavljanja radova i djelatnosti) (1) Zabranjeno je obavljati radove, odnosno djelatnosti koje zbog prekomjerne buke, ukljuĉujući i emitovanje muzike, ometaju noćni mir i odmor u naseljenim mjestima, u vremenu od 22 do 06 sati u zimskom periodu i od 23 do 07 sati idućeg dana u ljetnom periodu. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 65 (2) Zabrana iz stava (1) ovog ĉlana ne odnosi se na obavljanje radova za uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda i stanja koja bi mogla izazvati veće materijalne štete, ili ugroziti zdravlje ljudi i njihove okoline. (3) Zabrana iz stava 1. ovog ĉlana ne odnosi se i na radove i djelatnosti koje se po prirodi svog tehnološkog procesa moraju obavljati neprekidno danju i noću, odnosno samo noću, a ne postoji tehniĉka ili druga mogućnost da se sprijeĉi širenje buke. DIO TREĆI - MJERENJE , MONITORING I EVIDENTIRANJE BUKE Ĉlan 21. (Ovlaštenje za mjerenje buke) (1) Mjerenje buke obavlja pravno lice ovlašteno za obavljanje te djelatnosti, a ima u stalnom radnom odnosu struĉno lice za mjerenje buke i opremu koja odgovara preporukama IEC 651 i 804 Type 1., i EN 60804 mjeraĉ zvuka sa integrisanjem i usrednjavanjem. (2) Ovlaštenje za obavljanje mjerenja buke daje Ministarstvo za prostorno ureĊenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline. (3) Kontrolna mjerenja radi utvrĊivanja nivoa buke mogu da vrše nadleţne inspekcije i policija. UreĊaji za mjerenje buke moraju da zadovoljavaju uslove iz stava 1. ovog ĉlana. Ĉlan 22. (Mjerenje buke na otvorenom prostoru) (1) Mjerenje nivoa buke na otvorenom prostoru vrši se tako da se mikrofon postavi 1,2 m do 2 m iznad tla. (2) Kod posebnih mjernih zadaća ili posebnih uslova na terenu (npr. zasjenjenje zidom, nagib terena, veliko prigušenje na tlu i sl.), mikrofon se moţe postaviti na visinu od 4 m iznad tla ili na mjestu gdje buka moţe ugroziti korisnike prostora. (3) Kod mjerenja buke u blizini zgrade, mikrofon se postavlja na udaljenost najmanje 3 m od reflektirajućih površina. (4) Kod mjerenja buke na fasadi zgrade, mikrofon se postavlja 0,5 m izvan zgrade, pribliţno na sredini otvorenog prozora bukom ugroţenog prostora. (5) Mjerenje se provodi u skladu sa BAS ISO 17025:2005. Ĉlan 23. ( Elaborat zaštite od buke) (1) Mjerenje se vrši radi praćenja i kontrolisanja uticaja buke na otvorenom prostoru. Za praćenje i kontrolisanje buke na otvorenom prostoru radi se elaborat buke. Elaborat buke se radi za nove, kao i za postojeće prostorno planske dokumente. (2) Elaborat buke sadrţi: 3D prikaz terena sa lokacijama: izvora buke ugroţenih objekata, mjernih mjesta, namjena prostora/objekata kao i svih elemenata koji utiĉu na prostiranje buke; Uticaj godišnjih doba i meteoroloških uvjeta, Prema vrsti izvora buke – stacionarni/pokretni, kontinuirani nivo, promjenljivi nivo, istaknuti tonovi, impulsna buka. Definiranje trajanja mjerenja, broj uzoraka i mjernih mjesta mjereno u 15 minuta, Kritiĉne sate mjerenja tokom dana i noći na osnovu predvidivog stanja i vrste buke u prostoru, kao i eventualnu potrebu za 24-satnim mjerenjem kod specifiĉnih izvora buke u vrijeme kad se pojavljuju. Prognozu potrebnih ponovnih mjerenja buke, period ponavljanja, mjesece u godini, klimatske uvjete i druge aspekte koji garantiraju pouzdano praćenje ometajućeg uticaja buke za planski period. (3) Izvještaj o rezultatima praćenja i kontroliranja buke mora sadrţavati: Kartu buke šire lokacije pod uticajem buke sa poloţajem taĉkastih, površinskih i linijskih izvora buke. Broj i vrijeme uzimanja uzoraka po jednom mjernom mjestu, te broj i poloţaj mjernih mjesta. Uzorke izmjerenog nivoa buke sa podacima: Leq dB(A), L1, LAmax tokom perioda mjerenja prikazani pojedinaĉno u periodu mjerenja i druge podatke, prema potrebi (istaknuti tonovi, impulsna buka, razliku dB(A)- dB(C), a dobivene na osnovu 15- minutnih mjerenja kontinuirano, kao i podatke o meteorološkim uvjetima (temperatura, relativna vlaga, brzina i smjer vjetra, opisana koliĉina i vrsta padavina, zasnjeţenost i druga opaţanja znaĉajna za mjerenje buke). Broj 1 – strana 66 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. Ĉlan 24. (Mjerenje buke u zatvorenom prostoru) (1) Mjerenje nivoa buke u zatvorenom prostoru vrši se tako da mjerna taĉka bude udaljena 1m od zidova ili drugih reflektirajućih površina, a mikrofon se postavlja na visinu 1,2 m do 1,5 m iznad poda. (2) Kod mjerenja buke u prostorijama sa zatvorenim prozorima i vratima mikrofon se postavlja, po mogućnostima, u sredinu prostorije. (3) Mjerenje strukturnog zvuka (izvor u zgradi) ili kod vanjske niskofrekvencijske buke, vrši se pri zatvorenim prozorima, u sredini prostorije. Ĉlan 25. (Vrednovanje nivoa buke) (1) Karakteristiĉna veliĉina koja se mjeri i na osnovu koje se vrši ocjena prema odredbama ovog zakona je ekvivalentni nivo buke u dB (A) (Laeq,T ) i nivo buke L koji se pojavljuje 1% vremena mjerenja u dB(A) kao i LA max. (2) Mjerenje i vrednovanje nivoa buke se vrši prema meĊunarodnim standardima ISO 1996/1, 1996/2 i 1996/3, BAS ISO 9612 i BAS EN 60804. Ĉlan 26. (Standardi) (1) Zvuĉne izolacije razdjelnih zidova i stropova, kao i konstrukcija od zvuka udara propisane su standardom JUS. U.J6.201 i primjenjivat će se do donošenja tehniĉkih uputstava za najbolje raspoloţive tehnike za ovu oblast. (2) Mjerenje se vrši prema grupi standarda BAS ISO 140 i to za mjerenje zvuĉne izolacije u zgradama i graĊevinskim elementima, za laboratorijska i terenska mjerenja, te mjerenja za svaki specifiĉni sluĉaj. DIO ĈETVRTI - NADZOR Ĉlan 27. (Nadzor nad primjenom Zakona) (1) Upravni nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Ministarstvo za prostorno ureĊenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeniĉko-dobojskog kantona. (2) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrše, u okviru svojih nadleţnosti, nadleţne kantonalne inspekcije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove i općinska komunalna inspekcija. (3) Nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona koje se odnose na buku u periodu od 22 do 06 sati, u zimskom periodu i od 23 do 07 sati, u ljetnom periodu, kojom se krši javni red i mir, vrše nadleţne policijske uprave Ministarstva unutrašnjih poslova Zeniĉko-dobojskog kantona. Ĉlan 28. (Inspekcijski nadzor) (1) Nadleţne inspekcije u vršenju nadzora, ovlaštene su: Narediti akustiĉka mjerenja kod pravnih i fiziĉkih lica koja koriste izvore buke u prostoru u kojem ljudi rade i borave, Narediti preduzimanje propisanih mjera za zaštitu od buke, Zabraniti upotrebu izgraĊene, odnosno rekonstruisane graĊevine ako nisu provedene mjere za zaštitu od buke, dok se te mjere ne provedu, Zabraniti upotrebu izvora buke dok se ne preduzmu mjere zaštite od buke, Zabraniti obavljanje djelatnosti i ostalih aktivnosti koje zbog buke ometaju odmor i noćni mir ako to nije moguće postići mjerom iz prethodne alineje ovog ĉlana, Zabraniti obavljanje djelatnosti, odnosno drugih aktivnosti ako su ista zapoĉeta bez rješenja nadleţnog organa kojim se utvrĊuje da su provedene mjere za zaštitu od buke. (2) Ţalba protiv rješenja inspektora ne odlaţe izvršenje rješenja. DIO PETI - KAZNENE ODREDBE Ĉlan 29. (Prekršaji) Novĉanom kaznom od 500 do 3.000 KM kazniće se za prekršaj odgovorno lice u organu uprave: ako ne postupi u skladu sa ĉl. 8., 9. i 10. ovog zakona ako izda odobrenje za obavljanje djelatnosti suprotno ĉlanu 11. ovog zakona; ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 67 Ĉlan 30. (Kazne) (1) Novĉanom kaznom od 2.000 do 10.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice ako ne postupi u skladu sa ĉlanom 12., 14.,17., 18. i 20. ovog zakona (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana, kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novĉanom kaznom od 1000 do 3.000 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana, kazniće se fiziĉko lice novĉanom kaznom od 100 do 500 KM, izuzev za prekršaj iz ĉlana 17. ovog zakona za koji se propisuje novĉana kazna u iznosu od 500 do 1.000 KM. DIO ŠESTI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 31. (Tabele dopuštenog nivoa buke ) Sastavni dio ovog zakona su tabele dopuštenog nivoa buke: Tabela 1. - Dozvoljeni nivoi buke od vanjskih izvora u prostorijama prema namjeni. Tabela 2. - Dozvoljeni nivoi vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke. Tabela 3. - Buka u radnim prostorima od vanjskih izvora. Tabela 4. - Korekcija nivoa izmjerene buke prije poreĊenja sa dozvoljenim nivoima u Tabelama 1., 2. i 3. Ĉlan 32. (Prestanak vaţenja) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje vaţiti Zakon o zaštiti od buke („Sluţbene novine Zeniĉkodobojskog kantona“ broj: 2/08) Ĉlan 33. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona”. Broj: 01-02-27578/13 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 30.12.2013. godine Zenica Sretko Radišić, s.r. _______________________________________________
Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 01/14 30.01.2014 pravna pomoć ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 71 3. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉko- dobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, na 51. sjednici odrţanoj dana 30.12.2013 godine, d o n o s i: ZAKON O PRUŢANJU BESPLATNE PRAVNE POMOĆI DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Ĉlan 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom propisuju se naĉin i uslovi za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, subjekti za pruţanje besplatne pravne pomoći, korisnici besplatne pravne pomoći, uslovi i naĉin za ostvarivanje, organ nadleţan za pruţanje besplatne pravne pomoći u Zeniĉkodobojskom kantonu, (u daljem tekstu: Kanton), prava, duţnosti i ovlaštenja pravnih zastupnika, finansiranje i kontrola kvaliteta pruţanja besplatne pravne pomoći, kao i nadzor nad provoĊenjem ovog zakona i druga pitanja od znaĉaja za pruţanje besplatne pravne pomoći . Ĉlan 2. (Besplatna pravna pomoć) (1) Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fiziĉkog lica na praviĉno suĊenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim organima, ĉije troškove u cjelosti ili djelimiĉno snosi nadleţni organ za pruţanje besplatne pravne pomoći. (2) Odobrena besplatna pravna pomoć moţe se ograniĉiti samo pod uslovima propisanim u ovom zakonu. (3) Pravo na besplatnu pravnu pomoć obuhvata i pravo na oslobaĊanje od taksi koje se ostvaruje u skladu sa drugim zakonima i propisima. Ĉlan 3. (Minimum prava) (1) Prava utvrĊena ovim zakonom predstavljaju minimum prava koja se drugim zakonima i propisima ne mogu umanjivati. (2) Lice ostvaruje besplatnu pravnu pomoć kod nadleţnog organa za pruţanje besplatne pravne pomoći. (3) Lice koje ostvari pravo na besplatnu pravnu pomoć pred nadleţnim organom u mjestu svog prebivališta odnosno boravišta, uţiva to pravo na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonom. (4) Sa ciljem ostvarivanja prava iz stava (3) ovog ĉlana, nadleţni organi odnosno subjekti za pruţanje besplatne pravne pomoći, ostvaruju meĊusobnu saradnju. Ĉlan 4. (Znaĉenje izraza) (1) Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća znaĉenja: a) Pravo na besplatnu pravnu pomoć, u smislu ovog zakona, predstavlja pravo svakog fiziĉkog lica da uz ispunjenje odreĊenih uslova traţi i ostvari besplatnu pravnu pomoć u skladu sa ovim zakonom; b) Korisnik besplatne pravne pomoći je svako fiziĉko lice kojem je odobrena besplatna pravna pomoć na osnovu ovog zakona; c) Licem lošeg imovinskog stanja smatra se lice koje nema prihoda ili prema svom općem imovinskom stanju i stanju ĉlanova svog porodiĉnog domaćinstva, nema sredstava da plati punomoćnika i/ili radnje punomoćnika, te troškove postupka, bez štete za nuţno izdrţavanje sebe i svoje porodice; d) Članovima porodičnog domaćinstva korisnika besplatne pravne pomoći smatraju se osobe utvrĊene Porodiĉnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine; e) dijete –prema MeĊunarodnoj konvenciji o pravima djeteta i Porodiĉnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine f) Subjektima pružanja besplatne pravne pomoći smatra se nadleţni organ propisan ovim zakonom, sluţbe za besplatnu pravnu pomoć pri općinama, advokati koji su ĉlanovi advokatskih komora u Bosni i Hercegovini, udruţenja i fondacije registrovane za pruţanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti, u skladu sa zakonom; g) Nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći u Zeniĉko-dobojskom kantonu je Kantonalni zavod za pravnu pomoć (u daljem tekstu: Zavod); h) Oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći, u smislu ovog zakona, su radnje i postupci kojima se korisniku besplatne pravne pomoći omogućava zaštita prava na praviĉno suĊenje i jednak pristup pravdi; i) Pružalac besplatne pravne pomoći je lice zakonom ovlašteno da za odobreni oblik besplatne pravne pomoći, korisniku pruţi struĉnu pravnu pomoć. Broj 1 – strana 72 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. j) Pravni zastupnik je drţavni sluţbenik nadleţnog organa za pruţanje besplatne pravne pomoći ovlašćen da samostalno obavlja poslove pruţanja besplatne pravne pomoći; k) MeĎunarodnim konvencijama smatraju se svi meĊunarodni akti koji se odnose na pravo pojedinca na praviĉno suĊenje i jednak pristup pravdi, a koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala. Ĉlan 5. (Ravnopravnost spolova) Odredbe ovog zakona odnose se podjednako na osobe muškog i ţenskog spola, bez obzira na rod imenice upotrebljene u tekstu. POGLAVLJE I - OBLICI OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI I POSTUPCI U KOJIMA SE OSTVARUJE Ĉlan 6. (Oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći) (1) Besplatna pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na: a) opće informacije o pravima i obavezama; b) pomoć u popunjavanju obrazaca; c) pravne savjete; d) pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta podnesaka; e) zastupanje pred organima uprave i institucijama; f) zastupanje na sudu; g) pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija). (2) Pravo na opće informacije o pravima i obavezama i pomoć u popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć imaju sva lica bez obzira na ispunjavanje uslova propisanih ovim zakonom. (3) Pravni savjet je detaljno informisanje o naĉinu i mogućnostima rješavanja odreĊenog pravnog pitanja u konkretnoj pravnoj stvari. (4) Pravna pomoć iz stava (1) ovog ĉlana pruţa se bez naknade, osim ako ovim zakonom nije drugaĉije propisano. Ĉlan 7. (Postupci u kojima se pruţa besplatna pravna pomoć) (1) Besplatna pravna pomoć pruţa se korisnicima besplatne pravne pomoći u postupcima u kojima se ostvaruju i štite njihova prava i na zakonu zasnovani interesi. (2) Postupci iz stava (1) ovog ĉlana su: a) parniĉni postupak; b) vanparniĉni postupak; c) izvršni postupak; d) kriviĉni postupak, u skladu sa zakonima o kriviĉnom postupku; e) prekršajni postupak; f) upravni postupak; g) upravni spor. Ĉlan 8. (Postupci u kojima se ne pruţa besplatna pravna pomoć) Ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć ne odnosi se na: a) postupak pred privrednim odjeljenjima nadleţnih sudova; b) postupak registracije pravnih subjekata; c) postupak registracije preduzetniĉke ili obrtniĉke djelatnosti; d) postupak registracije udruţenja i fondacija; e) postupak pribavljanja urbanistiĉke saglasnosti i graĊevinske dozvole, te druge pravne radnje u vezi s graĊenjem, kao i postupci vezani za nepokretnu imovinu, izuzev postupaka za podjelu braĉne steĉevine nakon prestanka braĉne ili izvanbraĉne zajednice; f) sastavljanje isprava o pravnim poslovima (jednostrani pravni poslovi, ugovori i sl.). Ĉlan 9. (Evidencija) (1) O pruţenoj besplatnoj pravnoj pomoći nadleţni organ za pruţanje besplatne pravne pomoći (u daljem tekstu: nadleţni organ), vodi evidenciju u manuelnoj i elektronskoj formi. (2) Naĉin voĊenja i sadrţaj evidencija propisuje ministar Ministarstva za pravosuĊe i upravu Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Ministar) ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 73 POGLAVLJE II - KORISNIK I ZABRANA DISKRIMINACIJE KORISNIKA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Ĉlan 10. (Korisnik besplatne pravne pomoći) Korisnik besplatne pravne pomoći, (u daljem tekstu:korisnik), je fiziĉko lice kojem se pravna pomoć pruţa prema uslovima, kriterijima i naĉinu ostvarivanja pravne pomoći propisanim ovim zakonom i to: a) drţavljanin Bosne i Hercegovine koji ima prebivalište, odnosno boravište na teritoriji Kantona i drugo fiziĉko lice koje ima boravište na teritoriji Bosne i Hercegovine; b) fiziĉko lice koje se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine pod meĊunarodnom zaštitom u skladu sa meĊunarodnim standardom, a naroĉito traţioc azila, izbjeglica, lice pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom, apatrid, ţrtva trgovine ljudima, u skladu sa obavezama koje Bosna i Hercegovina ima prema meĊunarodnim konvencijama. Ĉlan 11. (Zabrana diskriminacije) Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo na besplatnu pravnu pomoć pod uslovima propisanim ovim zakonom, bez obzira na njegovu rasu, boju koţe, jezik, vjeru, etniĉku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, politiĉko ili drugo uvjerenje, ĉlanstvo u sindikatu ili drugom udruţenju, obrazovanje, pol, polno izraţavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da mu onemogući ili ugroţava priznavanje, uţivanje ili ostvarivanje, na ravnopravnoj osnovi, prava utvrĊenih ovim zakonom. Ĉlan 12. (Obaveza zastupanja po meĊunarodnim konvencijama) Pravna pomoć se pruţa graĊanima po meĊunarodnim konvencijama koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala. POGLAVLJE III - USLOVI, KRITERIJI I NAĈIN OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Ĉlan 13. (Ostvarivanje besplatne pravne pomoći po osnovu statusa) Pravo na besplatnu pravnu pomoć po osnovu statusa ostvaruje: a) korisnik stalne novĉane pomoći ostvarene prema propisu o socijalnoj zaštiti; b) dijete; c) lice kome je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljelo lice smješteno u zdravstvenu ustanovu, ustanovu socijalne zaštite ili drugu specijaliziranu ustanovu; d) penzioner koji prima najniţu penziju, a nema drugih ĉlanova porodiĉnog domaćinstva koji ostvaruju redovna primanja i prihode; e) ţrtva nasilja u porodici i nasilja u zajednici; f) ţrtva silovanja tokom rata u BiH; g) nezaposleni demobilisani borac; h) ĉlan porodice šehida, poginulog borca, ratni vojni invalid i dobitnik ratnog priznanja i odlikovanja u stvarima zaštite i ostvarivanju njegovih prava po tim osnovama i i) lica pod meĊunarodnom zaštitom iz ĉlana 10. taĉke b.) ovog zakona; j) civilne ţrtve rata. Ĉlan 14. (Dokazivanje statusa) Status lica iz ĉlana 13. stav (1) ovog zakona dokazuje se odgovarajućim dokumentima izdatim od nadleţnog organa, kojima je utvrĊen status tog lica. Ĉlan 15. (Ostvarivanje besplatne pravne pomoći po osnovu lošeg imovinskog stanja) (1) Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje lice lošeg imovinskog stanja kada to odobri nadleţni organ. (2) Licem lošeg imovinskog stanja se, po odredbama ovog Zakona, smatra lice ĉiji mjeseĉni prihod i ukupan mjeseĉni prihod ĉlanova njegovog porodiĉnog domaćinstva ne prelazi iznos od 30% prosjeĉne isplaćene mjeseĉne neto plaće zaposlenih u Zeniĉkodobojskom kantonu, u prethodnoj kalendarskoj godini za jednog ĉlana, i po 10% za svakog narednog ĉlana njegovog porodiĉnog domaćinstva, a nema nekretnine i/ili drugu imovinu koja moţe biti predmet izvršenja po Zakonu o izvršnom postupku koji se primjenjuje u Federaciji Bosne i Hercegovine. (3) Ne smatra se licem lošeg imovinskog stanja lice koje ţivi u zajedniĉkom domaćinstvu sa punoljetnim ĉlanom svoje porodice, a koji je takvog imovinskog stanja da je u mogućnosti da snosi njegove troškove advokatskih usluga. Broj 1 – strana 74 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. (4) Kod utvrĊivanja slabog imovinskog stanja lica iz stava (2) ovog ĉlana, neće se uzimati u obzir prihod i imovina ĉlanova njegove porodice, koji sa njim ţive u zajedniĉkom domaćinstvu, a protivstranka su u postupku. POGLAVLJE IV - POSTUPAK OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Ĉlan 16. (Zahtjev za pruţanje besplatne pravne pomoći) (1) Zahtjev za pruţanje besplatne pravne pomoći, uz priloţene dokaze o ispunjavanju uslova propisanih ovim zakonom, podnosi se nadleţnom organu na obrascu koji propisuje ministar Ministarstva za pravosuĊe i upravu Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu Ministar). (2) Podnosilac zahtjeva uz zahtjev prilaţe svoju ovjerenu pisanu izjavu i ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih ĉlanova svog porodiĉnog domaćinstva o imovinskom stanju, kao i svoju ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljetnih ĉlanova svog porodiĉnog domaćinstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima. (3) Za taĉnost podataka navedenih u zahtjevu podnosilac zahtjeva odgovara kriviĉno i materijalno. Ĉlan 17. (Provjera podataka) (1) Nadleţni organ, prema vlastitoj procjeni, provjerava ĉinjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva i punoljetnih ĉlanova njegovog porodiĉnog domaćinstva. (2) Na zahtjev nadleţnog organa, organi i pravna lica duţna su dostaviti podatke kojim raspolaţu ili vode evidenciju o ĉinjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva. Ĉlan 18. (Odluĉivanje o zahtjevu) O zahtjevu za pruţanje besplatne pravne pomoći odluĉuje ovlašteno lice nadleţnog organa bez odgaĊanja, a najkasnije u roku 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ĉlan 19. (Vremensko vaţenje odobrene pravne pomoći) (1) Odobrena besplatna pravna pomoć vaţi do pravosnaţnog okonĉanja postupka za koji je odobrena, ukoliko ranije nije otkazana ili opozvana. (2) U izuzetno opravdanim sluĉajevima, besplatna pravna pomoć se moţe odobriti i za postupke po vanrednim pravnim lijekovima i za postupke pred ustavnim sudom. Ĉlan 20. (Odbijanje pruţanja besplatne pravne pomoći) (1) Besplatna pravna pomoć podnosiocu zahtjeva odnosno korisniku besplatne pravne pomoći, neće se pruţiti ili će biti uskraćena: a) ako nisu ispunjeni kriteriji iz ĉlana 13. odnosno ĉlana 15. ovog zakona, b) ako se radi o neopravdanom voĊenju postupka, c) ako se radi o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć, d) ako se podnosilac zahtjeva odnosno korisnik besplatne pravne pomoći ponaša izrazito nasilniĉki, nepristojno i uvredljivo prema pruţaocu pravne pomoći i e) u drugim opravdanim sluĉajevima. (2) Neopravdano voĊenje postupka u smislu stava (1) taĉka b) ovog ĉlana postoji kada je podnosilac zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć u oĉiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom za uspjeh, kao i kada ţeli da vodi postupak radi postizanja svrhe, koja je suprotna naĉelima poštenja i morala. (3) Zloupotreba prava na besplatnu pravnu pomoć, u smislu stava (1) taĉka c) ovog ĉlana postoji kada je podnosilac zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć dao netaĉne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog zakona, ili ako u sluĉaju promijenjenih okolnosti u toku voĊenja postupka, prema kojima ne bi imao pravo na besplatnu pravnu pomoć, iste nije prijavio nadleţnom organu. (4) U sluĉaju iz stava (1) ovog ĉlana, direktor Zavoda ili pravni zastupnik koga direktor ovlasti, će odbiti zahtjev za besplatnu pravnu pomoć ili uskratiti dalje pruţanje odobrene pravne pomoći, o ĉemu će pismeno obavijestiti podnosioca zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć odnosno korisnika besplatne pravne pomoći. (5) Nezadovoljna stranka ima pravo, u roku od osam dana od dana prijema obavijesti iz stava (4) ovog ĉlana, na istu izjaviti prituţbu Ministarstvu za pravosuĊe i upravu Zeniĉko-dobojskog kantona. (6) O prituţbi rješenjem odluĉuje ministar navedenog ministarstva u roku od osam dana od dana podnošenja prituţbe. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 75 (7) Ukoliko se, nakon utvrĊivanja relevantnih ĉinjenica i okolnosti, utvrdi da je prituţba bila osnovana, rješenjem iz stava (6) ovog ĉlana će se naloţiti Zavodu da postupi po zahtjevu stranke. (8) Zavod je duţan postupiti po rješenju iz stava (6) odnosno stava (7) ovog ĉlana. Ĉlan 21. (Sluĉajevi kada postoji obaveza plaćanja naknade za poduzete radnje) (1) Poslovi pruţanja pravne pomoći od strane pravnih zastupnika Zavoda, obavljaju se besplatno. (2) Obaveza plaćanja pravne pomoći postoji kada se tokom postupka ili po njegovom završetku, po sluţbenoj duţnosti ili po prijavi bilo kog lica, utvrdi da je korisnik pravne pomoći imao ili ima dovoljno sredstava za plaćanje zastupanja i da nije ispunjavao kriterije za pruţanje besplatne pravne pomoći. (3) U sluĉaju iz stava (2) ovog ĉlana, direktor Zavoda ili pravni zastupnik koga on ovlasti, će donijeti rješenje o poništavanju ili izmjeni rješenja o pruţanju pravne pomoći u sluĉaju da je postupak okonĉan, odnosno rješenje o obustavljanju pruţanja pravne pomoći u sluĉaju da je postupak u toku. (4) Rješenjem iz stava (3) ovog ĉlana ujedno će biti odluĉeno o obavezi plaćanja naknade za sve radnje poduzete tokom pruţanja pravne pomoći i zastupanja tog korisnika, kao i obavezi plaćanja drugih troškova nastalih u vezi s tim. (5) Iznosi naknada iz stava (4) ovog ĉlana obraĉunavaju se prema advokatskoj tarifi i prihod su Budţeta Kantona. DIO DRUGI - SUBJEKTI OVLAŠTENI ZA PRUŢANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Ĉlan 22. (Subjekti) (1) Besplatnu pravnu pomoć u skladu sa odredbama ovog zakona pruţa Kantonalni zavod za pravnu pomoć. (2) Besplatnu pravnu pomoć mogu pruţati: sluţbe za besplatnu pravnu pomoć pri općinama odnosno drţavni sluţbenici koji su zaposleni u općini i koji ispunjavaju uslove propisane ĉlanom 32. stav (2) ovog zakona, advokati koji su ĉlanovi advokatskih komora u Bosni i Hercegovini, udruţenja i fondacije registrovane za pruţanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti, u skladu sa drugim zakonima. Ĉlan 23. (Pravo zastupanja) (1) Pravo zastupanja korisnika besplatne pravne pomoći u skladu sa procesnim zakonima u Bosni i Hercegovini imaju: a) pravni zastupnici Kantonalnog zavoda za pravnu pomoć (u svojstvu branioca i/ili punomoćnika), pod uslovima propisanim ovim zakonom, b) advokati - ĉlanovi advokatskih komora u Bosni i Hercegovini, c) zaposlenici općinskih sluţbi za besplatnu pravnu pomoć odnosno drţavni sluţbenici koji su zaposleni u općini i koji ispunjavaju uslove propisane ĉlanom 32. stav (2) ovog zakona, d) ĉlanovi udruţenja koja su registrovana za pruţanje besplatne pravne pomoći, u skladu sa uslovima propisanim procesnim zakonima koji se odnose na punomoćnike stranke, (2) Pravni zastupnik iz stava (1) taĉka a) ovog ĉlana moţe biti postavljen za branioca licu lošeg imovnog stanja lišenom slobode, odnosno osumnjiĉenom ili optuţenom, na naĉin i po postupku utvrĊenom Zakonom o kriviĉnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (“Sluţbene novine Federacije Bosni Hercegovine br.35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07,9/09 , 12/10, 8/13). POGLAVLJE I - KANTONALNI ZAVOD ZA PRAVNU POMOĆ Ĉlan 24. (Status Kantonalnog zavoda za pravnu pomoć) Kantonalni zavod za pravnu pomoć, prema Zakonu o kantonalnim ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave - Preĉišćeni tekst („Sluţbene novine Zeniĉkodobojskog kantona“ broj:13/08, 3/10, 6/12), ima status samostalne upravne organizacije. Ĉlan 25. (Organizacija i naĉin funkcioniranja Zavoda) Organizacija i naĉin funkcioniranja Zavoda regulisani su odredbama Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj: 35/05). Ĉlan 26. (Unutrašnja organizacija) Unutrašnja organizacija Zavoda utvrĊuje se pravilnikom, koji donosi direktor uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade Zeniĉko-dobojskog kantona. Broj 1 – strana 76 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. Ĉlan 27. (Nadleţnost Zavoda) (1) Zavod osigurava pruţanje besplatne pravne pomoći na naĉin i pod uslovima utvrĊenim ovim zakonom kako bi se graĊanima omogućilo ostvarivanje prava na jednak pristup pravdi i pravo na praviĉno suĊenje. (2) Zavod će pruţati usluge besplatne pravne pomoći u svim općinama na podruĉju Zeniĉko-dobojskog kantona, po naĉelu uredovnih dana, a bliţe odredbe o tome regulirat će se u Pravilniku o naĉinu pruţanja pravne pomoći po naĉelu uredovnih dana u općinama na podruĉju Zeniĉko-dobojskog kantona, koji će donijeti ministar Ministarstva. Ĉlan 28. (Edukacija kadrova i kontrola kvaliteta) (1) Zavod osigurava kontinuiranu edukaciju kadrova koji pruţaju besplatnu pravnu pomoć. (2) Zavod kontinuirano kontroliše kvalitet i kvantitet pruţanja besplatne pravne pomoći i predlaţe mjere za unapreĊenje sistema upravljanja i pruţanja besplatne pravne pomoći. Ĉlan 29. (Javnost rada i izvještavanje) (1) Zavod osigurava kontinuirano pruţanje informacija javnosti o ciljevima, naĉinu obezbjeĊenja i drugim pitanjima iz oblasti besplatne pravne pomoći. (2) Radi praćenja i unaprijeĊenja besplatne pravne pomoći, Zavod podnosi Vladi i Skupštini Kantona godišnji izvještaj o radu s prijedlogom mjera za unapreĊenje sistema pruţanja pravne pomoći, koji sadrţi podatke o broju korisnika besplatne pravne pomoći po oblastima u kojima je pruţena pravna pomoć, broju i vrsti postupaka pred pravosudnim organima, organima uprave i drugim organima, broju predmeta koji su u toku i drugim pitanjima od znaĉaja za izvještavanje o pruţanju besplatne pravne pomoći. ODJELJAK A - RUKOVOĐENJE I UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA ZAVODA Ĉlan 30. (RukovoĊenje) (1) Radom Zavoda rukovodi direktor koji je rukovodeći drţavni sluţbenik i koji se imenuje u skladu sa propisima koji regulišu postupak i naĉin imenovanja direktora samostalnih kantonalnih upravnih organizacija. (2) Za direktora moţe biti imenovan diplomirani pravnik, koji pored općih i posebnih uslova utvrĊenih zakonom, ima poloţen pravosudni ispit i pet godina radnog iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon poloţenog pravosudnog ispita. (3) Direktor je naredbodavac za raspolaganje budţetskim sredstvima odreĊenim za finansiranje rada Zavoda. (4) Direktor za svoj rad odgovara Vladi Kantona. Ĉlan 31. (Vršenje duţnosti direktora) (1) U sluĉaju da direktoru prestane radni odnos ili da nije u mogućnosti obavljati duţnost u duţem vremenskom periodu, Vlada Kantona moţe imenovati vršioca duţnosti direktora, ali najduţe na period od šest mjeseci. (2) U sluĉaju privremene odsutnosti, duţnost direktora vrši pomoćnik direktora koga direktor pismenim aktom odredi. Ĉlan 32. (Pomoćnici direktora) (1) Pomoćnici direktora su rukovodeći drţavni sluţbenici koji se postavljaju na naĉin i u postupku utvrĊenom zakonom za rukovodeće drţavne sluţbenike kantonalnih organa drţavne sluţbe. (2) Pravilnikom iz ĉlana 26. ovog Zakona se, pored ostalog, utvrĊuje broj pomoćnika direktora i odreĊuju uslovi za njihovo postavljenje s tim da, za pomoćnika direktora moţe biti postavljen diplomirani pravnik, koji pored općih i posebnih uslova utvrĊenih zakonom , ima poloţen pravosudni ispit i tri godine radnog iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon poloţenog pravosudnog ispita. (3) Pomoćnici direktora su ovlašteni za obavljanje svih poslova iz nadleţnosti Zavoda, u skladu sa odredbama ovog Zakona, Pravilnika iz ĉlana 26. ovog zakona i drugih propisa. Ĉlan 33. (Drţavni sluţbenici i namještenici) Poslove u Zavodu, osim poslova koje vrše direktor i pomoćnici direktora, obavljaju i drţavni sluţbenici i namještenici, što se utvrĊuje Pravilnikom iz ĉlana 26. ovog Zakona. ODJELJAK B - PRAVA I DUŢNOSTI ZAPOSLENIKA ZAVODA Ĉlan 34. (Prava zaposlenika) Zaposlenici u Zavodu, imaju pravo na plaću i druga liĉna primanja, kao i ostala prava iz radnog odnosa, u skladu sa ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 77 propisima kojima su ta prava utvrĊena za rukovodeće drţavne sluţbenike, odnosno drţavne sluţbenike ili namještenike odgovarajućeg ranga u kantonalnim organima drţavne sluţbe. Ĉlan 35. (Prava i duţnosti pravnih zastupnika) (1) Direktor i pomoćnici direktora su pravni zastupnici Zavoda. (2) Pravni zastupnik je ovlašten za samostalno pruţanje besplatne pravne pomoći. (3) Pravni zastupnik je nezavisan i samostalan u vršenju svojih poslova i ima pravo i duţnost da u okviru dobijenog ovlaštenja poduzima sve pravne radnje koje su po njegovoj ocjeni u interesu korisnika pravne pomoći. (4) Pravni zastupnik ima pravo na uvećanje plaće u visini od 20% zbog posebnih uslova rada iz ĉlana 30. stav (2) i ĉlana 32. stav (2) i zbog posebnih ovlaštenja iz stava (2) i (3) ovog ĉlana. Ĉlan 36. (Obaveza ĉuvanja sluţbene tajne) (1) Pravni zastupnik je duţan da pruţa pravnu pomoć savjesno i struĉno, u skladu sa ustavom, zakonom i drugim propisima. (2) Pravni zastupnik je duţan da ĉuva kao sluţbenu tajnu sve što je saznao ili mu je stranka povjerila, izuzev ako je u svojstvu branitelja osloboĊen ove obaveze na osnovu izriĉitog ili prešutnog odobrenja stranke, kao i u sluĉajevima kada branitelj posumnja da predstoji izvršenje teţeg kriviĉnog djela ili kada se pokrene parnica radi namirenja troškova i izdataka koje je stranka prouzrokovala Zavodu laţno prikazujući svoje imovinsko stanje, a u cilju obezbjeĊenja besplatnog zastupanja. (3) Sluţbenu tajnu iz stava 2. ovog ĉlana duţni su ĉuvati i drugi zaposlenici koji rade ili su radili u Zavodu. Ĉlan 37. (Razlozi za odbijanje zastupanja) (1) Pravni zastupnik će odbiti odbranu i zastupanje u kriviĉnim stvarima: a) ako je liĉno oštećen, odnosno ako je braĉni ili vanbraĉni drug oštećenog ili tuţitelja, njegov srodnik po krvi u pravoj liniji, u poboĉnoj liniji do ĉetvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena, b) ako je pozvan kao svjedok u istom predmetu, c) ako je postupao u istom predmetu u vršenju sudske i/ili tuţilaĉke funkcije, d) u drugim sluĉajevima predviĊenim posebnim zakonom. (2) Pravni zastupnik će odbiti zastupanje u parniĉnom postupku: a) ako je pruţao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom pitanju vezanom za taj predmet, b) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu, pravnu pomoć pruţao drugi pravni zastupnik Zavoda, c) ako je postupao u istom predmetu u vršenju sudske i tuţilaĉke funkcije ili kao ovlaštena sluţbena osoba bilo kog organa d) ako on ili bilo ko drugi od zaposlenika Zavoda, ima liĉni interes koji je, ili moţe biti u sukobu sa interesima zastupane stranke. (3) Pravni zastupnik će odbiti odbranu i zastupanje u kriviĉnim i prekršajnim stvarima i zastupanje u graĊanskom i upravnom postupku i upravnom sporu i u drugim sluĉajevima predviĊenim zakonima kojima se reguliše kriviĉni, prekršajni, parniĉni i upravni postupak i upravni spor. Ĉlan 38. (Otkazivanje punomoći) (1) Odmah po saznanju za postojanje razloga i okolnosti iz ĉlana 37. ovog Zakona, pravni zastupnik je duţan otkazati punomoć stranci. (2) Po otkazivanju punomoći pravni zastupnik je duţan u periodu od 30 dana nastaviti pruţati pravnu pomoć, ako je to neophodno da se od stranke otkloni kakva šteta, osim u sluĉaju kada je stranka imenovala drugog zastupnika ili se preduzimanju tih radnji izriĉito protivi. (3) Pravni zastupnik nije duţan postupati u skladu sa stavom (2) ovog ĉlana ako stranka otkaţe punomoć, ali je duţan u momentu otkazivanja punomoći u pismenoj formi obavijestiti stranku o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u konkretnom predmetu. Ĉlan 39. (Duţnosti pravnog zastupnika kao branioca) (1) Pravni zastupnik kao branilac tokom kriviĉnog postupka mora, zastupajući lice lišeno slobode, odnosno osumnjiĉenog ili optuţenog, preduzimati sve Broj 1 – strana 78 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. neophodne radnje u cilju utvrĊivanja ĉinjenica i prikupljanja dokaza koji idu u korist lica koje brane, kao i radi zaštite njegovih prava. (2) Prava i duţnosti pravnog zastupnika kao branioca ne prestaju u sluĉaju opoziva, sve dok ga sudija odnosno vijeće ne razriješe te duţnosti. Ĉlan 40. (Obaveza informisanja) Pravni zastupnik je duţan da informiše stranku koju zastupa o preduzetim radnjama u postupku i o svim drugim ĉinjenicama relevantnim za tok i ishod konkretnog postupka. Ĉlan 41. (Obaveze u ponašanju pravnog zastupnika) Pravni zastupnik ne smije: a) dozvoliti da porodiĉni, društveni, politiĉki i/ili drugi odnosi utiĉu na vršenje njegovih sluţbenih duţnosti, b) upotrijebiti ili se koristiti ugledom Zavoda da ostvari svoje privatne interese ili privatne interese drugih, c) postupati ili dopustiti drugima da postupaju na naĉin da se stiĉe utisak da je bilo ko u posebnom poloţaju i da moţe vršiti utjecaj na pravnog zastupnika ili na ishod postupka. Ĉlan 42. (Zabrana obavljanja drugih poslova) Pravni zastupnik ne smije obavljati duţnost, djelatnost ili biti na poloţaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim duţnostima, a naroĉito: a) ne smije obavljati dodatnu djelatnost za koju se plaća naknada, osim u sluĉaju kada je to posebno odobreno, b) ne smije biti ĉlan upravnih i drugih odbora politiĉkih stranaka i ne smije slijediti upute politiĉkih stranaka. Ĉlan 43. (Duţnosti pravnih zastupnika) (1) Pravni zastupnik je duţan razmotriti i postupati po svim predmetima koji su mu dodijeljeni, osim u predmetima u kojima postoje razlozi za njegovo izuzeće. (2) Pravni zastupnik je duţan da kontinuirano radi na usavršavanju i povećavanju nivoa svoje profesionalne struĉnosti za obavljanje poslova pruţanja pravne pomoći. (3) Pravni zastupnik je duţan preduzimati radnje u vršenju odbrane ili zastupanja na krajnje profesionalan, strpljiv i dostojanstven naĉin, kako prema nosiocima sudske i tuţilaĉke funkcije, tako i prema ostalim sluţbenim licima, strankama koje zastupa i protivnim strankama, svjedocima, advokatima i drugim licima sa kojima sluţbeno kontaktira. Ĉlan 44. (Naĉin postupanja pravnog zastupnika) (1) Pravni zastupnik ne smije pokrenuti, dozvoliti niti uzimati u obzir razgovor sa sudijom bez prisustva suprotne stranke u vezi sa postupkom koji je u toku, osim na zakonom dopušten naĉin. (2) Pravni zastupnik je obavezan da svoje poslove obavlja brzo, efikasno i praviĉno, uz poštovanje prava svih ukljuĉenih strana da budu saslušane i da se njihovi sporovi riješe bez nepotrebnog odgaĊanja i/ili troškova. Ĉlan 45. (Obavijest o nedozvoljenom ponašanju) (1) Ako neko doĊe do saznanja da je pravni zastupnik ili drugi zaposlenik Zavoda postupio suprotno odredbama ovog Zakona ili bilo kog drugog zakona, što ga ĉini nepodobnim za vršenje poslova u Zavodu, ima pravo i duţnost da o tome obavijesti direktora Zavoda. (2) Pravni zastupnik koji posjeduje informaciju o mogućem kršenju ovog Zakona od strane drugog pravnog zastupnika, duţan je o tome obavijestiti direktora Zavoda, a ukoliko se ta informacija odnosi na direktora, duţan je o tome obavjestiti ministra pravosuĊa, koji preispituje osnovanost primljene informacije i o tome obavještava Vladu Kantona. DIO TREĆI - FINANSIRANJE, SARADNJA I STRUĈNO USAVRŠAVANJE Ĉlan 46. (Finansiranje) (1) Sredstva za organizovanje i pruţanje besplatne pravne pomoći od strane nadleţnog organa osiguravaju se u Budţetu Kantona. (2) Sredstva za pruţanje pravne pomoći udruţenjima i fondacijama registrovanim za pruţanje besplatne pravne pomoći osiguravaju se na osnovu odobrenog projekta, u skladu sa zakonom i drugim propisima. Ĉlan 47. (MeĊusobna saradnja nadleţnih organa) (1) Nadleţni organ uspostavlja saradnju sa drugim organima osnovanim za pruţanje besplatne pravne ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 79 pomoći, udruţenjima i fondacijama registrovanim za pruţanje besplatne pravne pomoći i drugim subjektima ovlaštenim za pruţanje besplatne pravne pomoći, u cilju razmjene informacija i prakse u oblasti besplatne pravne pomoći. (2) Nadleţni organ saraĊuje sa centrima za socijalni rad, nadleţnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave i drugim organima, u cilju praćenja prakse primjene zakonskih odredbi u odreĊenim oblastima i analize potrebe graĊana da svoja prava i obaveze definisane tim zakonima, rješavaju uz pruţanje besplatne pravne pomoći. Ĉlan 48. (Edukacija kadrova i unapreĊenje kvaliteta) (1) Nadleţni organ osigurava struĉno usavršavanje pravnih zastupnika u svim oblastima prava kao i u oblasti meĊunarodnih standarda, propisa i prakse kako bi se osigurao kontinuirani razvoj kvaliteta pruţene usluge. (2) Nadleţni organ kontinuirano unapreĊuje kvalitet i kvantitet pruţanja besplatne pravne pomoći. Ĉlan 49. (Odgovornost zaposlenika Zavoda) Pravni zastupnici i ostali zaposlenici u Zavodu, odgovorni su za svoj rad shodno odredbama ovog zakona i drugih propisa kojima je to regulisano za rukovodeće drţavne sluţbenike, drţavne sluţbenike i namještenike organa drţavne sluţbe. DIO ĈETVRTI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 50. (Nadzor nad primjenom zakona) Nadzor nad provoĊenjem odredaba ovog zakona vrši Ministarstvo za pravosuĊe i upravu Kantona. Ĉlan 51. (Podzakonski akti i obrasci) Pravilnik o naĉinu voĊenja i sadrţaju evidencija o pruţenoj pravnoj pomoći, obrazac zahtjeva za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, obrazac izjave o imovinskom stanju, obrazac izjave o dopuštanju uvida u podatke o imovini korisnika i punoljenih ĉlanova njegovog porodiĉnog domaćinstva i Pravilnik o naĉinu pruţanja pravne pomoći po naĉelu uredovnih dana u općinama na podruĉju Zeniĉko-dobojskog kantona, donosi Ministar u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ĉlan 52. (Stupanje na snagu zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona”. Broj: 01-02-27579/13 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 30.12.2013. godine Zenica Sretko Radišić, s.r. .............................................................................................. 4. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉkodobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, na 52. sjednici odrţanoj dana 28.01.2014. godine, d o n o s i Z A K O N O IZMJENI ZAKONA O NABAVLJANJU, DRŢANJU I NOŠENJU ORUŢJA I MUNICIJE Ĉlan 1. (Predmet) U Zakonu o nabavljanju, drţanju i nošenju oruţja i municije-Preĉišćeni tekst („Sluţbene novine Zeniĉkodobojskog kantona“, broj: 9/13), u ĉlanu 59. stav (1) rijeĉi „u roku od ĉetiri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona“ zamjenjuju se rijeĉima „do 30.06.2014. godine“.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 13/13 27.12.2013 SN ZDK 15/21, SN ZDK 19/20, SN ZDK 04/19, SN ZDK 05/18, SN ZDK 04/15, SN ZDK 09/13, SN ZDK 06/09 visoko obrazovanje Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU Ĉlan 1. (Dopuna ĉlana 17. - Elaborat o osnivanju visokoškolske ustanove) U Zakonu o visokom obrazovanju („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 6/09 i 9/13), u ĉlanu 17., dodaje se novi stav (6), koji glasi: „Akademska godina, u pravilu poĉinje u mjesecu oktobru tekuće godine“. Ĉlan 2. (Dopuna ĉlana 51. - Djelokrug upravnog odbora) U ĉlanu 51., taĉka a), iza dijela teksta koji glasi: „donosi statut visokoškolske ustanove“, dodaje se tekst: „donosi akt kojim se utvrĊuje naĉin obraĉuna plaća i drugih primanja u javnoj visokoškolskoj ustanovi“, a preostali dio taĉke a) ostaje nepromijenjen. Ĉlan 3. (Izmjena ĉlana 71. - Mandat direktora instituta) U ĉlanu 71., stav (3), mijenja se i glasi: „Za direktora instituta moţe biti izabrano lice koje pored općih zakonskih uvjeta ima nauĉni stepen doktora nauka i izbor u jedno od nauĉno-nastavnih zvanja (redovni profesor, vanredni profesor, docent), odnosno nauĉnih zvanja (nauĉni savjetnik, viši nauĉni saradnik, nauĉni saradnik), ukoliko ispunjava uvjete za to zvanje na visokoškolskoj odnosno nauĉnoj ustanovi“. Ĉlan 4. (Izmjena ĉlana 140. -Sredstva za izvoĊenje studijskih programa) U ĉlanu 140., stav (4), mijenja se i glasi: „Akt kojim se utvrĊuje naĉin obraĉuna plaća i drugih primanja u javnoj visokoškolskoj ustanovi donosi upravni odbor ustanove, uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona.“ Ĉlan 5. (Stupanje na snagu) Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“.
Zakon o izmjenama Zakona o visokom obrazovanju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 09/13 15.08.2013 SN ZDK 15/21, SN ZDK 19/20, SN ZDK 04/19, SN ZDK 05/18, SN ZDK 04/15, SN ZDK 13/13, SN ZDK 06/09 visoko obrazovanje ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU Ĉlan 1. (1) U Zakonu o visokom obrazovanju („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 6/09), u ĉlanu 149., u stavu (4), brojevi: „30.09.2011.“ zamjenjuju se brojevima: „31.12.2013.“, a brojevi: „30.09.2015.“ zamjenjuju se brojevima: „31.12.2016.“. (2) U stavu (5), brojevi: „30.09.2011.“ zamjenjuju se brojevima: „31.12.2013.“, a brojevi: „30.09.2015.“ zamjenjuju se brojevima: „31.12.2016.“. (3) U stavu (6), brojevi: „31.12.2013.“ zamjenjuju se brojevima: „31.12.2014.“. (4) U stavu (7), datum: „2011/2012“ se zamjenjuje datumom: „2014/2015“.
Zakon o šumama ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 08/13 18.07.2013 SN ZDK 05/21, SN ZDK 01/15 šume,zakon,zdk Broj 8 – strana 398 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. доказа на основу документације у овом предмету, те је из проведених доказа утврдио, да је Предсједник Федерације Босне и Херцеговине дана 11.04.2012. године донио оспорену Одлуку, којом су разријешени дужности чланови Ревизорског тима који су именовани 13.06.2011. године. Разријешени чланови Ревизорског тима Хоџић Бесим, Башић Емир, Тукар Елвис и Газић Мехо и даље су наставили да раде по налогу федералног министра и да обављају све активности у реализирању функције Ревизорског тима, на основу Уговора о дјелу који су закључили са Федералним министарством за питања бораца и инвалида одбрамбено-ослободила-чког рата. На јавној расправи је неспорно утврђено да је Ревизорски тим у наведеном саставу наставио рад и након оспорене Одлуке, што је потврђено и од стране пуномоћника федералног министра. 8. Став Уставног суда Федерације Уставни суд Федерације је једини субјект који је Уставом Федерације Босне и Херцеговине овлашћен да утврди да ли је нека одлука у складу са Уставом Федерације Босне и Херцеговине. Све до доношења одлуке овог Суда, постоји пресумпција о уставности оспорене Одлуке. Одлуке које су донијете од стране Предсједника Федерације и објављене су на снази и по истима постоји обавеза поступања. Међутим, Уставни суд Федерације наглашава, да се није упуштао у уставност односно законитост поступања доносилаца одлуке као и оспорене Одлуке. Уколико овлашћена лица сматрају да оспорена Одлука није заснована за Уставу и законским одредбама, у могућности су исту оспорити пред овим Судом на начин како је прописано Уставом Федерације Босне и Херцеговине, Законом о поступку пред Уставним судом Федерације Босне и Херцеговине и Пословником Уставног суда Федерације Босне и Херцеговине. С обзиром на наведено Уставни суд Федерације је одлучио као у диспозитиву пресуде. Ову пресуду Уставни суд Федерације је донио једногласно у саставу: др Ката Сењак, предсједница Суда, Сеад Бахтијаревић, мр Ранка Цвијић, Александра Мартиновић и Домин Малбашић, судије Суда. Број: У-24/12 Предсједница 09.04.2013. године Уставног суда Федерације С а р а ј е в о Босне и Херцеговине др Ката Сењак, c.p. .............................................................................................. SKUPŠTINA 217. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉko-dobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, na 41. sjednici odrţanoj dana 04.07.2013. godine, d o n o s i: ZAKON O ŠUMAMA DIO PRVI-PREDMET Ĉlan 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim Zakonom ureĊuje se ĉuvanje i zaštita šuma i šumskog zemljišta, jaĉanje njihovih funkcija, plani-ranje u šumarstvu i upravljanje šumama i šumskim zemljištem, ekonomske funkcije, finansiranje biološke obnove šuma na teritoriji Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), nadzor nad primjenom ovog Zakona, kaznene odredbe, kao i druga pitanja od znaĉaja za šume i šumsko zemljište. (2) Šume i šumsko zemljište, kao dobra od općeg interesa, uţivaju posebnu brigu i zaštitu Kantona općina i koriste se pod uslovima i na naĉin koji su propisani ovim Zakonom. (3) Šume i šumska zemljišta temeljni su prirodni resurs ĉije vrijednosti se manifestuju kroz ekološke, socijalne i proizvodne funkcije šuma. Ĉlan 2. (Definicija šuma i šumskih zemljišta) (1) Pod šumom, u smislu ovog Zakona, podrazumijeva se zemljište obraslo šumskim vrstama drveća i grmlja ĉija površina prelazi 1.000 m2 i ĉija je širina najmanje 20 metara i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30 % zemljišta. Šumom se smatraju i šumski rasadnici, plantaţe šumskog drveća, ĉistine za trase dalekovoda i druga javna infrastruktura u šumi, površinske vode i moĉvare unutar šuma i sastojine šumskog drveća i ţbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu ako su starije od 30 godina i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30 % zemljišta. ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 399 (2) Šumsko zemljište, pored zemljišta obraslog šumom, obuhvata i neobraĊeno, neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem obezbje-Ċuje ili potpomaţe funkcije susjedne šume. Šumsko zemljište takoĊer saĉinjavaju podruĉja sa smanjenim šumskim pokrivaĉem, krš, ĉistine i livade unutar šuma. (3) U sluĉaju sumnje ili spora da li se neko zemljište smatra šumom ili šumskim zemljištem, odluku donosi Ministar Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu (u daljem tekstu: Ministar), uz pribav-ljeno mišljenje Kantonalne uprave za šumarstvo (u daljem tekstu: Kantonalna uprava). Ĉlan 3. (Definicija pojmova) (1) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeća znaĉenja: 1. Biološka obnova šuma podrazumijeva pripremu zemljišta za prirodno podmlaĊivanje, pošum-ljavanje neobraslog šumskog zemljišta, popu-njavanje, njegu i ĉišćenje šumskih kultura, prorjeĊivanje sastojina, sanaciju poţarišta, prevo-Ċenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik, doznaku stabala za sjeĉu, rekonstrukciju i kon-verziju izdanaĉkih šuma, makija, šikara i šib-ljaka, zaštitu šuma, projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju i odrţavanje šumske infrastruk-ture. 2. Čista sječa znaĉi sjeĉu svog ili praktiĉno svog drveća u sastojini izlaţući taj dio zemljišta ekološkim uslovima goleti ĉime stvara ozbiljne poteškoće za stanište ili susjedne sastojine. Ĉistom sjeĉom ne smatra se uklanjanje starih sastojina ukoliko je njihova reprodukcija obezbijeĊena na odgovarajući naĉin. 3. Konverzija šuma je prevoĊenje šuma u viši uzgojni oblik. 4. Etat je dozvoljena sjeĉiva drvna masa, odnosno drvna masa predviĊena za sjeĉu. Izraţava se kao godišnji i desetogodišnji etat. 5. Doznaka stabala podrazumijeva odabiranje, obiljeţavanje i evidentiranje stabala za sjeĉu. 6. Funkcije šuma su: a) ekološke: biodiverzitet – zaštita staništa, zaštita zemljišta, zaštita voda, klimatska – ukljuĉujući ulogu šuma kod vezivanja ugljika iz zraka; b) ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i sekundarnih šumskih proizvoda; c) socijalne: rekreacija, turizam, obrazovanje, istraţivanje, odbrana, zaštita objekata i infrastrukture. 7. Gospodarenje šumama obuhvata planiranje, uzgajanje, zaštitu i korištenje šuma i šumskog zemljišta u skladu sa odredbama šumsko-priv-redne osnove; 8. Gospodarska jedinica je podruĉje šume u kome se obezbjeĊuje trajnost gospodarenja. 9. Integralna zaštita šuma predstavlja multidiscip-linarni koncept koji zagovara odgovornost svih subjekata koji koriste prirodne resurse: politiĉkih (upravljanje šumama), struĉnih (gospodarenje šumama) i graĊana (podizanje svijesti). Integ-ralna zaštita šuma se tako moţe sagledati sa dva aspekta: u širem smislu (obaveze svih subjekata društva) i u uţem smislu (obaveze samo djelat-nosti šumarstva). 10. IzvoĎač radova u šumarstvu je fiziĉko ili pravno lice koje je registrirano za izvoĊenje radova u šumarstvu. 11. Korisnik državnih šuma i šumskog zemljišta je kantonalno šumsko-privredno društvo koje na osnovu ugovora zakljuĉenog u skladu sa odred-bama ovog Zakona i drugih zakona, obavlja pos-love gospodarenja drţavnim šumama i šumskim zemljištem. 12. Korištenje šume obuhvata sjeĉu i transport drveta, korištenje nedrvnih šumskih proizvoda kao i prodaju šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda. 13. Krčenje šume u smislu ovog Zakona je promjena namjene šumskog zemljišta. Izgradnja objekata u šumi i na šumskom zemljištu potrebnih za gospodarenje šumama kao i za prehranu i uzgoj divljaĉi ne smatra se krĉenjem. 14. Otvorena vatra je svaka zapaljena vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvo-renim ognjištem. 15. Šumski požar je poţar koji nastaje i širi se šumom i šumskim zemljištem ili koji nastaje na nekom drugom zemljištu i širi se šumom i šumskim zemljištem. 16. Paljike su opoţarene površine nastale poslije poţara. 17. Pašarenje je puštanje stoke na ispašu, ţirenje i brst, kresanje grana i lisnika za prehranu stoke. 18. Površinske vode su stalni i povremeni vodeni tokovi, te stajaće vode. 19. Pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu je privredno društvo registrovano kod nadleţnog suda za poslove šumarstva koje u stalnom radnom odnosu ima uposlenog najmanje jednog diplomiranog inţinjera šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno mastera diplo-miranog inţinjera šumarstva (Bolonjski sistem studiranja) sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci. Broj 8 – strana 400 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. 20. Privremeni godišnji plan gospodarenja držav-nim i privatnim šumama je plan gospodarenja drţavnim i privatnim šumama kojeg za drţavne šume izraĊuje korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, a za privatne šume Kantonalna uprava ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova šumarstvu i to po isteku šumsko-privredne osnove. Istim se ne moţe gospodariti duţe od godinu dana, a postupak donošenja je isti kao i za šumsko-privredne osnove. 21. Pustošenje šuma podrazumijeva podbjeljivanje stabala, oštećivanje stabala i njihovih dijelova, uništavanje i oštećivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskog zemljišta, ugroţava opstanak šuma i njihove ekološke funkcije. 22. Sanitarna sječa znaĉi sjeĉu zaraţenih, insektima napadnutih, veoma oštećenih ili izvaljenih stabala. 23. Šumska infrastruktura su šumski putevi, stalne vlake, stalne ţiĉare i druge šumske komunikacije, objekti i kapaciteti u šumama koji su namijenjeni za gospodarenje i zaštitu šuma. 24. Šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šum-skog zemljišta, ukljuĉujući, ali ne ograniĉavajući se na: a) šumsko drveće i ţbunje i svi njihovi dijelovi; b) sjeme, koštunjiĉavo voće, bobiĉasti plodovi, kora drveta, korijen, šišarke i plodovi druge vegetacije unutar šume; c) mahovina, paprat, trava, trska, cvijeće, ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke; d) gljive; e) biljni sok ili smola; f) med; g) listinac; h) ostale ţivotinje koje ţive u šumi izuzev divljaĉi; i) travnati ili pašnjaĉki prekrivaĉ; j) treset, zemlja, pijesak, šljunak, kamen sa površine zemlje (u daljem tekstu: mineralne sirovine). k) nedrvni šumski proizvodi iz alineje b) do j) ove taĉke predstavljaju dobra biološkog porijekla, osim drveta, kao i usluge koje proizilaze iz šume i šumskog zemljišta. 25. Šumsko-privredno područje predstavlja u stan-išnom, biološkom, geografskom, prometnom, ekološkom i ekonomskom pogledu jednu zaokruţenu cjelinu u okviru koje se obezbjeĊuje trajnost gospodarenja šumama i šumskim zemlji-štima. 26. Šumski putevi su putevi izgraĊeni na šumskom zemljištu, sa pratećom infrastrukturom, koji su namijenjeni za prijevoz šumskih proizvoda, te sav saobraćaj vezan za gospodarenje šumama i radi zaštite šuma od poţara (za prolaz vatrogasnih vozila i tehnike) i za spajanje sa sistemom javnih puteva. Vlake nisu šumski putevi osim ako ne zadovoljavaju minimalne standarde odreĊene za šumske puteve. 27. Šumski reprodukcioni materijal je: a) sjeme: šišarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka; b) dijelovi biljaka: granĉice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka; c) mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, ukljuĉujući i mlade biljke iz prirodnog podmlatka. 28. Šumsko-uzgojne mjere su sve mjere i aktivnosti koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta. Šumsko uzgojne mjere ukljuĉuju: a) mjere za obnovu šuma, odnosno za stvaranje novih sastojina; b) njegu šuma u mladim razvojnim fazama, ukljuĉujući prorjeĊivanje mlaĊih sastojina; c) specijalnu njegu mladih faza u prebornim šumama i drugim raznolikim šumama, izdanaĉkim šumama, kao i rubova šuma; d) rekonstrukciju i konverziju izdanaĉkih šuma, šikara, makija i šibljaka. 29. Trajnost gospodarenja šumama podrazumjeva korištenje proizvoda šuma i upotrebu šuma i šumskih zemljišta na naĉin i sa intenzitetom koji će oĉuvati njihov biodiverzitet, proizvodnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost, te povećati njihov potencijal da sada i u budućnosti obavljaju znaĉajne ekološke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnom i globalnom nivou, a da se pri tom ne ugrozi funkcionisanje drugih ekosistema. 30. Upravljanje šumama i šumskim zemljištima podrazumijeva administrativno-upravne poslove Ministarstva i Kantonalne uprave, koji se sastoje od kreiranja jedinstvene šumarske politike, dugoroĉnog (strateškog) i srednjoroĉnog planiranja, kontrole i struĉnog nadzora korištenja šuma i šumskog zemljišta u cilju oĉuvanja i unaprjeĊenja trajnosti gospodarenja šumama. 31. UreĎajni period je vremenski period za koji se donosi dugoroĉni plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištem šumsko-privredna osnova za šumsko-privredno podruĉje. ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 401 32. Vlasnici privatnih šuma su pravna i fiziĉka lica koja su na zakonit naĉin stekla pravo vlasništva nad šumom ili šumskim zemljištem, koje se dokazuje izvodom iz zemljišnih knjiga. 33. Zaštita šuma je skup mjera i aktivnosti koje su duţni preduzimati vlasnici i korisnici koji gospodare šumama i šumskim zemljištem radi zaštite šuma od poţara, drugih prirodnih nepo-goda, štetnih organizama i štetnih antropogenih uticaja. 34. Divljač su posebnim zakonom odreĊene ţivotinj-ske vrste koje slobodno ţive u prirodi. DIO DRUGI-PLANIRANJE U ŠUMARSTVU Ĉlan 4. (Kantonalni šumsko-razvojni plan) (1) Kantonalni šumsko-razvojni plan izraĊuje se svakih deset godina za sve šume i šumsko zemljište, bez obzira na vlasništvo s ciljem da se obezbijedi trajnost gospodarenja šumama i šumskim zemljištem na podruĉju Kantona. (2) Kantonalni šumsko-razvojni plan uvaţava smjernice za gospodarenje prirodnim i kulturnim nasljeĊem u šumama i na šumskom zemljištu, uslove za gospodarenje vodama, kao i potrebe razvoja lokalne zajednice. (3) Kantonalni šumsko-razvojni plan sadrţi najmanje sljedeće: a) kartu sa ucrtanim granicama šuma i šumskog zemljišta, granicama šumsko-privrednih podruĉja i gospodarskih jedinica, uzimajući u obzir granice općina i kategoriju nosioca prava na šumama; gdje će svi analitiĉki i grafiĉki podaci biti u GIS formatu. b) procjenu funkcija šuma i njihov uticaj na okoliš; c) klasifikaciju šuma po površinama, prema njihovim funkcijama i prirodnim karakteristikama, a koje se posebno odnose na stanište; d) procjenu drvne zalihe i njenog kvaliteta, prirasta, podmlaĊivanja, biodiverziteta i zdravstvenog stanja; e) smjernice za gospodarenje šumama razliĉitih gazdinskih klasa i kategorija šuma; f) otvorenost šuma sa planom izgradnje novih šumskih puteva; g) smjernice za pošumljavanje šumskog zemljišta; h) procjenu ugroţenosti šuma od poţara, odreĊenu po stepenu opasnosti i smjernice za zaštitu šuma od poţara; i) smjernice za korištenje nedrvnih šumskih proizvoda; j) smjernice za lovstvo i gospodarenje nad divljaĉi; k) program bioloških i tehniĉkih investicija i rentabilnost radova. (4) Kod izrade Kantonalnog šumsko-razvojnog plana koriste se podaci iz šumsko-privrednih osnova i lovno-privrednih osnova. (5) Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Vlada) donosi Kantonalni šumsko-razvojni plan, a Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodopriv-redu (u daljem tekstu: Ministarstvo) je odgovorno za njegovu pripremu, izradu i realizaciju. (6) Ministarstvo je duţno prilikom izrade plana zatraţiti od svih zainteresiranih strana, a posebno od zainte-resiranih jedinica lokalne samouprave da daju svoje prijedloge i mišljenja. (7) Ministarstvo je duţno trajno ĉuvati Kantonalni šumsko-razvojni plan. Ĉlan 5. (Šumsko-privredno podruĉje) (1) U cilju obezbjeĊenja racionalnog i trajnog gospoda-renja drţavnim šumama i šumskim zemljištem formira se šumsko-privredno podruĉje. (2) Šumsko-privredna podruĉja predstavljaju u geog-rafskom, prometnom, ekološkom i ekonomskom pogledu jednu zaokruţenu cjelinu u okviru koje se osigurava trajnost gospodarenja šumskim ekosiste-mima. (3) U administrativnim granicama Kantona moţe se formirati više šumsko-privrednih podruĉja. (4) Šumsko-privredna podruĉja dijele se na gospodarske jedinice. (5) Formiranje šumsko-privrednih podruĉja zasniva se na struĉnom elaboratu, koji pored prijedloga sa obrazloţenjem bioloških, tehniĉkih i ekonomskih pokazatelja, sadrţi opšte kriterije, a naroĉito: a) preglednu kartu podruĉja sa ucrtanim izohipsama, vanjskim granicama šumsko-privrednog podruĉja, granicama unutrašnje podjele šuma po gospo-darskim jedinicama i odjelima, ucrtanom mreţom trajnih šumskih puteva, izvorištima i vodotocima, objektima koji su od znaĉaja za gospodarenje šum-ama i opis granica šumsko-privrednih podruĉja, Broj 8 – strana 402 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. b) popis katastarskih parcela po katastarskim opći-nama i zemljišnoknjiţnim ulošcima, sa kulturama, klasama i površinama koje ulaze u šumsko-privredno podruĉje, c) podatke o drvnoj zalihi po gospodarskim jedini-cama, kategorijama šuma i vrstama drveća, d) ukupan godišnji zapreminski prirast po kategori-jama šuma i vrstama drveća, e) prosjeĉan godišnji etat po kategorijama šuma i vrstama drveća, f) procjenu prihoda i rashoda gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u okviru šumsko- privrednog podruĉja, g) podatke o mogućnostima korištenja nedrvnih šumskih proizvoda, divljaĉi, turizma, sporta i rekreacije, h) prikaz podataka iz taĉaka c), d), e), f) i g) stava (5) ovog ĉlana po općinama Kantona. (6) Odluku o formiranju šumsko-privrednih podruĉja ili reviziji njihovih granica donosi Vlada, na prijedlog Ministarstva i na osnovu struĉnog elaborata iz stava (5) ovog ĉlana. Zahtjev za formiranje šumsko-privrednih podruĉja ili reviziju njihovih granica moţe podnijeti Ministarstvo, općine Kantona i Kantonalno šumsko-privredno društvo ili vlasnik šume. (7) Struĉni elaborat iz stava (5) ovog ĉlana izraĊuje visokoškolska nauĉno-istraţivaĉka ustanova iz oblasti šumarstva, a troškove njegove izrade snosi podnosilac zahtjeva za formiranje šumsko-privrednih podruĉja ili reviziju njihovih granica. (8) Opće kriterije za formiranje šumsko-privrednih podruĉja utvrĊuje Vlada na prijedlog Ministarstva. Ĉlan 6. (Šumsko-privredna osnova) (1) Šumama na podruĉju jednog šumsko-privrednog podruĉja gospodari se po odredbama šumsko-privredne osnove, privremenog godišnjeg plana gospodarenja, godišnjeg plana gospodarenja i projekta za izvoĊenje radova u šumarstvu. Šumsko-privredna osnova izraĊuje se za period od deset godina i njene odredbe su obavezujuće. (2) Izuzev od odredaba stava (1) ovog ĉlana, ako ne postoje objektivne mogućnosti pravovremene izrade nove šumsko-privredne osnove, drţavnim i privatnim šumama i šumskim zemljištem moţe se gospodariti najduţe godinu dana na osnovu privremenog godišnjeg plana gospodarenja za koji je postupak donošenja isti kao i za šumsko-privredne osnove. Odredbe privremenog godišnjeg plana gospodarenja su obavezne. Godina izvršenja privremenog godiš-njeg plana gospodarenja smatra se godinom izvršenja nove šumsko-privredne osnove. (3) Ukupan obim sjeĉa predviĊen šumsko-privrednom osnovom za ureĊajni period, po vrstama drveća i gazdinskim klasama, ne smije se prekoraĉiti. Od ukupno planirane koliĉine sjeĉe za planski period za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru šumsko-privrednog podruĉja godišnje se realizuje prosjeĉna godišnja koliĉina. (4) Šumsko-privredna osnova, prostorni plan, plan upravljanja vodama, lovno-privredna osnova, eviden-cije koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeĊa i planovi korištenja mineralnih sirovina moraju biti meĊusobno uskla-Ċeni. (5) Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona je vlasnik svih podataka i dokumenata u elektronskoj i drugoj formi izraĊenih tokom izrade šumsko-privredne osnove za sve šume. (6) Šumsko-privrednu osnovu moţe izraĊivati pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu, koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje ĉetiri diplomirana inţinjera šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno mastera diplomirana inţinjera šumarstva (Bolonjski sistem studiranja) za uzgoj i zaštitu šuma, ureĊivanje, iskorištavanje šuma i ekonomiku u šumarstvu, sa radnim iskustvom od najmanje pet godina na navedenim poslovima i poloţenim struĉnim šumarskim ispitom. (7) Nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko-privredne osnove i provjera njihove taĉnosti su obavezni i moţe ih vršiti pravno lice registrovano u skladu sa stavom (6) ovog ĉlana ili visokoškolska nauĉno-istraţivaĉka ustanova iz oblasti šumarstva. (8) Šumsko-privrednu osnovu za drţavne šume i šumsko zemljište donosi šumsko-privredno društvo (u daljem tekstu: korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta) uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva, koja se izdaje na osnovu prijedloga struĉne komisije i mišljenja općine. Mišljenje sa struĉnim obrazlo-ţenjem, općina je duţna dostaviti Ministarstvu najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. Ukoliko općina ne dostavi mišljenje u ostavljenom roku od 30 dana smatrat će se da nema primjedbi na odredbe šumsko-privredne osnove koja se odnosi na šume i šumska zemljišta u njenim ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 403 administrativnim granicama. Šumsko-privredna osnova za drţavne šume i šumsko zemljište ne moţe se primjenjivati, prije nego što na nju Ministarstvo da saglasnost. (9) Šumsko-privrednu osnovu za privatne šume i šumsko zemljište, na osnovu prijedloga struĉne komisije, donosi Ministarstvo. (10) Poslove izrade šumsko-privredne osnove za drţavne šume i šumsko zemljište finansira korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta i odgovoran je za njenu pravovremenu izradu. Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta je duţan najmanje 120 dana prije isteka roka vaţnosti šumsko-privredne osnove, dostaviti dva primjerka novoizraĊene osnove Minis-tarstvu. (11) Nadzor nad izradom šumsko-privrednih osnova obezbijedit će Ministarstvo putem Kantonalne uprave. Pravno lice registrovano za izradu šumsko-privrednih osnova moţe otpoĉeti radove na priku-pljanju podataka za izradu šumsko-privredne osnove kada se obezbijedi i nadzor nad prikupljanjem podataka. Propuste u izradi šumsko-privredne osnove utvrĊene od strane Ministarstva-Kantonalne uprave, duţno je da otkloni u ostavljenom roku i o svom trošku pravno lice kojem je povjerena izrada šumsko-privrednih osnova. (12) Sastav, rad i troškove struĉne komisije iz stava (8) i (9) ovog ĉlana, odreĊuje Ministar. (13) Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od šumsko-privredne osnove, naroĉito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih privrednih uslova, obavezno je izvršiti njenu reviziju. Reviziju odobrava i na izvršenu reviziju daje saglasnost Ministarstvo i jedan primjerak se dostavlja Kantonalnom šumar-skom inspektoru (u daljem tekstu: šumarski inspek-tor). (14) Ministar donosi pravilnik o sadrţaju i postupku izrade šumsko-privrednih osnova za drţavne i privatne šume, kao i reviziju istih. Ĉlan 7. (Godišnji plan gospodarenja za realizaciju šumsko privredne osnove) (1) Šumsko-privredna osnova se realizuje godišnjim planovima koji sadrţe prosjeĉno jednu desetinu svih planiranih radova po šumsko-privrednoj osnovi. Sastavni dio godišnjeg plana gospodarenja drţavnim šumama i šumskim zemljištem su projekti za izvo-Ċenje svih planiranih radova. (2) Saglasnost na godišnji plan gospodarenja drţavnim šumama i šumskim zemljištem, koji je korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta duţan dostaviti najkasnije do 30.11. tekuće za narednu godinu, daje Kantonalna uprava u roku od 30 dana od dana prijema godišnjeg plana gospodarenja, a radovi predviĊeni godišnjim planom gospodarenja ne mogu se zapoĉeti bez saglasnosti Kantonalne uprave. (3) Ukoliko u toku godine postoje opravdani razlozi moţe se izvršiti izmjena godišnjeg plana gospodar-enja drţavnim šumama i šumskim zemljištem na naĉin kako je to predviĊeno stavom (2) ovog ĉlana. (4) Usvojeni godišnji plan gospodarenja korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta je duţan u roku od 15 dana od dana usvajanja dostaviti Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove - šumarskoj inspekciji i općini na ĉijem podruĉju će se izvoditi radovi predviĊeni godišnjim planom gospodarenja. Ĉlan 8. (Projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu) (1) Projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu se izraĊuje za ureĊajnu jedinicu-odjel za drţavne šume i katastarsku parcelu/parcele za privatne šume. Radovi predviĊeni projektom za izvoĊenje su obavezni. (2) Projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu mora sadrţavati planove svih potrebnih biotehniĉkih mjera u okviru pojedinih sastojina unutar odjela, a u skladu sa predviĊenim ciljevima gospodarenja i to: plan sjeĉa, plan šumsko-uzgojnih radova, plan zaštite i korištenja šuma po obimu, mjestu i vremenu izvoĊenja, preglednu kartu, procjenu uticaja radova na okoliš i ekonomsku analizu. (3) Projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu mogu izraĊivati diplomirani inţinjeri šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno masteri diplomirani inţinjeri šumarstva (Bolonjski sistem studiranja), sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci i poloţenim struĉnim ispitom. Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, odnosno vlasnik privatne šume, odreĊuje lice za izradu projekta za izvoĊenje radova u šumarstvu, kao i realizatora projekta diplomiranog inţinjera šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno mastera diplomiranog inţinjera šumarstva (Bolonjski sistem studiranja). Broj 8 – strana 404 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. (4) Projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu donosi korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta za drţavne šume, a za privatne šume Kantonalna uprava ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu. (5) Izuzetno od stava (1) ovog ĉlana, projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu moţe se izraĊivati za više odjela u jednom slivu ako sjeĉa i izrada sanitarnih uţitaka ne prelazi više od 100 m3 po jednom odjelu. (6) Za privatne šume izraĊuju se projekti za šumsko-uzgojne radove kao i za sjeĉu ako je godišnji obim sjeĉa veći od 100 m3 po k.ĉ. (7) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta odreĊuje realizatora projekta diplomiranog inţinjera šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno mastera diplomiranog inţinjera šumarstva (Bolonjski sistem studiranja) sa najmanje tri godine radnog iskustva u struci sa poloţenim struĉnim ispitom, koji je odgovo-ran za struĉno izvoĊenje radova po projektu. (8) Projekat za izvoĊenje ima trajan karakter i ĉuva se u arhivi korisnika šuma i šumskog zemljišta, Kanto-nalne uprave ili pravnog lica za obavljanje struĉnih poslova u privatnim šumama. (9) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta i Kanto-nalna uprava ili pravno lice registrirano za obavljanje poslova u šumarstvu za privatne šume duţni su da vode registar izraĊenih i donesenih projekata za izvoĊenje radova u šumarstvu i da sve izvršene radove po projektu evidentiraju u odgovarajuće evidencije, koje će propisati Ministar. DIO TREĆI-PRIVREĐIVANJE U ŠUMARSTVU Ĉlan 9. (Doznaka stabala za sjeĉu) (1) Doznaka stabala za sjeĉu vrši se odabiranjem stabala ili obiljeţavanjem površina obraslih drvećem. Obilje-ţavanje površina za sjeĉu moţe se vršiti samo u izdanaĉkim šumama u svrhu konverzije šuma. (2) Doznaku stabala za sjeĉu moţe vršiti diplomirani inţinjer šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno master diplomirani inţinjer šumarstva (Bolonjski sistem studiranja), sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci kojeg odredi korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta za drţavne šume, a za privatne šume Kantonalna uprava, odnosno pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu. (3) Izuzetno od stava (2) ovog ĉlana, doznaku stabala u drţavnim i privatnim šumama koje su predviĊene za sanitarnu sjeĉu i za snabdijevanje ogrevnim drvetom moţe vršiti bakalaureat šumarstva sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u struci ili šumarski tehniĉar sa pet godina radnog iskustva u struci, uz kontrolu diplomiranog inţinjera šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno mastera diplo-miranog inţinjera šumarstva (Bolonjski sistem studiranja). (4) Doznaka i sjeĉa stabala ne moţe se vršiti u šumama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni, utvrĊene granice i na terenu vidno i na propisan naĉin obiljeţene, izuzev doznake i sjeĉe sluĉajnih uţitaka, koji su zaraţeni, napadnuti od potkornjaka i drugih štetoĉina, prelomi, vjetroizvale i dr, u cilju sprjeĉa-vanja zaraze (kalamiteta). (5) Doznaka stabala za sjeĉu i obim šumsko-uzgojnih radova u privatnim šumama vrši se u skladu sa šumsko-privrednom osnovom, na osnovu rješenja Kantonalne uprave. (6) Doznaka i sjeĉa stabala, odnosno površina za sjeĉu, moţe se odobriti samo licu koje uz zahtjev dostavi dokaze o pravu vlasništva i posjeda (zemljišnoknjiţni izvadak, posjedovni list). (7) Protiv rješenja iz stava (5) ovog ĉlana moţe se izjaviti ţalba Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema istog. (8) Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije izvršene doznake, izrade projekta za izvoĊenje radova u šumarstvu, obavještavanja Kantonalne uprave i općine na ĉijem se podruĉju vrši sjeĉa. (9) Ministar donosi Pravilnik kojim se propisuje naĉin doznake i obiljeţavanja površina za sjeĉu. Ĉlan 10. (Sjeĉa šuma) (1) Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije njihovog odabiranja i obiljeţavanja u skladu sa smjernicama šumsko-privredne osnove. (2) Prije sjeĉe u drţavnim šumama, redovne ili sanitarne, korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta prijaviti će sjeĉu šumarskom inspektoru. Prijava će biti poslana najmanje 14 dana i najviše 60 dana prije poĉetka sjeĉe doznaĉenih stabala i sadrţavat će: ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 405 a) broj odjela iz šumsko-privredne osnove, odluku o donošenju projekta i razlog za sjeĉu u sluĉaju sanitarne ili druge sluĉajne sjeĉe; b) planirani rok za sjeĉu; c) vrstu sjeĉe, koliĉinu i strukturu drvne mase za sjeĉu po vrstama drveća; d) naĉin obnove šume; e) šumsko-uzgojne i zaštitne mjere koje će se sprovesti nakon sjeĉe; f) naĉin izvlaĉenja šumskih drvnih sortimenta sa skicom postojećih i novih vlaka; g) identifikaciju osobe koja je izvršila doznaku i izradila projekat za izvoĊenje. (3) Šteta koja se nanese zemljištu mora biti popravljena odmah nakon završetka izvlaĉenja šumskih drvnih sortimenata. Ministar će propisati naĉin, oblik i sadrţaj obrasca o prijavi sjeĉe. (4) Ukoliko postoji opravdan razlog za sumnju da je planirana ili zapoĉeta sjeĉa ili druge radnje u suprotnosti sa šumsko-privrednom osnovom, ovim zakonom ili propisima koji su doneseni na osnovu ovog zakona, nadleţni šumarski inspektor moţe zabraniti planiranu sjeĉu dok se ne otklone utvrĊene nepravilnosti. (5) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta duţan je prije sjeĉe, o planiranoj sjeĉi obavijestiti Kantonalnu upravu i općinu na ĉijem se podruĉju vrši sjeĉa. (6) Pravna i fiziĉka lica koja nanesu štetu u drţavnim i privatnim šumama i na šumskom zemljištu po bilo kom osnovu, duţni su nosiocu prava upravljanja drţavnim šumama i šumskim zemljištem, odnosno vlasniku privatne šume nadoknaditi štetu prema odštetnom cjenovniku koji će propisati Ministar. Ĉlan 11. (Biološka obnova šuma) (1) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta i vlasnik/predstavnik vlasnika privatne šume i šumskog zemljišta duţni su izvršavati poslove biološke obnove šuma, minimalno u obimu koji je predviĊen šumsko-privrednom osnovom. (2) Biološka obnova šuma podrazumijeva: pripremu zemljišta za prirodno podmlaĊivanje, pošumljavanje i sjetva sjemenom neobraslog šumskog zemljišta, popunjavanje, njegu i ĉišćenje šumskih kultura, proizvodnju šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala, prorjeĊivanje sastojina, sanaciju poţarišta, prevoĊenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik, doznaku stabala za sjeĉu, rekonstrukciju i konverziju izdanaĉkih šuma, makija, šikara i šibljaka, zaštitu šuma, certificiranje gospodarenja šumama, projekto-vanje, izgradnju, rekonstrukciju i odrţavanje šumske infrastrukture, saniranje i obnova šumskih površina koje su stradale od prirodnih nepogoda ili katastrofa, kupovinu zemljišta u svrhu podizanja novih šuma ukljuĉujući i podizanje plantaţa brzorastućih vrsta drveća, nauĉno istraţivaĉki rad i struĉno obrazovanje kadrova iz djelokruga rada šumarstva. (3) Planirani obim biološke obnove šuma u šumsko-privrednim osnovama mora biti usklaĊen sa Kantonal-nim šumsko-razvojnim planom. Ĉlan 12. (Tehniĉki prijem radova) (1) Za izvedene radove po projektu za izvoĊenje vrši se tehniĉki prijem, a najkasnije u roku od 30 dana od dana okonĉanja radova. (2) Tehniĉki prijem radova izvedenih po projektu za izvoĊenje radova u šumarstvu vrši komisija za tehniĉki prijem radova, koju za drţavne šume formira korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, a za privatne šume Kantonalna uprava ili pravno lice registrirano za obavljanje poslova u šumarstvu. (3) Komisija iz stava (2) ovog ĉlana sastoji se od tri ĉlana. U sastav komisije obavezno ulazi diplomirani inţinjer šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno master diplomirani inţinjer šumarstva (Bolonjski sistem studiranja), koji je izradio projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu, a ostala dva ĉlana su diplomirani inţinjeri šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno masteri diplomirani inţinjeri šumarstva (Bolonjski sistem studiranja) i predstavnik Kantonalne uprave sa poloţenim struĉnim ispitom. Tehniĉki prijem radova pošumlja-vanja (kolaudacija) vrši se poslije dvije godine od završetka njihovog izvoĊenja. (4) Realizator projekta iz ĉlana 8. stav (3) ovog zakona ne moţe biti imenovan u komisiju za tehniĉki prijem radova. (5) Ako se prilikom tehniĉkog prijema utvrdi da radovi nisu izvršeni u skladu sa projektom za izvoĊenje korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, odnosno vlasnik šuma je duţan utvrĊene nedostatke otkloniti i radove izvršiti u roku koji odredi komisija. Nakon isteka roka komisija vrši ponovni pregled. (6) O izvršenom tehniĉkom prijemu izvedenih radova, komisija saĉinjava zapisnik u kojem se obavezno Broj 8 – strana 406 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. konstatuje uspjeh, obim i kvalitet izvršenih radova po projektu za izvoĊenje. (7) Primjerak zapisnika komisije dostavlja se u roku od osam dana od dana završetka pregleda Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove-šumarskom inspek-toru. (8) Svi izvršeni radovi i nalaz komisije obavezno se evidentiraju u registar evidencije, koji će pravilnikom propisati Ministar. Ĉlan 13. (IzvoĊenje radova u šumarstvu) (1) Radove u šumarstvu mogu obavljati pravna lica registrovana za obavljanje djelatnosti u šumarstvu i koja posjeduju rješenje Ministarstva. (2) Pravna lica koja obavljaju poslove u šumama duţna su obezbijediti mjere zaštite na radu u skladu sa propisima iz oblasti zaštite na radu i zaštite od poţara i obavezna su sprovesti adekvatnu obuku zaposlenih. (3) Kantonalna uprava, u saradnji sa obrazovnim ustanovama, organizira obuke iz stava (1) ovog ĉlana za zaposlenike pravnih lica registriranih za obavljanje poslova u šumarstvu, koji nemaju uvjerenje o zavr-šenoj šumarskoj obuci, kao i za vlasnike privatnih šuma, o ĉemu je duţna pribaviti uvjerenje ustanove koja je izvršila obuku. (4) Ministar donosi Pravilnik kojim se propisuju uslovi koje moraju ispunjavati izvoĊaĉi radova u šumarstvu iz stava (1) ovog ĉlana. Ĉlan 14. (Zabrana ĉistih sjeĉa i drugih oblika pustošenja šuma) (1) Nisu dozvoljene ĉiste sjeĉe i drugi oblici pustošenja šuma izuzev pripreme šumsko-uzgojnih mjera s ciljem unaprjeĊenja šumskih sastojina u obimu koji je planiran šumsko-privrednom osnovom iz sanita-rnih razloga ili provoĊenja preventivnih zaštitnih mjera. (2) Sve površine nastale ĉistom sjeĉom i paljike moraju biti pošumljene u roku od dvije godine nakon sjeĉe ili šumskog poţara, prirodnom obnovom ili putem pošumljavanja. DIO ĈETVRTI-ZAŠTITA OD BIOTIĈKIH I NEBIOTIĈKIH AGENSA Ĉlan 15. (Preventivne mjere zaštite šuma) (1) Preventivne mjere zaštite od biotiĉkih i nebiotiĉkih agensa, koji bi mogli ugroziti stabilnost šuma i njihove funkcije, zasnivaju se na gospodarenju šumama, koje uvaţava prirodne procese, kao i na odrţavanju i odgovarajućem unaprjeĊenju biodiver-ziteta u šumi. (2) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta i vlasnici privatnih šuma i šumskog zemljišta duţni su da provode ili obezbjeĊuju provoĊenje šumskog reda, sanitarne sjeĉe i druge preventivne mjere prije nego što bi se šume mogle ugroziti prekomjernim razmnoţavanjem insekata, širenjem uzroĉnika biljnih bolesti ili drugih štetnih organizama. (3) Kantonalna uprava prikuplja podatke u vezi sa zaštitom šuma, koje korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta dostavlja u roku koji odredi Kantonalna uprava, obezbjeĊuje informacije o pojavi biljnih bolesti i štetoĉina; savjetuje o pitanjima koja se tiĉu integralne zaštite šuma. (4) Ministar nareĊuje dodatne mjere za zaštitu šume ukoliko Kantonalna uprava ustanovi da je biološka ravnoteţa poremećena ili ukoliko postoji opasnost od drugog velikog oštećenja šume. Ĉlan 16. (Obnova šuma nakon nepogode) U sluĉaju nepogode u šumi uzrokovane bilo kojim biotiĉkim ili nebiotiĉkim agensom korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta za drţavne šume, a Kantonalna uprava za privatne šume, duţni su da pripreme plan za obnovu oštećenih i uništenih šuma i šumskog zemljišta, koji sadrţi opis nepogode, stepen oštećenja šume, mjere koje se trebaju provesti i troškove sanacije i obnove. DIO PETI-PROMET DRVETA I NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA Ĉlan 17. (Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda) (1) Zabranjeno je pomjerati od panja drvo, dijelove stabala i grane posjeĉene u šumi i izvan šume (na ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 407 poljoprivrednom zemljištu, meĊama, pojedinaĉna stabla i sl.), dok se ne obiljeţi šumskim ĉekićem (ţigoše), obrojĉi i premjeri, niti stavljati u promet dok se ne izda otpremni iskaz. (2) Ţigosanje, obrojĉavanje, premjeravanje i izdavanje otpremnog iskaza za drvo koje potiĉe iz drţavne šume vrši korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, a za drvo iz privatnih šuma i sa drugih površina Kanto-nalna uprava ili pravno lice registrirano za obavljanje poslova u šumarstvu. (3) Zabranjeno je nedrvne šumske proizvode stavljati u promet bez odobrenja korisnika drţavnih šuma i šumskog zemljišta ili vlasnika šume. (4) Pod prometom drveta i nedrvnih šumskih proizvoda, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se pomjeranje od panja, prevoz šumskim putevima i saobraćajnicama, kupovina, prodaja, poklon, skladištenje, kao i primanje drveta u pilane u kojima se vrši rezanje drveta. (5) Ne moţe se dozvoliti ili izvršiti sjeĉa šume na uzurpiranom zemljištu na kome imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni ili izvršiti sjeĉa bez prethodne doznake i drvo staviti u promet prije ţigosanja, obrojĉavanja i izdavanja otpremnog iskaza ili staviti u promet nedrvne šumske proizvode u suprotnosti sa odredbama ovog ĉlana. (6) Privremeno oduzimanje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa odredbama ovog ĉlana vrše ĉuvari šuma, struĉna lica Kantonalne uprave i korisnika drţavnih šuma i šumskog zemljišta, pripadnici policije, šumarski inspektor, a privremeno oduzimanje sredstava (motor-na pila, sjekira i ostala sredstva) kojima je izvršena nezakonita radnja, kao i vozilo kojim se vrši prijevoz nelegalne drvne mase, vrše pripadnici policije, u skladu sa vaţećim propisima koji se odnose na kriviĉnu, odnosno prekršajnu odgovornost. Privreme-no oduzete šumske proizvode, na mjestu privremenog oduzimanja, preuzima Kantonalna uprava i skladišti ih na mjestu koje sama odredi, a što će se definisati posebnim ugovorom sa korisnikom drţavnih šuma i šumskog zemljišta. U sluĉaju da postoji mogućnost da se u toku pohranjivanja šumskim proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost ili da njihovo pohra-njivanje iziskuje nesrazmjerne troškove, privremeno oduzeta roba će se prodati licitacijom, a finansijska sredstva uplati na depozitni raĉun Budţeta Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Budţet Kantona), na odgovarajuću vrstu prihoda. (7) Lica iz stava (6) ovog ĉlana duţna su legitimisati sva lica koja se kreću na podruĉju šume koju ĉuvaju, odnosno nad kojom vrše nadzor, kao i lica koja prometuju šumskim proizvodima. (8) U periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra, drvo ĉetinara i brijesta ne moţe se sa korom stavljati u promet i uskladištavati, izuzev ako period od sjeĉe do otpreme traje kraće od ciklusa razvoja insekta, a najduţe do 21 dan. (9) Naĉin ţigosanja, obrojĉavanja, premjeravanja, sadrţaj i naĉin izdavanja otpremnog iskaza za drvo propisat će Ministar. DIO ŠESTI - ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE S POSEBNIM REŢIMOM GOSPODARENJA Ĉlan 18. (Proglašenje zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom) (1) Da bi se obezbijedila zaštita ili specijalni reţim gospodarenja, odreĊene šume i šumsko zemljište, mogu biti proglašene zaštitnim šumama ili šumama sa posebnom namjenom. Procjena šumskih funkcija u ovim šumama utvrĊuje se struĉnim šumarskim elaboratom sa podacima o stanju šuma i principima i metodama gospodarenja šumama u cilju oĉuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja podruĉja, izvršioca propisanog reţima kao i pravnog lica koje je odgovorno za obezbjeĊenje sredstava za pokriće troškova u vezi sa posebnim reţimom gospodarenja. (2) Struĉni šumarski elaborat iz stava (1) moţe izraditi pravno lice iz ĉlana 6. stav (6) ovog zakona. (3) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, odnosno vlasnici privatnih šuma i šumskog zemljišta, imaju pravo na naknadu za ograniĉeno korištenje ili povećane troškove zaštite. Naknadu snosi pravno lice na ĉiji je zahtjev proglašenje izvršeno. Visina naknade se utvrĊuje u skladu sa pravilnikom o uslovima i naĉinu davanja drţavnih šuma i šumskog zemljišta u zakup i uspostavi prava sluţnosti, koji donosi Ministar. (4) Ministarstvo na osnovu podataka koje mu dostavlja Kantonalna uprava, vodi evidenciju zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom. Broj 8 – strana 408 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. Ĉlan 19. (Zaštitne šume) (1) Zaštitne šume sluţe za zaštitu zemljišta na strmim terenima i zemljišta podloţnih erozijama, bujicama, klizištima, zaštitu naselja, privrednih i drugih obje-kata, izvorišta, vodotoka i akumulacija i šume koje su podignute kao zaštitni pojasevi. (2) Vlada proglašava šume i šumsko zemljište zaštitnim šumama na prijedlog Ministarstva, saĉinjen uz prethodno pribavljeno mišljenje Kantonalne uprave i općine na ĉijem se podruĉju nalaze šume i šumsko zemljište koje treba proglasiti zaštitnim šumama. (3) Primjerak akta o proglašenju zaštitnih šuma, dostavlja se Ministarstvu, nadleţnoj instituciji za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeĊa, Kantonal-noj upravi i općini na ĉijem se podruĉju nalaze šume i šumsko zemljište koje je proglašeno zaštitnim šumama. Ĉlan 20. (Šume s posebnom namjenom) (1) Šume ili njeni dijelovi koje imaju poseban kulturni, historijski, ekološki i prirodni znaĉaj, ukljuĉujući i šume namijenjene za izletišta, odmor, opće obrazo-vanje, rekreaciju, turizam, klimatska i druga ljeĉilišta, proglašavaju se šumama sa posebnom namjenom u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode ili drugim propisom koji takoĊer propisuje poseban reţim gospodarenja za šume. (2) Šume sa posebnom namjenom su i šume od posebnog znaĉaja za odbranu i potrebe Oruţanih snaga Bosne i Hercegovine, kao i šume ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti, u skladu sa odredbama Zakona o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja. (3) Zahtjev sa elaboratom za proglašenje šuma sa posebnom namjenom koji podnosi zainteresirano pravno lice obavezno sadrţi: cilj i razloge za proglašenje; popis katastarskih parcela kao i naziv šumsko-privrednog podruĉja - gospodarske jedinice; broj odjela i oznaku odsjeka; kartu najmanje razmjere 1:10.000 sa ucrtanim parcelama; struĉni šumarski elaborat iz ĉlana 16. ovog Zakona; procjenu okolišnog uticaja; predloţena ograniĉenja u gospodarenju; predloţene naknade sa izvorom finansiranja; saglasnost općine i odgovarajuće administrativne mjere ukljuĉujući javne obavijesti i rasprave. (4) Primjerak akta o proglašenju šuma sa posebnom namjenom dostavlja se Ministarstvu, Ministarstvu prostornog ureĊenja, prometa i komunikacija i zaštitu okoline Zeniĉko-dobojskog kantona, nadleţnoj instituciji za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeĊa, Kantonalnoj upravi i općini na ĉijem se podruĉju nalazi šuma i šumsko zemljište koje je proglašeno šumom sa posebnom namjenom. Ĉlan 21. (Procjena okolišnog uticaja i šume na kršu) (1) Procjena okolišnog uticaja je obavezna za podizanje monokulture na površini većoj od pet hektara i za pretvaranje šumskog zemljišta u graĊevinsko iz ĉlana 43. ovog zakona, u skladu sa propisima o zaštiti okoliša. (2) Šume i šumska zemljišta na kršu su podruĉja sa bitno smanjenom produktivnosti, koje se zbog svojih specifiĉnosti (posebnosti) klasifikuju kao podruĉja sa posebnim reţimom gospodarenja, te uţivaju podršku Kantona i općina i klasifikuju se kao podruĉja velike opasnosti od šumskih poţara. DIO SEDMI - ZAŠTITA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA OD ŠTETA Ĉlan 22. (Zabrana loţenja vatre u šumi i zaštita šuma od poţara) (1) U šumama i na šumskom zemljištu kao i na drugom zemljištu na udaljenosti manjoj od 150 m od šume nije dozvoljeno loţenje otvorene vatre. (2) Zabranjena je izgradnja i rad fabrika i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom na udaljenosti manjoj od 250 metara od granice šume. (3) Izuzev od stava (1) ovog ĉlana, vatra u šumama i na šumskom zemljištu moţe se loţiti samo na mjestima odreĊenim i obiljeţenim od strane Kantonalne uprave i vlasnika privatnih šuma uz pridrţavanje propisanih uslova i mjera bezbjednosti. (4) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta u saradnji sa Ministarstvom, Kantonalnom upravom i organom nadleţnim za poslove civilne zaštite kantona, izraĊuje i provodi planove za zaštitu šuma od poţara i redovno izvještava Vladu. (5) Vlasnici privatnih šuma i šumskog zemljišta duţni su da preventivno djeluju, suzbijaju i uĉestvuju u gašenju poţara. ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 409 (6) Zaštita od poţara u šumama, na šumskom i poljoprivrednom zemljištu organizira se i provodi u skladu sa ovim zakonom i Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu. (7) Odgovornost za zaštitu od poţara u šumama, na šumskom i poljoprivrednom zemljištu imaju sva pravna i fiziĉka lica koja su vlasnici ili korisnici šuma, šumskog i poljoprivrednog zemljišta, kao i organi Kantona i općina koji su nadleţni za šume i šumska zemljišta, te poljoprivredno zemljište. (8) Ministar će propisati sadrţaj plana zaštite šuma od poţara iz stava (3) ovog ĉlana i obrazac na kojem će Kantonalna uprava i korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta izvještavati o šumskim poţarima. Ĉlan 23. (Upotreba hemijskih sredstava u šumi i odlaganje otpada) (1) Nije dozvoljena upotreba hemijskih sredstava, odla-ganje otpada, smeća ili zagaĊujućih tvari u šumi i na šumskom zemljištu. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ĉlana, uz dozvolu Ministarstva, certificirana hemijska sredstva, pod uslovom da ne ugroţavaju biološku ravnoteţu, mogu biti korištena u šumskim rasadnicima i u šumama za zaštitu biljaka od divljaĉi i od korova u cilju smanjenja prekomjerne populacije insekata ĉiji broj ne moţe biti smanjen ni na koji drugi naĉin, te za gašenje šumskih poţara. Ĉlan 24. (Pašarenje) (1) Paša, ţirenje, brst, kresanje grana i lisnika (u daljnjem tekstu: pašarenje) u šumama nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja korisnika drţavnih šuma i šumskog zemljišta ili vlasnika privatnih šuma, na površinama koje su odreĊene šumsko-privrednom osnovom. (2) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta obavezan je na poĉetku godine dostaviti Kantonalnoj upravi spisak odjela u kojima je dozvoljeno pašarenje. Ĉlan 25. (Praćenje zdravstvenog stanja šuma) Kantonalna uprava i korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta duţni su da prate zdravstveno stanje šuma i obim šteta u šumama, poduzimaju adekvatne preventivne mjere za sprjeĉavanje pojava koje mogu prouzrokovati štete na šumi, te o tome minimalno jednom godišnje izvještavati Ministarstvo, općine i javnost. DIO OSMI - NEDRVNI ŠUMSKI PROIZVODI I ZAŠTITA UGROŢENIH VRSTA Ĉlan 26. (Iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda) (1) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta i vlasnici privatnih šuma i šumskog zemljišta mogu uzgajati i iskorištavati nedrvne šumske proizvode ili odobriti drugim pravnim i fiziĉkim licima njihovo iskoriš-tavanje u obimu i na mjestima koja su odreĊena u šumsko-privrednoj osnovi. (2) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta moţe za vlastite potrebe koristiti mineralne sirovine na površinskim kopovima - pozajmištima predviĊenim šumsko-privrednom osnovom u svrhu izgradnje i odrţavanja šumske transportne infrastrukture. (3) Ministar donosi Pravilnik o uzgoju, iskorištavanju, sakupljanju i prometu nedrvnih šumskih proizvoda. Ĉlan 27. (Zaštita ugroţenih vrsta) (1) Zabranjena je sjeĉa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje stabala Panĉićeve omorike (Picea omorika (Panĉić) Purk.), tise (Taxus baccata L.), meĉje lijeske (Corylus colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Turra), zelene johe (Alnus viridis (Chaix) Lam. & DC.), munike (Pinus heldreichii Christ.) i zanovijeti (Fetteria ramentacea (Sieber) Presl), boţikovine (Ilex aquifolium), lovorisnog lokovca (Daphne laureola) i meke veprine (Ruscus hippoglosum), osim ako je potrebno provesti uzgojne i sanitarne sjeĉe. (2) Zahtjev za provoĊenje uzgojne i sanitarne sjeĉe iz stava (1) ovog ĉlana podnosi se Ministarstvu, a Kantonalna uprava uviĊajem na licu mjesta saĉinjava zapisnik na osnovu kojeg Ministar donosi rješenje i dostavlja ga podnosiocu zahtjeva i šumarskoj inspekciji. Ĉlan 28. (Divljaĉ u šumi) (1) Obaveza korisnika lovišta je da za vrste divljaĉi i njihovo brojno stanje u šumama mora obezbijediti biološku ravnoteţu koja ne smije ugroziti druge ĉlanove ekosistema ili sprijeĉiti ostvarivanje ciljeva gospodarenja šumama i šumskim zemljištem. Unošenje pojedinih vrsta divljaĉi u šume i na šumska Broj 8 – strana 410 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. zemljišta mora obezbijediti njihov opstanak i ne smije ugroziti druge organizme na staništu. (2) Korisnik lovišta duţan je priĉinjene štete i oštećenja koja je prouzrokovala divljaĉ u šumi nadoknaditi korisniku drţavnih šuma i šumskog zemljišta i vlasniku privatnih šuma, u skladu sa odredbama Zakona o lovstvu („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 4/06 i 8/10). DIO DEVETI - SAOBRAĆAJ U ŠUMAMA Ĉlan 29. (Gradnja šumske infrastrukture) (1) Planiranje i izgradnja šumskih puteva mora se prilagoditi prirodnom okolišu te uvaţavati potrebe općine, kao i protupoţarne, turistiĉke i rekreativne potrebe. (2) Transportna šumska infrastruktura mora biti izgraĊena u skladu sa šumsko-privrednom osnovom, koja sluţi prvenstveno za potrebe gospodarenja šumama i sastavni je dio šume. (3) Izgradnja i rekonstrukcija šumskih puteva izvodi sa na osnovu projektne dokumentacije i pribavljenih akata od organa nadleţnog za poslove graĊenja. (4) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, u skladu sa odredbama ovog zakona, gradi, odrţava i nadgleda šumsku infrastrukturu i promet na istoj. (5) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta dostavlja podatke neophodne za uspostavljanje i voĊenje katastra šumske infrastrukture Kantonalnoj upravi koja isti dostavlja općini. Ĉlan 30. (Kretanje motornih vozila u šumi) (1) Nije dozvoljeno kretanje motornih vozila u šumama i na šumskim putevima osim u svrhu gospodarenja šumama i nadzora, spašavanja, policijskih istraga, vojnih manevara, mjera za zaštitu od prirodnih nesreća, turizma, te pristupa vlasnika, korisnika i pojedinaca zemljištu za koje su odgovorni, kao i lokalnog stanovništva. (2) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta i vlasnici privatnih šuma i šumskog zemljišta mogu dozvoliti kretanje šumskim putem trećem licu. Za organizo-vanje biciklistiĉkih i moto trka šumskim putem potrebno je pribaviti dozvolu Ministarstva, koja moţe ukljuĉivati odreĊenu naknadu. Ĉlan 31. (Pristup šumama) Sva lica imaju pravo kretanja kroz šumu ili šumskim zemljištem na vlastitu odgovornost, ako nije drugaĉije odreĊeno ovim zakonom ili šumsko-privrednom osnovom. Korisnik drţavne šume, odnosno vlasnici privatnih šuma nisu obavezni poduzimati posebne mjere opreza, niti će se smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili ozljede koje pretrpe takva lica. DIO DESETI-UPRAVLJANJE ŠUMAMA Ĉlan 32. (Upravljanje šumama) (1) Šume i šumsko zemljište su u drţavnom vlasništvu (u daljnjem tekstu: drţavne šume) i u privatnom vlasništvu (u daljnjem tekstu: privatne šume). (2) Drţavnim šumama i šumskim zemljištem upravlja Vlada putem Ministarstva i Kantonalne uprave, pod uslovima utvrĊenim ovim zakonom. (3) Pravo vlasništva nad drţavnim šumama i šumskim zemljištem ne moţe se steći njihovim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog, odnosno dosjelošću (protokom vremena). Ĉlan 33. (Zabrana zauzimanja šuma i šumskog zemljišta) (1) Vlada, Ministarstvo i Kantonalna uprava provode prava i obaveze iz oblasti šumarstva na podruĉju Kantona u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Zabranjeno je svako neovlašteno zauzimanje drţavne šume i šumskog zemljišta. Neovlašteno zauzetu drţavnu šumu i šumsko zemljište bespravni korisnik duţan je napustiti odmah po prijemu rješenja šumarskog inspektora, a u sluĉaju nepostupanja pokreće se odgovarajući sudski postupak. Ĉlan 34. (Promet šuma) (1) Zabranjen je promet drţavnih šuma i šumskog zemljišta, izuzev u svrhu arondacije i komasacije, kao i putem zamjene uz prethodno pribavljeno mišljenje Kantonalne uprave i Kantonalnog pravobranilaštva, na temelju kojih, Ministarstvo donosi rješenje. Primje-rak rješenja Ministarstvo će dostaviti Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 411 (2) Drţavne šume i šumsko zemljište ne mogu biti predmetom privatizacije. (3) Granice drţavnih šuma i šumskog zemljišta moraju na terenu biti obiljeţene vidnim i trajnim znakovima. (4) Poslove obiljeţavanja, odrţavanja i obnove granica drţavnih šuma i šumskog zemljišta i graniĉnih znakova vrši korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta. (5) UtvrĊene granice iz stava (2) ovog ĉlana moraju se ucrtati na katastarskim planovima i provesti kroz katastarski operat organa nadleţnog za geodetske poslove. (6) Ministar će donijeti Pravilnik o naĉinu obiljeţavanja granica drţavnih šuma i šumskog zemljišta, o vrsti postavljanja graniĉnih znakova i Pravilnik o procedurama i vremenskim ograniĉenjima za prodaju šume, pravu prvenstva kupovine i uslovima za zamjenu šume. Ĉlan 35. (Privatne šume) 1) Privatne šume, u smislu ovog zakona, su sve šume i šumsko zemljište za koje fiziĉko ili pravno lice izvodom iz zemljišnih knjiga dokaţe vlasništvo. (2) Privatnim šumama i šumskim zemljištem upravljaju i gospodare njihovi vlasnici u skladu sa ovim zakonom, podzakonskim aktima i odredbama šumsko-privredne osnove. (3) Vlasnik privatne šume i šumskog zemljišta duţan je da ĉuva svoju šumu od bespravnog zauzimanja i korištenja, od kraĊe šume i šumskih proizvoda, sprjeĉava bespravnu izgradnju u privatnoj šumi i na šumskom zemljištu. (4) Vlasnik privatne šume i šumskog zemljišta ugovorom, uz naknadu, prenosi obavljanje struĉnih poslova kako je definisano ovim zakonom, Kantonalnoj upravi ili pravnom licu za obavljanje poslova u šumarstvu. (5) Pod struĉnim poslovima iz stava (4) ovog ĉlana podrazumijevaju se doznaka, izrada izvedbenog projekta, primanje i premjeravanje drvne mase, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje šumsko-uzgojnih radova, struĉni nadzor, struĉni savjetodavni poslovi i voĊenje evidencija. (6) Naknada iz stava (4) ovog ĉlana iznosi najviše 10 % od cijene na panju posjeĉenih šumskih drvnih sorti- menata po cjenovniku šumskih proizvoda koji donosi korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, uz prethodnu saglasnost Ministarstva. (7) Kada vlasnik privatne šume i šumskog zemljišta ugovorom prenese obavljanje struĉnih poslova Kantonalnoj upravi, naknada se uplaćuje na depozitni raĉun Budţeta. DIO JEDANAESTI - EKONOMSKE FUNKCIJE ŠUME Ĉlan 36. (Prenošenje poslova gospodarenja drţavnim šumama) (1) Na podruĉju Kantona posluje jedno ili više kantonal-nih šumsko-privrednih društava. Šumsko-privredno društvo se moţe osnovati za jedno ili više šumsko-privrednih podruĉja. (2) Odluku o osnivanju više od jednog šumsko-privre-dnog društva donosi Skupština Kantona na prijedlog Vlade. (3) Podnosilac inicijative o osnivanju više od jednog šumsko-privrednog društva je duţan uz zahtjev priloţiti elaborat o opravdanosti osnivanja društva. Elaborat o opravdanosti osnivanja društva mora sadrţavati sve ekonomske, struĉno-tehniĉke, adminis-trativne i druge parametre, koji mora biti ureĊen od strane ovlaštene visoko-školske ustanove iz oblasti šumarstva. (4) Ministarstvo ugovorom prenosi poslove gospodarenja drţavnim šumama i šumskim zemljištem korisniku drţavnih šuma i šumskog zemljišta, a posebno: izradu šumsko-privrednih osnova, izradu privremenih godišnjih planova gospodarenja, izradu godišnjih planova gospodarenja, izradu projekata za izvoĊenje radova u šumarstvu i njihovu realizaciju, projekto-vanje, izgradnju, rekonstrukciju i odrţavanje šumske infrastrukture, prometa šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda, izvršavanje programa i planova biološke obnove šuma, provoĊenje mjera integralne zaštite šuma, proizvodnje i prometa šum-skog sjemena, šumskog i ukrasnog sadnog materijala, izvršavanje planova korištenja nedrvnih šumskih proizvoda, realizaciju planova razvoja šumarstva i mjera racionalizacije u šumarstvu, ostale poslove, zadatke i odgovornosti u skladu sa ugovorom. (5) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta duţan je u cilju zaštite šuma o svim uoĉenim nepravilnostima u šumi i na šumskom zemljištu poduzeti odgovarajuće mjere zaštite. Broj 8 – strana 412 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. (6) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta obavezan je šumske drvne sortimente prodavati po trţišnim uslovima i cijenama, a prije usvajanja cjenovnika isti usaglasiti sa Ministarstvom. (7) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta ne moţe prenositi na treća lica prava koja proistiĉu po osnovu vlasništva, kao davanje na korištenje, zakup i drugi naĉin raspolaganja. Ĉlan 37. (VoĊenje evidencija o izvršenim radovima) (1) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, za drţavne šume i šumsko zemljište, Kantonalna uprava ili pravno lice registrirano za obavljanje poslova u šumarstvu, za privatne šume i šumsko zemljište, duţni su voditi evidenciju o izvršenim radovima i prov-edenim mjerama predviĊenim šumsko-razvojnim planom, šumsko privrednom osnovom, privremenim godišnjim planom gospodarenja, godišnjim planom gospodarenja i projektom za izvoĊenje radova u šumarstvu. Podaci se evidentiraju za proteklu godinu i dostavljaju Kantonalnoj upravi najkasnije do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu. (2) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje naĉin i oblik voĊenja registra evidencija iz stava (1) ovog ĉlana. Ĉlan 38. (Naknada za korištenje drţavnih šuma) Korisnik drţavnih šuma duţan je plaćati naknadu u visini 7% od ostvarenog prihoda od drveta, raĉunajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda, u skladu sa odredbama ĉlana 51. stav 1. i 2.ovog Zakona. Ĉlan 39. (Dostava katastra šuma) Kantonalna uprava za šumarstvo duţna je Federalnoj upravi za šumarstvo i Ministarstvu dostaviti katastar drţavnih i privatnih šuma i šumskog zemljišta najdalje do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, sa evidentiranim svim promjenama u toku godine. Ĉlan 40. (Korištenje parcela trećih lica) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, odnosno vlasnik privatne šume duţan je da, uz naknadu, dozvoli privremeni prijevoz (prinudni put) ili smještaj šumskih proizvoda sa susjednih parcela na šumi i šumskom zemljištu, ako to nije moguće izvršiti na drugi naĉin ili ako bi drugi naĉin bio nesrazmjerno skuplji. Ĉlan 41. (Struĉni šumarski ispit) Za obavljanje struĉnih poslova u šumarstvu polaţe se struĉni šumarski ispit i mogu ga polagati diplomirani inţinjeri šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno masteri diplomirani inţinjeri šumarstva (Bolonjski sistem studiranja), sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci nakon sticanja zvanja diplomiranog inţinjera šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno mastera diplomiranog inţinjera šumarstva (Bolonjski sistem studiranja), pred ovlaštenom visoko-školskom ustanovom iz oblasti šumarstva. DIO DVANAESTI - PROMJENA NAMJENE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA I GRADNJA U ŠUMI Ĉlan 42. (Izdvajanje šuma iz šumsko-privrednog podruĉja) (1) Vlada, na prijedlog Ministarstva, a na zahtjev Oruţa-nih snaga Bosne i Hercegovine i policijskih struktura, moţe pojedine dijelove drţavnih šuma i šumskog zemljišta izdvojiti iz šumsko-privrednog podruĉja. (2) Vlada moţe, na zahtjev općine uz elaborat o ekonomskoj opravdanosti i prethodno pribavljenog mišljenja Kantonalne uprave, na prijedlog Ministar-stva, dijelove drţavnih šumskih zemljišta nepodesnih za pošumljavanje, izdvojiti iz šumsko-privrednog podruĉja i prenijeti općini na korištenje u druge svrhe koje daju veću trajnu korist. (3) Podnosilac zahtjeva iz stava (1) i (2) ovog ĉlana mora platiti naknadu u visini koja se odreĊuje u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji. Naplaćena sredstva se uplaćuju u Budţet na odgovarajuću vrstu prihoda. Ĉlan 43. (Krĉenje šuma-pretvaranje šumskog zemljišta u graĊevinsko) (1) Zabranjeno je krĉenje šuma-pretvaranje šumskog zemljišta u graĊevinsko izuzev ako se radi o izgradnji objekata planiranih vaţećim planom prostornog ureĊenja u sluĉajevima kada se time postiţu veće trajne koristi i ako neće biti štetnih posljedica za okoliš. ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 413 (2) Pretvaranje šumskog zemljišta u graĊevinsko vršit će se u skladu sa Odlukom o naĉinu pretvaranja šumskog zemljišta u graĊevinsko („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj: 108/12). Ĉlan 44. (Gradnja u šumi) (1) U šumi i na šumskom zemljištu moţe se graditi samo šumska infrastruktura, objekti potrebni za gospo-darenje šumama, u skladu sa vaţećom šumsko-privrednom osnovom i lovno-uzgojni i lovno-tehniĉki objekti, u skladu sa vaţećom lovno-privrednom osnovom. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ĉlana, u šumi i na šumskom zemljištu mogu se graditi objekti predviĊeni vaţećim planom prostornog ureĊenja. (3) Općina ili investitor je obavezan prije otpoĉinjanja radova na izgradnji objekata predviĊenih planom prostornog ureĊenja pribaviti dozvolu za promjenu namjene šumskog zemljišta iz ĉlana 43. ovog zakona, osim za objekte iz stava (1) ovog ĉlana. (4) Imovinsko-pravni odnosi za objekte iz stava (2) ovog ĉlana, rješavaju se u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji, osim za objekte komunalne i prometne infrastrukture ĉiji je investitor općina, koja je osloboĊena plaćanja naknade za eksproprijaciju. Ĉlan 45. (Davanje drţavnih šuma u zakup) (1) Zabranjeno je davanje u zakup drţavnih šuma i šumskog zemljišta. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ĉlana, Ministarstvo moţe pojedine dijelove drţavne šume i šumsko zemljište ugovorom davati u zakup, radi postavljanja privremenih objekata ĉija je gradnja predviĊena ugovorom o koncesiji, za potrebe GSM baznih stanica, uzgoja divljaĉi i podizanja višegodišnjih nasada stablašica, ukoliko se time ne narušavaju funkcije šume i za proizvodnju hrane u blizini naselja na udaljenosti od 100 m od ruba šume i u druge svrhe koje ostvaruju veće koristi u odnosu na funkcije šuma. (3) Prije sklapanja ugovora iz stava (2) ovog ĉlana, potrebno je pribaviti mišljenje Kantonalnog pravob-ranilaštva. (4) Naknada koja se ostvaruje po osnovu ugovora iz stava (2) ovog ĉlana, uplaćuje se u korist Budţeta. (5) Ukoliko se drţavnim šumama mijenja namjena, podnosilac zahtjeva za zakup obavezan je uplatiti naknadu za pretvaranje šumskog zemljišta u graĊevinsko iz ĉlana 43. stav 2. ovog zakona bez provoĊenja procedure za krĉenje šuma. (6) Vlada, na prijedlog Ministarstva, donosi Pravilnik o uslovima i naĉinu davanja drţavnih šuma u zakup i uspostavi prava sluţnosti. Ĉlan 46. (Uspostava prava sluţnosti) (1) U drţavnim šumama i šumskom zemljištu se moţe uspostaviti pravo sluţnosti u svrhu izgradnje vodo-voda, kanalizacije, plinovoda, elektriĉnih vodova, kao i za druge namjene, ako je proglašen javni interes u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji. (2) Ugovor kojim se uspostavlja pravo sluţnosti zakljuĉuje se izmeĊu korisnika sluţnosti i Minis-tarstva. (3) Prije sklapanja ugovora iz stava (2) ovog ĉlana, potrebno je pribaviti mišljenje Kantonalnog pravob-ranilaštva. (4) Naknada koja se ostvaruje po osnovu prava sluţnosti uplaćuje se u korist Budţeta. (5) Korisnik sluţnosti obavezan je uplatiti naknadu iz ĉlana 43. stav 2. ovog zakona, bez provoĊenja procedure pretvaranja šumskog zemljišta u graĊevinsko. (6) Vlada, na prijedlog Ministarstva, donosi Pravilnik o uslovima i naĉinu davanja drţavnih šuma u zakup i uspostavi prava sluţnosti. DIO TRINAESTI - ŠUMARSKE INSTITUCIJE Ĉlan 47. (Kantonalna uprava za šumarstvo) (1) Kantonalna uprava za šumarstvo je uprava u sastavu Ministarstva. (2) Sjedište Kantonalne uprave je u Zenici. Broj 8 – strana 414 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. Ĉlan 48. (Poslovi Kantonalne uprave za šumarstvo) (1) Kantonalna uprava obavlja upravne, struĉne i druge poslove: a) obezbjeĊuje neposrednu zaštitu drţavnih šuma i šumskog zemljišta putem ĉuvarske sluţbe; b) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta na podruĉju Kantona i dostavlja ih Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalnoj upravi za šumarstvo i Ministarstvu; c) zastupa interese vlasnika drţavnih šuma i šumskog zemljišta u postupcima koji se vode po pitanju prava vlasništva, postupcima po vlasniĉkim tuţbama, postupci uzurpacija, eksproprijacija, arondacija, komasacija i zamjena šume i šumskog zemljišta i ugovorom prenosi te poslove korisniku drţavnih šuma i šumskog zemljišta. d) priprema Kantonalni šumsko-razvojni plan i podnosi ga Ministarstvu; e) izraĊuje elaborat za formiranje šumsko-privrednih podruĉja; f) vrši nadzor nad prikupljanjem podataka i izradom šumsko-privrednih osnova za privatne šume i nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko-privrednih osnova za drţavne šume; g) prati realizaciju šumsko-privrednih osnova putem godišnjih planova gospodarenja šumama; h) vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i proizvoĊaĉa šumskog i ukrasnog drveća i grmlja; i) obavlja poslove dijagnozno prognozne sluţbe i prati stanje i stepen oštećenosti šuma i o tome obavještava Ministarstvo najmanje jednom godišnje; j) prati izvršenje svih ugovornih obaveza koji se odnose na drţavne šume; k) prati realizaciju programa zaštite šuma; l) usaglašava šumsko-privredne osnove sa prostornim planovima, planom upravljanja vodama, lovno-privrednim osnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeĊa i planovima upravljanja mineralnim sirovinama; m) prati i analizira ekonomsko stanje u oblasti šumarstva na podruĉju Kantona i podatke dostavlja Ministarstvu; n) priprema i izraĊuje programe iz oblasti šumarstva, koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskih sredstava Budţeta; o) priprema i daje mišljenje za proglašenje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom na naĉin propisan ovim zakonom; p) organizuje savjetovanja i pruţa struĉnu pomoć korisniku drţavnih šuma i šumskog zemljišta i vlasnicima privatnih šuma; r) izraĊuje planove za izgradnju i odrţavanje šumskih putnih komunikacija koji se finansiraju iz Budţeta, uz saglasnost Ministarstva; s) upoznaje javnost sa stanjem šuma i izdaje odgovarajuće struĉno-popularne publikacije o stanju šuma i njihovom znaĉaju; š) izraĊuje godišnji plan rada, finansijski plan i godišnji izvještaj i iste dostavlja Ministarstvu; t) izraĊuje i realizuje projekte koji se finansiraju iz domaćih i stranih izvora finansiranja, a koji unapreĊuju stanje u šumarstvu; u) obavlja i druge poslove i zadatke koji proizlaze iz ovog zakona, Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Zeniĉko-dobojskog kantona, kao i po zahtjevu Ministarstva. (2) Kantonalna uprava dostavlja Ministarstvu sve traţene podatke, u cilju sagledavanja stanja šumarstva na podruĉju Kantona. Ĉlan 49. (Ĉuvanje šuma) (1) Kantonalna uprava je duţna obezbijediti neposrednu zaštitu drţavnih šuma i šumskog zemljišta iz ĉlana 36. stav. (2) ovog Zakona, a odnosi se na ĉuvanje šuma od: šumskih poţara i drugih prirodnih nepogoda, biljnih bolesti i štetoĉina, bespravnog prisvajanja i korištenja i drugih protivzakonitih radnji, kao i kontrolu korištenja i prometa šumskih proizvoda iz privatnih šuma putem ĉuvara šuma. (2) Ĉuvari šuma iz stava (1) ovog ĉlana su u okviru Kantonalne uprave rasporeĊeni po odreĊenim ĉuvarskim reonima. Ĉuvanje šume obavljaju struĉna lica (u daljem tekstu: ĉuvari šuma) koja za to ovlasti Ministarstvo. (3) Ĉuvari šuma mogu biti lica koja su završila srednju šumarsku školu IV stepena/SS, koja ispunjavaju uslove za nošenje oruţja i druge uslove za obavljanje javne sluţbe. (4) Ĉuvari šuma su ovlaštene sluţbene osobe i imaju ovlaštenja u skladu sa ovim zakonom. (5) Ĉuvari šuma sluţbu obavljaju u uniformi, moraju biti naoruţani i moraju posjedovati dokument – legitima-ciju ĉuvara šuma ĉiji oblik i sadrţaj propisuje Ministar, a kojom potvrĊuju status ĉuvara šuma. Legitimaciju imaju i druga struĉna lica koja imaju ovlaštenje za poslove zaštite šuma. ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 415 (6) Duţnosti ĉuvara šuma su da: a) ĉuva šumu i šumsko zemljište od šumskih poţara na naĉin kako je utvrĊeno ovim zakonom i planovima zaštite šuma od poţara; b) ĉuva šumu i šumsko zemljište od bespravnog zauzimanja i korištenja, od bespravnih sjeĉa, spreĉava bespravnu izgradnju u šumi i na šumskim zemljištima; c) evidentira bespravno posjeĉena stabla u propisane obrasce i obiljeţava ih; d) prati pojave i kretanje biljnih bolesti i štetoĉina i štete nanesene šumi od divljaĉi: e) prati stanje divljaĉi; f) prati odrţavanje šumskog reda; g) spreĉava nezakonito pokretanje drveta iz šume, ubiranje i sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda i stavljanje istih u promet; h) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prateću dokumentaciju za prijevoz šumskih sortimenata; i) pregleda porijeklo drveta na pilanama i na svim drugim mjestima gdje se drvo drţi; j) pregleda transport na šumskim putevima; k) sprjeĉava odlaganje smeća i drugog otpada u šumi i uništavanje graniĉnih znakova; l) saĉinjava zapisnik o protivpravnoj radnji i putem Kantonalne uprave podnosi prijavu; m) legitimiše sva lica zateĉena u vršenju prekršajnih radnji po ovom zakonu i kriviĉnih djela koja se odnose na šume ili za koja postoji osnovana sumnja da su izvršila takva djela; n) obavještava nadreĊene rukovodioce Kantonalne uprave, policijsku stanicu i Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove o svim zapaţenim nepravil-nostima. (7) Ĉuvar šuma obavezan je, u skladu sa svojim duţnostima iz stava (5) ovog ĉlana, za sve bespravne aktivnosti, bez odlaganja saĉiniti zapisnik, na osnovu kojeg je Kantonalna uprava duţna pokrenuti postupak kod nadleţnog organa. (8) Na zahtjev ĉuvara šuma, svako lice je duţno pokazati liĉne isprave kojim se utvrĊuju njegov identitet i dokumentaciju za drvo i ostale šumske proizvode u prijevozu ili koji su uskladišteni. DIO ĈETRNAESTI-FINANSIRANJE Ĉlan 50. (Izvori namjenskih sredstava) (1) Radi ostvarivanja općeg interesa i dugoroĉnih ciljeva odrţivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem utvrĊenih šumsko-privrednim osnovama, prikupljaju se finansijska sredstva za zaštitu i unaprjeĊenje stanja postojećih i podizanja novih šuma i ruralni razvoj. (2) Sredstva iz stava (1) ovog ĉlana, obezbijeĊuju se iz naknada: a) za obavljanje struĉnih poslova u privatnim šumama iz ĉlana 35. stav (5) ovog zakona; b) za korištenje drţavnih šuma i šumskog zemljišta iz ĉlana 38. ovog zakona; c) za izdvajanje šuma iz šumsko-privrednog podruĉja iz ĉlana 42. stav (3) ovog zakona; d) za krĉenje šume-pretvaranje šumskog zemljišta u graĊevinsko iz ĉlana 43. stav 2. ovog zakona; e) od zakupa drţavnih šuma i šumskog zemljišta iz ĉlana 45. stav (2) ovog zakona; f) po osnovu prava sluţnosti iz ĉlana 46. stav (3) ovog zakona; g) za općekorisne funkcije šuma iz ĉlana 52. ovog zakona; h) za štete priĉinjene drţavnim šumama i šumskom zemljištu iz ĉlana 9. stav 6 ovog zakona; i) ostalih izvora u skladu sa ovim zakonom i drugih izvora. (3) Sredstva iz stava (2) ovog ĉlana, osim dijela sredstava iz taĉke b) koja pripadaju općini, uplaćuju se na depozitni raĉun Budţeta, a sredstva koja pripadaju općini uplaćuju se na depozitni raĉun za prikupljanje javnih prihoda općine. (4) Sredstvima sa posebnih raĉuna iz stava (3) ovog ĉlana raspolaţe Ministar i općinski naĉelnik. (5) Uplata prihoda iz stava (2) ovog ĉlana, od taĉke a) do g) vrši se u skladu sa propisima Federalnog ministarstva finansija o naĉinu uplata javnih prihoda Budţeta i vanbudţetskih fondova na podruĉju Kantona. Ĉlan 51. (Uplata naknade za korištenje drţavnih šuma i šumskog zemljišta) (1) Naknada za korištenje drţavnih šuma i šumskog zemljišta iz ĉlana 38. ovog zakona obraĉunava se od prihoda od drveta raĉunajući cijenu drveta na panju i od prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda i uplaćuje se: a) 2,0 % na raĉun Budţeta b) 5,0 % na namjenski raĉun općine na ĉijoj teritoriji se ostvaruje prihod. (2) Naknada iz stava (1) ovog ĉlana uplaćuje se tromje-seĉno i po završnom godišnjem raĉunovodstvenom izvještaju. Broj 8 – strana 416 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. (3) Kontrolu obraĉuna i uplate naknade iz stava (1) ovog ĉlana vrši šumarski inspektor. (4) Ako obveznik plaćanja naknade ne obraĉuna ili ne uplati naknadu iz stava (1) ovog ĉlana na naĉin propisan u stavu (1) ovog ĉlana, šumarski inspektor koji je izvršio kontrolu uplate sredstava, po pravosnaţnosti i izvršnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku, podnosi nadleţnom sudu prijedlog za prinudno izvršenje ove novĉane obaveze. Ĉlan 52. (Naknada za općekorisne funkcije šuma) (1) Naknadu za općekorisne funkcije šuma u visini od 0,07 % od ukupno ostvarene godišnje dobiti, plaćaju sva pravna lica koja su registrirana za obavljanje djelatnosti i imaju sjedište na teritoriji Kantona, kao i dijelovi pravnih lica ĉije je sjedište van Kantona, a obavljaju djelatnost na teritoriji Kantona. (2) Naknada iz stava (1) ovog ĉlana uplaćuje se tromje-seĉno i po završnom godišnjem raĉunovodstvenom izvještaju u korist raĉuna Budţeta. (3) Od obaveze plaćanja naknade iz stava (1) ovog ĉlana izuzimaju se: korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, javne institucije, humanitarne organizacije, udruţenja i fondacije, izuzev onih koji obavljaju djelatnost radi sticanja dobiti, te pravna lica koja upošljavaju preko 50% invalidnih lica, bez obzira na obavljanje djelatnosti radi sticanja dobiti. (4) Kontrolu obraĉuna i uplate naknade iz stava (1) ovog ĉlana vrši porezna uprava i šumarski inspektor na naĉin predviĊen u ĉlanu 51. stav (4) ovog Zakona. Ĉlan 53. (Korištenje namjenskih sredstava koja su prihod Kantona) (1) Iz namjenskih sredstava Budţeta prikupljenih po osnovu ĉlana 50. stav (2) ovog Zakona, finansiraju se slijedeći poslovi: a) rad ĉuvarske sluţbe; b) izrada i revizija kantonalnog šumsko-razvojnog plana; c) izrada šumsko-privrednih osnova za privatne šume i nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumskoprivrednih osnova za drţavne i privatne šume; d) biološka obnova šuma; e) obnova šuma od posljedica prirodne nepogode, prenamnoţavanja insekata, poţara i sliĉno; f) unaprjeĊenje proizvodnje šumskog reproduktivnog materijala; g) organizovanje specijalistiĉkih kurseva iz oblasti šumarstva; h) oĉuvanje i unaprjeĊenje bioraznolikosti šumskih ekosistema; i) oĉuvanje i unaprjeĊenje genofonda, rijetkih i ugroţenih vrsta šumskog drveća; j) nauĉna istraţivanja i struĉne analize; k) izgradnja i odrţavanje šumskih puteva; l) druge namjene za unaprjeĊenje šuma, (2) Sredstva iz stava (1) ovog ĉlana troše se po Programu utroška sredstava, koji na prijedlog Kantonalne uprave donosi Ministar, a na koji saglasnost daje Vlada. Ĉlan 54. (Korištenje namjenskih sredstava koja su prihod općina) (1) Namjenska sredstva iz ĉlana 51. ovog zakona općine mogu koristiti iskljuĉivo za izgradnju, rekonstrukciju i odrţavanje infrastrukture na podruĉju općine, za opremanje i obuku jedinica za gašenje poţara i izgradnju skladišta za smještaj vatrogasne opreme. Sredstva se mogu koristiti nakon usvajanju plana utroška sredstava koji donosi općinsko vijeće. (2) Nadzor nad utroškom sredstava iz stava (1) ovog ĉlana vrši komisija ispred općinskog vijeća, koja je duţna Ministarstvu i Kantonalnoj upravi dostaviti izvještaj o utrošku istih. DIO PETNAESTI - NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA Ĉlan 55. (Upravni nadzor) (1) Ministarstvo vrši upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Ministarstvo putem Kantonalne uprave vrši uvid i kontrolu postupanja, pregled akata i dokumentacije koju donose institucije i upravne organizacije u vršenju javnih ovlaštenja, daje instrukcije i smjernice za izvršavanje poslova i traţi podatke i obavještenja o izvršavanju poslova u vršenju javnih ovlaštenja. ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 417 Ĉlan 56. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Kantonalna uprava za inspekcijske poslove putem šumarske inspekcije. (2) Inspekcijski nadzor se vrši u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakonom o inspekcijama Zeniĉko-dobojskog kantona. Ĉlan 57. (Ovlaštenja šumarskih inspektora) (1) Pored ovlaštenja i duţnosti odreĊenih posebnim zakonom, Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu, šumarski inspektor je ovlašćen i duţan da: a) pregleda šumsko-privredne osnove, godišnje planove gospodarenja, šumsko-razvojne planove i programe, izvedbene projekte, planove proste i proširene biološke reprodukcije šuma i planove zaštite šuma, njihovo izvršenje, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju; b) traţi da mu se stavi na raspolaganje i pregleda svu dokumentaciju i informacije potrebne za inspekcijski pregled; c) pregleda sve šumske radove, objekte, ureĊaje, pilane, kao i sva mjesta gdje se drvo sijeĉe, smješta, preraĊuje, izvozi iz šume ili stavlja u promet; d) kontroliše i prati primjenu standarda iz oblasti šumarstva; e) privremeno obustavi sjeĉe i sve druge radnje koje nisu u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa iz oblasti šumarstva do konaĉne odluke nadleţnog organa; f) pregleda odabiranje i doznaku stabala za sjeĉu; g) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prateću dokumentaciju za prevoz šumskih sortimenata; h) pregleda izvršenje svih radova koji su predviĊeni šumsko-privrednim osnovama, šumskim planovima i programima i projektima za izvoĊenje; i) u hitnim sluĉajevima u kojima bi nastupila šteta po javni interes, na licu mjesta i rješenjem nareĊuje obustavu rada i sprovoĊenje mjera za sprjeĉavanje šteta; j) privremeno oduzima bespravno posjeĉeno drvo i nezakonito stavljeno u promet drvo i nedrvne šumske proizvode, kao i predmete kojima su izvršene nezakonite radnje; k) pregleda kako se provodi utvrĊivanje zdravstvenog stanja šuma i mjera za suzbijanje biljnih bolesti i štetoĉina i naredi otklanjanje nedostataka i provoĊenje mjera, ako se utvrdi da se korisnik drţavnih šuma i vlasnici šuma ne pridrţavaju propisa i mjera zdravstvene zaštite; l) pregleda planove zaštite šuma od poţara i sprovoĊenje predviĊenih mjera i naredi otklanjanje nedostataka; m) pregleda provoĊenje mjera na zaštiti šuma i šumskih zemljišta od protivpravnog prisvajanja i korištenja i bespravne izgradnje objekata; n) vrši nadzor nad provoĊenjem propisa o proizvodnji i prometu šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala; o) vrši nadzor sprovoĊenja drugih mjera za zaštitu šuma i propisnog uspostavljanja i odrţavanja šumskog reda i vršenja neposrednog ĉuvanja šuma; p) prikuplja potrebne podatke i obavještenja od odgovornih lica, svjedoka, vještaka i drugih lica kada je to potrebno za vršenje nadzora; q) pokreće i vodi inspekcijski nadzor po sluţbenoj duţnosti kao i po zahtjevu svih pravnih i fiziĉkih lica i da o konstatovanom stanju i poduzetim mjerama pismeno obavijesti podnosioca zahtjeva; r) upoznaje javnost sa konstatovanim stanjem šuma i o preduzetim mjerama na otklanjanju nedostataka; s) saraĊuje sa inspekcijskim organima iz drugih oblasti, pravosudnim organima i organima policije; t) preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlašten ovim Zakonom i drugim propisima; (2) Šumarski inspektor je pored navedenog duţan najmanje jednom godišnje da dostavlja izvještaje i potrebne podatke Ministarstvu. Ĉlan 58. (Upravne mjere) (1) Ako šumarski inspektor prilikom vršenja inspekcij-skog nadzora ustanovi da propis nije primijenjen ili da je nepravilno primijenjen donijet će rješenje kojim će zabraniti rad zbog nepoštivanja odredbi ĉlana 57. stav (1) taĉke b), c), d), f), h), i), m) i n) ovog zakona ili naloţiti otklanjanje utvrĊenih nepravilnosti i odrediti rok u kome se one moraju otkloniti. (2) Protiv rješenja šumarskog inspektora moţe se izjaviti ţalba Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Rješenje o ţalbi iz stava (2) ovog ĉlana je konaĉno i protiv njega nije dopuštena ţalba, ali se moţe pokrenuti upravni spor. (4) Ţalba na rješenje iz stava (2) ovog ĉlana ne odlaţe izvršenje rješenja. Broj 8 – strana 418 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. (5) Šumarski inspektor koji je donio rješenje i organ kome je ţalba izjavljena mogu, na obrazloţenje ţalioca, odloţiti izvršenje naloţenih mjera, ako ţalilac uĉini vjerovatnim da bi usljed izvršenja tih mjera bili ugroţeni ţivoti i zdravlje ljudi, nastupila znatna materijalna šteta koja se na drugi naĉin ne moţe otkloniti, a odlaganje se ne protivi opštem interesu. DIO ŠESNAESTI - KAZNENE ODREDBE Ĉlan 59. (1) Novĉanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM kaţnjava se korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta ili drugo pravno lice ako: a) gospodari šumama bez šumsko-privredne osnove, privremenog godišnjeg plana gospodarenja, godiš-njeg plana gospodarenja i projekta za izvoĊenje radova u šumarstvu (ĉlan 6. stav (1); b) prekoraĉi ukupan obim sjeĉa u visokim šumama sa prirodnom obnovom predviĊen šumsko-privred-nom osnovom za planski period (ĉlan 6. stav (3); c) pravovremeno ne osigura i izradi i u roku ne dostavi novo izraĊenu šumsko-privrednu osnovu (ĉlan 6. stav (1); d) izradi Projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu suprotno odredbama ĉlana 8. stav (1) i (2); e) ne izradi i ne donese Projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu (ĉlan 8. stav (4) i (5); f) vrši sjeĉu šume prije odabiranja i doznake stabala za sjeĉu (ĉlan 9. stav (1); g) ne obavlja poslove biološke obnove šuma (ĉlan 11. stav (1); h) dozvoli ili izvrši sjeĉu šuma na uzurpiranom zemljištu suprotno odredbi ĉlana 17. stav (5); i) ako ne postupa u skladu sa ĉlanom 22. stav (3); j) u šumi i na šumskom zemljištu vrši upotrebu hemijskih sredstava, odlaganje otpada, smeća ili zagaĊujućih tvari (ĉlan 23.); k) vrši ili odobrava iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda suprotno odredbama ĉlana 26. stav (1); l) ako ne prodaje šumske drvne sortimente po trţišnim uslovima i cijenama (ĉlan 36. stav (6); m) ako postupa suprotno odredbama ĉlana 42.; n) u šumi ili na šumskom zemljištu otpoĉne radove na izgradnji objekata ili gradi objekte suprotno odredbama ĉlana 43; (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaţnjava se novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. (3) Za prekršaj iz stava (1) taĉka f) i h), izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja drveta i nedrvnih šumskih proizvoda koji su nastali poĉinjenjem prekršaja i sredstava kojima je poĉinjen prekršaja. (4) Za prekršaj iz stava (1) taĉka n) kaţnjava se novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM odgovorno lice u općini. Ĉlan 60. (1) Novĉanom kaznom od 4.000 do 12.000 KM kaţnjava se za prekršaj korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta ili drugo pravno lice ako: a) ne prijavi sjeĉu nadleţnom šumarskom inspek-toru i u odreĊenom roku ne otkloni štete na zemljištu u skladu sa odredbama ĉlan 10. stav (2) i (3); b) prije sjeĉe ne obavijesti Kantonalnu upravu i općinu na ĉijem se podruĉju vrši sjeĉa (ĉlan 10. stav (3) i (5); c) vrši doznaku i sjeĉu stabala u šumama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu rješeni i granice utvrĊene i na terenu vidno i na propisan naĉin obiljeţene (ĉlan 9. stav (4); d) angaţuje zaposlenike suprotno odredbama ĉlana 13. stav (1); e) dozvoli ili vrši ĉistu sjeĉu ili druge oblike pustošenja šuma (ĉlan 14. stav (1); f) ako ne postupa u skladu sa odredbama ĉlana 15. stav (2); g) loţi ili dozvoli loţenje vatre suprotno odredi ĉlana 22. stav (1); h) ako postupi suprotno odredbi ĉlana 22. stav (2); i) ako ne postupa u skladu sa odredbom ĉlana 25; j) izgradi šumsku infrastrukturu suprotno odred-bama ĉlana 29; k) vrši promet šuma i šumskog zemljišta suprotno odredbama ĉlana 34. stav (1) i (2); l) ne izvršava poslove u skladu sa ĉlanom 33. stav (4); m) ne izvrši obavezu iz ĉlana 50. stav (1) i (2); n) ne izvrši obavezu iz ĉlana 51. stav (1) i (2); o) ne postupi po rješenju šumarskog inspektora u roku i na naĉin koji je inspektor odredio (ĉlan 58. stav (1). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaţnjava se novĉanom kaznom u iznosu od 800 do 2.500 KM i odgovorno lice u pravnom licu. ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 419 Ĉlan 61. (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 3.000 do 9.000 KM kaţnjava se za prekršaj korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta ili drugo pravno lice ako: a) vrši radove bez saglasnosti Kantonalne uprave (ĉlan 7. stav (2); b) ne dostavi godišnji plan gospodarenja u skladu sa ĉlanom 7. stav (4); c) ne izvodi radove u skladu sa projektom (ĉlan 8. stav (1); d) u roku od dvije godine ne izvrši radove predviĊene projektom za izvoĊenje radova u šumarstvu ili ne vodi registar projekata za izvoĊenje radova u šumarstvu (ĉlan 8. stav (2) i (9); e) odredi lice za izradu projekta za izvoĊenje radova u šumarstvu u suprotnosti sa odredbom ĉlana 8. stav (3); f) doznaku stabala za sjeĉu vrši lice koje ne ispunjava uslove iz ĉlana 9. stav (2) i (3); g) ne izvrši tehniĉki prijem radova i ostale obaveze u skladu sa odredbama ĉlana 12.; h) ne izvrši pošumljavanje sjeĉina u roku od dvije godine (ĉlan 14. stav (2); i) ne izradi plan u skladu sa ĉlanom 16.; j) pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije ţigosano i snabdjeveno otpremnim iskazom (ĉlan 17. stav (1); k) stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja (ĉlan 17. stav (3); l) u periodu vegetacije od 01. aprila do 01. novembra, drvo ĉetinara i brijesta uskladištava i stavlja u promet suprotno ĉlanu 17. stav (8); m) vrši ili dozvoljava pašu, ţirenje, brst, kresanje grana i lisnika u suprotnosti sa ĉlanom 24.; n) vrši ili dozvoli sjeĉu panĉićeve omorike, tise, meĉije lijeske, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovjeti suprotno odredbama ĉlana 27.; o) odobri korištenje šumskih puteva suprotno odredbama ĉlana 29. stav (2); p) poĉini ili dozvoli neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskog zemljišta (ĉlan 33. stav (2); r) ne vodi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviĊenim šumsko-razvoj-nim planovima, šumsko-privrednom osnovom, privremenim planom gospodarenja, godišnjim planom gospodarenja i projektima za izvoĊenje radova u šumarstvu ili evidentirane podatke ne dostavi u predviĊenom roku (ĉlan 37.); s) u roku od dvije godine zemljište ne privede namjeni radi koje je krĉenje izvršeno ili ne izvrši njegovo pošumljavanje (ĉlan 43. stav 2); š) ne vrši uplatu sredstava u Budţet u skladu sa odre-dbama ĉlana 50; (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaţnjava se novĉanom kaznom u visini od 500 do 1.500 KM i odgovorno lice u pravnom licu. (3) Za prekršaj iz stava (1) taĉka j) izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta sa kojima je poĉinjen prekršaj ili koji su nastali poĉinjenjem prekršaja. Ĉlan 62. (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 200 - 1.500 KM kaţnjava se za prekršaj fiziĉko lice ako: a) vrši šumsko-uzgojne radove i sjeĉu šume suprotno odredbama ĉlana 8. stav (6); b) vrši sjeĉu bez prethodno izdatog rješenja i doznake (ĉlan 9. stav (5); c) ne izvrši pošumljavanje sjeĉina u roku od dvije godine (ĉlan 14. stav (2); d) ne izvrši sanitarnu sjeĉu i ne uspostavi i odrţava šumski red (ĉlan 15. stav (2); e) pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo bez ţigosanja i otpremnog iskaza (ĉlan 17. stav (1); f) stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja (ĉlan 17. stav (3); g) posijeĉe (ili dozvoli) ili prisvoji (ili dozvoli) protivpravno drvnu masu suprotno odredbama ĉlana 17. stav (5); h) na zahtjev lica navedenih u ĉlanu 17. stav 6. ne pokaţe liĉne isprave ili isprave za šumske proiz-vode (ĉlan 17. stav (7); i) loţi vatru suprotno odredbama ĉlana 22. stav (1); j) u šumi upotrebljava hemijska sredstva, odlaţe otpad, smeće i zagaĊujuće tvari (ĉlan 23. stav (1); k) postupa u suprotnosti sa ĉlanom 24.; l) vrši ili dozvoli sjeĉu panĉićeve omorike, tise, meĉije lijeske, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovijeti suprotno odred-bama ĉlana 27. i 61. stav n; m) vrši kretanje motornim vozilima u šumama i na šumskim zemljištima suprotno odredbama ĉlana 30.; n) poĉini neovlašteno zauzimanje drţavnih šuma ili šumskoga zemljišta (ĉlan 33. stav (2); o) izvrši krĉenje šume prije nego se izda dozvola za krĉenje iz ĉlana 43.; p) vrši izgradnju zgrada i drugih objekata suprotno odredbama ĉlana 44. stav (1) i (3); Broj 8 – strana 420 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. r) na zahtjev ĉuvara šuma ne pokaţe liĉne isprave ili isprave za šumske proizvode (ĉlan 49. stav (7). s) ne postupi po rješenju šumarskog inspektora u roku i na naĉin koji je inspektor naredio (ĉlan 58. stav (1). (2) Za prekršaj iz stava (1) taĉka e) i g) izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja drveta i nedrvnih šumskih proizvoda koji su nastali poĉinjenjem prekršaja i sredstava kojima je poĉinjen prekršaj. (3) Za prekršaj iz stava (1) taĉka p) kaţnjava se novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM odgovorno lice u općini koje dozvoli podizanje objekta suprotno odredbama ĉlana 44. stav 1) i 3). (4) Sredstva od izreĉenih novĉanih kazni za uĉinjene prekršaje, propisane ovim zakonom, uplaćuju se na raĉun Budţeta kao prihod Kantona. DIO SEDAMNAESTI-PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 63. (PrilagoĊavanje poslova) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, duţan je svoje poslovanje uskladiti sa odredbama ovog zakona. Ĉlan 64. (Zapoĉeti postupci) Postupci zapoĉeti do dana prestanka primjene Zakona o šumama („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 20/02, 29/03 i 37/04), odnosno Uredbe o šumama („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 83/09, 26/10, 38/10 i 60/11), rješavaće se u skladu sa tim Zakonom, odnosno Uredbom. Ĉlan 65. Za prekršaje poĉinjene od dana prestanka vaţenja Uredbe o šumama („Sluţbene novine Federacije BiH“ broj: 81/09, 26/10, 38/10 i 60/11), nadleţni sudovi će rješavati po odredbama ovog zakona. Ĉlan 66. (Podzakonski propisi) (1) Podzakonski propisi predviĊeni ovim zakonom donijet će se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Kantonalni šumsko-razvojni plan donijet će se u roku od godinu dana od donošenja federalnog šumsko-razvojnog plana. Ĉlan 67. (Primjena Zakona) Ovaj Zakon će se primjenjivati do stupanja na snagu, odnosno poĉetka primjene Zakona o šumama koji će donijeti Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Ĉlan 68. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-14728/13 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 04.07.2013. godine Zenica Sretko Radišić, s.r. .............................................................................................. 218. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka l) Ustava Zeniĉko-dobojskog kantona, ĉlana 52. stav (1) taĉka 5., stav (2) i stav (3) Zakona o ustanovama („Sl.list RBiH“ broj: 6/92, 8/93 i 13/94), Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 41. sjednici odrţanoj dana 04.07.2013. godine, d o n o s i O D L U K U o davanju saglasnosti za pokretanje steĉajnog postupka nad Javnom ustanovom „Dom penzionera“ Zenica Ĉlan 1. (Predmet) Daje se saglasnost na Prijedlog za pokretanje steĉajnog postupka nad JU „Dom penzionera“ Zenica, zbog plateţne nesposobnosti ove javne ustanove. Ĉlan 2. (Zaduţenja) Zaduţuje se Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona da hitno utvrdi naĉin zaštite postojećih korisnika usluga ove javne ustanove.
Zakon o dopuni Zakona o porezu na promet nekretnina ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 05/13 31.05.2013 SN ZDK 12/20, SN ZDK 06/18, SN ZDK 06/09 zakon,zdk,promet nekretnina,porez petak, 31.05.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 5 – strana 325 156. Na temelju ĉlanka 37. stavak 1. toĉka g) Ustava Zeniĉko-dobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, na 36. sjednici, odrţanoj dana 07.05.2013. godine, donosi Z A K O N o dopuni Zakona o porezu na promet nekretnina Ĉlanak 1. (Dopuna ĉlanka 6.) U ĉlanku 6. stavak 1. Zakona o porezu na promet nekretnina („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 6/09), iza taĉke m) dodaje se nova toĉka n), koja glasi: “na promet nekretnina izmeĊu općine i drugih osoba ukoliko je obveznik poreza na promet nekretnina općina na ĉijem podruĉju se ta nekretnina nalazi“. Ĉlanak 2. (Stupanje na snagu) Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona”. Broj: 01-02-10491/13 PREDSJEDATELJ Datum, 07.05.2013. godine Zenica Sretko Radišić, v.r. .............................................................................................. VLADA 157. Na temelju ĉlanka 16. stavak 1. Zakona o Vladi Zeniĉko-dobojskog kantona – Preĉišćeni tekst ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj 7/10) i ĉlanka 20. stavak 2. i ĉlanaka 21. i 22. Zakona o dopunskim pravima branitelja i ĉlanova njihovih obitelji ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona" broj 6/06, 9/07 i 18/12), Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona, na prijedlog Minstarstva za braniteljska pitanja, na nastavku 107. sjednice, odrţanom dana 18.04.2013.godine, d o n o s i U R E D B U O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PREDNOSTI U ŠKOLOVANJU BRANITELJA I ĈLANOVA NJIHOVIH OBITELJI Ĉlanak 1. (Izmjena i dopuna ĉlanka 1. - Predmet Uredbe) U ĉlanku 1. Uredbe o prednosti u školovanju branitelja i ĉlanova njihovih obitelji ("Sluţbene novine Zeniĉkodobojskog kantona" broj 12/07, u daljnjem tekstu: Uredba), iza broja "6/06" veznik "i" zamjenjuje se zarezom, a iza broja "9/07" dodaju se rijeĉi: "i 18/12". Ĉlanak 2. (Izmjene i dopune ĉlanka 2. - Definicije) U ĉlanku 2. u stavku (4) iza rijeĉi: "izvan braka" rijeĉ "ili" se zamjenjuje zarezom, iza rijeĉi: "usvojeno dijete" dodaje se zarez i rijeĉi: "kao i pastorĉe koje je sa istim ţivjelo u zajedniĉkom kućanstvu najmanje posljednju godinu dana", nakon ĉega se stavlja toĉka, a ostatak teksta se briše. Ĉlanak 3. (Izmjena ĉlanka 12. - Izuzeće) U ĉlanku 12. toĉka c) broj "150" zamjenjuje se brojem "200". Ĉlanak 4. (Izmjena ĉlanka 15. - Potrebna dokumentacija) U ĉlanku 15. toĉka f) se briše. Ĉlanak 5. (Izmjena ĉlanka 16. – Izbor kandidata) U ĉlanku 16. stavak (2) rijeĉi: "U sluĉaju nedovoljnog iznosa sredstava namijenjenih u svrhu novĉane pomoći" na poĉetku reĉenice, se brišu. Ĉlanak 6. (Izmjena ĉlanka 18. - Socijalno-ekonomska situacija) U ĉlanku 18. stavak (4) rijeĉi: "uvjerenje porezne uprave o ostvarenom prihodu (završni raĉun za proteklu godinu) odnosno plaćenom porezu za druge djelatnosti," se brišu. Ĉlanak 7. (Brisanje ĉlanka 20. - Stimulativni bodovi) Ĉlanak 20.Uredbe se briše.
Zakon o rudarstvu ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 10/12 09.07.2012 rudarstvo Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 619 чланом 35. оспореног Закона прописана је обавеза кантонима да у року од 90 дана од дана доношења оспореног Закона донесу своје одговарајуће прописе. Очигледно је да из свега наведеног произилази недвосмислен закључак да је федерална власт имала уставни основ за доношење оспореног Закона, на начин да је у односу на кантоне прописала само принципијелни оквир у складу са процјеном законодавца да постоји потреба да се ова област уреди на уједначен начин за све полицијске службенике Федерације Босне и Херцеговине и кантона. Уставни суд Федерације је на основу наведеног утврдио да одредба члана 1. оспореног Закона у дијелу који гласи: “те примјена овог закона у кантонима“, те оспореним чл. 31. до 35. нису у нескладу са Уставом Федерације Босне и Херцеговине. Ову пресуду Уставни суд Федерације донио је једногласно у саставу : мр Ката Сењак, предсједница Суда, Сеад Бахтијаревић, Домин Малбашић, Александра Мартиновић и мр Фарис Вехабовић, судије Суда. Број: У–36/11 17.4.2012. године Предсједница С а р а ј е в о Уставног суда Федерације Босне и Херцеговине мр Ката Сењак, c.p. SKUPŠTINA 241. Na osnovu člana 37. stav 1. tačka f) Ustava Zeničko-dobojskog kantona i člana 122. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 26/10), Skupština Zeničko-dobojskog kantona na 25. sjednici održanoj 27.06.2012. godine, d o n o s i ZAKON O RUDARSTVU ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA DIO PRVI – PREDMET Član 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim zakonom uređuje se: pravni status rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina, način i uvjeti upravljanja mineralnim sirovinama, zaštita, izvođenje rudarskih radova, tehnička dokumentacija i projektovanje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski nadzor, zaštita i uređenje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja vezana uz upravljanje mineralnim sirovinama na teritoriji Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). (2) Rudno blago je dobro od općeg interesa, pod posebnom je zaštitom. Član 2. (Značenje izraza) Izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju slijedeće značenje: a) „Mineralne sirovine“ su neobnovljiva prirodna bogatstva koja je moguće neposredno ili posredno privredno koristiti. b) „Upravljanje mineralnim sirovinama“ obuhvata sve postupke i radnje potrebne za optimalnu eksploataciju mineralnih sirovina, što uključuje dodjelu koncesije za eksploataciju i korištenje mineralnih sirovina. c) „Rudnik“ je ograničeni zemljišni prostor gdje se vrši eksploatacija mineralnih sirovina, uključujući opremu, mašine, zgrade, građevinsku infrastrukturu, deponije, odlagališta, skladišta i druge objekte koji su potrebni za izvođenje rudarskih radova. d) „Rudnik u pravnom smislu“ je privredno društvo čija je osnovna djelatnost eksploatacija mineralnih sirovina. e) „Rudarski objekat“ je objekat u eksploatacionom prostoru koji je namijenjen eksploataciji mineralnih sirovina i izvođenju drugih rudarskih radova, koji nisu direktno vezani za istraživanje i korištenje mineralnih sirovina. f) „Rudarska infrastruktura“ su objekti rudnika koji su potrebni od početka radova do završetka radova na eksploataciji mineralnih sirovina (pristupni putevi, elektro uređaji i objekti, objekti vodosnabdjevanja, zgrade za ljude i opremu i dr.). g) „Prostor za otkopavanje“ je prostor na površini i/ ili ispod zemlje, sastoji se od zemljišta za pristup i zemljišta određenog za eksploataciju mineralnih sirovina, označen graničnim linijama između određenih geografskih koordinata povezanih na geodetsku mrežu. h) „Plan - karta rudničkog prostora“ je katastarska karta u propisanom mjerilu, sa označenim granicama i brojevima parcela, koji na početku eksploatacije ne smije biti stariji od šest mjeseci i koji se mora najmanje jednom godišnje dopunjavati. i) „Eksploatacija“ je vađenje mineralne sirovine iz ležišta, njena prerada, oplemenjivanje. j) „Vađenje“ obuhvata sve potrebne radnje da se dođe do mineralne sirovine u ležištu - otvaranje, pripremu za otkopavanje i dopremu na obogaćivanje i/ili skladištenje. k) „Prerada mineralnih sirovina“ je odabiranje, sorBroj 10 - Strana 620 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. tiranje, odrobljenje, mljevenje i sušenje mineralne tvari, odvajanje korisnog minerala od prateće jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata. l) „Oplemenjivanje mineralnih sirovina“ obuhvata sve termičke i hemijske postupke kojima se poboljšava kvalitet mineralnih sirovina. m) „Otkopavanje“ uključuje sve potrebne radnje da se mineralne sirovine otkopaju i transportuju na obogaćivanje. n) „Skladištenje“ uključuje sve potrebne radnje za uskladištenje mineralnih sirovina u čvrstom i rasutom stanju. o) „Rekultivacija napuštenih i eksploatacionih prostora“ uključuje sve radnje koje je potrebno izvršiti na rudničkom prostoru u cilju završne sanacije i revitalizacije površina degradiranih rudarskim radovima, na način određen rudarskim projektom. p) „Eksploataciono polje“ je dio zemljine površine ograničeno pravim linijama, prirodnim ili vještačkim granicama koje se prostiru do određene dubine zemlje između vertikalnih ravni položenim kroz te granice, sa označenim tačkama i definisanim koordinatama. q) „Geološka sredina za skladištenje ugljovodonika“ je poseban oblik skladišta koji se izrađuje u kompaktnom i neraspucalom stijenskom masivu. r) „Geotermalni energetski izvor“ je izvor toplote uvjetovan zemljinom toplotom koja se odražava kroz termalne fluide i toplotni efekt stijena. s) „Sigurnosni stub“ je zaštitno područje u kome nije dozvoljeno otkopavanje mineralnih sirovina, kojim se zaštićuju podzemni i površinski objekti i dobra od opšteg interesa. t) „Metoda otkopavanja“ je niz tehničkih postupaka, mjera, procesa i redoslijeda kod otkopavanja mineralnih sirovina sa rudarskim radovima, u okviru konstrukcijski određenih elemenata otkopnog polja ili otkopnog radilišta. u) „Jama“ je rudarski objekat sa podzemnim načinom eksploatacije. v) „Postrojenje“ je skup uređaja i instalacija, povezanih u funkcionalnu cjelinu kod kojih zajednička funkcija služi istom zajedničkom cilju. w) „Otkopno polje ili revir“ je ograničeno područje za otkopavanje sa zasebnim ulaznim i izlaznim komunikacijskim putevima i putevima za vazdušnu struju sa specifičnim konstrukciono određenim elementima, koje se može podijeliti na blokove, etaže, horizonte i pojedinačna radilišta. x) „Otkopno radilište“ je dio otkopnog polja u kome se izvode radovi. Radilišta imaju svoj naziv. y) „Klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina“ je postupak kojim se mineralne sirovine razvrstavaju u klase i kategorije, prema osobinama, mogućnostima primjene, izdašnostima, stepenu istraženosti i ekonomske opravdanosti. z) „Rezerve mineralnih sirovina“ su količine mineralnih sirovina utvrđene u ležištu. aa) „Pojave mineralnih sirovina“ su mineralne sirovine koje nisu dovoljno istražene ili izdašne, da bi se mogle ekonomično iskoristiti primjenom poznatih otkopnih metoda. bb) „Pristupno zemljište“ je zemljište preko kojeg je moguć pristup do prostora za eksploataciju. cc) „Pojava opasnosti“ je svaka pojava u procesu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih radova, koja ugrožava zdravlje i život ljudi, imovinu, opremu, objekte i okolinu. dd) „Jedinica mjere mineralne sirovine u čvrstom stanju“ je kubni metar mineralne sirovine u ležištu. ee) „Čvrsto stanje mineralne sirovine“ podrazumijeva primarno stanje mineralne sirovine u ležištu. ff) „Površinski kop“ je rudarski objekat sa površinskim načinom otkopavanja mineralnih sirovina. gg) „Izvođač“ je privredno društvo koje ima odobrenje nadležnog organa za izvođenje rudarskih radova ili pojedinih tehnoloških cjelina. hh) „Izvođač rudarskih i drugih radova“ je privredno društvo koje je upisano u sudski registar i koje je organu nadležnom za inspekcijski nadzor dostavilo obavještenje o početku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uslova tehničke opremljenosti, zaštite na radu, zaštite i unapređenja životne sredine i drugih uslova propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti. ii) „Rudno blago“ su sve mineralne sirovine iz člana 8. ovog zakona, koje se eksploatišu pod uslovima i na način propisan ovim zakonom. jj) „Rudničke vode“ su vode koje se nalaze na prostoru na kome se vrši ili je završena eksploatacija mineralnih sirovina, odlagalištima iskopanog zemljanog materijala, jalovištima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijela, uključujući površinske vodne tokove, podzemne vode, jezera, močvare i more. kk) „Revident“ je lice koje vrši kontrolu (reviziju) rudarske dokumentacije. Član 3. (Ravnopravnost spolova) Gramatička terminologija korištena u ovom zakonu podrazumijeva oba spola. Član 4. (Svrha Zakona) Svrha ovog zakona je upravljanje mineralnim sirovinama s ciljem: Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 621 a) postizanja optimalne i održive eksploatacije mineralnih sirovina; b) postizanja društvenog i privrednog razvoja; c) zaštite rudnog blaga na području Kantona; d) osiguranja učestvovanja javnosti u donošenju odluka koje se odnose na rudna bogatstva; e) upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za optimalnu eksploataciju i korištenje mineralnih sirovina koje će vršiti kantonalna vlast. Član 5. (Upravljanje mineralnim sirovinama) Upravljanje mineralnim sirovinama u nadležnosti Kantona podrazumijeva programiranje, planiranje i nadzor eksploatacije mineralnih sirovina uz obezbjeđenje njihovog optimalnog iskorištenja, u saglasnosti sa načelima sigurnosti rudarskih objekata i zaposlenih, jačanja brige o opasnostima kojima su izloženi rudarski objekti i zaposleni u njima, kao i o zaštiti okoline i prirodnih vrijednosti. Član 6. (Izuzetak od primjene Zakona) (1) Izuzetak od primjene ovog zakona odnosi se na djelatnosti vezane uz vršenje prijevoza mineralnih sirovina (tereta) u: željezničkom prijevozu na prugama javnog saobraćaja, drumskom saobraćaju na javnim cestama, u pomorskom i riječnom prijevozu, zračnom prijevozu, cjevovodnom transportu od predajne stanice, odnosno od uvođenja u sabirni cjevovod ili od posljednje mjerne stanice za izlaz, ukoliko taj cjevovod služi za neposrednu i isključivu predaju trećim licima i drugim pogonima čija djelatnost nije eksploatacija i priprema mineralnih sirovina. (2) Upravljanje vodama vrši se prema posebnom zakonu. Član 7. (Rudarska djelatnost) Rudarskom djelatnošću, u smislu ovog zakona, smatra se: rudarski istražni radovi, eksploatacija mineralnih sirovina uključujući otvaranje, pripremanje, otkopavanje, transport, odlaganje, doprema, prerada, oplemenjivanje i uskladištenje mineralnih sirovina, izrada i revizija tehničke dokumentacije za tu djelatnost (izvještaji, studije, elaborati, planovi i projekti), kao i sanacija i rekultivacija zemljišta oštećenog rudarskim radovima. Član 8. (Mineralne sirovine) Mineralnim sirovinama, u smislu ovog zakona, smatraju se: a) nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, krečnjak, kvarc, kvarcni pijesak, kvarcit, keramičke i vatrostalne gline, keramziti, škriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni škriljci, tehničko-građevinski kamen, arhitektonsko- građevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, šljunak i pijesak za građevinarstvo van vodenih tokova; b) sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kao neiskorišteni ostatak dobijanja, obogaćivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina i c) sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla, koje ne spadaju u nadležnost Federacije. Član 9. (Rudarski radovi) Rudarski radovi u smislu ovog zakona su: a) rudarski istražni radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina na površini i/ili ispod površine zemlje, u tekućim i stajaćim vodama, u primarnom nalazištu, naplavinama, iskopanom materijalu i jalovištima; b) priprema, otvaranje, eksploatacija, uređivanje zemljišta u vrijeme eksploatacije, crpljenje, obogaćivanje, uskladištavanje i sanacija i rekultivacija otkopanih prostora; c) ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjere sigurnosti i upotrebljivosti u rudarstvu; d) sve vrste miniranja na površini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova; e) odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina; f) izrada jamskih karata i karata etaža na površinskim kopovima; g) izrada planova odvodnjavanja kod jamskih i površinskih kopova i jamskih rudarskih prostorija i njihova zaštita od površinskih i podzemnih voda; h) izrada planova sanacije podzemnih prostorija i ugrađivanje osnovne podgrade; i) izrada planova provjetravanja, injektiranja i ankerisanja; j) izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija, nasipa, usjeka, deponija, odlagališta, etažnih puteva, odvodnih kanala i građevinskih objekata rudarskim metodama rada na površini i/ili ispod zemlje, jamBroj 10 - Strana 622 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. skih iskopa kao i podgrađivanja u toku izvođenja rudarskih istražnih radova i eksploatacije mineralnih sirovina i etažnih i drugih puteva u eksploatacionom polju; k) rekonstrukcija i održavanje rudarskih prostorija poslije prekida eksploatacije mineralnih sirovina; l) zatvaranje rudarskih objekata, sanacija i rekultivacija zemljišta oštećenog rudarskim radovima; m) sanacija i rekultivacija napuštenih istražnih prostora, površinskih kopova i rudnika rudarskim metodama rada i n) radovi montaže, demontaže i održavanja u rudarstvu. Član 10. (Rudarski objekti i postrojenja) Rudarskim objektima i postrojenjima u smislu ovog zakona su: a) objekti i postrojenja u sastavu rudnika koji su neposredno vezani uz tehnološki proces istražnih radova, eksploatacije, pripreme, preradu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, kao i magacini eksplozivnih sredstava koji se nalaze na površini; b) industrijski kolosijeci, viseće žičare, putevi i motorna vozila za prijevoz mineralnih sirovina u ležištu i od ležišta do objekata za preradu ili oplemenjivanje i odlagališta, ukoliko se prijevoz ne vrši javnim putevima, kao i skladišni prostori, radionice rudnika koje služe za remont i održavanje opreme u tehnološkom procesu eksploatacije mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika; c) hidrotehnički objekti i postrojenja za odvodnjavanje rudnika; d) električna mreža rudnika sa objektima, postrojenjima i uređajima koji su sa njom u neposrednoj funkciji ili galvanskoj vezi, kao i mreža i uređaji za sporazumijevanje, signalizaciju, nadzor i upravljanje. Član 11. (Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina) (1) Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina stiče se na osnovu dozvole za eksploataciju, i na osnovu dozvola u skladu sa ovim zakonom. (2) Pravo iz stava (1) ovog člana može se prenijeti na drugo pravno lice uz saglasnost organa koji je to pravo dodijelilo. (3) Pravo eksploatacije mineralnih sirovina može steći domaće i strano pravno lice pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom. Člana 12. (Eksploataciono polje) (1) Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar granica eksploatacionog polja. (2) Eksploataciono polje nalazi se unutar granica istražnog prostora. (3) Oblik i veličina eksploatacionog polja utvrđuje se u zavisnosti od vrste mineralne sirovine, uvjeta racionalne eksploatacije i potrebnog prostora za smještaj rudarskih objekata infrastrukture. (4) Eksploataciono polje obuhvata površinski kop-jamu, transportne i pristupne puteve na etaže, prostor za preradu ili oplemenjivanje, odlagališta, vodosabirnike, magazine eksplozivnih sredstava, trafostanice, radionički prostor, uredski i sanitarni prostor. (5) Ležišta mineralnih sirovina mogu se podijeliti na više eksploatacionih polja. Član 13. (Mineralne sirovine i jalovina iskopana prilikom izvođenja građevinskih i drugih radova) (1) Kada pravna i fizička lica, u svojstvu investitora, na osnovu dokumentacije vezane za geološka istraživanja potrebna za izvođenje građevinskih i drugih radova kojima nije svrha eksploatacija, imaju saznanja o postojanju mineralnih sirovina, dužni su prije početka pripremnih radova, odnosno radova, tu činjenicu prijaviti Ministarstvu za privredu Zeničkodobojskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo). (2) Pravna i fizička lica, koja prilikom izvođenja građevinskih i drugih radova kojima nije svrha eksploatacija, otkriju mineralne sirovine, dužni su to odmah, a najkasnije u roku sedam dana, prijaviti Ministarstvu. (3) Pravna i fizička lica, koja iskorištavaju jalovinu, dužna su to odmah, a najkasnije u roku sedam dana, prijaviti Ministarstvu. (4) Ministar Ministarstva za privredu Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Ministar) će donijeti Pravilnik kojim će se propisati način raspolaganja količinama mineralnih sirovina i jalovine iskopanih prilikom izvođenja građevinskih i drugih radova u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 623 DRUGI DIO - UPRAVLJANJE MINERALNIM SIROVINAMA Član 14. (Plan upravljanja mineralnim sirovinama i prostorno planiranje) Plan upravljanja mineralnim sirovinama je stručna podloga za izradu prostornih planova Federacije i Kantona. DIO TREĆI - IZVOĐENJE RUDARSKIH RADOVA Član 15. (Uvjeti za izvođenje radova) (1) Rudarsku djelatnost može obavljati privredno društvo upisano u registar društava, koje je Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Inspekcija) dostavilo obavještenje o početku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehničke opremljenosti, zaštite na radu, zaštite i unapređenja životne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti. (2) Kada privredno društvo izvođenje radova povjerava drugom privrednom društvu tada je obavezno zaključiti odgovarajući ugovor sa izvođačem radova koji ispunjava propisane uvjete iz stava (1) ovog člana. (3) Izvođači radova dužni su postupati po odredbama ovog zakona i provedbenim propisima donesenim na osnovu njega i federalnog zakona. Član 16. (Način izvođenja rudarskih radova) Pri obavljanju rudarske djelatnosti privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora poštovati tehničke propise i normative u rudarstvu (u daljem tekstu: tehnički propisi), propise o zaštiti na radu, zaštiti okoliša, uvjete utvrđene u urbanističkoj saglasnosti i druge propise, osigurati lična zaštitna sredstva zaposlenicima i provoditi propise o zaštiti ljudi i imovine. Član 17. (Više izvođača rudarskih radova) (1) Kada u istom rudničkom prostoru radove izvode dva ili više izvođača rudarskih radova privredno društvo u kome se izvode radovi dužno je osigurati provođenje svih mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika. (2) Zaposlenici izvođača rudarskih radova iz stava (1) ovog člana moraju biti upoznati sa propisima i mjerama zaštite na radu, te opasnostima koje mogu nastati tokom izvođenja radova. (3) Obaveza privrednog društva iz stava (1) ovog člana ne oslobađa odgovornosti svakog pojedinačnog izvođača rudarskih radova za provođenje svih mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika. (4) Prije početka izvođenja rudarskih radova privredno društvo gdje se izvode rudarski radovi i izvođač rudarskih radova međusobne obaveze i odgovornosti u provođenju mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika regulirat će pisanim ugovorom. Član 18. (Tehnički propisi i obezbjeđenje zdravog i bezbjednog rada pri izvođenju rudarskih radova) (1) Za provođenje tehničkih mjera i mjera zaštite pri izvođenju rudarskih radova moraju se primjenjivati važeći propisi iz sljedećih oblasti za: a) radove na eksploataciji mineralnih sirovina na površini i/ili ispod zemlje; b) radove pri istraživanju mineralnih sirovina istražnim bušenjem; c) električna postrojenja i instalacije u rudnicima sa površinskom i podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina; d) radove na površini i/ili ispod zemlje koji nisu vezani uz radove eksploatacije mineralnih sirovina; e) radove pri preradi mineralnih sirovina i f) skladištenje i trošenje sekundarnih ili trenutno otpadnih sirovina u rudarstvu i korisnih mineralnih sirovina dobijenih kroz istražne radove. (2) Dodatne posebnosti za izvođenje radova iz stava (1) ovog člana mogu se utvrditi opštim aktom izvođača rudarskih radova uz primjenu propisa iz stava (1) ovog člana, kao i drugih propisa koji se primjenjuju kod izvođenja rudarskih radova. (3) Ako se rudarskim radovima izrađuju podzemni objekti kojima nije namjena eksploatacija mineralnih sirovina, prilikom njihovog izvođenja, pored propisa iz stava (1) ovog člana, moraju se primjenjivati tehnički i drugi propisi o građenju tih objekata. (4) Poslije izvršenih radova iskopa i osnovnog podgrađivanja iz stava (3) ovog člana vrši se tehnički pregled izvršenog iskopa, odnosno osnovnog podgrađivanja i o tome izdaje odgovarajuća saglasnost. (5) Saglasnost iz stava (4) ovog člana, za mineralne sirovine iz člana 8. ovog Zakona, izdaje Ministarstvo. Član 19. (Služba spašavanja, vatrogasna služba i služba prve pomoći) (1) Privredno društvo koje izvodi podzemne rudarske Broj 10 - Strana 624 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. radove u potencijalno požarnim i eksplozivno-opasnim objektima ili radilištima pri kojima mogu nastati otrovni gasovi, pare, prodori gasova, vode i mulja, mora organizirati službu spašavanja i snabdjeti je potrebnom opremom. (2) Više privrednih društava može organizirati zajedničku službu spašavanja. (3) Na površinskim kopovima mora se organizirati služba spašavanja u slučaju da nije moguće uspješno provoditi spašavanje sa postojećim službama. (4) Privredno društvo dužno je organizirati vatrogasnu službu i službu prve pomoći ili zaključiti ugovor sa odgovarajućim službama u mjestu gdje se nalazi privredno društvo. (5) Način organiziranja, minimum stručne osposobljenosti i tehničke opremljenosti službe spašavanja, vatrogasne službe i službe prve pomoći privredno društvo uređuje prema važećim federalnim propisima. Član 20. (Provođenje stručnih poslova u oblasti zaštite na radu i zdravlja zaposlenika na radu) (1) Privredno društvo, odnosno izvođači rudarskih radova moraju provoditi i osigurati nadzor nad primjenom tehničkih propisa i propisa iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač podzemnih rudarskih radova mora obavezno organizovati službu zaštite na radu i obezbijediti da zadatke zdravstvene zaštite obavlja ovlaštene zdravstvena ustanova. (3) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova na površinskim kopovima zavisno od specifičnih uvjeta za eksploataciju dužan je organizirati službu zaštite na radu ili odrediti posebno lice za nadzor nad provođenjem tehničkih normativa i mjera zaštite na radu. (4) Zadatak službe zaštite na radu je: a) neposredna kontrola provođenja svih propisanih mjera zaštite na radu; b) vođenje evidencije o nesretnim slučajevima, profesionalnim oboljenjima, povredama na radu, i drugim iznenadnim pojavama koje ugrožavaju živote zaposlenika i opremu u privrednom društvu po mjestu nastanka, uzrocima i nastalim posljedicama; c) proučavanje uzroka nesretnih slučajeva, profesionalnih oboljenja, povreda na radu, i drugih iznenadnih pojava koje ugrožavaju živote zaposlenih i opremu i davanje prijedloga za poduzimanje mjera i metoda rada koje osiguravaju uspješno otklanjanje tih uzroka; d) praćenje zdravstvenog stanja zaposlenika i predlaganje mjera za unapređenje zdravstveno-higijenskih uvjeta pri radu; e) davanje prijedloga upravi privrednog društva za unapređenje zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika; f) davanje stručnih mišljenja da li su rudarski projekti izrađeni u skladu sa propisanim mjerama zaštite na radu i g) obavljanje i drugih poslova i ovlaštenja koja su joj data općim aktom privrednog društva. (5) Zadatke službe zaštite na radu obavlja potreban broj lica visoke stručne spreme odgovarajuće struke koja imaju najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. (6) Izuzetno, poslove neposredne kontrole provođenja mjera zaštite na radu mogu obavljati i lica koja imaju višu ili srednju stručnu spremu odgovarajućeg smjera i pet godina radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. (7) Rukovodilac službe zaštite na radu kod podzemnog načina eksploatacije mineralnih sirovina, može biti lice sa visokom stručnom spremom rudarski fakultet i fakultet sigurnosti i pomoći, koje ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami. (8) Rukovodilac službe zaštite na radu u podzemnim radovima koji nisu vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina može biti lice sa visokom stručnom spremom rudarskog, geološkog ili drugog odgovarajućeg smjera. (9) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora prije početka izvođenja radova izraditi uputstva koja će sadržavati način izvođenja radova i mjere zaštite koje se moraju provoditi pri izvođenju radova u cilju zaštite života i zdravlja zaposlenika. Uputstva se moraju pravovremeno usklađivati sa nastalim promjenama uvjeta rada. Član 21. (Postupak kod pojava iznenadnih opasnosti) (1) Svaki zaposlenik dužan je odmah obavijestiti nadređenog o svakoj pojavi opasnosti, koje mogu ugroziti zaposlene, objekte i uređaje. (2) O svim pojavama opasnosti iz stava (1) ovog člana koje ugrožavaju ljudske živote i materijalna dobra, odgovorno lice privrednog društva dužno je odmah obavijestiti rudarsko-geološkog inspektora (u daljem tekstu: Inspektor). (3) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je odmah obavijestiti Ministarstvo, Inspektora i organ nadležan za unutrašnje poslove o svakom smrtnom slučaju, grupnoj povredi, težoj Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 625 povredi na radu i svakoj drugoj rudarskoj nesreći i o uzrocima nesreće u privrednom društvu. (4) U slučaju pojave opasnosti kada je ugrožena sigurnost zaposlenih, objekata i opreme pri izvođenju rudarskih radova, akciju spašavanja vodi odgovorno lice određeno općim aktom privrednog društva. (5) Ako Inspektor utvrdi da vođenje akcije spašavanja nije dovoljno stručno i efikasno, usmeno će odrediti odgovarajuću upravnu mjeru. (6) Privredno društvo dužno je u slučaju rudarske nesreće u drugom privrednom društvu pružiti odgovarajuću pomoć, kao i na poziv Inspektora, odnosno ugroženog privrednog društva. Član 22. (Rukovodeća lica u rudarstvu) (1) Poslove i zadatke stručnog rukovođenja pri izvođenju rudarskih radova, izradi i reviziji rudarskih projekata, vršenju nadzora, samostalnom obavljanju rudarskih mjerenja i druge poslove pri eksploataciji mineralnih sirovina mogu obavljati zaposlenici koji ispunjavaju propisane uvjete stručne spreme i radnog iskustva i koji su položili stručni ispit. (2) Privredno društvo dužno je svojim općim aktom utvrditi obavezu stručnog usavršavanja i provjeru stručne osposobljenosti za zaposlenike koji rade na poslovima za koje je, prema odredbama ovog zakona, propisana stručna sprema i radno iskustvo. Član 23. (Glavno tehničko rukovođenje) (1) Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati zaposlenik koji ispunjava uslove iz člana 24. ovog zakona i koji imaju najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja na površinskom kopu. (2) Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi jamskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati zaposlenik koji ispunjava uslove iz člana 24. ovog zakona i koji ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami. (3) Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi jamskom i površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati zaposlenik koji ispunjava uslove iz člana 24. ovog zakona i koji ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami ili tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja na površinskom kopu. Član 24. (Tehničko rukovođenje) Poslove tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi rudarskom djelatnošću može obavljati zaposlenik koji ima visoku stručnu spremu utvrđenu članom 29. ovog zakona i najmanje tri godine radnog iskustva i položen stručni ispit. Član 25. (Rudarska mjerenja) Poslove rudarskog mjerenja u jamama i na površinskim kopovima može obavljati zaposlenik koji ima visoku ili srednju stručnu spremu odgovarajuće struke, položen stručni ispit i najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. Član 26. (Nadzornik u rudarskim objektima) Poslove nadzornika u rudarskim objektima može obavljati zaposlenik koji ima najmanje srednju stručnu spremu odgovarajućeg smjera i dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. Član 27. (Poslovođa u rudarskim objektima) Poslove poslovođe u rudarskim objektima može obavljati zaposlenik koji ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima nadzornika u odgovarajućem objektu. Član 28. (Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima) (1) Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati i zaposlenici koji imaju visoku, višu ili srednju stručnu spremu rudarske struke i koji su stekli teorijska i praktična znanja o eksplozivnim sredstvima i miniranju. (2) Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati kvalifikovani zaposlenici rudarske struke koji imaju najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke i položen ispit iz poznavanja propisa, primjene i praktičkog rukovanja eksplozivnim sredstvima. (3) Ispit za samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima polaže se prema federalnim propisima. Broj 10 - Strana 626 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. Član 29. (Stručna sprema) Pod školama i fakultetima odgovarajućeg smjera za obavljanje poslova iz članova od 22. do 28. ovog zakona podrazumijevaju se škole i fakulteti i to za poslove: a) samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima - položen ispit za kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke, rudarska tehnička škola odnosno rudarski fakultet; b) nadzora nad jamskim i površinskim eksploatacionim radovima - rudarska tehnička škola; c) nadzora u objektima oplemenjivanja i obogaćivanja mineralnih sirovina – rudarska tehnička škola, mašinska tehnička i tehnološka ili hemijska tehnička škola; d) nadzora nad elektropostrojenjima i radovima - elektrotehnička škola; e) nadzora nad mašinskim postrojenjima i radovimamašinska tehnička škola; f) nadzora nad građevinsko-montažnim i drugim specijalnim radovima - građevinska, tehnička odnosno druga odgovarajuća srednja škola; g) tehničkog rukovođenja rudarskim jamskim i površinskim radovima, masovnim miniranjem, službom zaštite, službom provjetravanja i službom spašavanja - rudarski fakultet ili fakultet sigurnosti i pomoći; h) tehničkog rukovođenja radovima prerade ili oplemenjivanja – rudarski fakultet, tehnološki fakultet, rudarsko-mašinski fakultet, mašinski fakultet i elektrotehnički fakultet i fakultet za metalurgiju i materijale- odsjek za nemetalne materijale; i) tehničkog rukovođenja elektroslužbom - elektrotehnički fakultet; j) tehničkog rukovođenja mašinskom službom - rudarsko- mašinski ili mašinski fakultet; k) tehničkog rukovođenja sistemom odvodnjavanja - rudarski, geološki ili mašinski fakultet; l) tehničkog rukovođenja građevinsko-montažnim i drugim specifičnim radovima - građevinski odnosno drugi odgovarajući fakultet; m) rudarska mjerenja - geodetska ili rudarska tehnička škola, odnosno geodetski ili rudarski fakultet; n) tehničkog rukovođenja službom rudarskih mjerenja – geodetski, odnosno rudarski fakultet, o) tehničkog rukovođenja geološkom službom na rudniku - geološki fakultet, p) tehničkog rukovođenja gliništa, objekata istraživanja i eksploatacije pijeska i šljunka, nemetaličnih mineralnih sirovina i površinskih kopova gdje se ne vrši miniranje – rudarska, geološka i nemetalnih materijala; q) neposredne kontrole provođenja mjera zaštite na radu objekata istraživanja i eksploatacije gliništa, pijeska i šljunka, te površinskim kopovima gdje se ne vrši miniranje, a koji predstavljaju organizacijsku jedinicu izvođača mogu vršiti lica koja nadzor zaštite na radu obavljaju u fazi prerade mineralnog resursa. Član 30. (Radno iskustvo) Pod radnim iskustvom u smislu odredbi članova od 22. do 28. ovog zakona smatra se iskustvo na odgovarajućim poslovima u rudarstvu stečeno nakon sticanja stručne spreme koja je uvjet za rad na određenom radnom mjestu, odnosno iskustvo stečeno nakon položenog stručnog ispita u slučajevima propisanim ovim zakonom. Član 31. (Stručni ispit) Stručni ispit za tehničko rukovođenje, nadzor nad rudarskim radovima i samostalno obavljanje rudarskih mjerenja polažu kandidati koji imaju stručnu spremu propisanu ovim zakonom i najmanje jednu godinu radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja stručne spreme. Član 32. (Polaganje stručnog ispita) Stručni ispit iz člana 31. ovog zakona polaže se u Federalnom ministarstvu nadležnom za oblast rudarstva, pred federalnom komisijom, po federalnom programu i provedbenom propisu. Član 33. (Izvođenje i nadzor rudarskih radova) (1) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora obezbjediti izvođenje radova po tehničkoj dokumentaciji, tehničkim propisima i propisima o zaštiti života i zdravlja zaposlenika, a pri građenju drugih objekata i odredbe koje važe za građenje tih objekata. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova obavezan je osigurati stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i uređajima i instalacijama u svim smjenama od stručnih lica ili posredstvom uređaja za kontrolu i daljinsko upravljanje. Član 34. (Knjiga rudarskog nadzora) (1) Privredno društvo dužno je voditi knjigu rudarskog Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 627 nadzora u koju se unose naređenja nadležnog Inspektora izdata na licu mjesta pri vršenju nadzora u rudarskim objektima u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i materijalnih dobara. (2) U knjigu rudarskog nadzora unose se naređenja i direktora privrednog društva, lica odgovornog za glavno tehničko rukovođenje i rukovodioca službe zaštite na radu, koja se odnose na zaštitu na radu, a izdata su na licu mjesta pri pregledu radova. Član 35. (Dozvole) (1) Za izvođenje rudarskih radova iz člana 9. ovog zakona, koji se odnose neposredno na eksploataciju mineralnih sirovina u smislu ovog zakona potrebno je pribaviti sljedeće dozvole: a) dozvolu za eksploataciju; b) dozvolu za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije; c) dozvolu za izvođenje radova prema rudarskom projektu; d) dozvolu za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija - upotrebna dozvola; e) privremenu dozvola za izvođenje radova i f) konačnu dozvola za izvođenje radova. (2) O zahtjevu za izdavanje dozvola iz stava (1) ovog člana rješava Ministarstvo. (3) U postupku izdavanje dozvola iz stava (1) ovog člana primjenjuju se opći propisi o upravnom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno. Član 36. (Zahtjev za izdavanje dozvole i sadržaj dozvole za eksploataciju) (1) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju privredno društvo dužno je priložiti: a) ugovor o koncesiji; b) dokumentaciju o izvršenim istražnim radovima, ležištu mineralnih sirovina, utvrđenim količinama i kvalitetu mineralnih sirovina (Potvrda o revidovanim rezervama); c) dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti na zemljište određeno za eksploataciju mineralnih sirovina; d) situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u mjerilu koje omogućava da se na njegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granice rudničkog prostora, sa javnim saobraćajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru, sa opisom granica eksploatacionog polja, uz naznaku općine na čijem se području eksploataciono polje nalazi; e) podatke o tehničkoj opremljenosti privrednog društva ili izvođača rudarskih radova, kao i stručnoj osposobljenosti zaposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina; f) okolinsku dozvolu i urbanističku saglasnost. (2) Dozvola za eksploataciju sadrži podatke o: a) vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje su predmet eksploatacije; b) načinu eksploatacije (podzemna, površinska i kombinovana); c) položaju i tačnim granicama eksploatacionog polja; d) roku u kojem se moraju izvršiti pripremni radovi uključujući i izradu rudarskog projekta i dobiti dozvola za izvođenje radova na eksploataciji mineralne sirovine; e) roku važnosti dozvole; f) obavezi provođenja ugovora o koncesiji i g) obavezi sanacije i rekultivacije područja oštećenog eksploatacijom mineralnih sirovina. Član 37. (Ukidanje dozvole za eksploataciju) Ministarstvo će ukinuti dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ako: a) privredno društvo kome je izdata dozvola ne počne sa eksploatacijom u roku navedenom u dozvoli; b) privredno društvo ne pribavi dozvolu za izvođenje radova prema rudarskom projektu u propisanom roku; c) rudarskim radovima se ugrožava život i zdravlje zaposlenika i drugih građana i imovine, a druge mjere utvrđene ovim zakonom i drugim propisima nisu dovoljne da se to spriječi; d) ugrožava se okoliš i ne vrši rekultivacija prostora oštećenog rudarskim radovima prema odobrenom projektu, e) je raskinut ugovor o koncesiji, f) ako se privredno društvo ne pridržava odredbi iz dozvole za eksploataciju. Član 38. (Prestanak važenja dozvole za eksploataciju) Dozvola za eksploataciju prestaje važiti: a) prestankom rada privrednog društva; b) kada je iscrpljena mineralna sirovina na prostoru eksploatacionog polja; c) kada privredno društvo odustane od izdate dozvole za eksploataciju ili d) istekom ugovora o koncesiji. Broj 10 - Strana 628 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. Član 39. (Zahtjev za produženje dozvole za eksploataciju) Uz zahtjev za produženje dozvole privredno društvo dužno je priložiti: a) ugovor o koncesiji; b) važeću dozvolu; c) potvrdu o priznatim rezervama mineralne sirovine; d) situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u mjerilu koje omogućava da se na njegovoj podlozi mogu odrediti granice rudničkog prostora sa javnim saobraćajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru. Član 40. (Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije) (1) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije privredno društvo dužno je priložiti: a) ugovor o koncesiji; b) revidovan rudarski projekt za obustavu eksploatacije; c) urbanističku saglasnost; d) okolinsku dozvolu; e) obrazloženje potpune i trajne obustave eksploatacije i odluku privrednog društva o potpunoj i trajnoj obustavi eksploatacije. (2) Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadrži podatke o: a) postojanju ugovora o koncesiji; b) vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustave eksploatacije sa količinama preostalih rezervi; c) obavezi privrednog društva o trajnom čuvanju tehničke dokumentacije koja se odnosi na eksploataciju mineralne sirovine; d) obavezi privrednog društva o provođenju mjera sigurnosti kojima će se trajno isključiti mogućnost nastajanja opasnosti po ljude i imovinu; e) odobrenju ulaska u eksploataciono polje za otklanjanje posljedica eksploatacije; f) obavezi privrednog društva o sanaciji i rekultivaciji eksploatacionog područja u skladu sa projektom za predmetno eksploataciono polje; g) položaju i tačnim granicama eksploatacionog polja; h) ažurnom stanju izvedenih radova do vremena obustave i i) roku obustave. Član 41. (Dozvola za izvođenje radova prema rudarskom projektu) (1) Dozvolom za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema odobrenom rudarskom projektu odobravaju se radovi za gradnju objekata i postrojenja iz članova 9. i 10. ovog zakona. (2) Uz zahtjev za dobivanje dozvole iz stava (1) ovog člana privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora priložiti: a) ugovor o koncesiji; b) revidovan rudarski projekt u dva primjerka; c) dokaz o ispunjavanju uvjeta za izvođenje rudarskih radova; d) dozvolu za eksploataciju određene mineralne sirovine; e) dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti za zemljište određeno za eksploataciju (zemljišnoknjižni izvadak); f) okolinsku dozvolu i urbanističku saglasnost; g) izvještaj revidenta o reviziji projekta i h) vodnu saglasnost. (3) Dozvola za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema rudarskom projektu sadrži: a) naziv privrednog društva ili izvođača rudarskih radova kojem je izdata dozvola za izvođenje radova; b) naziv projekta prema kojem se odobrava izvođenje radova i gradnja objekta i postrojenja; c) konstataciju da se projekt ovjerava u dva primjerka; d) nalog podnosiocu zahtjeva da je jedan primjerak ovjerenog projekta dužan čuvati kao akt od trajne vrijednosti; e) nazive bitnih dokumenata priloženih uz zahtjev za dozvolu i to: 1) dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti za zemljište određeno za eksploataciju; 2) urbanističku saglasnost i 3) revizioni izvještaj sa mišljenjem da se može izdati dozvola. (4) U postupku izdavanja dozvole za izvođenje radova, gradnju objekta i postrojenja nadležni organ uprave utvrđuje: a) gdje je projekt urađen; b) ko je rukovodio izradom projekta; c) gdje je izvršena revizija projekta i d) ko je revident. Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 629 Član 42. (Privremena dozvola za izvođenje rudarskih radova) (1) Za uvođenje nove otkopne metode kod eksploatacije mineralnih sirovina, Ministarstvo može izdati privremenu dozvolu za izvođenje rudarskih radova u trajanju od najduže dvije godine. (2) Privremena dozvola izdaje se i u slučajevima kada je zbog uvođenja nove tehnologije i postrojenja predviđen probni rad. (3) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavova (1) i (2) ovog člana privredno društvo mora priložiti sljedeće dokumente: a) revidovani rudarski projekt u dva primjerka i b) izvještaj revidenta o reviziji projekta. Član 43. (Konačna dozvola) (1) Konačnu dozvolu kojom se određuju zaštitne mjere kod upotrebe otkopne metode, tehnologije ili postrojenja iz člana 41. ovog zakona, privrednom društvu izdaje Ministarstvo poslije predočenja dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja. (2) Postupak ispitivanja ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja vrši se na osnovu federalnog propisa. Član 44. (Početak izvođenja rudarskih radova) (1) Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova kojem je izdata dozvola iz člana 35. stav (1) tačka c) ovog zakona mora, najkasnije 15 dana prije početka izvođenja rudarskih radova, Kantonalnoj inspekciji prijaviti početak izvođenja rudarskih radova i lica koja će obavljati poslove tehničkog i glavnog tehničkog rukovođenja rudarskim radovima, kao i lica koja će obavljati poslove tehničkog nadzora, ako se rudarskim radovima grade objekti. (2) Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora Kantonalnoj inspekciji prijaviti prestanak rudarskih radova, ako prijavom početka radova nije određen rok trajanja i okončanja radova. Član 45. (Dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija – Upotrebna dozvola) (1) Upotreba rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija izgrađenih na osnovu odobrenog glavnog ili dopunskog rudarskog projekta dozvoljena je na osnovu dozvole za njihovu upotrebu. (2) Dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja iz člana 35. stav (1) tačka d) ovog zakona na prijedlog komisije za tehnički pregled izdaje Ministarstvo. (3) Tehničkim pregledom utvrđuje se da li je izgrađeni objekt i postrojenje izgrađeno prema odobrenom projektu, da li je usklađen sa propisima, mjerama i normativima zaštite na radu i obaveznim standardima, da li je tehnički ispravan i da li ugrožava okoliš, život i zdravlje zaposlenika i građana. (4) Tehnički pregled rudarskih objekata i postrojenja, izgrađenih na osnovu odobrenog glavnog ili dopunskog rudarskog projekta, vrši Ministarstvo putem stručne komisije. (5) Stručna komisija sastavljena je od predstavnika Ministarstva i stručnih lica iz privrednih društava ili ustanova iz oblasti rudarstva koja ispunjavaju uvjete iz člana 67. ovog zakona. (6) U radu stručne komisije iz stava (5) ovog člana učestvuju i predstavnici organa koji je izdao urbanističku saglasnost i okolinsku dozvolu. (7) Radu komisije za tehnički pregled obavezno prisustvuje Inspektor. (8) Troškove tehničkog pregleda snosi privredno društvo. (9) Rudarski objekti i postrojenja izgrađeni na osnovu odobrenog glavnog ili dopunskog rudarskog projekta mogu se pustiti u probni rad najduže do šest mjeseci poslije izvršenog tehničkog pregleda od strane stručne komisije, koju je formiralo privredno društvo sa zadatkom da utvrdi da li su izvedeni radovi u skladu sa rješenjima datim u rudarskom projektu. O puštanju u probni rad rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija privredno društvo pisano obavještava Ministarstvo. (10) Vršenje tehničkog pregleda pokreće se zahtjevom privrednog društva. (11) Uz zahtjev za tehnički pregled za dobijanje dozvole za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja privredno društvo prilaže: a) rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti; b) spisak objekata i opreme; c) spisak projekata prema kojima su izgrađeni objekti, postrojenja i uređaji uz navođenje broja dozvole pod kojim su odobreni; d) spisak kadrova; e) spisak isprava i šifre o izvršenim periodičnim pregledima oruđa za rad i uređaja, odnosno radnih i pomoćnih prostorija koji podliježu obaveznim periodičnim pregledima i f) vodnu dozvolu. Broj 10 - Strana 630 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. (12) Dozvola za upotrebu rudarskog objekta i postrojenja sadrži: a) naziv privrednog društva kojem se izdaje dozvola; b) naziv mjesta izgrađenog objekta i postrojenja; c) nazive objekata i postrojenja sa tehničkim karakteristikama; d) obaveze privrednog društva da sve izmjene u projektnoj dokumentaciji nastale u toku izgradnje objekta mora unijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i čuvati svo vrijeme dok objekt traje; e) i konstataciju da su: 1) objekat i postrojenje izgrađeni u skladu sa odobrenim rudarskim projektom, 2) da je privredno društvo uvažilo uslove date u dozvoli za izvođenje radova i 3) da je privredno društvo uvažilo uslove navedene u urbanističkoj saglasnosti. (13) Način imenovanja članova komisije, obavljanje tehničkog pregleda, sadržaj zapisnika o izvršenom tehničkom pregledu te naknadu za rad članova komisije uređuje se u skladu sa posebnim propisom donesenim na federalnom nivou. Član 46. (Sanacija i rekultivacija posljedica rudarskih radova na okoliš) (1) Privredno društvo dužno je prema projektu sanacije i biološke rekultivacije zemljišta odobrenog od strane Ministarstva, u kontinuitetu vršiti sanaciju i rekultivaciju devastiranih površina nastalih uticajem rudarskih radova. (2) Privredno društvo, dužno je izvršiti konačnu sanaciju i rekultivaciju prostora kao i posljedica nastalih pri izvođenju rudarskih radova. (3) Prije obavljanja konačne sanacije, privredno društvo je dužno provesti mjere zaštite kako bi se isključile opasnosti za život i zdravlje ljudi i imovine i mogući uzročnici zagađenja okoline, odnosno štete na objektima i okolini. (4) O izvršenim radnjama iz stava (1), (2) i (3) ovog člana, privredno društvo je dužno obavijestiti Ministarstvo, kantonalnu rudarsko-geološku inspekciju i nadležnu inspekciju za zaštitu okoline. (5) Na osnovu obavještenja iz stava (4) ovog člana, Ministarstvo će izvršiti tehnički pregled kojim će se utvrditi da li je sanacija i rekultivacija okoline izvedena u saglasnosti sa projektom sanacije i biološke rekultivacije zemljišta i da li su provedene mjere iz stava (3) ovog člana, dovoljne, o čemu će izdati potvrdu privrednom društvu. (6) Ako provedene mjere iz stava (3) ovog člana nisu dovoljne Ministarstvo će narediti privrednom društvu u određenom roku da otkloni utvrđene nedostatke. (7) Poslije dobijanja dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine iz člana 35. stav (1) tačka b) ovog Zakona, privredno društvo mora izvršiti konačnu sanaciju i rekultivaciju okoline i otkloniti posljedice koje su nastale pri izvođenju rudarskih radova, a na osnovu projekta sanacije i rekultivacije. (8) Ako privredno društvo ne postupi po nalogu iz stava (6) ovog člana Ministarstvo će provesti mjere sigurnosti na trošak privrednog društva. (9) U obavljanju tehničkog pregleda iz stava (5) ovog člana, učestvuju i predstavnici kantonalnih ministarstava nadležnih za prostorno uređenje i okoliš, poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. (10) Troškove tehničkog pregleda snosi privredno društvo. Član 47. (Prestanak prava i obaveza) (1) Prava i obaveze iz dozvola iz člana 35. stav (1) ovog Zakona prestaju odlukom koju izdaje isti organ koji je izdao i navedene dozvole. (2) Brisanje privrednog društva iz katastra eksploatacionih polja utvrđuje se aktom iz stava (1) ovog člana. (3) Rudarski planovi, mjeračke knjige i druga dokumentacija o stanju rudarskih radova nakon donošenja odluke o obustavi eksploatacije, moraju se deponovati u arhiv Kantona, a potvrdu o predaji dokumentacije u arhiv, privredno društvo mora dostaviti Ministarstvu. (4) Prestankom ugovora o koncesiji prava iz dozvola iz člana 35. stav (1) ovog Zakona prestaju odlukom koju izdaje isti organ koji je izdao i navedene dozvole. Član 48. (Otklanjanje posljedica rudarskih radova) Privredno društvo pokriva sve troškove za otklanjanje šteta koje su nastale kao posljedica rudarskih radova. Član 49. (Katastar eksploatacionih polja) (1) Ministarstvo je dužno voditi katastar odobrenih eksploatacionih polja. (2) Ministarstvo je dužno pored katastra iz stava (1) ovog člana voditi Zbirku isprava i popis privrednih društava kojima su izdate dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina. Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 631 DIO ČETVRTI - MJERE ZAŠTITE NA RADU Član 50. (Obaveze u provođenju mjera) (1) Direktor privrednog društva je odgovoran za organizovanje službe zaštite na radu. (2) Za neposredno provođenje mjera zaštite na radu odgovorno je svako lice zaposleno u privrednom društvu, odnosno kod izvođača u okviru djelokruga svog rada u skladu sa pravilnikom o mjerama zaštite na radu. (3) Direktor privrednog društva dužan je povremeno, a najmanje dva puta godišnje razmatrati stanje zaštite na radu i rad službe zaštite na radu. (4) Privredno društvo dužno je osigurati stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima, uređajima i instalacijama u svim smjenama. (5) Korištenje jamskih prostorija u svrhe koje nisu odobrene za upotrebu rudarskim projektom nije dopušteno. (6) Štrajk u objektima gdje se odvija tehnološki proces nije dopušten iz bezbjedonosnih razloga. Član 51. (Poduzimanje mjera za zaštitu života građana i osiguranje imovine) (1) Pri izvođenju rudarskih radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je poduzeti mjere potrebne za zaštitu života i zdravlja građana kao i osiguranje imovine prema važećim propisima. (2) Vlasnici i korisnici zemljišta i objekata na eksploatacionom polju, kao i ostali građani pri kretanju ili radu dužni su se pridržavati mjera zaštite koje je propisalo privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova. Član 52. (Upoznavanje sa propisima) (1) Svaki zaposlenik koji zasnuje radni odnos u privrednom društvu mora se prije raspoređivanja na poslove, odnosno zadatke upoznati sa poslom koji će obavljati, propisima i mjerama zaštite na radu i mjerama zaštite od požara, sa opasnostima koje mogu nastati u poslu, kao i sa organiziranjem i provođenjem zaštite na radu u privrednom društvu. (2) Zaposlenik ima pravo zahtijevati od lica zaduženog za upoznavanje sa propisima da se što potpunije upozna sa opasnostima posla, pravima odnosno dužnostima u vezi sa zaštitom na radu i uvjetima rada. Član 53. (Uvođenje u posao) (1) Zaposlenik koji se prvi put raspoređuje na rudarske poslove mora se najmanje 15 dana u smjeni u kojoj je raspoređen uvoditi u posao pod neposrednim nadzorom instruktora kojeg odredi ovlašteno odgovorno lice u privrednom društvu i u tom periodu zaposlenik ne može biti raspoređen na stalne poslove i zadatke. (2) Zaposlenik koji se raspoređuje na druge poslove i zadatke mora se prije otpočinjanja rada upoznati sa radom, propisima, mjerama zaštite i opasnostima koje mogu nastati na tim poslovima i zadacima. (3) Zaposlenik je dužan u toku rada stalno upotpunjavati i usavršavati svoja znanja iz oblasti zaštite na radu. (4) Uvođenje zaposlenika u rudarski posao mora biti regulirano internim aktom privrednog društva. Član 54. (Poznavanje propisa iz oblasti zaštite na radu) (1) Privredno društvo, odnosno izvođač radova dužan je donijeti posebne programe za sticanje znanja iz oblasti zaštite na radu prema vrsti poslova i stručnosti zaposlenika. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je organizirati upoznavanje svih zaposlenika sa propisima i mjerama zaštite na radu, kao i mjerama provođenja plana odbrane i akcija spašavanja u slučajevima iznenadnih udesa. (3) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je putem stručne komisije najmanje jedanput godišnje vršiti provjeru poznavanja propisa o tehničkim mjerama i o zaštiti na radu, kao i plana odbrane i akcije spašavanja u slučajevima iznenadnih udesa, nadzornog i tehničkog osoblja, palioca mina, visokokvalifikovanih i kvalifikovanih zaposlenika čiji je rad neposredno vezan uz rudarske radove. Član 55. (Sankcije za nepoznavanje propisa) (1) Zaposlenici koji ne pokažu zadovoljavajuće poznavanje propisa o tehničkim mjerama i o mjerama zaštite na radu, a naročito o provođenju plana odbrane i akcije spašavanja ne mogu obavljati poslove dok se ponovnom provjerom ne utvrdi da su ovladali tim znanjima. (2) Ukoliko se i ponovnom provjerom utvrdi nezadovoljavajuće poznavanje propisa, poslodavac je dužan Broj 10 - Strana 632 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. zaposlenika rasporediti na druge odgovarajuće poslove, a ako takvih poslova nema riješit će njegov radno-pravni status na način propisan propisima koji regulišu radno pravne odnose. Član 56. (Privremeno udaljavanje zaposlenika sa posla) (1) Direktor privrednog društva i druga odgovorna lica za izvođenje radova određena pravilnikom o mjerama zaštite na radu, kao i zaposlenik službe zaštite na radu ili lice za nadzor nad provođenjem tehničkih normativa i mjera zaštite na radu imaju pravo privremeno udaljiti sa posla zaposlenika koji je izvršio povredu neke od propisanih mjera kojima se ugrožava lična i kolektivna sigurnost. (2) Pravilnikom o mjerama zaštite na radu privrednog društva odredit će se koje su to povrede mjera zaštite na radu zbog kojih se može postupiti po odredbi stava (1) ovog člana, te način na koji se zaposlenik udaljava, vrijeme na koje se udaljava i drugo. DIO PETI - PRIVREMENA, POTPUNA I TRAJNA OBUSTAVA RUDARSKIH RADOVA Član 57. (Privremena obustava) (1) Privremenu obustavu rudarskih radova koja je iznenada nastupila na eksploataciji mineralnih sirovina zbog rudarskih ili privrednih razloga privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora prijaviti Ministarstvu i Inspekciji u roku od 24 sata nakon obustave radova. (2) Pojavu opasnosti po živote i zdravlje zaposlenika privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora odmah prijaviti Ministarstvu i Inspekciji. (3) Privremenu planiranu obustavu radova privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora prijaviti Ministarstvu i Inspekciji najmanje osam dana prije obustave radova. Postupak je isti kod ponovnog početka radova. (4) Ako je obustava iz stava (3) ovog člana očekivana i traje duže od 30 dana, privredno društvo ili izvođač rudarskih radova dužan je: a) izvršiti mjerenja stanja i dopuniti rudarske planove - karte; b) sačiniti zapisnik sa obrazloženjem o uzrocima obustave radova i opasnostima koje su uzrokovale obustavu i c) pripremiti plan mjera i aktivnosti radi sprečavanja nastajanja opasnosti koje se mogu pojaviti kod ponovnog otpočinjanja radova. (5) Za vrijeme privremene obustave izvođenja radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora osigurati redovno održavanje svih rudarskih prostorija i objekata, spriječiti nastajanje šteta i osigurati kretanje zaposlenih bez opasnosti po njihov život i zdravlje. (6) Prije puštanja u rad privremeno obustavljenih rudarskih radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je putem komisije u kojoj je obavezno prisutan i Inspektor, izvršiti pregled i utvrditi da li su osigurani sigurni uvjeti za nastavak radova. (7) Privremeni prekid izvođenja rudarskih radova je prekid koji ne traje duže od jedne godine. Član 58. (Potpuna i trajna obustava rudarskih radova) (1) U slučaju da privredno društvo iz bilo kojeg razloga odluči potpuno i trajno obustaviti izvođenje rudarskih radova na eksploataciji mineralnih sirovina na svim objektima ili na samo jednom objektu na kojem se izvode rudarski radovi, mora pri tome poštovati odredbe ovog zakona. (2) Potpunu ili trajnu obustavu izvođenja rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina privredno društvo mora prijaviti Ministarstvu i Inspekciji u roku od 15 dana prije početka obustave radova. (3) Ministarstvo može imenovati komisiju koja će na licu mjesta provjeriti razloge obustave radova. (4) Privredno društvo mora komisiji predočiti dokumentaciju na osnovu koje je izvodilo radove na eksploataciji mineralnih sirovina i donijelo odluku o potpunoj i trajnoj obustavi izvođenja radova, kao i rudarski projekt zatvaranja rudarskog objekta na kojem prestaje eksploatacija. (5) U sastav komisije iz stava (3) ovog člana pored predstavnika Ministarstva imenuju se i predstavnici kantonalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i zaštitu okoliša. (6) Poslije izvršenog pregleda komisija sačinjava zapisnik sa prijedlozima daljnjih mjera i dostavlja ga Ministarstvu. Zapisnik predstavlja stručnu podlogu za izdavanje dozvole za obustavu eksploatacije iz člana 40. ovog zakona. DIO ŠESTI - TEHNIČKA DOKUMENTACIJA I PROJEKTOVANJE Član 59. (Tehnička dokumentacija) (1) Rudarski radovi se planiraju i izvode na osnovu tehničke dokumentacije. Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 633 (2) Tehničkom dokumentacijom u smislu ovog zakona se smatraju: a) rudarski projekti; b) idejna rješenja rudarskih projekata; c) rudarski planovi i karte; d) dugoročni i godišnji programi eksploatacije mineralnih sirovina; e) dokumentacija o rezervama i pojavama mineralnih sirovina; f) dokumentacija o uticaju rudarskih radova na okoliš; g) dokumentacija postrojenja, opreme i uređaja. (3) Kod izvođenja rudarskih radova koji nisu u neposrednoj vezi sa eksploatacijom mineralnih sirovina, dozvoljena je upotreba i tehničke dokumentacije koju propisuju propisi iz oblasti građenja. Član 60. (Usklađenost tehničke dokumentacije) (1) Tehnička dokumentacija iz člana 59. ovog zakona mora biti usklađena sa: a) odredbama ovog zakona i na osnovu njega donesenih tehničkih propisa, propisa o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja zaposlenika na radu u rudarstvu, zahtjevima propisanim u urbanističkoj saglasnosti, vodnoj saglasnosti, kao i sa drugim propisima koji su u primjeni u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina i b) propisima o zaštiti okoliša i zaštiti od požara, ukoliko propisima iz tačke a) ovog člana nije drugačije određeno. (2) Tehnička dokumentacija iz stava (1) ovog člana treba biti usklađena sa savremenim dostignućima i metodama rudarske, geološke, geomehaničke i drugih tehničkih nauka. Član 61. (Rudarski projekti za tehnološke faze) Rudarski projekti za tehnološke faze su: a) projekat istraživanja mineralnih sirovina i strukturnog sklopa istražnog područja, b) projekat izvođenja radova na ekspolataciji mineralnih sirovina, c) projekat obustave istraživanja ili eksploatacije mineralnih sirovina, d) projekat izvođenja radova na istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, obustavi istraživanja i eksploatacije, e) projekat verifikacije i rekonstrukcije izvedenih radova, f) projekat uticaja rudarskih radova na okolinu, g) projekat sanacije i biološke rekultivacije zemljišta. Član 62. (Vrste rudarskih projekata) (1) Za izvođenje rudarskih radova i gradnju rudarskih objekata i ugradnju postrojenja izrađuju se projekti i to: a) Glavni rudarski projekt; b) Dopunski rudarski projekt i c) Pojednostavljeni rudarski projekt. (2) Rudarskih projekti iz stava (1) izrađuju se u skladu sa federalnim propisima. (3) Rudarskih projekti izrađeni u inostranstvu moraju biti usklađeni sa domaćim propisima i standardima. Član 63. (Glavni rudarski projekt) (1) Glavni rudarski projekat izrađuje se za površinske kopove, postrojenja za pripremu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, te za izgradnju i korištenje podzemnih prostora koji nisu u vezi sa eksploatacijom mineralnih sirovina. (2) Projekt iz stava (1) ovog člana izrađuje se na osnovu bilansnih rezervi mineralnih sirovina A, B i C 1 kategorije, sadržanih na prostoru koji je obuhvaćen projektom. (3) Dio bilansnih rezervi A + B mora biti najmanje 60% od čega rezerve kategorije A ne mogu biti manje od 10%. (4) Od ukupno utvrđenih bilansnih rezervi C 1 kategorije kao podloga za projektovanje može se uzeti najviše 50%, pod uvjetom da se kontinuirano naslanja na rezerve B kategorije ili kada njihov prostorni položaj omogućava otkopavanje istim zahvatom otvaranja. Član 64. (Dopunski rudarski projekt) Dopunski rudarski projekat radi se kao dopuna glavnom rudarskom projektu za izvođenje rudarskih radova, građenje objekata i postrojenja u postojećim rudnicima, za rudarske radove na otvaranju i eksploataciji novih horizonata, revira, otkopnih polja ili dijela sloja i rudnih tijela, izgradnju i rekonstrukciju rudarskih objekata koji su direktno vezani za eksploataciju mineralnih sirovina, izgradnju skladišta eksplozivnih sredstava, otkopnu metodu i izmjenu otkopne metode, tehnologije i postrojenja i dodatna rješenja u okviru rudničke sigurnosti i kolektivne zaštite, djelimičnu ili potpunu eksploataciju zaštitnih stubova i tehničku rekultivaciju. Broj 10 - Strana 634 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. Član 65. (Pojednostavljeni rudarski projekt) Pojednostavljeni rudarski projekat se izrađuje za radove manjeg obima, jednostavnije i tipske objekte, postrojenja i uređaje iz člana 8. i 9. ovog Zakona kao i za nebitna odstupanja od glavnog odnosno dopunskog rudarskog projekta koja nemaju uticaja na osnovna projektna rješenja. Član 66. (Ponovna eksploatacija) U rudnicima, rudarskim objektima u kojima je potpuno ili trajno obustavljena eksploatacija mineralnih sirovina može se ponovno pristupiti eksploataciji samo na osnovu novog glavnog rudarskog projekta koji je odobrilo Ministarstvo. Član 67. (Izrada rudarskih projekata) (1) Izradu rudarskih projekata može vršiti privredno društvo registrirano za obavljanje tih poslova koje pored općih ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje tri zaposlenika od čega najmanje jednog zaposlenika one struke za koju se radi projekt (geološka, rudarska, elektrotehnička, geodetska, rudarsko- mjeračka, mašinska i građevinska). (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, izradu rudarskih projekata za rudarske objekte na površini i to: garderobe sa kupatilom, regulacija vodotoka, sonovode, sistem veza za specifične radove na izgradnji i sanaciji rudarskih objekata mogu uraditi privredna društva koja ispunjavaju uvjete za projektovanje, odnosno izradu investiciono-tehničke dokumentacije prema propisima iz oblasti građenja. Član 68. (Osposobljenost lica za izradu rudarskih projekata) (1) U privrednom društvu iz člana 67. ovog zakona rudarski projekt može izrađivati projektant - diplomirani inženjer odnosne struke, koji ima položen stručni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva, od čega najmanje tri godine u privrednom društvu na poslovima one vrste za koje se izrađuje projekt (rudarski, geološki, geodetski, rudarsko-mjerački, elektrotehnički, mašinski, građevinski i dr.). (2) Kada u izradi rudarskog projekta učestvuje više projektanata mora se odrediti glavni projektant. (3) Projektantski nadzor nad izvođenjem rudarskih radova može vršiti lice koje ispunjava uvjete određene za projektanta. Član 69. (Ovlaštena lica) Ovlašteno lice privrednog društva mora uz rudarski projekt priložiti dokaz da projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz člana 68. stav (1) ovog zakona. Član 70. (Pismena izjava) (1) Projektant koji je izradio rudarski projekt ili dio rudarskog projekta i glavni projektant rudarskog projekta pismenom izjavom potvrđuju da su u projektu primijenjeni uvjeti iz člana 59. i 60. ovog zakona. (2) Privredno društvo u kojem je izrađen projekt ili dio rudarskog projekta dužno je pisanu izjavu iz stava 1. ovog člana priložiti uz izrađeni rudarski projekt, odnosno dio projekta kao poseban akt. (3) Za sva rješenja i kvalitet projekta odgovorno je privredno društvo u kojem je projekat izrađen, projektant i glavni projektant. Član 71. (Revizija rudarskog projekta) (1) Rudarski projekti iz člana 62. ovog zakona podliježu reviziji u pogledu primjene odredbi članova 60. i 70. ovog zakona. (2) Za kvalitet revizije projekta odgovorni su privredno društvo u kojem je izvršena revizija i revidenti koji su izvršili reviziju. Član 72. (Pravo revizije) (1) Reviziju rudarskog projekta vrši privredno društvo za svoje potrebe ili drugo privredno društvo koje je registrirano i ima odobrenje za obavljanje poslova revizije rudarskih projekata. (2) Revizija rudarskog projekta vrši se putem revidenta koji ima stručnu spremu i radno iskustvo iz člana 68. ovog zakona i zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa privrednim društvom u kojem se vrši revizija rudarskog projekta. (3) Reviziju rudarskog projekta ne može vršiti zaposlenik organa uprave, lice koje je učestvovalo u izradi projekta i privredno društvo, odnosno zaposlenik u privrednom društvu u kojem je izrađen projekt. Član 73. (Zadatak revidenta) (1) Revident rudarskog projekta sačinjava izvještaj o izPonedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 635 vršenoj reviziji kojim utvrđuje da li je rudarski projekt izrađen u skladu sa odredbama člana 60. ovog zakona. (2) Ako revident utvrdi da u rudarskom projektu postoje nedostaci, ukazat će na njih i zatražiti da se nedostaci otklone. (3) U izvještaju o izvršenoj reviziji rudarskog projekta jamske otkopne metode, revident je dužan dati svoje mišljenje o mogućnosti primjene projektovane otkopne metode u predviđenom otkopnom polju i predložiti koja odnosno kakva ispitivanja i praćenja rudarsko preduzeće je dužno izvršiti u cilju dobijanja elemenata i podataka potrebnih za utvrđivanje uslova pod kojim će se projektovana metoda moći primjenjivati. Član 74. (Reviziona klauzula) (1) Privredno društvo u kojem je izvršena revizija rudarskog projekta dužno je na rudarskom projektu potvrditi da je izvršena revizija projekta (reviziona klauzula). (2) Klauzulom iz stava (1) ovog člana potvrđuje se da je revidirani projekt izrađen u skladu sa odredbama člana 60. ovog zakona. (3) Revizionu klauzulu potpisom i pečatom ovjerava ovlašteno lice privrednog društva u kojem je izvršena revizija. (4) Uz revidirani projekt privredno društvo iz stava (1) ovog člana prilaže izvod o upisu u sudski registar i odobrenje nadležnog organa za obavljanje poslova revizije rudarskih projekata i dokaze da revidenti rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz člana 67. ovog zakona kao i izvještaj revidenata o izvršenoj reviziji. (5) Revizija složenih projekata može se vršiti komisijski, a svaki revident je odgovoran za svoj dio izvršene revizije. (6) Revizionu klauzulu sa popisom svih revidenata za projekte iz stava (5) ovog člana potpisom i pečatom ovjerava ovlašteno lice privrednog društva u kojem je izvršena revizija, a potpisuje je predsjednik revizione komisije i svi revidenti. Član 75. (Odstupanje u projektu za izvođenje radova) (1) Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta dođe do odstupanja od odobrenog projekta u pogledu općih tehničkih rješenja, radi se novi glavni rudarski projekt. (2) Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta dođe do odstupanja od tehničkih projekata pojedinih faza tehnološkog procesa koje ne utiču na opća tehnička rješenja iz glavnog rudarskog projekta, rade se novi tehnički projekti. (3) Novi projekti iz stavova (1) i (2) ovog člana odobravaju se na način utvrđen u članu 35. i 41. ovog zakona. (4) Manjim izmjenama u projektu za izvođenje radova smatraju se izmjene projekta tehničke i tehnološke prirode koje ne pogoršavaju uvjete zaštite na radu. (5) Izvođenje radova počinje poslije dobijene pisane saglasnosti projektanta, uz saglasnost službe ili odgovornog lica za zaštitu na radu. U svim saglasnostima utvrđuje se da se nisu pogoršali uvjeti zaštite na radu određeni u rudarskom projektu. (6) Nužna odstupanja od odobrenih dopunskih rudarskih projekata u pogledu izvođenja i postavljanja postrojenja i instalacija kojima se bitno ne odstupa od osnovnih projektnih rješenja mogu se vršiti samo uz prethodnu saglasnost tehničkog rukovodioca izvođača rudarskih radova, službe ili odgovornog lica za zaštite na radu i projektanta. DIO SEDMI - RUDARSKI PLANOVI I RUDARSKA MJERENJA Član 76. (Rudarski planovi i karte) Sa ciljem pravilnog i sigurnog izvođenja rudarskih radova i racionalne eksploatacije mineralnih sirovina, kao i sprečavanja materijalnih šteta, privredno društvo je na osnovu mjerenja dužno izrađivati planove, odnosno karte iz kojih se može utvrditi stanje rudarskih radova, njihov međusobni položaj i položaj u odnosu na stare rudarske radove i na objekte i vode na površini. Član 77. (Dostava i izrada planova i karata) (1) Kopije rudarskih planova i karata iz člana 78. ovog zakona moraju se dostaviti Ministarstvu na njegov zahtjev. (2) Način i uvjeti za izvođenje rudarskih mjerenja, izradu rudarskih planova i karata, njihova razmjera, izbor sistema koordinata i vođenje rudarsko-mjeračke i druge dokumentacije koja se upotrebljava pri izradi rudarske tehničke dokumentacije, propisat će se u skladu sa federalnim propisom. Član 78. (Obavezni planovi i karte) (1) Privredno društvo mora imati: a) situacioni nacrt eksploatacionog polja; Broj 10 - Strana 636 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. b) geološku kartu eksploatacionog polja i njegovog okoliša, kao i karakteristične geološke profile; c) plan rudnika sa ucrtanom površinskom situacijom i podzemnim prostorijama odnosno površinskim kopovima sa podacima o slijeganju terena, d) planove pojedinih jama, odnosno površinskih kopova; e) otkopne i etažne planove svih površinskih rudarskih radova pojedinih revira; f) planove energetske mreže (električna mreža, komprimirani zrak i dr.), vodovodne mreže sa glavnim tehničkim podacima; g) plan sistema veza, daljinskog nadzora i uzbunjivanja; h) planove tektonike i i) plan odbrane i spašavanja od skupnih opasnosti i udesa. (2) Planovi iz stava (1) tačke d), e), f) i g) ovog člana moraju se dopunjavati svakog mjeseca prema napredovanju rudarskih radova. (3) Ako se jamski radovi izvode u blizini starih radova ili napuštenih dijelova jame ili prema geološkim rasjedima, dopunjavanje planova vrši se prema potrebi u kraćim rokovima. (4) Dopunjavanje planova vrši se u kraćim rokovima i kada se podzemni radovi kreću u području jamskih požara i vodenih akumulacija kao i javnih objekata ili zaštićenih područja. (5) Izuzetno od odredbe stava (2) ovog člana dopunjavanje planova za površinske kopove, može se vršiti u roku od šest mjeseci, uz saglasnost Ministarstva. Član 79. (Priključivanje rudarskih mjerenja) Situacioni plan eksploatacionog polja i rudarska mjerenja na osnovu kojih se izvode rudarski radovi, izrađeni rudarski planovi i projekti moraju biti priključeni na državnu geodetsku osnovu. Član 80. (Mjeračke knjige) O svim izvršenim mjerenjima privredno društvo dužno je voditi mjeračke knjige koje se ovjeravaju prema propisima o ovjeri poslovnih knjiga. Član 81. (Lica za obavljanje rudarskih mjerenja) (1) Rudarska mjerenja vrše i planove izrađuju, odnosno dopunjavaju samo lica koja za ove poslove imaju stručnu kvalifikaciju (rudarski mjerači i geodeti). (2) Kod izrade novih rudarskih planova u njih se moraju prenijeti i svi detalji iz starih rudarskih planova, kao što su stari radovi i rasjedi, visinske kote i drugo. Član 82. (Korištenje zemljišta za premjer) Korisnici i vlasnici zemljišta dužni su dozvoliti privrednom društvu, odnosno izvođaču radova premjeravanje i postavljanje geodetskih tačaka i oznaka eksploatacionog polja. Član 83. (Dostavljanje planova) (1) Kopije planova iz člana 78. stav (1) tačke od a) do g) ovog zakona privredno društvo dužno je dostaviti na zahtjev Ministarstva. (2) Ako privredno društvo ne izvrši izmjene i dopune rudarskih planova svakih šest mjeseci Ministar će odrediti izvođača koji će izmjene i dopune izvršiti na trošak privrednog društva. Član 84. (Plan eksploatacije mineralnih sirovina) Privredno društvo dužno je izraditi dugoročni program i godišnji plan eksploatacije mineralnih sirovina i dostaviti ga Ministarstvu na njihov zahtjev. Član 85. (Usklađenost rudarskih projekata sa propisima koji reguliraju zaštitu okoliša) Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova dužan je rudarske projekte i nadzor o uticaju svoje djelatnosti na okoliš uskladiti sa propisima koji reguliraju zaštitu okoliša. DIO OSMI – UPRAVNI NADZOR Član 86. (Nadzor) (1) Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor vrši Inspektor, na osnovu ovog i kantonalnog zakona koji reguliše ovu oblast. Član 87. (Kantonalna uprava za inspekcijske poslove) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog Zakona i na osnovu njega donesenih propisa, tehničkih propisa, propisa Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 637 o zaštiti od požara pri izvođenju rudarskih radova, propisa o tehničkim normativima o zaštiti na radu i zaštite zdravlja zaposlenika i drugih propisa pri eksploataciji mineralnih sirovina, te izvođenju drugih radova vrši Inspekcija, odnosno Inspektor. Član 88. (Rudarsko geološki inspektor) Poslove Inspektora može obavljati lice koje ima visoku stručnu spremu rudarskog ili geološkog smjera, najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u privrednim društvima koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina, položen stručni ispit za tehničko rukovođenje u rudarstvu kao i uslove predviđene drugim propisima. Član 89. (Nadležnost inspekcije) (1) Inspektor vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) eksploataciju mineralnih sirovina; b) tehničke mjere pri obavljanju rudarske djelatnosti; c) zaštitu na radu pri eksploataciji mineralnih sirovina; d) zaštitu od požara i eksplozije pri eksploataciji mineralnih sirovina; e) izgradnju i održavanje rudarskih objekata, postrojenja i uređaja; f) transport, uskladištenje i rukovanje eksplozivnim materijalom; g) izvođače radova; h) tehničko rukovođenje i nadzor i i) rudarska mjerenja, pravilnu izradu i redovno dopunjavanje rudarskih planova - karata i ostalu dokumentaciju potrebnu za pravilno tehničko i racionalno izvođenje rudarskih radova i ažurno vođenje mjeračkih knjiga. (2) Inspektor nadzire i rad pogona koji su u neposrednoj vezi sa tehnološkim procesom izvođenja rudarskih radova i elektro postrojenja, kao i uređaja i instalacija pri izvođenju rudarskih radova. Član 90. (Ovlaštenja Inspektora) (1) Pri vršenju inspekcijskog nadzora Inspektor ima ovlaštenja: a) u svako doba ući u sve poslovne i pogonske prostorije; b) pregledati rudarske objekte, postrojenja, uređaje i instalacije; c) pregledati tehničku i drugu dokumentaciju; d) utvrditi identitet lica koja izvode rudarske radove; e) privremeno izuzeti tehničku dokumentaciju ili je fotokopirati; f) fotografisati lokacije na kojima je vršio nadzor ili je zabranio radove; g) uzeti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala; h) tražiti pomoć stručne organizacije ili pojedinih stručnih lica i i) privremeno ili trajno zabraniti izvođenje rudarskih radova. (2) Inspektor može u trajanju do osam dana izuzeti dokumentaciju koja mu je potrebna za utvrđivanje činjeničnog stanja o razmatranom predmetu i ako su prekršene odredbe ovog Zakona, tehničkih propisa i propisa iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i drugih propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, ili ako sumnja da je učinjen prekršaj. (3) O izuzimanju dokumentacije iz stava (2) ovog člana Inspektor izdaje privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova potvrdu sa popisom izuzete dokumentacije. (4) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora Inspektoru onemogući obavljanje pregleda ili pruži fizički otpor ili ako se takav otpor osnovano očekuje, Inspektor može zatražiti pomoć nadležne policije. (5) Nadležna policija obavezna je pružiti potrebnu zaštitu i omogućiti inspektoru obavljanje inspekcijskog pregleda. Član 91. (Dužnosti Inspektora) (1) Inspektor mora odmah na licu mjesta otpočeti sa istragom okolnosti pod kojima je došlo do smrtnih slučajeva ili grupnih nesreća, odrediti mjere i na zahtjev nadležnog organa izdati pismeno mišljenje o uzrocima nesreće. (2) Nadzor rudarskih radova Inspektor mora vršiti najmanje jednom godišnje. Član 92. (Dužnosti subjekta nadzora) (1) Subjekt nadzora dužan je Inspektoru omogućiti vršenje inspekcijskog nadzora. (2) Subjekt nadzora dužan je omogućiti uvid u svu dokumentaciju društva, a na traženje Inspektora odrediti jedno ili više lica koja će sudjelovati u utvrđivanju činjeničnog stanja pri obavljanju inspekcijskog pregleda. Broj 10 - Strana 638 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. Član 93. (Zapisnik o inspekcijskom pregledu) (1) O obavljenom inspekcijskom pregledu Inspektor je obavezan sastaviti zapisnik navodeći činjenično stanje utvrđeno inspekcijskim pregledom. (2) Zapisnik sastavlja Inspektor koji je izvršio inspekcijski pregled. Ako je inspekcijski pregled obavilo istovremeno više inspektora po istom nalogu (kolektivni inspekcijski pregled) u tom slučaju zajednički sastavljaju jedan zapisnik. (3) Zapisnik osim navoda propisanih u općem propisu o upravnom postupku, sadrži i navode koje je neophodno navesti u obavljanju inspekcijskog pregleda. (4) Zapisnik o inspekcijskom pregledu je javna isprava osim onih dijelova zapisnika na koje je subjekt nadzora dao primjedbu da nije pravilno sastavljen. Član 94. (Upravne mjere) Kad Inspektor utvrdi da privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ne postupa ili nepotpuno postupa prema obavezama koje su mu određene propisima, dužan je prema utvrđenom činjeničnom stanju u zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu naložiti i preduzeti odgovarajuće upravne mjere, i to: a) narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti na način i u roku kako je određeno ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; b) narediti privremenu zabranu izvođenja radova; c) narediti zabranu izvođenja radova; d) narediti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje su privredni subjekt i drugo pravno lice, institucija koja ima javna ovlaštenja, odnosno organ uprave obavezni poduzeti; e) prisilno provesti izvršenje određene upravne mjere kada je privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova sam ne izvrši; f) izreći novčanu kaznu na licu mjesta kako je određeno ovim zakonom; g) podnijeti prijavu protiv privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova i odgovornog lica za učinjeni prekršaj ili krivično djelo; h) odrediti i druge mjere i obaviti radnje određene ovim zakonom i posebnim propisima; i) izreći zabranu rada u pogonu ili na određenim poslovima, ako utvrdi nedostatke iz člana 89. ovog Zakona; j) ako se nedostaci i propusti odnose na mjere zaštite na radu ili mjere za zaštitu života i zdravlja građana usljed kojih može nastati neposredna opasnost po život i zdravlje zaposlenika i drugih građana, inspektor će zabraniti rad u pogonu ili na određenim poslovima dok se postojeći nedostaci ne otklone; k) zabraniti ili privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti; l) odrediti drugo lice za vođenje akcije spašavanja. Član 95. (Privremena zabrana izvođenja rudarskih radova) Inspektor može rješenjem privremeno zabraniti izvođenje rudarskih radova privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova do otklanjanja nedostataka, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: a) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije obezbjedio potpunu ispravnost sredstava za rad, radni prostor i radni proces kako je to određeno odobrenim projektom i tehničkom dokumentacijom prema odredbama ovog zakona; b) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ne primjenjuje u cjelosti odredbe ovog Zakona, tehničke propise, propise iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i druge propise i opće akte koji se odnose na rudarske radove, odnosno ako se radovi ne izvode u skladu sa odobrenom tehničkom dokumentacijom; c) pri korištenju sredstava rada, primjeni radnih postupaka, korištenju radnog prostora koji nije zaštićen i prijeti opasnost od povreda, ugrožavanja zdravlja zaposlenika privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova i ako se zaposlenici ne pridržavaju odgovarajućih uputa za rad; d) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije postupio u skladu sa usmeno izrečenim naređenjem inspektora; e) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova onemogućava obavljanje inspekcijskog pregleda; f) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije postupio po rješenju za otklanjanje nedostataka. Član 96. (Zabrana izvođenja rudarskih radova) Inspektor mora rješenjem zabraniti izvođenje rudarskih radova privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: a) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova izvodi rudarske radove bez dozvole za izvođenje radova ili se rudarski radovi ne izvode prema odobrenoj projektnoj i tehničkoj dokumentaciji, ili se rudarski radovi izvode suprotno tehničkim propisima, propisima iz oblasti zaštite na radu i zdravlja radnika i drugim propisima koji se odnose na rudarske radove i općim aktima izvođača rudarskih radoPonedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 639 va, što može ugroziti živote i zdravlje zaposlenika, sigurnost saobraćaja i susjednih objekata i uzrokovati nastanak veće materijalne štete; b) su kod privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova zaposlena lica koja ne ispunjavaju uvjete o stručnoj osposobljenosti prema odredbama ovog zakona; c) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ili njegovo odgovorno lice i pored usmenog naređenja inspektora ponovno krši odredbe tehničkih propisa, propisa iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i drugih propisa koji se odnose na rudarske radove, te općih akata izvođača rudarskih radova prema ovom zakonu; d) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova koristi objekte, postrojenja, uređaje i instalacije bez upotrebne dozvole, što neposredno ugrožava sigurnost objekata i uređaja, život i zdravlje ljudi, odvijanje saobraćaja, susjedne objekte i okoliš i predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje zaposlenika i e) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova pri izvođenju radova zahvata i područje van prostora određenog dozvolom za eksploataciju prema ovom zakonu. Član 97. (Zabrana obavljanja djelatnosti) (1) Inspektor mora rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: a) za obavljanje djelatnosti ne ispunjava uvjete iz člana 15. ovog zakona; b) se prilikom izvođenja rudarskih radova ne primjenjuju tehnički propisi i standardi utvrđeni u članovima 16. i 18. ovog zakona; c) izradu i reviziju tehničke dokumentacije obavljaju lica koja ne ispunjavaju uvjete iz člana 68. i 72. ovog zakona. (2) Trećim licima (pravnim i fizičkim) inspektor će utvrditi upravnu mjeru ukoliko obavljaju djelatnost u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. Član 98. (Usmeno određivanje upravne mjere) (1) Pri inspekcijskom pregledu Inspektor će privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova usmeno odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvrši: a) kad je to obavezan prema ovom zakonu i b) kad je u nastaloj situaciji neophodno, prema ocjeni inspektora, poduzeti radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje zaposlenika i građana ili nastanak veće materijalne štete. (2) Sadržaj usmene upravne mjere inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora i u zapisnik o inspekcijskom nadzoru. Član 99. (Rok za donošenje rješenja) (1) Upravnu mjeru Inspektor određuje rješenjem. (2) Rješenje o određenim upravnim mjerama inspektor je dužan donijeti u roku od petnaest dana po isteku roka za stavljanje primjedbi na zapisnik, a u hitnim slučajevima najkasnije u roku od tri dana po isteku roka za davanje primjedbi na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. (3) Usmeno izrečenim upravnim mjerama Inspektor je dužan donijeti rješenje u roku od tri dana od dana izricanja tih mjera. Član 100. (Izvršenje rješenja) (1) Izvršenje rješenja prati Inspektor i utvrđuje po službenoj dužnosti. (2) Izvršenje rješenja Inspektor utvrđuje kontrolnim pregledom ili drugim pisanim dokazom. (3) Izvršenje rješenja Inspektor može produžiti do 30 dana osim rješenja kojim su upravne mjere usmeno utvrđene. Član 101. (Žalba na rješenje) (1) Žalba na rješenje iz člana 35. stav (1) tačke a), b), c), d), e) i f), može se izjaviti u roku od petnaest dana od dana prijema rješenja. (2) Žalba se izjavljuje Vladi Zeničko - dobojskog kantona, odnosno organu kojeg ona ovlasti. (3) Žalba na rješenje Inspektora o usmeno određenoj upravnoj mjeri nije dopuštena. (4) Žalba na rješenje Inspektora o naloženim upravnim mjerama iz člana 94., 95., 96. i 97. može se izjaviti u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (5) O žalbi iz stava (4) ovog člana rješava Ministarstvo. (6) Žalba na rješenje Inspektora o naloženim upravnim mjerama ne odgađa izvršenje rješenja. (7) Protiv rješenja inspektora o usmeno određenoj upravnoj mjeri i rješenja Ministarstva donesenog po žalbi iz stava (4) ovog člana može se pokrenuti upravni spor. Broj 10 - Strana 640 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. Član 102. (Rok za rješavanje žalbe) Žalbu na rješenje Inspektora o utvrđenoj upravnoj mjeri nadležni drugostepeni organ dužan je riješiti u roku od 15 dana od dana prijema žalbe. DIO DEVETI - ZAŠTITA I UREĐENJE PROSTORA Član 103. (Ugrožavanje okoliša) (1) Privredno društvo mora osigurati izvođenje rudarskih radova u skladu sa okolinskom dozvolom i urbanističkom saglasnošću tako da ti radovi ne prelaze dozvoljena oštećenja okolice. (2) Privredno društvo za vrijeme izvođenja rudarskih radova mora etapno, a najkasnije po završetku rudarskih radova, površinu koja je oštećena rudarskim radovima konačno sanirati i rekultivisati u skladu sa projektom sanacije i biološke rekultivacije iz člana 61. stav (1) tačka g) ovog zakona i dozvolom za obustavu eksploatacije iz člana 40. ovog zakona. (3) Privredno društvo ne može dobiti odobrenje za eksploataciju na novom eksploatacionom polju, ako ne izvrši tehničku rekultivaciju na ranije odobrenom eksploatacionom polju gdje je potpuno ili trajno obustavio eksploataciju. Član 104. (Saglasnost za građenje u eksploatacionom polju) (1) Za novo građenje u granicama ekspoloatacionog polja, prije izdavanja urbanističke saglasnosti, potrebno je prethodno pribaviti mišljenje rudarskog preduzeća. (2) Saglasnost iz stava (1) ovog člana može se izdati i kada prema mišljenju privrednog društva koje vrši eksploataciju, postoji opasnost od oštećenja, ali samo ako ne postoji opasnost po život i zdravlje ljudi i ako se investitor pismeno odrekne prava na naknadu štete koja bi mogla nastati kao posljedica izvođenja rudarskih radova. (3) Izjava o odricanju prava na naknadu štete mora se ubilježiti u zemljišnim knjigama. Član 105. (Građenje u prostoru za eksploataciju) (1) Ako javni interes zahtijeva na površini eksploatacionog polja mogu se graditi javni putevi, željezničke pruge, kanali i druge saobraćajnice, elektrovodovi visokog napona, vodovodi, naftovodi, sonovodi i gasovodi, ako se osiguraju zaštitni stubovi kojima će se spriječiti ugrožavanje života ljudi i izgrađenih objekata. (2) Prije nego se uradi projektna dokumentacija za objekte iz stava (1) ovog člana, investitor mora od privrednog društva tražiti mišljenje o tome koji bi pravac i položaj tih objekata u eksploatacionom polju bio najprimjereniji. (3) U skladu sa važećim propisima privredno društvo ima pravo na naknadu stvarne štete nastale izgradnjom objekata iz stava (1) ovog člana. DIO DESETI - KAZNENE ODREDBE Član 106. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice: a) ako vrši eksploataciju mineralnih sirovina bez dozvole nadležnog organa ( član 11. ), b) ako eksploatiše mineralne sirovine van odobrenog prostora za istraživanje odnosno eksploataciju (član 12. stav (1) ), c) ako obavlja rudarsku djelatnost, a ne ispunjava zakonom propisane uslove ili pri obavljanju djelatnosti ne primjenjuje odgovarajuće propise i standarde ( član 15. i 16. ), d) ako izvodi rudarske radove bez dozvole za izvođenje rudarskih radova po rudarskom projektu (član 41. stav (1) ), e) ako u određenom roku Inspektoru ne prijavi početak rudarskih radova ili ga ne obavijesti o osobama koje će obavljati poslove tehničkog i glavnog tehničkog rukovođenja i tehničkog nadzora ili ako ne prijavi prestanak rudarskih radova (član 44. ), f) ako se objekti, postrojenja, uređaji i instalacije upotrebljavaju bez dozvole za upotrebu i u suprotnosti sa izdatom dozvolom ( član 45. ); g) ako ne izvodi rudarske radove na osnovu i u okviru odobrenog rudarskog projekta za izvođenje tako da se time neposredno ugrožava život i zdravlje zaposlenika, prouzrokuje materijalna šteta ili ugrožava okolina ( član 16. i član 17. ), h) ako ne prijavi Ministarstvu i Kantonalnoj inspekciji u propisanim rokovima svaku privremenu obustavu rudarskih radova ili slučaj pojave opasnosti po živote i zdravlje radnika ili ponovni početak rudarskih radova (član 57.), i) ako za vrijeme privremene obustave ne obezbijedi redovno održavanje svih rudarskih prostorija i objekata, spriječi nastajanje štete i obezbijedi Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 641 kretanje zaposlenih bez opasnosti za njihov život i zdravlje ( član 57. stav (5) ), j) ako odmah ne obavijesti Ministarstvo, organ nadležan za unutrašnje poslove i Inspektora o svakom smrtnom slučaju, grupnoj povredi, težoj povredi na radu u privrednom društvu ( član 21. stav (3) ), k) ako na osnovu mjerenja ne izradi ili redovno ne dopunjava planove iz kojih se može utvrditi stanje rudarskih radova i njihov međusobni položaj i položaj u odnosu na objekte i vode na površini, ili ne izradi godišnji plan eksploatacije ili ako iste ili kopije planova na zahtjev ne dostavi nadležnom ministarstvu ili ne vrši rudarska mjerenja ili ne vodi knjigu rudarskog nadzora ( član 34., 76., 77., 78., 79., 80. i 83.), l) ako ne posjeduje propisanu tehničku dokumentaciju ( član 59. ), m) ako nakon završetka ili trajne obustave rudarskih radova u roku utvrđenom u projektu ne izvrši konačnu sanaciju devastiranog zemljišta i rekultivaciju devastiranih površina i okoliša, nastalih uticajem rudarskih radova i ne otkloni posljedice rudarskih radova ili ne preduzme potrebne mjere osiguranja za zaštitu života i zdravlja ljudi i imovine, ili ako u toku izvođenja rudarskih radova kontiunrano ne vrši sanaciju i rekultivaciju devastiranog zemljišta ( član 46. ), n) ako ne izvrši sanaciju devastiranog zemljišta nastalog protivzakonitim radovima na eksploataciji mineralnih sirovina i rekultivaciju devastiranih površina i okoliša nastalih uticajem tih rudarskih radova i ne otkloni posljedice rudarskih radova ili ne preduzme potrebne mjere osiguranja za zaštitu života i zdravlja ljudi i imovine u roku i na način kako to odredi Ministarstvo ( član 46.), o) ako ne obezbijedi izvođenje rudarskih radova po odobrenoj tehničkoj dokumentaciji i propisima, kao i stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i uređajima ( član 33. ), p) ako na poslove vršenja nadzora i tehničkog rukovođenja rudarskim radovima rasporedi lice koje ne ispunjava propisane uslove ( članovi od 22. do 29. ), q) koje obavlja poslove na izradi tehničke dokumentacije, a ne ispunjava uslove propisane ovim Zakonom ( član 68. ), r) koje povjeri izradu tehničke dokumentacije ili reviziju projekta ili vršenje poslova periodičnih pregleda, mjerenja i ispitivanja ili izvođenja rudarskih radova privrednom društvu ili drugom pravnom licu koje ne ispunjava uslove propisane ovim Zakonom (član 67. stav (1) i član 72. stav (1)), s) ako ne organizuje službu zaštite na radu (član 20.), (2) Novčanom kaznom od 200 KM do 3.000 KM kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu za prekršaj iz stava (1) ovog člana. (3) Za prekršaje iz stava (1) tačka od a) do d) ovog člana izreći će se uz novčanu kaznu: a) zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namjenjeni ili za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja ili kada postoji opasnost da će se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za počinjenje prekršaja bez obzira na to da li su u vlasništvu počinioca i b) mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja. (4) Imovinskom koristi iz stava (3) tačke b) ovog člana smatra se tržišna vrijednost mineralne sirovine dobivene nelegalnom eksploatacijom. (5) Za prekršaje iz stava (1), tačke c), q) i r) ovog člana, okrivljenom pravnom licu ili odgovornom licu u pravnom licu, može se izreći zabrana obavljanja djelatnosti ili dužnosti u trajanju od jednog do šest mjeseci. Član 107. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice: a) ako prije početka pripremnih radova Ministarstvu ne prijavi saznanja o postojanju mineralnih sirovina, odnosno ako Ministarstvu ne prijavi otkriće mineralne sirovine odnosno jalovine u propisanom roku ( član 13 stav (1), (2) i (3) ), b) ako pravo na eksploataciju mineralne sirovine prenese na drugo pravno lice bez saglasnosti organa koji je to pravo dodijelio ( član 11. stav (2)), c) ako izvođenje rudarskih radova povjerava drugom privrednom društvu bez zaključenog ugovora i koje ne ispunjava propisane uvjete ( član 15. stav (2) ), d) ako pri provođenju tehničkih mjera i mjera zaštite pri izvođenju rudarskih radova ne primjenjuje važeće propise ( član 18. stav (1) ), e) ako u slučaju rudarske nesreće u drugom privrednom društvu ili na poziv Inspektora ne pruži odgovarajuću pomoć ( član 21. stav (6) ), f) ako u odeđenom roku ne prijavi Ministarstvu i Kantonalnoj inspekciji, svaku obustavu izvođenja rudarskih radova najkasnije 15 dana prije početka obustave radova ( član 57. i 58. ), g) ako ne dozvoli Inspektoru postupanje u skladu sa njegovim pravima ili ga ometa ili spriječava Broj 10 - Strana 642 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. na bilo koji način u vršenju nadzora ili ako ne postupi po rješenju Inspektora (član 92.), (2) Novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu za prekršaj iz stava (1) ovog člana. Član 108. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice: a) u kome je izrađen projekat, ako u istom nisu riješena sva pitanja sigurnosti pogona i ljudi, površinskih i susjednih objekata, ako nisu ili su nepravilno primjenjeni propisi o zaštiti na radu, normativi i obavezni standardi ( član 60.), b) u kome je izvršena revizija projekta i nije provjerena primjena člana 60. ovog Zakona u projektu ili ako je revizija nemarno i nekvalitetno izvršena ( član 71. ), c) u kome je izrađen projekat ili dio rudarskog projekta, ako uz izrađeni projekat ne priloži pismenu izjavu prema odredbama člana 70. ovog Zakona kao poseban akt kojom potvrđuje da su u projektu primjenjeni uslovi iz člana 60. ovog Zakona ili dokaz da projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uslove iz člana 68. ovog Zakona ( član 68. i 70. ). (2) Novčanom kaznom od 500 KM do 3.000 KM kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu za prekršaj iz stava (1) ovog člana. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 1.000 KM do 1.500 KM: a) projektant, ako pri izradi projekta ne primjeni ili nepravilno primjeni propisane mjere i normative zaštite na radu i obavezne standarde ( član 60. ), b) revident ako nemarno i nekvalitetno izvrši reviziju rudarskog projekta u pogledu primjene propisanih mjera i normativa zaštite na radu i obaveznih standarda ( član 71. stav (2) ). Član 109. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice: a) ako poslije izvršenih radova iskopa i osnovnog podgrađivanja ne osigura saglasnost Ministarstva ( član 18. stav (5) ), b) ako o puštanju u probni rad rudarskog objekta, postrojenja, uređaja i instalacija privredno društvo pismenim putem ne obavijesti Ministarstvo ( član 45. stav (9) ), c) ako nakon brisanja privrednog društva iz registra katastra prostora za istraživanje i prostora za eksploataciju, rudarske planove, mjeračke knjige i druge rudarske dokumente ne deponuju u arhiv Kantona ( član 47. ). (2) Novčanom kaznom od 500 KM do 3.000 KM kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu za prekršaj iz stava (1) ovog člana. Član 110. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 300 KM do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice: a) ako se zatekne u izvođenju rudarskih radova ili se utvrdi da je izvodilo rudarske radove u cilju eksploatacije, vađenja, prerade, oplemenjivanja ili otkopavanja mineralnih sirovina, b) ako ne sanira nelegalnim radovima devastirano zemljište, na način kako to odredi nadležno ministarstvo ( član 46.), c) ako nadležnom ministarstvu za rudarstvo ne prijavi otkriće mineralne sirovine odnosno jalovine u propisanom roku, odnosno ako prije početka pripremnih radova nadležnom ministarstvu za rudarstvo ne prijavi saznanja o postojanju mineralnih sirovina ( član 13. stav (1), (2) i (3) ). (2) Za prekršaje iz stava (1) tačka a) ovog člana izreći će se uz novčanu kaznu: a) zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namjenjeni ili za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja ili kada postoji opasnost da će se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za počinjenje prekršaja bez obzira na to da li su u vlasništvu počinioca i b) mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja. (3) Imovinskom koristi iz prethodnog stava ovog člana smatra se tržišna vrijednost mineralne sirovine dobivene nelegalnom eksploatacijom. DIO JEDANAESTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 111. (Postojeći zaposlenici) Zaposlenici zatečeni na poslovima tehničkog rukovođenja na dan stupanja na snagu ovog zakona koji su ispunjavali uvjete određene Zakonom o rudarstvu (“Službeni list RBiH”, br. 24/93 i 13/94) i Pravilnikom o potrebnoj stručnoj spremi zaposlenika koji vrše poslove tehničkog rukovođenja i miniranja na poslovima istraživanja i eksploatacije Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 643 mineralnih resursa („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 7/01 i 4/08) mogu obavljati ove poslove još dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 112. (Postupci koji su počeli prije stupanja na snagu ovog zakona) Postupci za dobijanje dozvola za eksploataciju mineralne sirovine, koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu okončani, završit će se prema propisima koji su bili na snazi na dan predaje zahtjeva. Član 113. (Primjena postojećih propisa) Do donošenja novih propisa i pravilnika prema odredbama ovog Zakona ili federalnog zakona, primjenjivat će se sljedeći propisi, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom: a) Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina, podzemnih voda i o bilansu tih rezervi (“Službeni list RBiH”, br. 8/93 i 13/94); b) Zakon o prijevozu opasnih materija (“Službeni list SFRJ”, br. 27/90 i 45/90); c) Zakon o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih tečnosti i gasova - prećišćeni tekst (“Službeni list SFRJ”, br. 39/89 i 36/90); d) Pravilnik o sadržaju rudarskih projekata za korištenje čvrstih mineralnih sirovina (“Službeni list SFRJ”, br. 21/68); e) Upute koje važe za obogaćivanje i oplemenjivanje mineralnih sirovina za eksploataciju (“Službeni list SFRJ”, br. 51/59); f) Pravilnik o tehničkim propisima o rudarskom mjerenju, mjeračkim knjigama i rudarskim planovima (“Službeni list SFRJ”, br. 45/60); g) Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi pojedinih mineralnih sirovina i njihovoj evidenciji (“Službeni list SFRJ”, br. 50/66); h) Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi čvrstih mineralnih sirovina i vođenju evidencije o njima (“Službeni list SFRJ”, br. 53/79); i) Pravilnik o tehničkim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu (“Službeni list SFRJ”, br. 26/88 i 63/88); j) Pravilnik o tehničkim normativima pri prijevozu ljudi i materijala oknima rudnika (“Službeni list SFRJ”, br. 4/80, 12/85, 35/87 i 51/88); k) Pravilnik o tehničkim normativima pri prijevozu ljudi u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina horizontalnim i kosim prostorijama (“Službeni list SFRJ”, br. 34/89); l) Pravilnik o tehničkim normativima za prijevoz transporterima sa trakom u rudarstvu (“Službeni list SFRJ”, br. 5/73, 12/74, 4/86 i 4/89) sa izuzetkom odredbi čl. od 23. do 85. i čl. od 90. do 112.; m) Pravilnik o tehničkim normativima za gradnju jamskih magazina za eksplozivna sredstva u rudnicima s podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina (“Službeni list SFRJ”, br. 12/88); n) Pravilnik o tehničkim normativima za strojeve s dizelskim motorima koji se koriste pri podzemnim rudarskim radovima u nemetanskim jamama (“Službeni list SFRJ”, br. 66/78); o) Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju ležišta mineralnih sirovina (“Službeni list SFRJ”, br. 4/86 i 62/87); p) Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju arhitektonsko-građevinskog kamena (ukrasnog kamena), tehničkog kamena, šljunka i pijeska te preradu arhitektonsko-građevinskog kamena (“Službeni list SFRJ”, br. 11/86); q) Pravilnik o tehničkim normativima za električna postrojenja, uređaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom (“Službeni list SFRJ”, br. 21/88 i 90/91); r) Pravilnik o tehničkim normativima za električna postrojenja i uređaje u rudnicima sa površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina (“Službeni list SFRJ”, br. 66/87); s) Pravilnik o tehničkim mjerama i zaštiti na radu pri rudarskim podzemnim radovima (“Službeni list SFRJ”, br. 11/67, 35/67, 60/70, 9/71, 3/73 i 5/73); t) Naredba o obaveznom atestiranju užadi za izvozna postrojenja u rudarstvu (“Službeni list SFRJ”, br. 27/80 i 67/80); u) Pravilnik o načinu prijevoza opasnih tvari u cestovnom saobraćaju (“Službeni list SFRJ”, br. 82/90); v) Pravilnik o mjerama zaštite pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu (“Službeni list SFRJ”, br. 8/87 i 12/88); w) Pravilnik o tehničkim normativima za pokretne stepenice i trake za prijevoz ljudi (“Službeni list SFRJ”, br. 66/78, 13/82 i 42/88); x) Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad i uređajima (“Službeni list SFRJ”, br. 18/67); y) Pravilnik o tehničkim normativima za dizalice (“Službeni list SFRJ”, br. 65/91); z) Pravilnik o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi (“Službeni list SFRJ”, br. 35/69); aa) Pravilnik o tehničkim normativima za skijaške liftove (“Službeni list SFRJ”, br. 2/85 i 11/85); bb) Pravilnik o označavanju otrova koji se stavljaju u promet na domaćem tržištu (“Službeni list SFRJ”, Broj 10 - Strana 644 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. br. 32/86); cc) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozije (“Službeni list SFRJ”, br. 24/87); dd) Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne posude pod pritiskom (“Službeni list SFRJ”, br. 16/83); ee) Pravilnik o tehničkim normativima za osobne žičare (“Službeni list SFRJ”, br. 29/86); ff) Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (“Službeni list SFRJ”, br. 53/88 i 54/88); gg) Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1kV do 400 kV (“Službeni list SFRJ”, br. 65/88); hh) Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova (“Službeni list SFRJ”, br. 51/73, 69/73,11/80, 36/86 i 65/88); ii) Pravilnik o tehničkim normativima za dizala na električni pogon za vertikalni prijevoz osoba i tereta (“Službeni list SFRJ”, br. 16/86 i 28/89); jj) Pravilnik o tehničkim mjerama za liftove (“Službeni list SFRJ”, br. 51/78, 16/88 i 28/89); kk) Pravilnik o obaveznom atestiranju dizala na električni pogon za vertikalni prijevoz osoba i tereta te o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (“Službeni list SFRJ”, br. 27/90); ll) Pravilnik o tehničkim normativima za dizala na električni pogon za vertikalni prijevoz tereta sa kabinom u koju nije moguć pristup ljudi (“Službeni list SFRJ”, br. 55/87); mm) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja od požara (“Službeni list SFRJ”, br. 74/90); nn) Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju niskonaponskih nadzemnih vodova (“Službeni list SFRJ”, br. 6/92); oo) Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (“Službeni list SFRJ”, br. 13/68); pp) Pravilnik o tehničkim mjerama za uređaje sa svjetlećim cijevima (“Službeni list SFRJ”, br. 14/67); qq) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona (“Službeni list SFRJ”, br. 7/71 i 47/76); rr) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (“Službeni list SFRJ”, br. 62/73); ss) Pravilnik o tehničkim normativima i uvjetima za projektiranje i izvedbu električnih postrojenja u prostorijama u kojima se radi s eksplozivom (“Službeni list SFRJ”, br. 17/74); tt) Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1000 V (“Službeni list SFRJ”, br. 4/74 i 13/78); uu) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica (“Službeni list SFRJ”, br. 13/78); vv) Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje elektroenergetskih postrojenja nazivnog napona 10 kV za rad pod naponom 20 kV (“Službeni list SFRJ”, br. 10/79); ww) Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva (“Službeni list SFRJ”, br. 57/85); xx) Pravilnik o tehničkim mjerama za pogon i održavanje elektroenergetskih postrojenja (“Službeni list SFRJ”, br. 19/68); yy) Naredba o obaveznom atestiranju prijenosnih alata sa elektromotorima (“Službeni list SFRJ”, br. 21/87); zz) Naredba o obaveznom atestiranju (homologaciji) protiveksplozijskih zaštićenih električnih uređaja koji su namijenjeni za upotrebu u prostorima ugroženim od eksplozivnih smješa (“Službeni list SFRJ”, br. 25/89); aaa) Propisi za protiveksplozijsku zaštitu (“Službeni list SFRJ”, br. 18/81); bbb) Pravilnik o tehničkim normativima za postavljanje nadzemnih elektroenergetskih vodova i telekomunikacionih kablovskih vodova (“Službeni list SFRJ”, br. 36/86); ccc) Pravilnik o zaštiti na radu pri izradi eksploziva i baruta i manipuliranja eksplozivima i barutima (“Službeni list SFRJ”, br. 55/69); ddd) Pravilnik o tehničkim normativima za fasadna dizala na električni pogon (“Službeni list SFRJ”, br. 19/86); eee) Pravilnik o tehničkim normativima za viseće skele na električni pogon (“Službeni list SFRJ”, br. 19/86); fff) Pravilnik o tehničkim normativima i uslovima koje moraju ispunjavati prodavnice eksplozivnih materija na malo, kontejneri i druga priručna skladišta za držanje eksplozivnih materija i o uslovima i načinu njihovog korištenja (“Službeni list SR BiH”, br. 21/78); ggg) Pravilnik o sadržini dugoročnih programa i rudarskih projekata (“Službeni list SR BiH”, br. 28/79); hhh) Pravilnik o obrascima evidencija o proizvedenim i nabavljenim eksplozivnim materijalima (“Službeni list SRBiH”, br. 21/78); iii) Pravilnik o zaštiti na radu i o tehničkim mjerama za razvijače acetilena i acetilenske stanice (“Službeni list SRBiH”, br. 32/87); jjj) Pravilnik o polaganju stručnog ispita radnika za određene poslove u oblasti rudarstva (“Službeni list SRBiH”, br. 2/82); Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 645 kkk) Pravilnik o načinu i programu polaganja stručnog ispita radnika geološke struke (“Službeni list RBiH”, br. 16/93); lll) Pravilnik o sadržini programa, projekata i elaborata geoloških istraživanja (“Službeni list RBiH”, br. 16/93); mmm) Pravilnik o načinu vođenja evidencije i katastra odobrenih istražnih prostora (“Službeni list RBiH”, br. 16/93); nnn) Pravilnik o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima (“Službeni list SR BiH”, br. 2/91); ooo) Pravilnik o postupku skraćivanja radnog vremena na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada (“Službeni list SR BiH”, br. 2/91); ppp) Pravilnik o uslovima koje u pogledu kadrova i tehničke opreme moraju ispunjavati organizacije koje vrše periodične preglede i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu (“Službeni list SR BiH”, br. 2/91); qqq) Pravilnik o vođenju evidencija i čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu (“Službeni list SR BiH”, br. 2/91) i rrr) Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne struje (“Službeni list SR BiH”, br. 34/88). Član 114. (Primjena postojećih standarda i normativa) Do donošenja novih standarda i normativa, primjenjivat će se postojeći standardi i normativi iz ove oblasti, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Član 115. (Prestanak važenja Zakona) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o istraživanjima i eksploataciji mineralnih resursa („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj:13/00 i 3/08). . Član 116. (Stupanje Zakona na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona”. Broj: 01-02-14602/12 PREDSJEDAVAJUĆI Datum: 28.06.2012. godine Z e n i c a Sretko Radišić, s.r. 242. Na osnovu člana 21. Zakona o pravobranilaštvu („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 14/08), Skupština Zeničko-dobojskog kantona na 25. sjednici održanoj dana 27.06.2012. godine, donijela je: O D L U K U o potvrđivanju imenovanja Kantonalnog pravobranioca Zeničko-dobojskog kantona I Potvrđuje se imenovanje Zlate Marjanović, dipl. pravnice iz Zenice, za Kantonalnog pravobranioca Zeničko-dobojskog kantona, na period od četiri godine, počev od dana stupanja na snagu ove odluke. II Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u „Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona“ i „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine“, zajedno sa Rješenjem Premijera Zeničko-dobojskog kantona o imenovanju Kantonalnog pravobranioca Zeničko-dobojskog kantona, broj: 02-34-12985/2012 od 11.06.2012. godine Broj: 01-34-14607/12 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 28.06.2012. godine Z e n i c a Sretko Radišić,s.r. Na osnovu članka 21. Zakona o pravobraniteljstvu („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 14/08), a u vezi s članom 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 12/03), na prijedlog ministra Ministarstva za pravosuđe i upravu Zeničko- dobojskog kantona, premijer Zeničko-dobojskog kantona, d o n o s i RJEŠENJE o imenovanju Kantonalnog pravobranitelja Zeničko-dobojskog kantona I. Zlata Marjanović, diplomirana pravnica iz Zenice, imenuje se za Kantonalnog pravobranitelja Zeničko-dobojskog kantona, na period od 4 (slovima: četiri) godine. II. Rješenje stupa na snagu kada ga potvrdi Skupština Ze
Autentično tumačenje odredbe člana 6. stavak 1. tačka a) Zakona o poreza na imovinu, naslijeđe i poklon ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 13/11 21.09.2011 SN ZDK 09/09 tumačenje,porez na imovinu,porez srijeda, 21.09.2011. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 13 – strana 1091 288. Na temelju ĉlanka 158. stavak 2. Poslovnika Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona- Preĉišćeni tekst („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 12/09, 19/09 i 5/10-isp), Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 11. sjednici, odrţanoj 07.09.2011. godine, donosi: AUTENTIĈNO TUMAĈENJE odredbe ĉlanka 6. stavak 1. toĉka a) Zakona o porezu na imovinu, naslijeĊe i poklon ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 9/09) I UtvrĊuje se autentiĉno tumaĉenje odredbe ĉlanka 6. stavak 1. toĉka a) Zakona o porezu na na imovinu, naslijeĊe i poklon („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 9/09, u daljem tekstu: Zakon), a kojim se precizira pravilan smisao navedene odredbe. II Tekst ĉlanka 6. stavak 1. toĉka a) Zakona glasi: „Porez na imovinu ne plaćaju: a) Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Kanton, grad, općina, kao i njihovi organi, organizacije i institucije,“. Pravilan smisao ĉlanka 6. stavak 1. toĉka a) je: „organi, organizacije i institucije navedene u citiranoj odredbi su samo oni organi organizacije i institucije osnovane sukladno Zakonu o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 35/05) i drugim (ranijim) propisima, kao organi uprave i upravne organizacije. Na javna poduzeća i društva osnovana sukladno Zakonu o gospodarskim društvima („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09 i 63/10) i Zakonom o javnim poduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 8/05, 81/08 i 22/09) ne odnosi se navedena odredba, jer ista nisu organi uprave i upravne organizacije, već kao javna poduzeća posluju na trţištu prvenstveno radi sticanja dobiti, uz pruţanje i odreĊenih javnih usluga sukladno povjerenim javnim ovlaštenjima. III Autentiĉno tumaĉenje se primjenjuje i vaţi od dana primjene odredbe Zakona za koju se daje autentiĉno tumaĉenje i objavit će se u "Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona". Broj: 01-02-22781/11 PREDSJEDATELJ Datum, 08.09.2011. godine Zenica Miralem Galijašević, v.r. .............................................................................................. VLADA 289. Na temelju ĉlanka 16. stavak 2. Zakona o Vladi Zeniĉko- dobojskog kantona-Preĉišćeni tekst („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 7/10) i ĉlanka 30. Zakona o izvršenju Proraĉuna Zeniĉko-dobojskog kantona za 2011. godinu („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 4/11), na prijedlog Ministarstva za gospodarstvo, Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona, na nastavku 27. sjednice, odrţanom 02.08.2011. godine, d o n o s i O D L U K U o odobravanju financijskih sredstava subvencioniranju uvoĊenja i certificiranja meĊunarodnih standarda za upravljanje kvalitetom gospodarskom društvu „Krivaja-TMK“ d.o.o. Zavidovići Ĉlanak 1. (Predmet) Odobravaju se financijska sredstva gospodarskom društvu koje se bavi proizvodnjom montaţnih kuća „Krivaja-TMK“ d.o.o. Zavidovići, u iznosu od 15.000,00 KM (slovima: petnaesttisuća konvertibilnih maraka), na ime subvencioniranja uvoĊenja i certifikacije meĊunarodnih standarda za upravljanje kvalitetom NEN-EN-ISO 14001-2004. Ĉlanak 2. (Ekonomski kod) Odobrena sredstva iz ĉlanka 1 ove odluke isplatit će se iz Proraĉuna Zeniĉko-dobojskog kantona za 2011. godinu, razdjel 18, proraĉunska organizacija 01, potrošaĉka jedinica 0001, ekonomski kod 614 500, pozicija „Subvencije poduzećima u privatizaciji i poticaj u industriji“. Ĉlanak 3. (ProvoĊenje Odluke) Za realiziranje ove odluke zaduţuju se Ministarstvo za gospodarstvo i Ministarstvo financija, svatko u okviru svoje mjerodavnosti.
Autentično tumačenje člana 37. stav 1 Zakona o komunalnim djelatnostima ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 09/11 15.07.2011 komunalne djelatnosti Autentično tumačenje člana 37. stav (1) Zakona o komunalnim djelatnostima (“Službene novine Zeničko-dobojskog kantona”, broj: 17/08) I Utvrđuje se Autentično tumačenje odredbe člana 37. stav (1) Zakona o komunalnim djelatnostima (“Službene novine Zeničko-dobojskog kantona”, broj: 17/08). II Odredba člana 37. stav (1) Zakona o komunalnim djelatnostima (“Službene novine Zeničko-dobojskog kantona”, broj: 17/08), odnosi se na stambene objekte kolektivnog stanovanja na kojima postoji etažna svojina. Pod stambenim objektima kolektivnog stanovanja podrazumijevaju se stambene i stambeno-poslovne zgrade, kako je navedeno i u članu 37. stav (4) Zakona o komunalnim djelatnostima (“Službene novine Zeničkodobojskog kantona”, broj:17/08). Navedenom odredbom je propisano da prilikom izgradnje novih objekata kolektivnog stanovanja dužnost investitora je da za svaku stambenu ili poslovnu jedinicu obezbijedi odvojeni priključak na komunalnu mrežu. Odredba člana 37. stav (1) Zakona o komunalnim djelatnostima se odnosi i na poslovne prostore u okviru stambeno-poslovne zgrade (kolektivno stanovanje), a ista se ne može primijeniti na individualne stambene i poslovne prostore. III Ovo Autentično tumačenje se primjenjuje i važi od dana primjene odredbe zakona za koju se daje autentično tumačenje i isto će se objaviti u „Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona“.
Zakon o inspekcijama ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 06/11 13.05.2011 SN ZDK 15/21 zakon,inspekcije,zdk Godina XVI - Broj 6 ZENICA, petak, 13.05.2011. SKUPŠTINA 131. Na osnovu člana 37. stav 1. tačka f) Ustava Zeničkodobojskog kantona, Skupština Zeničko-dobojskog kantona, na 6. sjednici, održanoj dana 04.05.2011. godine, donosi Z A K O N O INSPEKCIJAMA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA DIO PRVI – OPĆI DIO POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom uređuje se vršenje poslova inspekcijskog nadzora iz nadležnosti Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Kantonalna uprava), radi osiguranja izvršenja kantonalnih i drugih zakona i drugih propisa (u daljem tekstu: zakoni i drugi propisi), organizacija i djelokrug rada Kantonalne uprave, inspektori i njihov status, planiranje, izvještavanje, normativi i evidencija vršenja inspekcijskog nadzora, nadležnost kantonalne inspekcije, preventivno djelovanje kantonalnih inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora, postupak inspekcijskog nadzora, prava, obaveze i odgovornosti kantonalnih inspektora i subjekata nadzora i druga pitanja koja su od značaja za funkcionisanje inspekcijskog nadzora u Zeničko-dobojskom kantonu ( u daljem tekstu: Kanton). Član 2. (Pojmovi korišteni u Zakonu) Pojmovi korišteni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje: a) inspekcijski organ – kantonalni organ nadležan za vršenje inspekcijskih poslova; b) inspektor – državni službenik sa posebnim ovlaštenjima; c) inspekcijski nadzor – vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje neposrednim uvidom u zakonitost rada, poslovanje i postupanje pravnih i fizičkih lica koja obavljaju registrovanu djelatnost i fizičkih lica koja obavljaju djelatnost bez odobrenja, u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te poduzimanje upravnih i drugih mjera u skladu sa zakonom i drugim propisima; d) inspekcijski poslovi – poslovi za koje su ovlašteni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su: 1) preventivni - poduzimanje mjera i radnji radi sprječavanja povrede propisa; 2) korektivni - donošenje rješenja o otklanjanju nedostataka, zabrani poduzimanja radnji koje su u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima, obavještavanje nadležnog organa o utvrđenim nedostacima u postupku utvrđivanja ispunjavanja minimalno-tehničkih i drugih uslova i poduzimanje drugih upravnih mjera i radnji za koje je inspektor ovlašten zakonom ili drugim propisom; 3) represivni - izdavanje prekršajnog naloga ili podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu, ako povreda propisa predstavlja prekršaj ili podnošenje izvještaja o počinjenom krivičnom djelu nadležnom tužilaštvu, ako povreda propisa predstavlja krivično djelo; 4) inspekcijski pregled – neposredni pregled poslovnih prostorija, drugih objekata i prostora, procesa rada i zaštite na radu, proizvoda, roba i usluga, isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora kod subjekta nadzora; 5) kontrolni inspekcijski nadzor - kontrola u izvršenju i postupanju subjekta nadzora po Broj 6 – strana 434 „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 13.05.2011. naloženim upravnim i drugim mjerama u postupku otklanjanja uočenih nepravilnosti; e) predmet prekršaja - predmeti, roba, proizvodi, dokumentacija, sredstva rada i druge stvari i materijali kojim je učinjen prekršaj ili krivično djelo ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja ili krivičnog djela; f) subjekt nadzora – pravno lice, fizičko lice registrovano kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti i fizičko lice koje obavlja određenu djelatnost bez rješenja nadležnog organa, nad kojim se vrši inspekcijski nadzor iz tačke c) ovog člana; g) stručna institucija – ovlaštena organizacija za ispitivanje i ocjenjivanje usaglašenosti stanja i proizvoda sa propisima. Član 3. (Ravnopravnost spolova) Gramatička terminologija korištena u ovom Zakonu podrazumijeva oba spola. Član 4. (Inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor se vrši: a) poduzimanjem inspekcijskih radnji na utvrđivanju stanja radi izvršavanja zakona i drugih propisa kod subjekta nadzora; b) poduzimanjem preventivnih mjera u skladu sa ovim Zakonom; c) nalaganjem upravnih mjera radi sprječavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: upravne mjere) i d) poduzimanjem drugih mjera i radnji određenih ovim Zakonom i drugim propisom. Član 5. (Uloga i značaj inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijskim nadzorom osigurava se zakonitost i zaštita javnog i privatnog interesa u skladu sa zakonom. (2) Inspekcijski nadzor je posao od općeg interesa za Kanton. Član 6. (Propisivanje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor i nalaganje upravnih i drugih mjera i radnji može se propisati zakonom i drugim propisom. Član 7. (Organizovanje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor, prema ovom Zakonu, vrše kantonalne inspekcije organizovane u Kantonalnoj upravi. Član 8. (Lica koja vrše inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor vrše glavni kantonalni inspektori i kantonalni inspektori (u daljem tekstu: inspektor), kao državni službenici sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima. Član 9. (Načela vršenja inspekcijskog nadzora) (1) U postupku vršenja inspekcijskog nadzora, inspektor se pridržava načela zakonitosti, javnosti, odgovornosti, efikasnosti, ekonomičnosti, profesionalne nepristrasnosti, dosljednosti, nediskriminacije i političke nezavisnosti. (2) U postupku inspekcijskog nadzora inspektor se pridržava načela pravičnosti, tako da mjera naložena od strane inspektora bude srazmjerna težini učinjene povrede propisa. (3) Postupak inspekcijskog nadzora, pravila i procedure, dostupni su javnosti u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj: 32/01). (4) Inspektor mjerama preventivnog djelovanja pruža stručnu pomoć subjektu nadzora u primjeni propisa iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora. (5) Kod nalaganja upravne mjere subjektu nadzora, inspektor će naložiti upravnu mjeru koja je blaža, ako se tom mjerom postiže svrha radi koje se mjera nalaže. POGLAVLJE II. ORGANIZACIJA I DJELOKRUG RADA KANTONALNE UPRAVE Član 10. (Organizacija Kantonalne uprave) (1) Kantonalne inspekcije određene ovim Zakonom su u sastavu Kantonalne uprave. (2) Kantonalna uprava je samostalni kantonalni organ uprave. (3) Sjedište Kantonalne uprave je u Zenici. (4) Kantonalna uprava može imati kancelarije van sjedišta. petak, 13.05.2011. „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 6 – strana 435 Član 11. (Djelokrug rada Kantonalne uprave) Kantonalna uprava obavlja sljedeće poslove: a) inspekcijske poslove iz nadležnosti kantonalnih inspekcija koje su ovim Zakonom organizovane u njenom sastavu; b) vrši inspekcijski nadzor nad primjenom kantonalnih propisa i nadzor nad primjenom propisa donesenih od nadležnih organa Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonom; c) poduzima upravne i druge mjere u vršenju inspekcijskog nadzora; d) koordinira rad kantonalnih inspekcija; e) donosi provedbene propise, opće i pojedinačne upravne i druge akte iz svoje nadležnosti; f) donosi programe i planove vršenja inspekcijskog nadzora; g) vodi evidenciju o subjektima nadzora; h) vodi evidenciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru; i) vodi evidenciju o radu inspektora; j) vodi evidenciju o službenim iskaznicama inspektora; k) donosi program stručne obuke; l) po potrebi učestvuje u stručnoj pripremi kantonalnih propisa nad kojim nadzor vrši kantonalna inspekcija; m) prati stanje u oblasti inspekcijskog nadzora i podnosi izvještaje o radu Vladi Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona) i Skupštini Zeničkodobojskog kantona (u daljem tekstu: Skupština Kantona); n) podnosi posebne izvještaje o poduzetim upravnim i drugim mjerama Vladi Kantona; o) rješava po žalbama na prvostepena rješenja općinskih inspektora donesenih na osnovu kantonalnih propisa, ako kantonalnim propisom nije drugačije propisano; p) ostvaruje saradnju sa drugim nadležnim organima i r) obavlja druge upravne i stručne poslove određene kantonalnim zakonima i drugim propisima. Član 12. (Djelokrug rada kantonalnih inspekcija) Djelokrug rada kantonalnih inspekcija iz člana 17. ovog Zakona utvrđuje se zakonom i drugim propisom kojim je uređena određena oblast. Član 13. (Unutrašnja organizacija Kantonalne uprave) (1) Unutrašnja organizacija Kantonalne uprave utvrđuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. (2) Pravilnik iz stava (1) ovog člana donosi direktor Kantonalne uprave (u daljem tekstu: Direktor), uz saglasnost Vlade Kantona. Član 14. (Rukovođenje Kantonalnom upravom) (1) Kantonalnom upravom rukovodi Direktor. (2) Direktora postavlja Vlada Kantona u skladu sa Zakonom o državnoj službi. (3) Direktor za svoj rad odgovara Vladi Kantona. Član 15. (Direktor Kantonalne uprave) Direktor je rukovodeći državni službenik koji: a) rukovodi, predstavlja i zastupa Kantonalnu upravu; b) organizuje i osigurava zakonito i efikasno vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti kantonalnih inspekcija koje su u sastavu Kantonalne uprave; c) donosi propise i druge akte za koje je ovlašten zakonom i d) obavlja druge poslove iz nadležnosti Kantonalne uprave koji su određeni ovim Zakonom i drugim propisima. Član 16. (Rukovodeći državni službenici) (1) Rukovodeći državni službenici u Kantonalnoj upravi su: a) sekretar Kantonalne uprave; b) pomoćnik direktora i c) glavni kantonalni inspektor. (2) Rukovodeće državne službenike iz stava (1) ovog člana postavlja Direktor u skladu sa Zakonom o državnoj službi. (3) Rukovodeći državni službenici iz stava (1) tačka a) i b) ovog člana za svoj rad odgovaraju Direktoru, a rukovodeći državni službenici iz stava (1) tačka c) ovog člana za svoj rad odgovaraju pomoćniku direktora, Direktoru i Vladi Kantona. Član 17. (Kantonalne inspekcije) U sastavu Kantonalne uprave su: a) kantonalna inspekcija rada za oblast radnih odnosa; b) kantonalna inspekcija rada za oblast zaštite na radu; Broj 6 – strana 436 „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 13.05.2011. c) kantonalna tržišna inspekcija; d) kantonalna turističko-ugostiteljska inspekcija; e) kantonalna inspekcija za cestovni promet; f) kantonalna inspekcija za ceste; g) kantonalna elektroenergetska inspekcija; h) kantonalna termoenergetska inspekcija; i) kantonalna rudarsko-geološka inspekcija; j) kantonalna poljoprivredna inspekcija; k) kantonalna vodna inspekcija; l) kantonalna šumarska inspekcija; m) kantonalna lovna inspekcija; n) kantonalna inspekcija zaštite prirode; o) kantonalna inspekcija zaštite okoline; p) kantonalna urbanistička inspekcija; r) kantonalna građevinska inspekcija; s) kantonalna veterinarska inspekcija; t) kantonalna zdravstvena inspekcija; u) kantonalna sanitarna inspekcija i v) kantonalna farmaceutska inspekcija. Član 18. (Radna mjesta glavnih kantonalnih inspektora) Glavni kantonalni inspektori su: a) glavni kantonalni inspektor rada; b) glavni kantonalni tržišni inspektor; c) glavni kantonalni turističko-ugostiteljski inspektor; d) glavni kantonalni inspektor za cestovni promet; e) glavni kantonalni poljoprivredni inspektor; f) glavni kantonalni vodni inspektor; g) glavni kantonalni urbanistički inspektor; h) glavni kantonalni veterinarski inspektor i i) glavni kantonalni sanitarni inspektor. Član 19. (Radna mjesta kantonalnih inspektora) Kantonalni inspektori su: a) kantonalni inspektor rada za oblast radnih odnosa; b) kantonalni inspektor rada za oblast zaštite na radu; c) kantonalni tržišni inspektor; d) kantonalni turističko-ugostiteljski inspektor; e) kantonalni inspektor za cestovni promet; f) kantonalni inspektor za ceste; g) kantonalni elektro-energetski inspektor; h) kantonalni termo-energetski inspektor; i) kantonalni rudarsko-geološki inspektor; j) kantonalni poljoprivredni inspektor; k) kantonalni vodni inspektor; l) kantonalni šumarski inspektor; m) kantonalni lovni inspektor; n) kantonalni inspektor zaštite prirode; o) kantonalni inspektor zaštite okoline; p) kantonalni urbanistički inspektor, r) kantonalni građevinski inspektor; s) kantonalni veterinarski inspektor; t) kantonalni zdravstveni inspektor; u) kantonalni sanitarni inspektor i v) kantonalni farmaceutski inspektor. POGLAVLJE III. INSPEKTORI I NJIHOV STATUS Član 20. (Radno pravni status inspektora) Na radno pravni status inspektora i druga pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, shodno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji važe za državne službenike u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Član 21. (Opći uslovi za postavljenje inspektora) Opći uslovi za postavljenje inspektora utvrđeni su Zakonom o državnoj službi i Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj: 35/ 05). Član 22. (Posebni uslovi za obavljanje poslova inspektora) Posebni uslovi za obavljanje poslova inspektora utvrđuju se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Kantonalne uprave, u skladu sa propisima koji regulišu inspekcijski nadzor u određenoj oblasti. Član 23. (Postavljenje inspektora) Inspektori se postavljaju u skladu sa Zakonom o državnoj službi. Član 24. (Poseban dodatak na plaću) Osnovna plaća inspektora uvećava se za procenat od 20% kao dodatak za obavljanje poslova sa posebnim uslovima rada. petak, 13.05.2011. „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 6 – strana 437 Član 25. (Iskaznica inspektora) (1) Inspektor ima iskaznicu kojom dokazuje svoje službeno svojstvo, identitet i ovlaštenja propisana zakonom. (2) Oblik i sadržaj iskaznice inspektora propisuje Direktor. (3) Iskaznicu inspektoru izdaje Direktor. Član 26. (Ocjenjivanje rada inspektora) Rad inspektora ocjenjuje se u skladu sa Zakonom o državnoj službi. Član 27. (Stručno usavršavanje inspektora) Inspektor je obavezan da se neprestano stručno usavršava za vršenje inspekcijskog nadzora, prema programu stručne obuke inspektora, koji donosi Direktor u skladu sa Zakonom o državnoj službi. Član 28. (Čuvanje službene i druge tajne) (1) Inspektor je dužan čuvati službenu i svaku drugu tajnu sa kojom se upozna u vršenju inspekcijskog nadzora. (2) Inspektor je dužan čuvati tajnost prijave koja se odnosi na inspekcijski nadzor. (3) Dužnost čuvanja službene tajne u smislu stava (1) i (2) ovog člana traje i nakon prestanka obavljanja dužnosti inspektora. (4) Inspektor i nakon prestanka radnog odnosa ima dužnost čuvanja proizvodne, poslovne tajne i postupaka procesa rada koje su mogli saznati u toku vršenja inspekcijskog nadzora. Član 29. (Primjena Etičkog kodeksa) U svom radu inspektor se rukovodi načelima Etičkog kodeksa za državne službenike u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj: 7/05 i 82/09, u daljem tekstu: Etički kodeks). Član 30. (Disciplinska odgovornost inspektora) Disciplinska odgovornost inspektora, utvrđivanje povreda službene dužnosti, pokretanje disciplinskog postupka i izricanje disciplinskih mjera provodi se u skladu sa odredbama Zakona o državnoj službi, Uredbe o pravilima disciplinskog postupka za disciplinsku odgovornost u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj: 72/04 i 75/09) i Etičkim kodeksom. POGLAVLJE IV. PLANIRANJE, IZVJEŠTAVANJE, NORMATIVI I EVIDENCIJA VRŠENJA INSPEKCIJSKOG NADZORA Član 31. (Planiranje i izvještavanje o inspekcijskom nadzoru) (1) Kantonalna uprava donosi godišnji program rada i mjesečne planove inspekcijskog nadzora. (2) Program i plan inspekcijskog nadzora sadrži vrstu i obim inspekcijskog nadzora po upravnim oblastima. (3) Prilikom izrade programa i planova inspekcijskog nadzora iz stava (2) ovog člana, planirat će se veći broj inspekcijskih kontrola kod subjekata nadzora koji obavljaju djelatnost sa povećanim stepenom rizika za život, zdravlje i imovinu građana. (4) Kantonalna uprava podnosi izvještaj o radu Vladi Kantona najmanje dva puta godišnje, a Skupštini Kantona dostavlja godišnji izvještaj o radu. (5) Prilikom izrade programa i planova rada, planirat će se vršenje inspekcijskog nadzora putem mješovitih inspekcijskih timova, ovisno od vrste i obima inspekcijskog nadzora i djelatnosti subjekta nadzora. (6) Direktor, u izuzetnim slučajevima, donosi poseban plan inspekcijskog nadzora. (7) Prema posebnom planu iz stava (6) ovog člana, inspekcijski nadzor u određenoj oblasti ili ciljanoj grupi subjekata nadzora, bit će javan i promovisat će se putem medija ili na drugi prikladan način, sa ciljem da djeluje preventivno prema subjektu nadzora, kao i na pripremu tog subjekta za inspekcijski nadzor. (8) Godišnji program i plan rada u provedbi federalnih propisa, Kantonalna uprava će na zahtjev direktora Federalne uprave dostaviti na mišljenje Federalnoj upravi za inspekcijske poslove (u daljem tekstu: Federalna uprava). (9) Inspektor je dužan godišnji, kvartalni i mjesečni izvještaj o radu dostaviti glavnom kantonalnom inspektoru, a inspektori koji nemaju glavnog kantonalnog inspektora, izvještaj o radu dostavljaju pomoćniku direktora. (10) Glavni kantonalni inspektor je dužan godišnji, kvartalni i mjesečni izvještaj o radu dostaviti pomoćniku direktora. (11) Oblik, sadržaj i način sačinjavanja izvještaja o radu utvrđuje Direktor. Broj 6 – strana 438 „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 13.05.2011. Član 32. (Normativ za vršenje inspekcijskog nadzora) Stručni kolegij Kantonalne uprave u proširenom sastavu, utvrđuje normativ vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti inspekcija. Član 33. (Vrijeme trajanja inspekcijskog nadzora) (1) Vršenje redovnog inspekcijskog nadzora kod istog subjekta nadzora nije ograničeno brojem dana. (2) Izuzetno, redovni inspekcijski nadzor tržišne inspekcije i inspekcije rada kod istog subjekta nadzora može trajati najduže 12 dana godišnje. (3) Ako se radi o subjektu nadzora koji ima jednu ili više organizacionih jedinica, inspekcijski nadzor iz stava (2) ovog člana može trajati duže od 12 dana godišnje. (4) Ako inspekcijski nadzor traje manje od četiri sata, računa se kao pola dana, a ako inspekcijski nadzor traje više od četiri sata, računa se kao jedan dan. (5) Izuzetno, ako postoje osnovane sumnje o značajnom kršenju zakona ili ako inspekcijski nadzor zbog obima zahtijeva duže vrijeme trajanja, Direktor može rješenjem odrediti da inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora traje duže od 12 dana. (6) Odgovorno lice subjekta nadzora može odbiti saradnju u inspekcijskom nadzoru, ako inspektor nema rješenje o dozvoli prekoračenja broja dana inspekcijskog nadzora. Član 34 (Evidencije o inspekcijskom nadzoru) (1) Kantonalna uprava vodi evidenciju o inspekcijskom nadzoru za inspekcije u svom sastavu. (2) Evidenciju o inspekcijskom nadzoru vodi inspektor. (3) Po uspostavljanju uslova za elektronsko vođenje evidencije o inspekcijskom nadzoru Direktor će u roku od 6 mjeseci, donijeti Pravilnik o elektronskom vođenju evidencije o inspekcijskom nadzoru. POGLAVLJE V. NADLEŽNOST KANTONALNE INSPEKCIJE Član 35. (Stvarna i mjesna nadležnost) (1) Kantonalna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad primjenom propisa u okviru nadležnosti određenih zakonom i drugim propisom. (2) Kantonalna inspekcija vrši inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti na području Kantona. Član 36. (Povjeravanje stručnih poslova specijalizovanim institucijama) (1) Obavljanje određenih stručnih poslova za potrebe inspekcijskog nadzora (ispitivanje kvaliteta roba i proizvoda, određene ekspertize i sl.), koji zahtjevaju posebnu tehničku opremu i specijalizovane stručnjake ili primjenu naučnih metoda i tehničkih postupaka, može se povjeriti ovlaštenim stručnim institucijama koji obavljaju takve poslove. (2) Direktor odlučuje o povjeravanju stručnih poslova iz stava (1) ovog člana. Član 37. (Vršenje inspekcijskog nadzora po ovlaštenju Direktora) Kada to potreba službe zahtjeva, Direktor može, izuzetno, ovlastiti i drugog državnog službenika Kantonalne uprave, koji ispunjava uslove iz člana 21. i 22. ovog Zakona, da izvrši samo određene poslove inspekcijskog nadzora, odnosno da inspektoru pomogne u vršenju određenog nadzora, o čemu Direktor donosi rješenje. Član 38. (Zabrana vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije) Inspektor koji vrši inspekcijski nadzor iz određene upravne oblasti ne može vršiti inspekcijski nadzor iz nadležnosti inspekcije iz druge upravne oblasti, osim u slučajevima i pod uslovima određenim ovim Zakonom. Član 39. (Postupanje inspektora u slučaju nadležnosti druge inspekcije) Ako inspektor utvrdi povredu zakona i drugih propisa iz nadležnosti druge inspekcije, odnosno drugog organa uprave, pismeno će, odmah, a najkasnije u roku od 3 dana, obavijestiti nadležnu inspekciju, odnosno organ uprave. Član 40. (Dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije) (1) Kada je potrebno hitno izvršiti inspekcijski nadzor radi zaštite javnog interesa, inspektor iz jedne upravne oblasti može izvršiti inspekcijski nadzor iz druge upravne oblasti, uz saglasnost Direktora. petak, 13.05.2011. „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 6 – strana 439 (2) O izvršenom inspekcijskom nadzoru obavijestit će se nadležni inspektor u roku od tri dana od dana izvršenog inspekcijskog nadzora. Član 41. (Prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti između kantonalnih inspekcija) U slučaju sukoba nadležnosti između kantonalnih inspekcija, prijedlog za rješavanje tog sukoba može podnijeti kantonalna inspekcija koja je posljednja postupala ili kantonalna inspekcija koja smatra da je nadležna za postupanje, u roku od tri dana od dana saznanja o sukobu nadležnosti. Član 42. (Rješavanje sukoba nadležnosti između kantonalnih inspekcija) (1) Sukob nadležnosti između kantonalnih inspekcija u sastavu Kantonalne uprave i drugih kantonalnih inspekcija Zeničko-dobojskog kantona rješava Vlada Kantona. (2) Sukob nadležnosti između kantonalnih inspekcija u sastavu Kantonalne uprave rješava Direktor. Član 43. (Sukob nadležnosti između kantonalnih i federalnih inspekcija) (1) Sukob nadležnosti između kantonalnih i federalnih inspekcija, rješavaju sporazumno Direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove i Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove, u roku od tri dana od dana nastanka sukoba. (2) Ako se sukob nadležnosti ne riješi sporazumno u roku iz stava (1) ovog člana, sukob nadležnosti rješava Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Član 44. (Sukob nadležnosti između kantonalnih i općinskih inspekcija) (1) Sukob nadležnosti između kantonalnih i općinskih inspekcija, rješavaju sporazumno Direktor i Načelnik Općine, u roku od tri dana od dana nastanka sukoba. (2) Ako se sukob nadležnosti ne riješi sporazumno u roku iz stava (1) ovog člana, sukob nadležnosti rješava Kantonalni sud u Zenici. DIO DRUGI – POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA POGLAVLJE I. PREVENTIVNO DJELOVANJE U VRŠENJU INSPEKCIJSKOG NADZORA Član 45. (Preventivno djelovanje inspektora) U vršenju inspekcijskog nadzora, inspektor poduzima preventivne mjere i radnje radi sprječavanja povrede zakona i drugih propisa, sprječavanja nastajanja štetnih posljedica i otklanjanja uzroka koji bi doveli do štetnih posljedica ukoliko iste nisu nastupile, u cilju zaštite javnog i privatnog interesa. Član 46. (Preventivne mjere) (1) Preventivnim mjerama inspektor: a) upoznaje subjekte nadzora o obavezama iz zakona i drugih propisa, i sankcijama u slučaju njihovog nepridržavanja; b) ukazuje na štetne posljedice koje mogu nastati zbog nepridržavanja zakona i drugih propisa; c) poduzima mjere za otklanjanje uzroka koji mogu dovesti do štetnih posljedica i o tome donosi rješenje; d) upoznaje subjekte nadzora o pravima i obavezama koje imaju u postupku inspekcijskog nadzora, u skladu sa zakonom; e) obavještava nadležne organe o uočenim nedostacima koji nisu posebno propisani i sankcionisani zakonom i drugim propisom; f) pismeno ukazuje nadležnim organima na teškoće u primjeni zakona i drugih propisa u postupku ostvarivanja prava i obaveza subjekata nadzora kod tih organa, sa ciljem da se taj postupak što je moguće više, olakša i pojednostavi; g) upoznaje subjekte nadzora sa olakšicama utvrđenim zakonom i drugim propisima; h) gradi povjerenje sa subjektima nadzora; i) ostvaruje saradnju sa udruženjima građana, odgovarajućim službama i drugim pravnim i fizičkim licima, koji mogu dati podatke o subjektima nadzora i j) sarađuje i međusobno razmjenjuje informacije sa drugim inspektorima, u cilju postizanja što efikasnijeg preventivnog djelovanja u postupku inspekcijskog nadzora. Broj 6 – strana 440 „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 13.05.2011. (2) Subjekt nadzora je dužan postupiti po rješenju inspektora o naloženim preventivnim mjerama iz stava (1) tačka c) ovog člana. POGLAVLJE II. INSPEKCIJSKI NADZOR Odjeljak A. Prava, obaveze, ovlaštenja i odgovornosti inspektora Član 47. (Prava, obaveze i odgovornosti inspektora) Prilikom vršenja inspekcijskog nadzora, inspektor ima prava, obaveze i odgovornosti propisane ovim Zakonom i drugim propisima. Član 48. (Primjena međunarodnih konvencija) Inspektor je dužan primjenjivati međunarodne konvencije koje je ratificirala Bosna i Hercegovina. Član 49. (Ovlaštenja inspektora) (1) Inspektor je ovlašten da: a) utvrđuje identitet subjekta nadzora i drugih lica od značaja za inspekcijski nadzor; b) pregleda poslovne i druge prostorije koje služe ili mogu služiti obavljanju djelatnosti, objekte i opremu, postrojenja, uređaje, instalacije, proces rada i proizvode; c) utvrđuje da li subjekt nadzora ima odgovarajuće odobrenje za obavljanje djelatnosti i akt o ispunjavanju minimalno-tehničkih i kadrovskih uslova za obavljanje djelatnosti i druge akte propisane zakonom; d) utvrđuje da li subjekt nadzora ispunjava propisane uslove vezane za prostor koji koristi za obavljanje registrovane djelatnosti; e) nadzire način obavljanja djelatnosti-procesa rada, sigurnost roba, kvalitet proizvoda i pruženih usluga; f) vrši uvid u poslovnu i tehničku dokumentaciju, poslovne knjige i druge evidencije i podatke, diskove sa informatičkim sistemima, isprave, druge dokumente i ugovore, uvozne deklaracije, knjigovodstvenu i drugu dokumentaciju koja se odnosi na njihovo poslovanje, zatečene predmete i robu bez obzira na namjenu i mjesto gdje se nalaze, bilješke i drugu korespondenciju o poslovanju subjekta nadzora; g) saslušava stranke, svjedoke i druga lica čija je izjava od značaja za utvrđivanje činjenica u vršenju inspekcijskog nadzora; h) uzima uzorke radi laboratorijske i druge stručne analize; i) poduzima upravne i druge mjere u skladu sa ovim i drugim zakonima; j) poduzima preventivne aktivnosti u vršenju inspekcijskog nadzora; k) zabrani pristup mjestu na kojem se vrši inspekcijski nadzor; l) izda prekršajni nalog ili podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka; m) obavlja druge službene radnje u svrhu inspekcijskog nadzora i n) po pismenom nalogu Direktora, izvrši inspekcijski nadzor u stambenoj ili drugoj prostoriji, ako ima saznanja da se određena stambena ili druga prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti bez odobrenja nadležnog organa. (2) Pored ovlaštenja iz stava (1) ovog člana, inspektor ima prava i obaveze u skladu sa posebnim propisima da: a) zaustavlja i kontroliše svako prometno sredstvo koje učestvuje u unutrašnjem cestovnom prometu, osim vozila Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, ministarstava unutrašnjih poslova, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Državne granične službe (DGS), te vozila stranih organizacija; b) zabrani obavljanje radnji koje mogu izazvati opasnost po život, zdravlje, okolinu i nanijeti materijalnu štetu; c) privremeno oduzme nezakonito stečenu imovinsku korist i d) podnese izvještaj o počinjenom krivičnom djelu nadležnom tužilaštvu, ako u toku inspekcijskog nadzora utvrdi da uočene povrede kod subjekta nadzora imaju obilježje krivičnog djela. Član 50. (Inspekcijski nadzor kada je subjekt nadzora nepoznat) Ako je subjekt nadzora nepoznat ili se ne odazove pozivu inspektora radi omogućavanja vršenja inspekcijskog nadzora, inspektor će izvršiti inspekcijski nadzor u skladu sa nastalim okolnostima, uz prisustvo drugog lica koje zaključkom odredi. petak, 13.05.2011. „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 6 – strana 441 Član 51. (Pokretanje postupka poništavanja i ukidanja rješenja po pravu nadzora) Ako inspektor utvrdi da konačno rješenje kojim je subjektu nadzora utvrđeno određeno pravo, nije u skladu sa zakonom čiju primjenu nadzire i drugim propisom, o istom će u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, pismeno obavijestiti nadležni organ i zatražiti da se navedeno rješenje poništi ili ukine po pravu nadzora. Član 52. (Neometanje redovnog rada subjekta nadzora) Inspektor je dužan obaviti inspekcijski nadzor na način da što manje ometa redovan proces rada, odnosno obavljanje djelatnosti kod subjekta nadzora. Odjeljak B. Prava i obaveze subjekta nadzora Član 53. (Pružanje stručne pomoći) Subjekt nadzora ima pravo na pružanje stručne pomoći od strane inspektora koji vrši inspekcijski nadzor, a koja se odnosi na upućivanje na propise iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora i preventivno djelovanje. Član 54. (Izjašnjenje o činjenicama i dokazima) (1) Kod vršenja inspekcijskog nadzora inspektor samostalno određuje koje će dokaze koristiti za utvrđivanje činjeničnog stanja. (2) Inspektor će upoznati subjekt nadzora sa dokazima koji nisu kod njega pribavljeni i omogućiti mu da se o njima izjasni. (3) Kada inspektor utvrđuje činjenično stanje u postupku inspekcijskog nadzora, subjekt nadzora ima pravo da se izjasni o svim činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u postupku inspekcijskog nadzora. Član 55. (Podnošenje pravnih lijekova) Subjekt nadzora ima pravo da podnosi redovna i vanredna pravna sredstva na upravne akte koje mu dostavi inspektor, u skladu sa zakonom i drugim propisom. Član 56. (Obaveze subjekta nadzora) (1) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora. (2) Subjekt nadzora dužan je sudjelovati u inspekcijskom nadzoru. (3) Subjekt nadzora dužan je postupiti po rješenju inspektora iz člana 88. ovog Zakona. (4) Subjekt nadzora dužan je postupiti po usmeno naloženoj upravnoj mjeri iz člana 87. stav 1. tačka b) i člana 91. stav (3). (5) Inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora dužno je omogućiti i svako drugo lice koje ima veze sa poslovima na koje se odnosi inspekcijski nadzor. (6) Tokom vršenja inspekcijskog nadzora, odgovorno lice subjekta nadzora obavezno je prisustvovati u svim fazama inspekcijskog nadzora ili pismeno ovlastiti drugo lice. (7) Ako se u trenutku inspekcijskog nadzora ne može osigurati odgovorno lice, inspektor će na licu mjesta ostaviti poziv da u roku od dva dana, a izuzetno do sedam dana, odgovorno lice mora biti u naznačeno vrijeme u objektu. (8) Subjekt nadzora dužan je na zahtjev inspektora dostavi tražene podatke, koji su potrebni za vršenje inspekcijskog nadzora. (9) Izuzetno, u slučajevima i pod uslovima određenim ovim Zakonom ili drugim propisom, inspektor može izvršiti inspekcijski nadzor i bez sudjelovanja subjekta nadzora. (10) Subjekt nadzora dužan je nadležnom inspektoru dati na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, podatke, materijale i obavijesti potrebne za pravilno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju inspekcijskog nadzora, odmah na licu mjesta ili naknadno u roku koji odredi inspektor. Član 57. (Obaveza obavještavanja) Subjekt nadzora obavezno obavještava nadležnog inspektora i nadležnu policijsku upravu o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara, na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom. Član 58. (Dostavljanje traženih podataka) (1) Ako se u toku vršenja inspekcijskog nadzora ocijeni da su za pravilno utvrđivanje činjenica potrebni podaci i dokumentacija i drugih lica zaposlenih kod Broj 6 – strana 442 „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 13.05.2011. subjekta nadzora ili su ta lica u poslovnom odnosu sa subjektom nadzora, na zahtjev inspektora subjekt nadzora dužan je dati na uvid i te podatke i dokumentaciju. (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana, inspektor nalaže usmeno, a prema okolnostima to može odrediti i zaključkom. (3) Protiv zaključka iz stava (2) ovog člana ne može se izjaviti posebna žalba. Član 59. (Omogućavanje uzimanja uzoraka) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru uzimanje uzoraka proizvoda, radi ispitivanja kod stručne institucije ovlaštene za ispitivanje kvaliteta i/ili zdravstvene ispravnosti proizvoda, ukoliko je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi usklađenost proizvoda sa propisanim standardima. Član 60. (Ponavljanje ispitivanja na zahtjev subjekta nadzora) (1) Izvještaj o obavljenom ispitivanju uzorka, inspektor je dužan dostaviti subjektu nadzora. (2) Subjekt nadzora ima pravo tražiti da se ispitivanje uzorka ponovi na isti način i istom metodom kod druge ovlaštene institucije, ukoliko nije zadovoljan nalazom i mišljenjem ovlaštene institucije koja je izvršila prvo ispitivanje. (3) Kod uzimanja uzoraka u postupku vršenja inspekcijskog nadzora, a u cilju utvrđivanja usklađenosti sa propisanim ili deklarisanim sastavom i propisanim oblikom, subjekt nadzora ima pravo uvida u zapisnik o uzimanju uzoraka. Član 61. (Educiranje) Subjekt nadzora obavezan je da se educira o zakonima i drugim propisima koje primjenjuje u svom radu. Član 62. (Pozivanje odgovornih i drugih lica) (1) U inspekcijskom nadzoru inspektor može pozvati u službene prostorije Kantonalne uprave ili na mjesto obavljanja inspekcijske radnje ovlašteno lice subjekta nadzora i svako drugo lice radi davanja izjave, uvida u dokumentaciju i davanja potrebnih podataka za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja. (2) Lica iz stava (1) ovog člana mogu se pozvati u radne dane u okviru radnog vremena, a izuzetno i u sve dane i izvan tog vremena, ako se radi o hitnosti. (3) Poziv se upućuje u pismenom obliku, a izuzetno i usmeno ili drugim sredstvima komuniciranja. Član 63. (Odazivanje na poziv) (1) Pozvano lice dužno je odazvati se pozivu inspektora. (2) Ako se pozvano lice ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda u roku od 24 sata od dana prijema poziva, inspektor može u skladu sa zakonom i drugim propisom odrediti da se to lice prisilno privede, a pored toga može se kazniti i novčanom kaznom u iznosu od 50 KM. (3) Troškovi prisilnog privođenja padaju na teret lica koje se privodi. (4) O prisilnom privođenju inspektor donosi zaključak na koji se ne može izjaviti posebna žalba. Odjeljak C. Postupak inspekcijskog nadzora Član 64. (Primjena Zakona o upravnom postupku) (1) U svim pitanjima koja nisu propisana ovim ili drugim zakonom primjenjuje se Zakon o upravnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj: 2/98 i 48/99). (2) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor je dužan pridržavati se načela utvrđenih ovim Zakonom i Zakonom o upravnom postupku. Član 65. (Pokretanje postupka inspekcijskog nadzora) Postupak inspekcijskog nadzora pokreće se po službenoj dužnosti. Član 66. (Inspekcijski nadzor na pismeni zahtjev) (1) Inspekcijski nadzor u skladu sa ovim Zakonom izvršit će se i na pismeni zahtjev: a) Vlade Kantona i b) Kantonalnog ministra, direktora kantonalne uprave i direktora kantonalne upravne organizacije. petak, 13.05.2011. „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 6 – strana 443 (2) Pravna i fizička lica mogu podnijeti pismeni zahtjev nadležnoj inspekciji da izvrši inspekcijski nadzor. (3) Nadležna inspekcija će o poduzetim mjerama pismeno izvijestiti podnosioca zahtjeva u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. (4) Inspektor je dužan čuvati kao službenu tajnu identitet podnosioca zahtjeva. Član 67. (Nalog za vršenje inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor inspektor može vršiti i na osnovu naloga za inspekcijski nadzor. (2) Nalog inspektoru može izdati glavni kantonalni inspektor, pomoćnik direktora i Direktor. (3) Nalog se izdaje u pismenom obliku i sadrži: a) naziv inspekcijskog organa, broj i datum izdavanja; b) naziv subjekta nad kojim se vrši nadzor; c) predmet inspekcijskog nadzora; d) ime i prezime i službeno svojstvo inspektora koji će izvršiti inspekcijski nadzor; e) datum početka i rok za izvršenje inspekcijskog nadzora i f) službeno svojstvo i potpis izdavoca naloga i otisak pečata. (4) Ukoliko se prema okolnostima ne može jasno odrediti subjekt nadzora, u nalogu se ne navodi naziv subjekta nadzora. (5) Ako kod istog subjekta nadzora inspekcijski nadzor istovremeno obavlja više inspektora, za sve inspektore može se izdati jedan nalog. Član 68. (Predstavljanje inspektora subjektu nadzora) Prije početka vršenja inspekcijskog nadzora, inspektor je dužan predstaviti se subjektu nadzora uz predočenu službenu iskaznicu. Član 69. (Obaveze organa uprave i pravnih lica sa javnim ovlaštenjima) Organi uprave i pravna lica koja imaju javna ovlaštenja, dužni su obavijestiti nadležnu inspekciju o svim nezakonitim radnjama za koje su saznali u obavljanju svojih poslova i dostaviti sve dokaze kojim raspolažu. Član 70. (Obavještavanje organa koji je povjerio javna ovlaštenja) Ako pravna lica sa javnim ovlaštenjima ne vrše povjerene poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima, inspektor koji vrši inspekcijski nadzor će poduzeti mjere propisane zakonom i pismeno obavijestiti organ koji je povjerio javna ovlaštenja, kako bi isti poduzeo mjere osiguranja za vršenje javnih ovlaštenja u skladu sa zakonom i drugim propisima. Član 71. (Mjesto vršenja inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor se vrši na mjestu gdje treba utvrditi činjenice o primjeni propisa na koje se odnosi inspekcijski nadzor. (2) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nadzora, odgovorno lice dužno je inspektoru osigurati odgovarajuće uslove za rad. (3) Inspektor može pozvati subjekt nadzora da u prostorije organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova dostavi potrebnu dokumentaciju, radi vršenja inspekcijskog nadzora. Član 72. (Vrijeme vršenja inspekcijskog nadzora) (1) Inspektor može vršiti inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora bez prethodne najave u bilo koje doba dana i noći u toku njegovog radnog vremena, a izuzetno i izvan radnog vremena, ukoliko postoji opravdana potreba za vršenje inspekcijskog nadzora. (2) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nadzora, a ne može se završiti u toku njegovog radnog vremena, inspektor može izvršiti privremeno pečaćenje poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora ili samo opreme u tom prostoru, u kojem se nalaze stvari ili dokumentacija na koje se odnose radnje inspekcijskog nadzora, u cilju dovršenja započetog inspekcijskog nadzora. (3) Inspektor donosi zaključak o privremenom pečaćenju poslovnog prostora ili opreme iz stava (2) ovog člana, protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba. Član 73. (Utvrđivanje podataka o subjektu nadzora) (1) U inspekcijskom nadzoru inspektor utvrđuje: Broj 6 – strana 444 „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 13.05.2011. a) identifikaciju subjekta nadzora i to: 1) identitet za fizičko lice; 2) oblik organizovanja za pravno lice i 3) podatke o odgovornom licu za predstavljanje i zastupanje pravnog lica prema aktu o osnivanju i upisu u sudski registar. b) posjedovanje propisane dokumentcije za obavljanje djelatnosti: 1) rješenje o upisu u sudski ili drugi registar; 2) rješenje za obavljanje djelatnosti (obrtnica, odobrenje i sl.) i 3) drugu propisanu dokumentaciju koju mora posjedovati u skladu sa zakonom i drugim propisom. Član 74. (Dužnost omogućavanja rada inspektora) Subjekt nadzora, kao i svako drugo lice, dužno je omogućiti inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora i ne smije sprječavati i otežavati rad inspektora. Član 75. (Uzimanje uzoraka proizvoda) (1) Ako je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi usklađenost proizvoda sa propisanom zdravstvenom ispravnosti i deklarisanim sastavom, odnosno propisanim i deklarisanim kvalitetom, inspektor može uzeti uzorak tih proizvoda u propisanoj količini i propisanom broju uzoraka i dati ih na ispitivanje ovlaštenoj instituciji. (2) Za ispitivanje zdravstvene ispravnosti ili kvaliteta proizvoda, inspektor može uzeti od istog proizvoda najviše tri uzorka u količini koja je potrebna za ispitivanje. (3) Inspektor je dužan sastaviti zapisnik o uzimanju uzoraka. (4) Inspektor će pismeno izvijestiti subjekt nadzora o rezultatu obavljenog ispitivanja uzorka, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema nalaza od ovlaštene institucije, odnosno u skladu sa posebnim propisima. Član 76. (Ponavljanje ispitivanja proizvoda) (1) Ako je subjekt nadzora nezadovoljan nalazom ispitivanja proizvoda, ima pravo tražiti od inspektora da se ispitivanje ponovi na uzorku uzetom za potrebe superanalize kod prvog uzorkovanja, istom metodom, kod druge ovlaštene institucije. (2) Inspektor ima pravo tražiti da se ispitivanje ponovi na uzorku uzetom za potrebe superanalize kod prvog uzorkovanja, istom metodom kod druge ovlaštene institucije. (3) Zahtjev za ponavljanje ispitivanja proizvoda iz stava (1) ovog člana, podnosi se u roku od tri dana od dana dostavljanja nalaza prvog ispitivanja. (4) Ako rezultat ponovljenog ispitivanja proizvoda nije istovjetan sa prvim nalazom, mjerodavan je nalaz ponovljenog ispitivanja. Član 77. (Troškovi ispitivanja uzoraka) (1) Subjekt nadzora dužan je o svom trošku dati potrebnu količinu uzorka proizvoda za ispitivanje. (2) Troškove ispitivanja uzoraka proizvoda snosi subjekt nadzora, ako se utvrdi da uzorak ne odgovara zakonu i drugom propisu. (3) Ako uzorak proizvoda odgovara zakonu i drugom propisu, troškovi ispitivanja padaju na teret Kantonalne uprave, ako posebnim propisom nije drugačije propisano. Član 78. (Donošenje pravilnika) Direktor će pravilnikom propisati način uzimanja uzoraka proizvoda, kao i dostavljanje uzoraka na ispitivanje ovlaštenim institucijama. Član 79. (Privremeno izuzimanje poslovne i druge dokumentacije) (1) U inspekcijskom nadzoru inspektor može privremeno izuzeti poslovnu i drugu dokumentaciju, radi utvrđivanja činjenica u postupku inspekcijskog nadzora. (2) Inspektor izdaje potvrdu o privremeno izuzetoj dokumentaciji, u kojoj će se navesti šta je izuzeto sa potpunom identifikacijom (naziv dokumenta, broj, datum i dr.) i rok vraćanja iste. Član 80. (Privremeno oduzimanje predmeta prekršaja) (1) Inspektor može u inspekcijskom nadzoru privremeno, a najkasnije do okončanja sudskog postupka, oduzeti predmet prekršaja. (2) Inspektor izdaje potvrdu o privremeno oduzetom predmetu prekršaja. petak, 13.05.2011. „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 6 – strana 445 Član 81. (Radnje inspekcijskog postupka kod drugih lica koja nisu subjekt nadzora) (1) Inspektor ima pravo vršiti inspekcijske radnje i kod drugih lica koja nisu subjekt nadzora, ako se kod istih obavlja djelatnost, nalaze stvari, predmeti, isprave i sl., koje su od značaja za inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora. (2) Ako lice iz stava (1) ovog člana ne dopusti inspektoru vršenje potrebne inspekcijske radnje, inspektor može prema tom licu poduzeti istu mjere kao i prema subjektu nadzora. Član 82. (Pomoć policije u vršenju inspekcijskog nadzora) (1) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora onemogući inspektoru obavljanje nadzora pružanjem fizičkog otpora ili ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć nadležne policije. (2) Nadležna policija obavezna je pružiti potrebnu zaštitu i omogućiti da se inspekcijski nadzor izvrši. Član 83. (Zapisnik o inspekcijskom nadzoru) (1) Inspektor je obavezan sastaviti zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. (2) Zapisnik se sastavlja na licu mjestu u toku vršenja inspekcijskog nadzora, a može se nastaviti i završiti u službenim prostorijama Kantonalne uprave. (3) Jedan primjerak zapisnika predaje se subjektu nadzora, odmah nakon sastavljanja. Član 84. (Primjedbe na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) (1) Subjekt nadzora ima pravo staviti primjedbe na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. (2) Primjedbe na zapisnik, odnosno izjava da nema primjedbi, obavezno se upisuju u zapisnik. (3) Ukoliko se primjedbe na zapisnik prilažu uz zapisnik, one se ovjeravaju potpisom i pečatom odgovornog lica u subjektu nadzora. (4) Ako ovlašteno lice odbija da potpiše zapisnik ili se udalji prije zaključenja zapisnika, to će se upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kog je odbijeno potpisivanje zapisnika. Član 85. (Razmatranje primjedbi na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) (1) Inspektor je obavezan pročitati sadržaj zapisnika subjektu nadzora. (2) Inspektor će razmotriti primjedbe na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru i prema potrebi upotpuniti inspekcijske radnje na koje se primjedbe odnose. (3) Primjedbe na zapisnik se cijene i obrazlažu u postupku donošenja upravnog akta. Član 86. (Dokazna snaga zapisnika o inspekcijskom nadzoru) Zapisnik o inspekcijskom nadzoru ima dokaznu snagu javne isprave, ako je sastavljen u skladu sa Zakonom u upravnom postupku. Odjeljak D. Upravne i druge mjere Član 87. (Upravne i druge mjere koje inspektor poduzima u inspekcijskom nadzoru) Ako nadležni inspektor utvrdi da subjekt nadzora ne postupa u skladu sa obavezama koje su utvrđene propisima, obavezan je poduzeti odgovarajuće upravne i druge mjere i to: a) naložiti da se utvrđeni nedostaci i nepravilnosti otklone na način i u roku kako je određeno ovim Zakonom i posebnim propisima; b) usmeno naložiti subjektu nadzora da odmah poduzme odgovarajuće mjere i radnje u cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, ukoliko postoji opasnost po život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno opasnost po okolinu; c) privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti kada je to određeno ovim Zakonom i posebnim propisima; d) privremeno zabraniti rad subjektu nadzora ako obavlja djelatnost bez odobrenja nadležnog organa i odmah zapečatiti poslovni prostor ili sredstva rada; e) zabraniti poduzimanje radnji koje su u suprotnosti sa zakonom ili drugim propisima; f) privremeno oduzeti, staviti pod nadzor, odrediti prodaju ili uništenje predmeta prekršaja i g) odrediti druge mjere koje su određene ovim Zakonom i posebnim propisima. Broj 6 – strana 446 „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 13.05.2011. Član 88. (Rješenje inspektora o upravnim mjerama) (1) Inspektor određuje upravne mjere rješenjem u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. (2) Rješenje kojim se nalažu upravne mjere, inspektor donosi u zakonom propisanom roku, a kod usmeno naložene upravne mjere, rješenje donosi u roku propisanom u članu 91. stav (3) ovog Zakona. (3) Ako se određuje upravna mjera koja se mora odmah izvršiti ili odmah započeti njeno izvršenje, rješenje o upravnoj mjeri može se donijeti i na odgovarajućem obrascu, a određeni podaci i odluke se mogu napisati rukom. Član 89. (Javno objavljivanje upravne mjere) (1) Upravnu mjeru inspektor će javno objaviti, ako se na taj način postiže potpunija svrha inspekcijskog nadzora. (2) Upravna mjera javno se objavljuje na oglasnoj tabli u sjedištu subjekta nadzora, u medijima ili na drugi pogodan način. Član 90. (Privremena zabrana rada) (1) Kod upravne mjere privremene zabrane rada inspektor može zabraniti rad u cijelosti ili djelimično, a zabrana počinje teći od dana uručenja rješenja. (2) Inspektor će odmah na licu mjesta privremeno zabraniti rad subjektu nadzora i izvršiti pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora, ako obavlja djelatnost: a) bez rješenja ili suprotno rješenju o upisu u registar nadležnog suda, osim u slučajevima kada je drugačije propisano posebnim propisom; b) bez rješenja ili suprotno rješenju nadležnog organa kojim se odobrava ili daje saglasnost za obavljanje određene djelatnosti, osim u slučajevima kada je drugačije propisano posebnim propisom. (3) Inspektor, upravnu mjeru iz stava (2) ovog člana neće poduzeti ako će takvim postupkom ugroziti javni interes, život i zdravlje ljudi i životinja ili uzrokovati opasnost po okolinu. (4) Žalba na rješenje iz stava (2) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. Član 91. (Usmeno nalaganje upravne mjere) (1) Ako je prema ocjeni inspektora potrebno poduzeti hitne mjere i radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili nastanak veće materijalne štete, inspektor će usmeno odrediti upravnu mjeru u skladu sa članom 87. stav (1) tačka b) ovog Zakona i istovremeno naložiti da se ista odmah izvrši. (2) Inspektor će usmeno odrediti upravnu mjeru i kada je to određeno posebnim propisom. (3) Usmeno naložena upravna mjera je odmah izvršna, unosi se u zapisnik, a inspektor donosi pismeno rješenje u roku od 3 dana od dana usmeno naložene upravne mjere. Član 92. (Pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora) (1) Kada je subjektu nadzora zabranjen rad, inspektor će odmah, na licu mjesta pečaćenjem ili na drugi odgovarajući način zatvoriti poslovne prostorije u kojima je zabranjen rad ili zapečatiti sredstva rada. (2) Način zatvaranja poslovnih prostorija ili pečaćenja sredstava rada iz stava (1) ovog člana, inspektor će odrediti rješenjem o zabrani rada. (3) Inspektor će sastaviti zapisnik o poduzetim radnjama iz stava (1) ovog člana. (4) Uputstvo o načinu pečaćenja i načinima drugih oblika zatvaranja poslovnih prostorija i sredstava rada, propisat će Direktor. Član 93. (Privremeno oduzimanje ili stavljanje pod nadzor predmeta prekršaja) (1) Inspektor može prilikom vršenja inspekcijskog nadzora, privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor predmet prekršaja. (2) Inspektor je dužan izdati potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta prekršaja sa tačnim naznačenjem oduzetog predmeta prekršaja, u koju se unosi deklarisana ili procijenjena vrijednost predmeta prekršaja. (3) Inspektor može odrediti vještaka da izvrši procjenu vrijednosti privremeno oduzetog predmeta prekršaja. petak, 13.05.2011. „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 6 – strana 447 Član 94. (Čuvanje i smještaj privremeno oduzetog predmeta prekršaja) (1) Privremeno oduzeti predmet prekršaja ostavlja se na čuvanje kod subjekta nadzora ili subjekta ovlaštenog za smještaj privremeno oduzetog predmeta prekršaja koji je određen rješenjem. (2) Subjekt iz stava (1) ovog člana, dužan je čuvati predmet prekršaja do pravosnažne odluke nadležnog suda. (3) Troškove čuvanja i smještaja privremeno oduzetog predmeta prekršaja snosi subjekt nadzora od kojeg je predmet prekršaja privremeno oduzet. O troškovima odlučuje inspektor zaključkom u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. (4) Pravo na naknadu troškova nema subjekt nadzora od kojeg je predmet prekršaja privremeno oduzet, ako je kod istog ostavljen na čuvanje. Član 95. (Određivanje prodaje i uništenja privremeno oduzetog predmeta prekršaja) (1) Ako je privremeno oduzeti predmet prekršaja podložan brzom kvarenju, ili bi njegovo čuvanje imalo nesrazmjerne troškove, inspektor je ovlašten odrediti prodaju predmeta, o čemu je dužan izvijestiti nadležni sud. (2) Ako je zabranjen promet predmeta prekršaja iz stava (1) ovog člana ili je isti protupravno nastao, odnosno služi izvršenju radnji koje su u suprotnosti sa propisima, inspektor će odrediti njegovo uništenje ili na drugi način onemogućiti njegov promet. (3) Inspektor donosi rješenje o određivanju prodaje ili uništenja predmeta prekršaja, protiv kojeg se može izjaviti žalba. (4) Žalba na rješenje iz stava (3) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. Član 96. (Donošenje propisa) Vlada Kantona, na prijedlog Direktora, donijet će propis o postupku, čuvanja, smještaja, načinu prodaje ili uništenja privremeno oduzetog predmeta prekršaja. Član 97. (Dostava pismena subjektu nadzora) Dostava pismena subjektu nadzora (poziv, zapisnik, zaključak, rješenje i drugi akti) vrši se prema pravilima Zakona o upravnom postupku, osim u slučajevima koji su drugačije propisani posebnim zakonom. Odjeljak E. Pravni lijekovi protiv rješenja i zaključka inspektora Član 98. (Žalba na rješenje i zaključak inspektora) (1) Na rješenje kantonalnog inspektora o naloženim upravnim mjerama može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (2) O žalbi na rješenje kantonalnog inspektora, koje je doneseno na osnovu kantonalnih zakona i drugih kantonalnih propisa, rješava nadležno kantonalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor. (3) O žalbi na rješenje kantonalnog inspektora, koje je doneseno na osnovu federalnih zakona i drugih federalnih propisa, rješava nadležno federalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor, ako zakonom nije propisano da o žalbi rješava drugi federalni organ uprave. (4) O žalbi na rješenje općinskog inspektora, koje je doneseno na osnovu kantonalnog zakona i drugih kantonalnih propisa, rješava nadležni kantonalni inspektor, ako kantonalnim zakonom nije drugačije propisano. (5) Žalba na rješenje inspektora o upravnim mjerama odlaže izvršenje rješenja, ako ovim i posebnim zakonom nije drugačije propisano. (6) Odredbe ovog člana odnose se i na zaključak inspektora protiv kojeg je dopuštena žalba. Član 99. (Rok za rješavanje žalbe) Žalbu na rješenje i zaključak inspektora, nadležni drugostepeni organ dužan je riješiti u roku od 30 dana od dana predaje žalbe, ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Član 100. (Upravni spor) Rješenje kantonalnog inspektora doneseno po žalbi na rješenje i zaključak općinskog inspektora, konačni su upravni akti i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Broj 6 – strana 448 „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 13.05.2011. Odjeljak F. Izvršenje upravnih mjera Član 101. (Obavještavanje o izvršenju upravne mjere) (1) Kad se upravna mjera sastoji od radnji koje subjekt nadzora mora izvršiti u određenom roku, subjekt nadzora dužan je odmah, a najkasnije u roku od tri dana nakon izvršenja rješenja, pismeno obavijestiti inspektora koji je donio rješenje o upravnoj mjeri, o izvršenju tih radnji. (2) Obavijest se može i usmeno saopćiti na zapisnik u službenim prostorijama Kantonalne uprave. (3) Uz obavjest prilažu se i odgovarajući dokazi, kojima se dokazuje izvršenje upravne mjere. Član 102. (Nadziranje izvršenja upravne mjere) (1) Inspektor po službenoj dužnosti nadzire izvršenje upravne mjere, vršenjem kontrolnog inspekcijskog nadzora, o čemu sastavlja zapisnik. (2) Inspektor nadzire da se izvršenje provede pravilno u skladu sa zaključkom o dozvoli izvršenja i daje upute neposrednom izvršiocu. Član 103. (Produženje roka izvršenja upravne mjere) (1) Nadležni inspektor može na zahtjev subjekta nadzora, koji se podnese prije isteka roka ili tri dana po isteku roka za izvršenje upravne mjere, produžiti rok izvršenja do 30 dana, o čemu sačinjava službenu zabilješku. (2) Rok izvršenja upravne mjere može se produžiti, ako su ispunjeni sljedeći uslovi: a) subjekt nadzora ima dokaz o registraciji, odnosno odobrenje za rad, a upravna mjera se odnosi na otklanjanje drugih propusta i nepravilnosti; b) subjekt nadzora je započeo sa izvršenjem upravne mjere i c) ako se osnovano može očekivati da će subjekt nadzora izvršiti upravnu mjeru u produženom roku za izvršenje. (3) Izuzetno, inspektor može uz saglasnost Direktora produžiti rok za izvršenje upravne mjere iz stava (1) ovog člana, ako to nalažu posebne okolnosti. Član 104. (Odlaganje izvršenja rješenja o upravnoj mjeri zabrane rada) (1) Izuzetno, ako je protiv konačnog rješenja o zabrani rada subjektu nadzora, pokrenut upravni spor kod nadležnog suda, inspektor može na zahtjev subjekta nadzora, uz pismenu saglasnost glavnog inspektora i Direktora, odložiti izvršenje tog rješenja do konačne odluke suda, ako bi izvršenje rješenja o zabrani rada nanijelo štetu subjektu nadzora koja bi se teško mogla nadoknaditi. (2) Odlaganje izvršenja rješenja o zabrani rada neće se dopustiti, ako je propisom na osnovu kojeg je takva upravna mjera određena izričito propisano da se izvršenje mora odmah provesti po donošenju rješenja. Član 105. (Zaključak o prisilnom izvršenju rješenja) (1) Kad subjekt nadzora nije u roku koji mu je određen izvršio upravnu mjeru, koja se sastoji u nenovčanoj obavezi ili je izvršio samo djelimično, inspektor je dužan donijeti zaključak o prisilnom izvršenju rješenja. (2) Protiv zaključka o prisilnom izvršenju rješenja nije dopuštena posebna žalba, a isti postaje izvršan dostavljanjem subjektu nadzora. (3) Ako je neophodno iz posebnih razloga zaštite javnog interesa, prisilno izvršenje može se provesti i na dan državnog praznika, nedjeljom i noću. Član 106. (Izvršenje upravne mjere putem drugog lica) (1) Ukoliko subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru ili je ne izvrši u cijelosti, a ona je takve prirode da je može izvršiti i drugo lice, inspektor će donijeti zaključak o izvršenju rješenja putem drugog lica, a troškove izvršenja snosi subjekt nadzora. (2) U zaključku o izvršenju rješenja putem drugog lica, inspektor će navesti lice putem kojeg će se izvršiti upravna mjera, a posebnim zaključkom može odrediti subjektu nadzora da položi određeni novčani iznos na račun Kantona, na ime podmirenja troškova izvršenja. Član 107. (Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja) Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja provodi se sudskim putem u skladu sa petak, 13.05.2011. „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 6 – strana 449 Zakonom o izvršnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj: 32/03, 52/03, 33/06, 39/06 i 39/09). Član 108. (Zapisnik o prisilnom izvršenju upravne mjere) (1) Inspektor sastavlja zapisnik o postupku i načinu provođenja zaključka o prisilnom izvršenju upravne mjere. (2) Zapisnik je dokaz o toku i sadržaju radnji koje su provedene u postupku prisilnog izvršenja. Član 109. (Prekid izvršenja upravne mjere) (1) Izvršenje rješenja o upravnoj mjeri koje je započeto, može se prekinuti samo zbog posebnih okolnosti izazvanih višom silom, a nastavit će se čim one prestanu, o čemu se subjekt nadzora i ostali učesnici u izvršenju usmeno obavještavaju. (2) Ukoliko se izvršenje ne može nastaviti istog dana, inspektor će o prekidu donijeti poseban zaključak protiv kojeg nije dopuštena žalba. Član 110. (Obustava izvršenja upravne mjere) (1) Inspektor će obustaviti postupak prisilnog izvršenja rješenja ukoliko utvrdi: a) da je obaveza subjekta nadzora izvršena; b) da se provodi prema osobi koja nije u obavezi; c) da je upravni akt na osnovu kojeg je donesen zaključak o izvršenju rješenja poništen ili ukinut i d) ako je izvršenje nemoguće zbog okolnosti izazvanih višom silom. (2) Inspektor donosi zaključak o obustavi izvršenja upravne mjere, protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba. Član 111. (Izvršenje upravne mjere radi osiguranja) (1) Radi osiguranja izvršenja, inspektor može zaključkom dozvoliti izvršenje rješenja i prije nego što ono postane izvršno, ako bi izvršenje moglo biti osujećeno ili znatno otežano poslije izvršnosti rješenja. (2) O dozvoli izvršenja upravne mjere, prije njene izvršnosti inspektor donosi poseban zaključak. (3) Protiv zaključka o izvršenju upravne mjere radi osiguranja može se izjaviti posebna žalba koja ne odlaže izvršenje rješenja. POGLAVLJE III. ODNOS IZMEĐU KANTONALNE UPRAVE I DRUGIH ORGANA Član 112. (Odnos Kantonalne uprave prema organima izvršne i zakonodavne vlasti) Na odnos Kantonalne uprave prema organima izvršne vlasti, organima zakonodavne vlasti, ombudsmanima i pravnim licima, primjenjuju se odredbe Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Član 113. (Odnos između Kantonalne uprave i općinskih inspekcija) (1) Odnosi između Kantonalne uprave i općinskih inspekcija zasnivaju se na pravima i obavezama koje svaki od tih organa ima u odnosu na izvršavanje kantonalnih zakona i drugih kantonalnih propisa. (2) Kantonalna uprava obavezna je osigurati izvršavanje kantonalnih propisa iz stava (1) ovog člana na području Kantona i poduzimati potrebne mjere da općinski organi uprave obavljaju poslove iz oblasti uprave koji su kantonalnim zakonom povjereni na vršenje općini i u tom pogledu ima pravo tražiti od tih organa spise, dokumentaciju i izvještaje o obavljanju poslova predviđenim u tim propisima, a općinski organi uprave dužni su dostavljati tražene podatke u rokovima koje odredi Kantonalna uprava. Član 114. (Odnos između Kantonalne uprave, drugih organa, lica i medija) (1) Kantonalne inspekcije dužne su sarađivati sa drugim organima, pravnim licima, udruženjima, medijima, građanima i drugim subjektima u pitanjima od značaja za Kanton, radi efikasnog provođenja propisa nad kojima vrše inspekcijski nadzor, kao i radi sprječavanja i otklanjanja štetnih posljedica. (2) Kantonalni inspektor dužan je obavijestiti nadležni organ ukoliko prilikom vršenja inspekcijskog nadzora uoči određene nejasnoće i nedostatke u primjeni kantonalnih zakona i drugih kantonalnih propisa. Broj 6 – strana 450 „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 13.05.2011. Član 115. (Pružanje pravne pomoći) (1) Zahtjevi Kantonalne uprave, odnosno kantonalne inspekcije za pružanje pravne pomoći od strane drugih organa smatraju se hitnim i po njima se mora postupiti najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema zahtjeva. (2) Kantonalna uprava odnosno kantonalne inspekcije dužne su pružiti pravnu pomoć po zahtjevu za pružanje pravne pomoći od strane drugih organa uprave. DIO TREĆI – KAZNENE I ZAVRŠNE ODREDBE POGLAVLJE I. KAZNENE ODREDBE Član 116. (Prekršaji i prekršajne kazne) (1) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice, ako: a) ne postupi po rješenju inspektora (član 46. stav (2) i član 56. stav (3)); b) ne sudjeluje u vršenju inspekcijskog nadzora (član 56. stav (2)); c) onemogući inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora ili sprječava i znatno otežava rad inspektora (član 5 6. s tav ( 1) i ( 5), č lan 74. i č lan 8 1. s tav (2)); d) ne prisustvuje svim fazama inspekcijskog nadzora ili pismeno ne ovlasti drugo lice (član 56. stav (6)); e) ne dostavi tražene podatke, poslovne knjige i drugu dokumentaciju, koji su potrebni za vršenje inspekcijskog nadzora ili dostavi netačne ili lažne podatke (član 56. stav (8) i ( 10) i č lan 5 8. s tav (1)); f) ne obavijesti inspektora i nadležnu upravu policije o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara, na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom (član 57.); g) ne omogući inspektoru uzimanje uzoraka proizvoda za ispitivanje zdravstvene ispravnosti i kvaliteta (član 59.); h) ne izvrši usmeno naloženu upravnu mjeru na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i nastanku veće materijalne štete (član 56. stav (4)); i) ne čuva privremeno oduzeti predmet prekršaja (član 94. stav (2)). (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kazniće se i fizičko lice novčanom kaznom od 300,00 KM do 1.500,00 KM. (4) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice, ako obavlja djelatnost bez odobrenja nadležnog organa (član 90. stav (2)). POGLAVLJE II. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 117. (Propisivanje organizovanja inspekcija u sastavu drugih organa) (1) Ako je neophodno zbog prirode djelatnosti i funkcionalne povezanosti sa drugim poslovima državne uprave u određenoj oblasti, kantonalnim zakonom se mogu organizirati inspekcije i u sastavu drugih organa uprave u Kantonu, ili odrediti vršenje inspekcijskog nadzora u sklopu drugih radnih mjesta u tim organima, naročito kad se radi o manjem obimu inspekcijskih poslova. (2) Odredbe stava (1) ovog člana ne odnose se na inspekcije određene ovim Zakonom. (3) Kad je inspekcijski nadzor organizovan u okviru drugog organa uprave u Kantonu ili je vršenje inspekcijskog nadzora određeno u okviru drugog radnog mjesta u organu uprave, primjenjuju se odredbe ovog Zakona, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano. Član 118. (Donošenje propisa, obrazaca i drugih akata) Propisi, obrasci i drugi akti, propisani ovim Zakonom, donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Član 119. (Primjena dosadašnjih propisa) Do donošenja provedbenih propisa i općih akata određenih ovim Zakonom, primjenjivat će se odgovarajući propisi i opći akti koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog Zakona. petak, 13.05.2011. „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 6 – strana 451 Član 120. (Inspekcijski postupak započet prije stupanja na snagu ovog Zakona) Inspekcijski postupak započet prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog Zakona, završit će se prema tim propisima. Član 121. (Izvršenje rješenja) Neizvršena rješenja inspektora koja su postala izvršna prije stupanja na snagu ovog Zakona, izvršit će se prema propisima koji su važili na dan izvršnosti rješenja, ukoliko je to povoljnije za subjekt nadzora. Član 122. (Usklađivanje zakona i drugih propisa) Odredbe zakona i drugih propisa, koje su u suprotnosti sa ovim Zakonom, uskladit će se sa odredbama ovog Zakona, u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu. Član 123. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-11809/11 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 05.05.2011. godine Zenica Miralem Galijašević, s.r. .............................................................................................. 132. Na osnovu člana 37. stav 1. tačka f) Ustava Zeničkodobojskog kantona i člana 32. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 43/10), Skupština Zeničko-dobojskog kantona na 6. sjednici održanoj 04.05.2011. godine, donosi ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KANTONALNOJ UPRAVI CIVILNE ZAŠTITE Član 1. (Dopune i izmjena člana 3.) (1) U Zakonu o Kantonalnoj upravi civilne zaštite („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 7/04 i 5/08), u članu 3., stav (1), u drugom redu, iza riječi „spašavanja“ dodaju se riječi „i zaštite od požara i vatrogastva“. (2) U istom stavu, u istom redu, iza riječi „Kantona“ dodaju se riječi „na način kako je to regulisano članom 28. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije BiH“, broj: 39/03, 22/06 i 43/10, u daljem tekstu: Zakon o zaštiti) i članom 15. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 64/09, u daljem tekstu: Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu)“. (3) U istom stavu, iza tačke 4., dodaju se nove tačke 5., 6., 7., 8. i 9., koje glase: „5. priprema Plan zaštite od požara Kantona, u saradnji sa kantonalnim ministarstvima; 6. predlaže godišnji plan aktivnosti na realizaciji zadataka utvrđenih za zaštitu od požara i vatrogastvo; 7. predlaže plan korištenja sredstava ostvarenih po osnovu posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u Kantonu; 8. izrađuje Plan deminiranja za područje Kantona; 9. koordinira poslove u oblasti deminiranja i uklanjanje neeksplodiranih ubojnih sredstava na području Kantona;“. (4) U tački 14., iza riječi „spašavanja“ dodaju se riječi: „i zaštite od požara i vatrogastva, te upravni nadzor u skladu s a č lanom 1 43. i 1 44. Z akona o z aštiti o d požara i vatrogastvu;“. (5) Tačka 15. se briše. (6) Dosadašnje tačke 5. do 19. postaju tačke 10. do 23. Član 2. (Dopuna člana 4.) (1) U članu 4., iza stava (1), dodaje se novi stav (2) koji glasi: „Za obavljanje stručnih i drugih poslova koji se odnose na organizovanje, funkcionisanje i praćenje
Zakon o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 09/09 22.05.2009 SN ZDK 13/11 imovina,porez,porez na imovinu,nasljeđe,poklon,zdk SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO - DOBOJSKOG KANTONA ISSN 1512-7559 Godina XIV - Broj 9 ZENICA, petak, 22.05.2009. SKUPŠTINA 151. Na osnovu člana 37. stav 1. tačka g) Ustava Zeničko-dobojskog kantona, Skupština Zeničko-dobojskog kantona, na 30. sjednici, održanoj dana 12.05.2009. godine, donosi ZAKON o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim zakonom uređuje se porez na imovinu, naslijeđe i poklon (u daljem tekstu: porez) na području Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), koji plaćaju fizička i pravna lica, postupak za utvrđivanje i naplatu, kao i postupak za povrat poreza. Član 2. (Vrste poreza) Ovim zakonom se propisuju slijedeći porezi: a) porez na imovinu, b) porez na naslijeđe i poklon. Član 3. (Raspored prihoda) Prihodi od poreza propisanih članom 2. ovog zakona se raspoređuju 100% u budžete općina. DIO DRUGI – POREZ NA IMOVINU Član 4. (Obveznici poreza na imovinu) (1) Porez na imovinu plaćaju fizičko i pravno lice koji su vlasnici ili korisnici slijedeće imovine: a) poslovnog prostora koji se izdaje pod zakup, b) stambene zgrade ili stana koji se izdaju pod zakup, c) garaže koja se izdaje pod zakup, d) parking prostor koji se izdaje, e) zgrade ili stana za odmor i rekreaciju, f) putničkog automobila, osim taksi vozila, g) motocikla. (2) Ako je imovina u vlasništvu više lica svako od njih je obveznik poreza srazmjerno dijelu vlasništva. Član 5. (Način i visina plaćanja poreza na imovinu) (1) Porez na imovinu plaća se godišnje u paušalnom iznosu za: a) poslovni prostor koji se izdaje pod zakup.......................................od 0,75 KM /m/2, b) stambenu zgradu ili stan koji se izdaju pod zakup............................od 0,75 KM /m/2, c) garažu koja se izdaje pod zakup..............................................od 1 KM/m2, d) parking prostor koji se izdaje.................................................od 1 KM/m2, e) za zgradu ili stan za odmor i rekreaciju ..............................................od 1 KM/m2 f) putnički automobil (osim taksi vozila): do 1600 kubika preko 1600 kubika 1) do 2 godine starosti... od 50 KM od 100 KM, 2) od 2 do 5 godina starosti..od 35 KM od 70 KM, 3) od 5 do 10 godina starosti....od 25 KM od 50 KM, 4) preko 10 godina starosti...... od 10 KM od 20 KM. g) za motocikl: 1) do 2 godine starosti................. od 30 KM, 2) preko 2 godine starosti.............od 10 KM. (2) Porez na putnički automobil i motocikl plaća se godišnje u paušalnom iznosu pri registraciji vozila. (3) Bez dokaza o plaćenom porezu na imovinu vozilo se ne može registrovati. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 9 - Strana 650 petak, 22.05.2009. Član 6. (Oslobađanje od plaćanja poreza na imovinu) Porez na imovinu ne plaćaju: a) Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Kanton, grad, općina, kao i njihovi organi, organizacije i institucije, b) strana država pod uslovom reciprociteta, c) invalidno lice, na jedan putnički automobil i to: 1) RVI, ako je rješenjem nadležne komisije za utvrđivanje stepena invalidnosti prema propisima o invalidskom osiguranju utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje 70%, kao i za utvrđeni stepen invalidnosti od 50% i više, ako se radi o amputacijama i težim oštećenjima ekstremiteta, koja uslovljavaju upotrebu vozila prilagođenih invalidnim licima; 2) ostala invalidna lica, ako je rješenjem nadležne komisije za utvrđivanje stepena invalidnosti prema propisima o invalidskom osiguranju utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje 80% posebno organa za kretanje, potpuni gubitak ili oštećenje vida, teži oblik retardiranosti ili paralize, d) pravno i fizičko lice za poslovne prostore koje koriste prilikom obavljanja registrovane privredne djelatnosti, e) obrazovna, zdravstvena, penzijska, naučna, kulturna, vjerska i humanitarna ustanova ili udruženje građana, ako poslovni prostor koriste za obavljanje registrovane djelatnosti. Član 7. (Plaćanje poreza na imovinu pri promjeni vlasnika) Pri promjeni vlasnika imovine iz člana 4. ovog zakona u toku kalendarske godine, novi vlasnik ne plaća porez na imovinu ako je taj porez plaćen od strane ranijeg vlasnika. Član 8. (Razrez poreza na imovinu) Razrez poreza na imovinu vrši se unosom godišnjeg zaduženja sa porezne prijave koju na propisanom obrascu podnosi porezni obveznik sa stanjem imovine na dan 01.01. godine za koju se vrši razrez. Član 9. (Obaveza dostavljanja podataka) Nadležni općinski organ koji vodi evidenciju o imovini iz člana 4. ovog zakona dužan je dostaviti Poreznoj ispostavi Kantonalnog poreznog ureda (u daljem tekstu: Porezna ispostava) podatke o vlasniku i njegovoj imovini, a sve promjene nastale u toku tekuće godine u roku od 15 dana od dana nastanka promjene vlasništva. DIO TREĆI – POREZ NA NASLIJEĐE I POKLON Član 10. (Predmet plaćanja poreza) (1) Porez na naslijeđe i poklon plaća se na nekretninu koju nasljednik i poklonoprimac nasljeđuje, primi na poklon ili stekne po drugoj osnovi bez naknade, kao i na pravo uživanja, odnosno korištenja na nekretninu koju fizičko lice stiče na teritoriji Kantona na osnovu Zakona o nasljeđivanju („Službeni list SR Bosne i Hercegovine“, broj 7/80 i 15/80), odnosno ugovora. (2) Porez na naslijeđe i poklon plaća se i na pokretnu stvar ako joj je pojedinačna ili ugovorena vrijednost veća od 2.000,00 KM. Član 11. (Obveznik poreza) (1) Obveznik poreza na naslijeđe i poklon je fizičko i pravno lice koje na teritoriji Kantona nasljedi ili primi na poklon imovinu na koju se plaća porez na naslijeđe i poklon. (2) Obveznik poreza na naslijeđe i poklon je i lice koje naslijedi ili primi na poklon pravo uživanja ili korištenja nekretnine. Član 12. (Plaćanje poreza usljed odricanja od nasljedstva i poklona) Ako se nasljednik, odnosno poklonoprimac odrekne nasljedstva ili poklona ili ga ustupi, porez na naslijeđe i poklon plaća lice kojem je nasljedstvo ili poklon pripalo, ili mu je ustupljeno. Član 13. (Nastajanje obaveze plaćanja) (1) Obaveza plaćanja poreza na naslijeđe i poklon nastaje u trenutku pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju, odnosno u trenutku prijema poklona. (2) Poklon se smatra primljenim u trenutku potpisivanja ugovora o poklonu, a ako ugovor nije zaključen, u trenutku prijema poklona. Član 14. (Nastanak obaveze usljed opterećenosti nekretnine pravom uživanja) Ako je naslijeđena ili na poklon primljena nepokretna SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 9 - Strana 651 petak, 22.05.2009. imovina opterećena pravom uživanja, obaveza nasljednika, odnosno poklonoprimaoca za plaćanje poreza na naslijeđe i poklon nastaje po prestanku prava uživanja. Član 15. (Osnovica poreza) (1) Osnovica poreza na naslijeđe i poklon je tržišna vrijednost naslijeđene ili na poklon primljene imovine u trenutku nastanka porezne obaveze nakon odbitka dugova i troškova koji terete imovinu na koju se plaća ovaj porez. (2) Osnovica iz stava (1) ovog člana umanjuje se i za iznos sredstava koja je nasljednik, odnosno poklonoprimac uložio u imovinu koja je predmet naslijeđa ili poklona prije nastanka porezne obaveze. Član 16. (Utvrđivanje tržišne vrijednosti) (1) Pod tržišnom vrijednošću naslijeđene ili na poklon primljene imovine podrazumjeva se tržišna vrijednost iste koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obaveze. (2) Tržišnu vrijednost iz stava (1) ovog člana procjenjuje stručna komisija (u daljem tekstu: Komisija) koju imenuje općinsko vijeće, a koju čine predsjednik i dva člana. (3) U Komisiju mogu biti imenovane osobe koje imaju VII stepen stručne spreme iz oblasti građevinarstva, arhitekture, geodezije, poljoprivrede, prava i ekonomije i najmanje pet godina radnog iskustva u struci i spremi. (4) Komisija se imenuje na period od 2 (dvije) godine. (5) Načelnik općine pravilnikom propisuje način rada Komisije, odnosno propisuje kriterije na osnovu kojih se vrši utvrđivanje tržišne vrijednosti naslijeđene ili na poklon primljene imovine. (6) Predsjedniku i članovima Komisije pripada naknada za rad u Komisiji u visini koju utvrđuje općinsko vijeće. (7) Vlasnik, odnosno korisnik naslijeđene ili na poklon primljene imovine dužan je Komisiji dopustiti pristup imovini radi procjene tržišne vrijednosti iste. Član 17. (Stopa poreza) Porez na naslijeđe i poklon plaća se po stopi od 5%. Član 18. (Oslobađanje od poreza) Porez na naslijeđe i poklon ne plaća: a) nasljednik, odnosno poklonoprimalac prvog nasljednog reda, supružnik ako je drugog nasljednog reda, roditelj kada naslijeđuje i prima na poklon imovinu od djece i maloljetno dijete bez oba roditelja, b) nasljednik drugog nasljednog reda kada naslijeđuje ili prima na poklon jednu stambenu zgradu, odnosno jedan stan, pod uslovom da je sa ostaviocem u trenutku njegove smrti, odnosno sa poklonodavcem u trenutku primitka poklona, živio u zajedničkom domaćinstvu i da on i članovi njegove porodice nemaju drugi stan u vlasništvu, c) nasljednik drugog nasljednog reda kada naslijeđuje ili prima na poklon obradivo poljoprivredno zemljište, ako mu je poljoprivreda osnovno zanimanje, d) nasljednik, odnosno poklonoprimalac, brat i sestra pod uslovom da se ta imovina ne može otuđiti u roku od 5 godina, e) Država Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Kanton, grad, općina, njihovi organi i institucije, te ustanova ili udruženje građana vjerskog ili humanitarnog karaktera. Član 19. (Oslobađanje predmeta od poreza) (1) Porez na naslijeđe i poklon ne plaća se na: a) predmete domaćinstva, b) imovinu na koju nasljednik, odnosno poklonoprimalac ne može steći pravo vlasništva, pravo uživanja, odnosno korištenja, c) imovinu koja je naslijeđena ili na poklon primljena, a koju porezni obveznik ustupi bez naknade Državi Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine, Kantonu, gradu, općini, njihovim organima i institucijama, te ustanovi ili udruženju građana vjerskog ili humanitarnog karaktera. (2) Porez plaćen prije ustupanja naslijeđa ili poklona ne vraća se. Član 20. (Oslobađanje od poreza između bivših supružnika) Porez na naslijeđe i poklon ne plaća se kad se uređuju imovinski odnosi bivših supružnika. Član 21. (Organ razrezivanja poreza) (1) Porez na naslijeđe i poklon razrezuje Porezna ispostava na čijem području se nalazi naslijeđena ili na poklon primljena imovina. (2) Ako naslijeđena imovina, odnosno poklon sadrži samo pokretnu imovinu, porez razrezuje nadležna Porezna ispostava u prebivalištu poreznog obveznika. Broj 9 - Strana 652 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA petak, 22.05.2009. (3) Ako se naslijeđena ili na poklon primljena nepokretna imovina nalazi na području dviju ili više općina, razrez poreza vrši Porezna ispostava prema mjestu gdje se imovina nalazi. Član 22. (Organi obavezni za dostavljenje rješenja i ugovora) Sudovi, organi uprave i notari dužni su rješenja o nasljeđivanju i ugovore o poklonu nepokretne i pokretne imovine dostaviti nadležnoj Poreznoj ispostavi u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti rješenja, odnosno ovjere ugovora. DIO ČETVRTI – PODNOŠENJE PRIJAVE, OBRAČUN I RAZREZ POREZA, ROK I MJESTO PLAĆANJA Član 23. (Rok podnošenja porezne prijave na imovinu) (1) Prijavu poreza na imovinu porezni obveznik je dužan podnijeti nadležnoj Poreznoj ispostavi do 31. januara tekuće godine prema stanju na dan 01. januara tekuće godine za koju se odnosi obaveza. (2) Za imovinu stečenu u toku godine prijava se podnosi u roku od 15 dana od dana sticanja te imovine, a porez se obračunava i razrezuje srazmjerno vremenu od dana sticanja imovine do kraja godine u odnosu na godišnje zaduženje. (3) Prijava za imovinu koja se izdaje pod zakup podnosi se sa danom izdavanja pod zakup. (4) Prijavu poreza na imovinu na motorna vozila obveznik podnosi prilikom registracije vozila. (5) Oblik i sadržaj porezne prijave iz stava (1) ovog člana propisuje ministar Ministarstva finansija Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Ministar finansija) Pravilnikom o primjeni odredaba Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon. Član 24. (Rok i mjesto plaćanja poreza na imovinu) (1) Porez na imovinu obveznik je dužan platiti u roku od 15 dana od krajnjeg roka za podnošenje porezne prijave, odnosno do 15. februara tekuće godine, a za imovinu stečenu u toku godine u roku od 15 dana od dana podnošenja prijave. (2) Porez na imovinu vozila plaća se pri registraciji vozila. (3) Porez na nepokretnu imovinu plaća se prema mjestu gdje se imovina nalazi, a porez na pokretnu imovinu plaća se prema mjestu prebivališta poreznog obveznika. Član 25. (Rok podnošenja porezne prijave na naslijeđe i poklon) Obveznici poreza na naslijeđe i poklon dužni su poreznu prijavu za razrez poreza podnijeti u roku od 15 dana od dana zaključivanja ugovora, odnosno od dana prijema rješenja o naslijeđu. Član 26. (Obveznici dostavljanja podataka) (1) Banka, organ uprave, sud i drugo pravno i fizičko lice dužni su na zahtjev Porezne ispostave dostaviti podatke kojima raspolažu, ako su ti podaci od značaja za utvrđivanje njihove porezne obaveze ili poreznih obaveza drugih lica sa kojima su u poslovnom odnosu. (2) Nadležna općinska služba koja izdaje odobrenje za građenje i upotrebnu dozvolu dužna je primjerak odobrenja za nekretnine oporezive po ovom zakonu, dostaviti i Poreznoj ispostavi. Član 27. (Postupak usljed netačnosti podataka u prijavi) Ako Porezna ispostava u postupku razreza poreza ustanovi da podaci koje je obveznik poreza naveo u poreznoj prijavi ne odgovaraju stvarnom stanju, postupak utvrđivanja poreza na imovinu utvrdit će se shodno odredbama Zakona o poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 33/02 i 28/04, u daljem tekstu: Zakon o poreznoj upravi). Član 28. (Rok za donošenje rješenja o utvrđivanju, odnosno oslobađanju od poreza na naslijeđe i poklon) Nadležna Porezna ispostava u roku od 30 dana od dana prijema prijave, pravosnažnog rješenja ili ugovora, donosi rješenje o utvrđivanju, odnosno oslobađanju od poreza na naslijeđe i poklon. Član 29. (Rok i mjesto plaćanja poreza na naslijeđe i poklon) (1) Porez na naslijeđe i poklon plaća se u roku od 90 dana od dana prijema rješenja. (2) Porez na naslijeđe i poklon za nekretnine plaća se prema mjestu gdje se ta nekretnina nalazi, a za pokretnu imovinu prema mjestu prebivališta poreznog obveznika. petak, 22.05.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 9 - Strana 653 DIO PETI – PRINUDNA NAPLATA, KAMATA, POVRAT, ŽALBA I ZASTARA Član 30. (Primjena Zakona o poreznoj upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine) (1) Na pitanja zastarjelosti razreza, prinudne naplate poreza i kamata, povrata pogrešno ili više plaćenog poreza, plaćene kamate, troškova prinudne naplate i žalbenog postupka, primjenjivat će se odgovarajuće odredbe Zakona o poreznoj upravi. (2) Prekršajni postupak ne može se pokrenuti niti voditi kada prođe tri godine od dana kada je prekršaj izvršen. Član 31. (Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem poreza) Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem poreza utvrđenim ovim zakonom vrši nadležna Porezna ispostava. DIO ŠESTI - KAZNENE ODREDBE Član 32. (Kaznene odredbe za pravno lice, organ uprave, odnosno notara) (1) Novčanom kaznom u visini od 500,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se pravno lice, organ uprave, odnosno notar ako: a) ne dostavi podatke o vlasniku i njegovoj imovini (član 9.), b) u roku ne dostavi rješenje o nasljeđivanju ili ugovor o poklonu (član 22.), c) ne podnese ili u roku ne podnese prijavu za razrez poreza (član 23. i 25.), d) u roku ne plati porez (član 24. i 29.), e) na zahtjev Porezne ispostave ne dostavi podatke kojima raspolaže (član 26.), f) ne dozvoljava ili ometa izvršenje postupka prinudne naplate (član 30.). (2) Novčanom kaznom za prekršaj propisan u stavu (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu, odnosno organu uprave, u visini od 50,00 KM do 3.000,00 KM. Član 33. (Kaznene odredbe za fizičko lice) Novčanom kaznom od 20,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj porezni obveznik fizičko lice ako: a) ne podnese ili u roku ne podnese prijavu za razrez poreza (član 23. i 25.), b) u roku ne plati porez (član 24. i 29.), c) na zahtjev Porezne ispostave ne dostavi podatke kojima raspolaže (član 26), d) ne dozvoljava ili ometa izvršenje postupka prinudne naplate (član 30.). DIO SEDMI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 34. (Obaveze do stupanja na snagu ovog zakona) Porezne obaveze koje su nastale do dana stupanja na snagu ovog zakona izvršit će se prema propisima koji su važili u momentu nastanka porezne obaveze. Član 35. (Rok za donošenje pravilnika) Načelnik općine će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik o načinu rada Komisije i kriterijima na osnovu kojih se vrši utvrđivanje tržišne vrijednosti naslijeđene ili na poklon primljene imovine iz člana 16. stav (5) ovog zakona. Član 36. (Provedbeni propisi) Ministar finansija donijet će pravilnik iz člana 23. stav (5) ovog zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu istog. Član 37. (Primjena podzakonskih propisa koji su u primjeni) Podzakonski propisi doneseni na osnovu propisa koji su u primjeni do dana stupanja na snagu ovog zakona, primjenjivat će se do donošenja novih u skladu sa ovim zakonom ukoliko nisu u suprotnosti sa istim. Član 38. (Rok za podnošenje porezne prijave za imovinu koja se oporezuje po ovom zakonu) Porezni obveznici koji na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju imovinu koja se oporezuje po ovom zakonu, a za istu nisu podnijeli poreznu prijavu, dužni su istu podnijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 39. (Primjena federalnih propisa) Ako ovim zakonom pojedina pitanja iz oblasti poreza Broj 9 - Strana 654 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA petak, 22.05.2009. nisu regulisana shodno se primjenjuju federalni propisi iz ove oblasti. Član 40. (Prestanak važenja propisa) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o porezima Zeničko-dobojskog kantona-Prečišćeni tekst („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj 13/08). Član 41. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-12601/09 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 13.05.2009. godine Zenica Sejad Zaimović, s.r. 152. Na osnovu člana 37. stav 1. tačka f) Ustava Zeničko-dobojskog kantona, Skupština Zeničko-dobojskog kantona na 30. sjednici održanoj 12.05.2009. godine, donosi Z A K O N o izmjeni i dopuni Zakona o policijskim službenicima Zeničko-dobojskog kantona Član 1. U Zakonu o policijskim službenicima Zeničko-dobojskog kantona („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“ broj: 8/06 i 20/07) u članu 130. u stavu (1) riječi „31. jula 2007.“ zamjenjuju se riječima „31. decembra 2010.“ Član 2. Nakon člana 130. dodaje se novi član 130a. koji glasi: „Član 130a. (Prelazna odredba o izuzimanju od osnovne obuke) Izuzetno od odredbi Zakona o policijskim službenicima Zeničko-dobojskog kantona, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, policijski organ može izuzeti od primjene članove 55. i 56. Zakona o policijskim službenicima Zeničko-dobojskog kantona, za kandidate za policijske službenike koji zadovoljavaju slijedeće uslove: a) da su uspješno prošli proces odabira u skladu sa odredbama dijela III, poglavlje II, odjeljak C Zakona o policijskim službenicima Zeničko-dobojskog kantona i b) da su završili osnovnu policijsku obuku, na koju su upućeni od strane Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, nakon stupanja na snagu Zakona o policijskim službenicima Zeničko-dobojskog kantona.” Član 3. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-12604/09 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 13.05.2009. godine Zenica Sejad Zaimović, s.r. 153. Na osnovu člana 37. stav 1. tačka f) Ustava Zeničko-dobojskog kantona, Skupština Zeničko-dobojskog kantona na 30. sjednici održanoj 12.05.2009. godine, donosi ZAKON o izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona Član 1. U Zakonu o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona – prečišćeni tekst („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 15/04 i 11/05), u članu 28. stav 5. riječ „glavnog“ zamjenjuje se riječju „samostalnog“, a riječ «dvije» zamjenjuje se riječju «tri». Član 2. Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-12602/09 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 13.05.2009. godine Zenica Sejad Zaimović, s.r.
Zakon o porezu na promet nekretnina ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 06/09 27.04.2009 SN ZDK 12/20, SN ZDK 06/18, SN ZDK 05/13 zakon,zdk,promet nekretninama,porez SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO - DOBOJSKOG KANTONA ISSN 1512-7559 Godina XIV - Broj 6 ZENICA, ponedjeljak, 27.04.2009. SKUPŠTINA 77. Na osnovu člana 37. stav 1. tačka g) Ustava Zeničko-dobojskog kantona, Skupština Zeničko-dobojskog kantona, na 28. sjednici, održanoj dana 31.03.2009. godine, donosi ZAKON o porezu na promet nekretnina DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim zakonom se uređuje sistem poreza koji se plaća na promet nekretnina u Zeničko-dobojskom kantonu (u daljem tekstu: Kanton). Član 2. (Definicija poreznog obveznika) Porezni obveznik u smislu ovog Zakona je fizičko i pravno lice. Član 3. (Definicija prometa nekretnina) Pod prometom nekretnina, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se prodaja, zamjena i drugi prenos vlasništva, osim prenosa vlasništva po osnovu naslijeđa i poklona. Član 4. (Definicija nekretnine) (1) Pod nekretninom u smislu ovog zakona smatraju se: a) zemljište i b) nepokretni građevinski objekti - građevina u smislu Zakona o građenju (“Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 1/05 i 2/08). (2) Izuzetno, sa nekretninom se izjednačava privremena građevina (kiosk i sl.). Član 5. (Pripadnost prihoda) Porez na promet nekretnina je prihod budžeta općine na čijem području je ostvaren. Član 6. (Oslobađanje od plaćanja poreza na promet nekretnina) Porez na promet nekretnina ne plaća se: a) na promet nekretnina između Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada, općine i njihovih organa uprave; b) na promet nekretnina u postupku komasacije, arondacije i eksproprijacije i na osnovu ugovora zaključenog umjesto eksproprijacije ili arondacije, te kada se vrši promet nekretnina na osnovu zakona, neovisno od volje poreznog obveznika; c) kada građanin, bivši vlasnik eksproprisane nekretnine, u roku od jedne godine od dana kada je primio naknadu za eksproprisanu nekretninu, kupi drugu nekretninu, i to do iznosa naknade koja odgovara naknadi za eksproprisanu nekretninu; d) kada se vrši prva prodaja još nenastanjene novosagrađene stambene zgrade ili novosagrađenog stana kao posebnog dijela zgrade, ili novosagrađene poslovne zgrade ili novosagrađenog poslovnog prostora kao posebnog dijela zgrade; e) kada se nekretnina prenosi na strano konzularno ili diplomatsko predstavništvo, pod uslovima reciprociteta i na druge međunarodne organizacije za koje je međunarodnim sporazumom dogovoreno porezno oslobađanje; f) kad se stan u državnom vlasništvu prodaje licu koje ima stanarsko pravo na tom stanu, ili članu njegovog porodičnog domaćinstva i licu kojem je dodijeljen stan u skladu sa Zakonom o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 28/05 i 2/08); g) kada se pravo vlasništva na nekretnini prenosi na općinu, Kanton i drugu ustanovu radi ostvarivanja socijalSLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 536 ponedjeljak, 27.04.2009. ne sigurnosti, odnosno doživotnog izdržavanja; h) kada se pravo vlasništva na nekretnini prenosi na vjersku instituciju; i) prilikom prenosa prava vlasništva na nekretnini u skladu sa propisima kojima se uređuje privatizacija državnog vlasništva; j) prilikom zamjene nekretnina, osim za razliku prometne vrijednosti nekretnina koje se zamjenjuju; k) na promet nekretnina u slučajevima kada: 1) dobitnik ratnog priznanja ili odlikovanja, ratni vojni invalid, demobilizirani branilac-učesnik rata i demobilizirani branilac koji je bio pripadnik Oružanih snaga najmanje šest mjeseci ukoliko je u oružane snage stupio kao maloljetno lice, član porodice šehida, poginulog, umrlog i nestalog branioca i umrlog ratnog vojnog invalida i svaki član uže porodice poginulog, umrlog ili nestalog dobitnika ratnog priznanja ili odlikovanja, udovica umrlog demobiliziranog branioca-učesnika rata, udovica umrlog demobiliziranog branioca koji je bio pripadnik Oružanih snaga najmanje šest mjeseci ukoliko je u Oružane snage stupio kao maloljetno lice-kupovinom stana, kuće ili zemljišta za gradnju kuće u površini: do 600 m2 trajno rješava svoje stambeno pitanje po prvi puta ili u postupku stambenog zbrinjavanja usljed 100% ratne štete na ranijem stambenom objektu, 2) pojmovi i definicije utvrđene u alineji 1) ove tačke, status pripadnika boračke populacije i druga pitanja propisani su odredbama Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 33/04, 56/05 i 70/07), Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 70/05 i 61/06), Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 61/06, 27/08 i 32/08) i Zakona o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih porodica („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 6/06 i 9/07); l) na promet zemljišta površine 0,5 ha i veće ako je prostornim, odnosno urbanističkim planom općine taj prostor utvrđen kao poljoprivredno zemljište, kad je kupac zemljišta fizičko ili pravno lice koje je u skladu sa zakonom registrovano za poljoprivrednu djelatnost; m) na prenos vlasništva na nepokretnostima kada se unose prilikom osnivanja društva, kada se ulažu u kapital društva (dokapitalizacija), te kada se vraćaju istom licu koje je izvršilo ulaganje, pod uvjetom da su takve nekretnine unesene u društvo i upisane u kapital društva i da se kao takve drže u kapitalu društva najmanje tri godine od dana upisa takvog ulaganja u sudski registar. DIO DRUGI – ELEMENTI ZA UTVRĐIVANJE POREZA Član 7. (Obveznik poreza) (1) Obveznik poreza na promet nekretnina je prodavalac nekretnine. (2) Pri zamjeni nekretnina porezni obveznik je učesnik u zamjeni koji daje u zamjenu nekretninu veće vrijednosti. (3) Ako se prenosi idealni dio vlasništva na nekretnini, porezni obveznik je svaki suvlasnik posebno. (4) Obveznik poreza na promet nekretnina kod prodaje nekretnine u likvidacionom, stečajnom i izvršnom postupku je kupac nekretnine ili lice kome je nekretnina dosuđena rješenjem suda. (5) Ugovorne strane mogu se drugačije dogovoriti o obvezniku poreza iz stava (1), (2), (3) i (4) ovog člana. Član 8. (Obveznik poreza po osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju) (1) Ako se pravo vlasništva na nekretnini prenosi ugovorom o doživotnom izdržavanju, porezni obveznik je primalac nekretnine, odnosno njegovi nasljednici. (2) Ako je primalac nekretnine iz stava (1) ovog člana u odnosu prema davaocu nekretnine nasljednik prvog nasljednog reda, ne plaća porez na promet nekretnina. Član 9. (Porezna osnovica) (1) Osnovica poreza na promet nekretnine je prometna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obaveze. (2) Prilikom zamjene nekretnina porezna osnovica je razlika prometnih vrijednosti nekretnina koje se zamjenjuju. (3) Ako suvlasnici prenose idealni dio vlasništva na nekretnini, porezna osnovica se utvrđuje posebno za svakog suvlasnika, prema prometnoj vrijednosti njegovog dijela nekretnine. (4) Kod prodaje nekretnine u likvidacionom, stečajnom i izvršnom postupku porezna osnovica je postignuta prodajna cijena. Član 10. (Prometna vrijednost nekretnine) (1) Pod prometnom vrijednošću nekretnine podrazumjeva se cijena nekretnine, koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obaveze. (2) Prometnu vrijednost nekretnine procjenjuje stručna koSLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 537 ponedjeljak, 27.04.2009. misija (u daljem tekstu: Komisija) koju imenuje općinskog vijeće, a koju čine predsjednik i dva člana. (3) U Komisiju mogu biti imenovane osobe koje imaju VII stepen stručne spreme iz oblasti građevinarstva, arhitekture, geodezije, poljoprivrede, prava i ekonomije i najmanje pet godina radnog iskustva u struci i spremi. (4) Komisija se imenuje na period od 2 (dvije) godine. (5) Načelnik općine Pravilnikom propisuje način rada Komisije, odnosno propisuje kriterije na osnovu kojih se vrši utvrđivanje vrijednosti nekretnine – procjena vrijednosti nekretnine. (6) Predsjedniku i članovima Komisije pripada naknada za rad u Komisiji u visini koju utvrđuje općinsko vijeće. (7) Vlasnik, odnosno korisnik nekretnine dužan je Komisiji dopustiti pristup na zemljište i objekte radi procjene prometne vrijednosti nekretnine. Član 11. (Porezna stopa) Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 5%. Član 12. (Nastanak porezne obaveze) (1) Porezna obaveza nastaje u trenutku zaključenja ugovora o prodaji ili zamjeni nekretnine. (2) Ako se prenos prava vlasništva vrši na građevinskim objektima koji su u izgradnji porezna obaveza nastaje u trenutku predaje objekta kupcu. (3) Ako se prenos prava vlasništva na nekretnini obavlja na osnovu odluke organa uprave ili suda, porezna obaveza nastaje u trenutku pravosnažnosti te odluke. Član 13. (Promjena upisa vlasništva) Sudovi i organi uprave dužni su Poreznoj upravi - Kantonalnom uredu - nadležnoj ispostavi dostaviti svoje odluke, na osnovu kojih se vrši promjena upisa vlasništva na nekretninama u zemljišnim knjigama, u roku od 15 dana od dana njihove pravosnažnosti. Član 14. (Nastanak porezne obaveze kod ugovora o doživotnom izdržavanju) (1) Ako se na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju, pravo vlasništva na nekretnini prenosi prije smrti primaoca izdržavanja, porezna obaveza nastaje u trenutku zaključenja ugovora o doživotnom izdržavanju. (2) Ako se, na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju, pravo vlasništva na nekretnini prenosi nakon smrti primaoca izdržavanja, porezna obaveza nastaje u trenutku smrti primaoca izdržavanja. Član 15. (Razrez poreza) (1) Porezna uprava dužna je u roku od 3 (tri) dana od prijema porezne prijave za razrez poreza na promet nekretnina istu dostaviti Komisiji. (2) Komisija je dužna u roku od 8 (osam) dana od dana prijema prijave izvršiti procjenu vrijednosti nekretnine i zapisnik o izvršenoj procjeni dostaviti poreznom obvezniku. (3) Na zapisnik Komisije porezni obveznik ima pravo prigovora u roku od 5 (pet) dana od dana prijema. (4) Po razmotrenom prigovoru Komisija u roku od 3 (tri) dana po isteku roka za podnošenje prigovora dostavlja zapisnik nadležnoj ispostavi porezne uprave, sa stavom o prigovoru. (5) Razrez poreza na promet nekretnina vrši Porezna uprava - Kantonalni ured - nadležna ispostava u općini gdje se nekretnina nalazi. Član 16. (Prijava nastanka obaveze) (1) Porezni obveznik je dužan u roku od 15 dana od dana nastanka porezne obaveze Poreznoj upravi-Kantonalni ured-nadležna ispostava prijaviti nastanak porezne obaveze. (2) Uz prijavu o nastanku porezne obaveze porezni obveznik podnosi ugovor o kupoprodaji ili zamjeni nekretnina, a ako se promet nekretnina vrši drugim pravnim poslom, odlukom organa uprave ili suda, porezni obveznik podnosi ispravu o tom pravnom poslu, odnosno odluku organa uprave ili suda. (3) Oblik i sadržaj porezne prijave iz stava (2) ovog člana propisat će ministar Ministarstva finansija Zeničko-dobojskog kantona, Pravilnikom o obliku i sadržaju porezne prijave, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 17. (Rok izvršenja razreza poreza) Nadležna ispostava porezne uprave dužna je u roku od od 30 dana od dana primljene prijave o nastanku porezne obaveze, izvršiti razrez poreza na promet nekretnina i dostaviti rješenje o razrezu poreza poreznom obvezniku i licu koje solidarno jamči za naplatu poreza. Broj 6 - Strana 538 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA ponedjeljak, 27.04.2009. Član 18. (Razrez poreza zbog nepravovremene prijave porezne obaveze) Ako obveznik poreza nastanak porezne obaveze ne prijavi blagovremeno, obavit će se procjena prometne vrijednosti nekretnina i razrez poreza kao da je porezna obaveza nastala na dan prijavljivanja, odnosno otkrivanja porezne obaveze i to prema stanju nekretnine u trenutku nastanka porezne obaveze. Član 19. (Rok plaćanja poreza) Porezni obveznik je dužan u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu poreza na promet nekretnina platiti razrezani iznos poreza. Član 20. (Zatezna kamata) (1) Porezni obveznik koji poreznu obaveze ne plati blagovremeno platit će zateznu kamatu za svaki dan zakašnjenja na osnovicu koju čini utvrđeni dio poreza. (2) Visinu zatezne kamate utvrđuje Vlada Kantona. Član 21. (Mjesto plaćanja poreza) (1) Porez na promet nekretnina plaća se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, na propisani uplatni račun. (2) Bez dokaza o plaćenom porezu na promet nekretnina ne može se izvršiti uknjižba vlasništva na nekretnini. Član 22. (Definicija supsidijarnog dužnika) Supsidijarni dužnik poreza na promet nekretnina je kupac, odnosno strana koja ugovorom nije određena kao obveznik plaćanja poreza na promet nekretnina. Član 23. (Prisilna naplata) Od poreznog obveznika koji dospjeli porez ne plati u propisanom roku, naplata će se izvršiti prisilno prema uslovima propisanim Zakonom o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 33/02 i 28/04, u daljem tekstu: Zakon o poreznoj upravi). Član 24. (Povrat poreza koji porezni obveznik nije dužan platiti) Porezni obveznik koji je platio porez na promet nekretnina, a koji nije bio dužan da ga plati, ima pravo na povrat plaćenog poreza, plaćene kamate i troškova prisilne naplate prema uslovima propisanim Zakonom o Poreznoj upravi. Član 25. (Povrat poreza usljed raskidanja ugovora voljom stranaka prije prenosa vlasništva) Ako ugovor o prijenosu vlasništva na nekretnini bude raskinut voljom stranaka prije prijenosa vlasništva u zemljišnim knjigama na novog vlasnika ili ako ugovor bude raskinut ili poništen odlukom suda, porezni obveznik ima pravo na povrat plaćenog poreza. Član 26. (Povrat poreza usljed neispunjenja ugovora zbog smetnje ili djelimičnog izvršenja) Ako se ugovor o prijenosu vlasništva na nekretnini zbog neke smetnje ne može izvršiti ili se izvrši samo djelimično porezni obveznik ima pravo na povrat odgovarajućeg dijela plaćenog poreza, ako kupac nije u posjedu nekretnine. Član 27. (Organi nadležni za prijem zahtjeva i povrat poreza) (1) Porezni obveznik zahtjev za povrat plaćenog poreza na promet nekretnina podnosi nadležnoj ispostavi porezne uprave, uz koji prilaže i dokaz o plaćenom porezu. (2) Pravo na povrat poreza, plaćene kamate i troškove prinudne naplate utvrđuje Ministarstvo finansija rješenjem, a na osnovu rješenja nadležnih ispostava Porezne uprave-Kantonalnog ureda. (3) Povrat poreza vrši se u skladu sa Pravilnikom o procedurama za povrat više ili pogrešno uplaćenih javnih prihoda sa Jedinstvenog računa trezora Zeničko-dobojskog kantona („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 6/05) u roku od 20 radnih dana nakon prijema zahtjeva. Član 28. (Pravo na kamatu usljed neblagovremenog povrata poreza) Ukoliko poreznom obvezniku nije vraćen porez za koji je ostvario pravo na povrat u roku iz člana 27. ovog zakona, na iznos poreza koji nije bio dužan platiti, a koji nije vraćen ponedjeljak, 27.04.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 539 u propisanom roku porezni obveznik ima pravo na zateznu kamatu iz člana 20. ovog zakona. DIO TREĆI - ŽALBENI POSTUPAK I ZASTARA Član 29. (Žalbeni postupak) (1) Protiv rješenja porezne uprave o razrezu poreza može se izjaviti žalba u roku od 8 radnih dana od dana prijema rješenja. (2) Žalba se podnosi Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine – Kantonalnom poreznom uredu Zenica putem porezne ispostave koja je donijela rješenje o razrezu poreza na promet nekretnina. (3) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja o razrezu poreza. Član 30. (Rokovi zastare) (1) Na pitanja vezana za zastarjelost razreza, prinudne naplate poreza i kamata, povrata pogrešno ili više plaćenog poreza, plaćene kamate, troškova prinudne naplate, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o Poreznoj upravi. (2) Prekršajni postupak ne može se pokrenuti niti voditi kada prođu tri godine od dana kada je prekršaj izvršen. (3) Bez obzira na prekid zastarjelosti prekršajni postupak se ne može pokrenuti niti voditi kada protekne dva puta onoliko vremena koliko je predviđeno u stavu (2) ovog člana. Član 31. (Prekid zastare) (1) Rok zastare prava na razrez poreza na promet nekretnina, prava na naplatu kamate i troškova prisilne naplate prekida se svakom službenom radnjom nadležnog organa za ubiranje poreza, a koju je preduzelo u cilju razreza i naplate poreza. (2) Rok zastare prava na povrat nepravilno ili više plaćenog poreza, kamate i troškova prisilne naplate prekida se svakom radnjom poreznog obveznika koju je preduzeo kod nadležnog organa za ubiranje poreza. (3) Poslije svakog prekida zastare počinje teći novi rok zastare. (4) Zastara u svakom slučaju nastupa nakon isteka pet godina od dana kada je prvi put počela teći. DIO ČETVRTI - KAZNENE ODREDBE Član 32. (Kaznene odredbe za fizičko lice) Novčanom kaznom od 20,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj porezni obveznik fizičko lice ako: a) ovlaštenom licu ne dozvoli pristup na zemljište ili objekte radi procjene prometne vrijednosti nekretnine (član 10.), b) u propisanom roku ne prijavi nastanak porezne obaveze (član 16.), c) razrezani porez ne plati u propisanom roku (član 19.). Član 33. (Kaznene odredbe za pravno lice) (1) Novčanom kaznom u visini od 500,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj porezni obveznik pravno lice ako: a) ne dozvoli pristup ovlaštenom licu na zemljište i objekte radi utvrđivanja prometne vrijednosti nekretnine (član 10.), b) u propisanom roku ne prijavi nastanak porezne obaveze (član 16.), c) razrezani porez ne plati u propisanom roku (član 19.). (2) Novčanom kaznom za prekršaj propisan u stavu (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu u visini od 50,00 KM do 3.000,00 KM. Član 34. (Organi nadležni za podnošenje prijave za prekršajni postupak) (1) Prekršajni nalog ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka (u daljem tekstu: Zahtjev) zbog povreda odredbi člana 10. stav (7) ovog zakona podnosi Komisija iz člana 10. stav (2) ovog zakona, a za povredu odredbi člana 16. i člana 19. ovog zakona ispostava Porezne uprave nadležna za razrez poreza na promet nekretnina. (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosi se nadležnom Općinskom sudu-Odjeljenju za prekršaje. DIO PETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 35. (Rok za donošenje pravilnika) Načelnik općine će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik o načinu rada Komisije i kriterijima na osnovu kojih se vrši utvrđivanje vrijednosti nekretnine - procjena vrijednosti nekretnine iz člana 10. stav (5) ovog zakona. Član 36. (Primjena Zakona o porezu na promet nekretnina) U postupcima pokrenutim kod nadležnog poreznog orBroj 6 - Strana 540 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA ponedjeljak, 27.04.2009. gana, prije stupanja na snagu ovog zakona, primjenjivat će se odredbe Zakona o porezu na promet nekretnina - Prečišćeni tekst („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 13/08). Član 37. (Prestanak važenja Zakona) Danom početka primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o porezu na promet nekretnina - Prečišćeni tekst („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj:13/08). Član 38. (Stupanje na snagu Zakona) Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-8661/09 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 01.04.2009. godine Zenica Sejad Zaimović, s.r. 78. Na osnovu člana 37. stav 1. tačka f. Ustava Zeničko-dobojskog kantona, člana 1. stav 2. i članova 196. i 219. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 44/98 i 42/99) i člana 44. stav 7. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 36/03, 37/03, 21/04, 69/04 i 18/05), Skupština Zeničko-dobojskog kantona, na 28. sjednici održanoj 31.03.2009. godine, donosi: ZAKON O IZVRŠENJU SANKCIJA U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Sadržaj) Ovim Zakonom uređuje se izvršenje novčane kazne, mjera sigurnosti i odgojnih mjera izrečenih učiniocu krivičnog djela, odgoda i prekid izvršenja odgojnih mjera, izvršenje prekršajnih sankcija, kao i druga pitanja od značaja za izvršenje sankcija u Zeničko-dobojskom kantonu (u daljnjem tekstu: Kanton). Član 2. (Način izvršenja sankcija i mjera) Sankcije i mjere iz člana 1. ovog Zakona, izrečene učiniocu krivičnog djela (u daljnjem tekstu: osuđeno lice) i prekršaja (u daljnjem tekstu: kažnjeno lice) izvršavaju se na način uređen Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine i ovim zakonom ako posebnim zakonom nije drugačije propisano. Član 3. (Organi izvršenja sankcija i mjera) (1) Na teritoriji Kantona, sankcije i mjere iz člana 1. ovog Zakona, za osuđena lica i kažnjena lica, koja imaju prebivalište, boravište, odnosno sjedište na teritoriji Kantona (u daljnjem tekstu: prebivalište), izvršavaju slijedeći organi: a) sud koji je donio prvostepenu odluku kojom je sankcija izrečena (u daljnjem tekstu: prvostepeni sud), b) centar za socijalni rad -služba socijalne zaštite općine u kojoj osuđeno maloljetno lice ima prebivalište (u daljnjem tekstu: centar za socijalni rad), c) Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona - policijska uprava općine na teritoriji Kantona u kojoj osuđeno, odnosno kažnjeno lice ima prebivalište (u daljnjem tekstu: policijska uprava), d) nadležni inspekcijski organ čije je sjedište na teritoriji Kantona (u daljnjem tekstu: inspekcijski organ). (2) Organi iz stava (1) ovog člana izvršavaju i sankcije i mjere koje su osuđenim, odnosno kažnjenim licima, koja imaju prebivalište na teritoriji Kantona, izrekli sudovi i drugi ovlašteni organi čije sjedište nije na teritoriji Kantona. (3) Sankcije i mjere koje su osuđenim, odnosno kažnjenim licima, koja nemaju prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji Kantona, izrekli sudovi ili drugi organi čije je sjedište na teritoriji Kantona, izvršavaju ovlašteni organi određeni zakonom kantona u kojem osuđeno, odnosno kažnjeno lice ima prebivalište. Član 4. (Lišavanje ili ograničavanje prava) Lica prema kojima se izvršavaju sankcije i mjere lišavaju se prava ili se ograničavaju u pravima samo u granicama nužnim za ostvarivanje svrhe pojedinih sankcija i mjera, u skladu sa zakonom. Član 5. (Odluka koja se izvršava) (1) Izvršenju sankcije i mjere pristupa se kad odluka kojom je izrečena sankcija, odnosno mjera postala pravosnaž
Zakon o visokom obrazovanju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 06/09 27.04.2009 SN ZDK 15/21, SN ZDK 19/20, SN ZDK 04/19, SN ZDK 05/18, SN ZDK 04/15, SN ZDK 13/13, SN ZDK 09/13 visoko obrazovanje ponedjeljak, 27.04.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 549 Član 68. (Prestanak važenja Zakona) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o izvršenju sankcija u Zeničko-dobojskom kantonu („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj:16/00, 6/01 i 15/03). Član 69. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-8662/09 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 01.04.2009. godine Zenica Sejad Zaimović, s.r. 79. Na osnovu člana 37. stav 1. tačka f. Ustava Zeničko-dobojskog kantona, Skupština Zeničko- dobojskog kantona, na 28. sjednici, održanoj 31.03.2009. godine, donosi: ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU DIO PRVI - UVODNE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuju se sistem, uvjeti i način obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, finansiranje, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje ove djelatnosti na području Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). Član 2. (Djelatnost visokog obrazovanja) Djelatnost visokog obrazovanja je od posebnog društvenog interesa za Kanton i dio je međunarodnog, a posebno evropskog obrazovnog, naučnog, odnosno umjetničkog prostora. POGLAVLJE I. CILJEVI I PRINCIPI VISOKOG OBRAZOVANJA Odjeljak A. Osnovni ciljevi i principi Član 3. (Osnovni ciljevi visokog obrazovanja) Osnovni ciljevi visokog obrazovanja su: a) ustanovljavati, razvijati, štititi i prenositi znanje i sposobnosti putem nastave i naučnoistraživačkog rada, i time doprinositi razvoju sposobnosti pojedinca i društva; b) pružiti mogućnost građanima da, u skladu s propisima, pod jednakim uvjetima uživaju korist visokog obrazovanja cijeli život; c) razvoj nauke i unapređivanje umjetničkog stvaralaštva. Član 4. (Strategija programa razvoja) (1) Razvoj djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona utvrđuje se Strategijom razvoja visokog obrazovanja, koju donosi Skupština Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Skupština Kantona), na prijedlog Vlade Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona). (2) Strategijom razvoja visokog obrazovanja utvrđuju se strateški interesi i potrebe Kantona u oblasti visokog obrazovanja, mjere za obezbjeđenje razvoja i unapređenja kvaliteta visokog obrazovanja, finansiranje, kao i druga pitanja od značaja za razvoj visokoškolske djelatnosti na području Kantona. Član 5. (Principi visokog obrazovanja) Djelatnost visokog obrazovanja se temelji na sljedećim principima: a) akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji visokoškolske ustanove; b) jedinstvu nastave i naučnoistraživačkog, odnosno umjetničkog rada; c) otvorenosti visokoškolske ustanove prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici; d) uvažavanju evropskih humanističkih i demokratskih vrijednosti, te usklađivanju s evropskim sistemom visokog obrazovanja; e) poštivanju ljudskih prava i građanskih sloboda, uključujući zabranu svih oblika diskriminacije; f) interakciji sa društvenom zajednicom i obavezi visokoškolske ustanove da razvija društvenu odgovornost studenata i drugih članova akademske zajednice; g) učešću studenata u upravljanju i odlučivanju, posebno u vezi sa pitanjima koja su od značaja za kvalitet nastave; h) ravnopravnosti visokoškolskih ustanova bez obzira na oblik vlasništva, odnosno na to ko je osnivač; i) afirmaciji konkurencije obrazovnih i istraživačkih usluga radi povećanja kvaliteta i efikasnosti visokoškolskog sistema; Broj 6 - Strana 550 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA ponedjeljak, 27.04.2009. j) obezbjeđivanju kvaliteta i efikasnosti studiranja; k) konceptu cjeloživotnog obrazovanja. Odjeljak B. Akademske slobode Član 6. (Akademske slobode) (1) Akademske slobode su: a) sloboda visokoškolskih ustanova u nastavnom i naučnoistraživačkom radu i umjetničkom stvaralaštvu u okviru svojih licenci, bez miješanja organa javne vlasti, uključujući slobodu objavljivanja i javnog predstavljanja naučnih rezultata i umjetničkih dostignuća; b) sloboda međusobne saradnje i udruživanja, u skladu sa važećim propisima. (2) Akademska sloboda na visokoškolskoj ustanovi je sloboda svakog nastavnika, saradnika i studenta da obavlja svoju akademsku aktivnost u skladu sa ustavom i zakonom. Član 7. (Autonomija) Visokoškolske ustanove imaju pravo: a) izabrati svoje upravne i rukovodne organe i odrediti im mandat; b) urediti svoje strukture i aktivnosti vlastitim pravilima u skladu sa zakonom i statutom; c) izabrati nastavno, saradničko i drugo osoblje čiji je angažman povezan sa djelatnošću visokog obrazovanja; d) odlučiti o kriterijima za upis i prijem studenata, kao i odrediti nastavne metode i provjere znanja studenata; e) samostalno razvijati i primjenjivati nastavne planove i programe, te istraživačke projekte; f) u skladu sa nastavnim programom i standardima izabrati predmete koji će se predavati; g) na univerzitetima dodjeljivati naučno-nastavna i saradnička zvanja; h) samostalno urediti rad visokoškolske ustanove u okviru postojeće unutrašnje organizacije, u skladu sa zakonom; i) zapošljavati osoblje u skladu sa zakonom. Član 8. (Nepovredivost akademskog prostora) (1) Prostor visokoškolske ustanove je nepovrediv i u njega ne mogu ulaziti pripadnici policije i drugih organa za gonjenje i sprječavanje krivičnih djela bez dozvole rektora, direktora visoke škole ili lica koja su oni ovlastili. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, s ciljem sprječavanja krivičnog djela ili zaustavljanja izvršenja krivičnog djela, mogu se preduzimati neophodne mjere, s tim da se o preduzetim radnjama odmah obavijesti uprava visokoškolske ustanove. Član 9. (Jezik studija) Visokoškolska ustanova organizira i izvodi studije na službenim jezicima konstitutivnih naroda u BiH, a pojedine dijelove studija, kao i izradu i odbranu diplomskog i magistarskog rada i doktorske disertacije, može organizirati i izvoditi na stranom jeziku, u skladu sa statutom. Odjeljak C. Pravo na visoko obrazovanje Član 10. (Pravo na visoko obrazovanje) (1) Pravo na visoko obrazovanje imaju sva lica koja ispunjavaju uvjete stručne spreme propisane Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj: 59/07), (u daljem tekstu: Okvirni zakon), bez obzira na rasu, boju kože, spol, seksualnu orijentaciju, etničko, nacionalno ili socijalno porijeklo, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, vezu s nekom nacionalnom zajednicom, status stečen rođenjem, fizički ili drugi nedostatak, imovinsko stanje, rođenje, starosnu dob ili neki drugi status. (2) Ustanova će osigurati pristup studiju stranim državljanima i licima bez državljanstva u skladu sa utvrđenim načelima u Evropskom području visokog obrazovanja, osiguravajući studij pod istim uvjetima kao i državljanima Bosne i Hercegovine, afirmirajući mobilnost studenata i nastavnika. POGLAVLJE II. VISOKOŠKOLSKE USTANOVE Član 11. (Univerzitet i visoka škola) (1) Djelatnost visokog obrazovanja obavljaju univerziteti i visoke škole. (2) Univerzitet je visokoškolska ustanova koja se bavi nastavnim, naučnim i istraživačkim radom, koja nudi akademske stepene sva tri ciklusa, sa ciljevima koji uključuju unapređenje znanja, misli i školstva u Bosni i Hercegovini i Kantonu; obrazovni, kulturni, društveni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine; promociju demokratskog građanskog društva i postizanje najviših standarda nastave i istraživačkog rada i koja realizira najmanje pet različitih studijskih programa iz najmanje tri naučne oblasti – prirodne nauke, tehničke nauke, ponedjeljak, 27.04.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 551 društvene nauke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke i humanističke nauke. (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana univerzitet u polju umjetnosti može se osnovati ako ima sva tri nivoa studija iz najmanje tri oblasti umjetnosti. (4) Visoka škola je visokoškolska ustanova koja je akreditirana za davanje diploma i stepena prvog ciklusa, sa ciljevima koji uključuju pripremu i obuku pojedinaca za stručni, ekonomski i kulturni razvoj Bosne i Hercegovine i Kantona, kao i promociju demokratskog građanskog društva, te postizanje visokih standarda nastave i učenja i, koja realizira najmanje jedan studijski program iz jedne naučne oblasti i ispunjava druge uvjete u skladu sa zakonom. (5) Visokoškolska ustanova može organizirati smještaj i ishranu studenata u skladu sa zakonom i osnivačkim aktom. Član 12. (Javnost rada) (1) Rad visokoškolske ustanove je javan. (2) Na visokoškolskoj ustanovi nije dozvoljeno političko ili stranačko organiziranje niti djelovanje. Član 13. (Imovina visokoškolske ustanove) (1) Visokoškolska ustanova stiče imovinu, upravlja njome i koristi je u skladu sa zakonom. (2) Imovina visokoškolske ustanove obezbijeđena od osnivača za osnivanje i rad visokoškolske ustanove imovina je osnivača, ako aktom o osnivanju ustanove nije drugačije određeno. (3) Visokoškolska ustanova ne može raspolagati nepokretnostima u državnoj svojini bez prethodno pribavljene saglasnosti Skupštine Kantona. (4) Sredstva za rad visokoškolske ustanove mogu se koristiti samo za obavljanje djelatnosti visokoškolske ustanove. (5) Imovina visokoškolske ustanove stečena poklonom i zavještanjem je vlasništvo visokoškolske ustanove koja je tu imovinu stekla. (6) Visokoškolska ustanova samostalno upravlja fondacijama, odnosno fondovima i zadužbinama koji su joj povjereni, u skladu sa zakonom. (7) Imovina visokoškolske ustanove ne može biti iskorištena u cilju promjene statusa visokoškolske ustanove ili uzurpacije prava osnivača od strane drugih subjekata ili same visokoškolske ustanove. (8) Imovinske interese javne visokoškolske ustanove u postupcima pred sudom ili drugim nadležnim organom zastupa Kantonalno pravobranilaštvo. Član 14. (Primjena drugih zakona) Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuje se Okvirni zakon, Zakon o ustanovama („Službeni list RBiH“, broj: 6/92, 8/93 i 13/94), kao i drugi propisi koji uređuju ovu oblast. DIO DRUGI - OSNIVANJE I PRESTANAK RADA VISOKOŠKOLSKE USTANOVE POGLAVLJE I. OSNIVANJE Odjeljak A. Osnivanje visokoškolske ustanove Član 15. (Status visokoškolske ustanove) (1) Univerzitet i visoka škola osnivaju se kao ustanove. (2) Javne visokoškolske ustanove obavljaju svoju djelatnost kao javnu službu. (3) Visokoškolska ustanova ima status pravnog lica. Član 16. (Osnivači visokoškolske ustanove) (1) Visokoškolsku ustanovu može osnovati domaće ili strano pravno ili fizičko lice. (2) Visokoškolsku ustanovu mogu osnovati dva ili više osnivača, u kom slučaju se njihova međusobna prava, obaveze i odgovornosti utvrđuju ugovorom. (3) Visokoškolske ustanove mogu biti javne i privatne. (4) Visokoškolsku ustanovu kao javnu ustanovu može osnovati Skupština Kantona, samostalno ili zajedno sa drugim fizičkim ili pravnim licima, na prijedlog Vlade Kantona. Odjeljak B. Elaborat o osnivanju Član 17. (Elaborat o osnivanju visokoškolske ustanove) (1) Osnivač visokoškolske ustanove, odnosno Vlada Kantona za javnu ustanovu, formira ekspertsku komisiju koja će pripremiti elaborat o opravdanosti osnivanja visokoškolske ustanove. (2) Članovi ekspertske komisije su univerzitetski nastavnici iz naučne i stručne oblasti za koju se osniva visokoškolska ustanova. (3) Elaborat iz stava (1) ovog člana sadrži dokaze o opravdanosti osnivanja visokoškolske ustanove, kao i dokaze Broj 6 - Strana 552 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA ponedjeljak, 27.04.2009. da su ispunjeni propisani uvjeti za osnivanje i rad visokoškolske ustanove. (4) Elaborat se podnosi Ministarstvu za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo), sa zahtjevom za donošenje rješenja o ispunjenosti uvjeta za početak rada i obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja. (5) Zahtjev za donošenje rješenja iz stava (4) ovog člana podnosi se najkasnije šest mjeseci prije početka akademske godine. Član 18. (Komisija matičara) (1) Osnivač visokoškolske ustanove, odnosno Vlada Kantona za javnu ustanovu, prije donošenja akta o osnivanju usvaja elaborat. (2) Osnivač visokoškolske ustanove, odnosno Vlada Kantona nakon usvajanja elaborata, imenuje komisiju matičara i utvrđuje rok za podnošenje izvještaja. (3) Komisija matičara: a) donosi nastavne planove i nastavne programe; b) donosi opći akt o pravilima studija; c) objavljuje konkurs i vrši izbor nastavnika i saradnika za uže naučne, odnosno umjetničke oblasti ili za nastavne predmete prve i druge godine studija, od kojih najmanje jednu polovinu u radnom odnosu sa punim radnim vremenom, u skladu sa odredbama ovog zakona; d) predlaže broj studenata za upis u prvu godinu studija. (4) Bliži propis o sastavu i radu komisije matičara donosi ministar Ministarstva (u daljem tekstu: ministar). Član 19. (Akt o osnivanju visokoškolske ustanove) (1) Kada osnivač pozitivno ocijeni izvještaj komisije matičara donosi akt o osnivanju visokoškolske ustanove. (2) Aktom o osnivanju visokoškolske ustanove utvrđuje se: a) naziv osnivača; b) naziv i sjedište visokoškolske ustanove; c) djelatnost visokoškolske ustanove; d) iznos i sredstva za osnivanje i početak rada i način njihovog obezbjeđivanja; e) izvori i način obezbjeđivanja sredstava za rad visokoškolske ustanove; f) međusobna prava i obaveze između osnivača i visokoškolske ustanove; g) način raspolaganja viškom prihoda nad rashodima i način na koji se pokriva višak rashoda nad prihodima; h) prava, obaveze i odgovornost visokoškolske ustanove u pravnom prometu; i) lice koje će do imenovanja organa rukovođenja predstavljati i zastupati visokoškolsku ustanovu i njegova ovlaštenja i odgovornosti; j) rok za donošenje statuta visokoškolske ustanove, imenovanje organa upravljanja i rukovođenja visokoškolske ustanove; k) druga pitanja od značaja za rad visokoškolske ustanove. Član 20. (Rješenje o ispunjavanju uvjeta za osnivanje i početak rada) (1) Ministarstvo formira komisiju koja ispituje uvjete za početak rada i obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja. (2) Komisija broji pet članova i čine je univerzitetski nastavnici i najmanje jedan predstavnik osnivača. (3) Na osnovu pozitivne ocjene komisije, Ministarstvo donosi rješenje o ispunjavanju uvjeta za osnivanje i početak rada i obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja. (4) Rješenje iz stava (3) ovog člana je upravni akt protiv koga nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Odjeljak C. Standardi i kriteriji Član 21. (Standardi i kriteriji) (1) Visokoškolska ustanova može početi sa radom i obavljanjem djelatnosti ako ispunjava kriterije i standarde za osnivanje visokoškolske ustanove, te za prestrukturiranje studijskih programa, koje donosi Ministarstvo, u skladu sa zakonom. (2) Visokoškolska ustanova ispunjava kadrovske uvjete ako ima u radnom odnosu najmanje jednu polovinu od ukupnog broja nastavnika potrebnih za izvođenje nastave na obaveznim nastavnim predmetima za sve cikluse koje organizira utvrđenim nastavnim planom, osim na akademiji umjetnosti. (3) Izuzetno, za studij medicinske grupe nauka, broj angažiranih zaposlenika iz zdravstvene institucije u nastavnom procesu u visokoškolskoj ustanovi ulazi u broj nastavnika iz stava (2), a što se regulira posebnim ugovorom između visokoškolske ustanove i zdravstvene institucije. Član 22. (Dozvola za rad) (1) Nakon donošenja rješenja o ispunjavanju uvjeta za osnivanje i početak rada, obavljanje djelatnosti visokog ponedjeljak, 27.04.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 553 obrazovanja, kao i akta o osnivanju, na zahtjev visokoškolske ustanove, Ministarstvo izdaje dozvolu za rad-licencu. (2) Visokoškolska ustanova se smatra osnovanom upisom u sudski registar, čime stiče status pravnog lica. Član 23. (Visokoškolska ustanova sa sjedištem izvan Kantona) (1) Visokoškolska ustanova sa sjedištem izvan Kantona ili u drugoj državi može organizirati studij na području Kantona, uz prethodnu saglasnost osnivača. (2) Na osnovu saglasnosti iz prethodnog stava Ministarstvo utvrđuje da li su ispunjeni uvjeti iz člana 21. ovog zakona. Član 24. (Periodično utvrđivanje uvjeta za rad) (1) Ministarstvo najmanje jedanput u pet godina utvrđuje da li visokoškolska ustanova ispunjava uvjete propisane ovim zakonom. (2) Ako Ministarstvo utvrdi da visokoškolska ustanova, odnosno, studijski odsjek visokoškolske ustanove ne ispunjava uvjete, utvrdit će rok za otklanjanje nedostataka koji ne može biti manji od jedne godine. (3) U roku iz stava (2) ovog člana ne može se vršiti upis studenata u prvu godinu studija u visokoškolskoj ustanovi, odnosno organizacionoj jedinici koja ne ispunjava uvjete iz ovog zakona. (4) Ukoliko se u određenom roku nedostaci ne otklone, visokoškolskoj ustanovi ili njenom organizacionom dijelu koji ne ispunjavaju uvjete iz ovog zakona, Ministarstvo će zabraniti obavljanje djelatnosti i o tome obavijestiti osnivača. (5) Pravosnažno rješenje o trajnoj zabrani rada Ministarstvo dostavlja osnivaču, nadležnom registarskom sudu i Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (u daljem tekstu: Agencija), radi brisanja visokoškolske ustanove iz registra. POGLAVLJE II. STATUSNE PROMJENE I PRESTANAK RADA Član 25. (Statusne promjene) (1) Visokoškolska ustanova može, u skladu sa zakonom, proširiti, odnosno promijeniti djelatnost, naziv i sjedište, kao i vršiti statusne promjene: spajanje, pripajanje, podjelu i izdvajanje. (2) Prije donošenja odluke o statusnoj promjeni osnivač usvaja elaborat o opravdanosti statusne promjene. (3) Elaborat sadrži: opravdanost potrebe za statusnom promjenom, dužinu trajanja studija, okvirni nastavni plan i nastavni program, stručni naziv koji se stiče po završetku studija, ispunjavanje općih i posebnih uvjeta po standardima visokog obrazovanja i normativima, sredstva potrebna za ispunjavanje tih uvjeta i način njihovog osiguravanja. (4) Prijedlog elaborata osnivaču podnosi visokoškolska ustanova. Član 26. (Prestanak rada visokoškolske ustanove) (1) Visokoškolska ustanova prestaje sa radom: a) ako više ne postoji potreba za obavljanje djelatnosti visokoškolske ustanove; b) ako prestanu da postoje uvjeti za obavljanje djelatnosti visokoškolske ustanove; c) ako je visokoškolskoj ustanovi izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti, zbog toga što ne ispunjava uvjete u skladu sa zakonom, a u roku određenom u izrečenoj mjeri nije ispunila te uvjete; d) ako se pravosnažnom odlukom suda utvrdi ništavnost upisa u sudski registar; e) ako je u nemogućnosti da ispunjava zakonom propisane obaveze, a aktom o osnivanju nije utvrđena odgovornost osnivača za te obaveze; f) ako se pripoji drugoj visokoškolskoj ustanovi, spoji sa drugom visokoškolskom ustanovom ili podijeli na dvije ili više visokoškolskih ustanova; g) ako se organizira u privredno društvo; h) u drugim slučajevima određenim zakonom ili aktom o osnivanju. (2) Akt o prestanku rada visokoškolske ustanove donosi osnivač. (3) Aktom o prestanku rada visokoškolske ustanove utvrđuje se način zaštite prava korisnika usluga i druga pitanja od značaja za prestanak rada visokoškolske ustanove, u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove. (4) U slučaju prestanka rada javne visokoškolske ustanove osnivač je dužan zatečenim studentima omogućiti završetak započetih studija. (5) Prije donošenja akta o prestanku rada javne visokoškolske ustanove iz razloga utvrđenih u alineji a), b) i e) Vlada Kantona formira ekspertsku komisiju sa zadatkom da pripremi elaborat o opravdanosti prestanka rada javne visokoškolske ustanove. Član 27. (Obaveze nakon prestanka rada visokoškolske ustanove) Odgovornost osnivača je da u slučaju prestanka rada visokoškolske ustanove osigura trajno čuvanje javnih ispraBroj 6 - Strana 554 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA ponedjeljak, 27.04.2009. va, arhiva i druge dokumentacije u skladu sa zakonom. DIO TREĆI - LICENCA I AKREDITACIJA POGLAVLJE I. KRITERIJI ZA LICENCIRANJE Član 28. (Kriteriji za licenciranje) Visokoškolska ustanova može početi da radi i obavlja svoju djelatnost nakon dobijanja licence. Član 29. (Licenca) (1) Licenca je dozvola za rad koju izdaje Ministarstvo i kojom se visokoškolskoj ustanovi dozvoljava pružanje usluga visokog obrazovanja. (2) Licencom se utvrđuje vrsta ustanove, akreditirani studijski programi, kao i stepeni i diplome koje se mogu dodjeljivati. (3) Kriterije iz stava (1) ovog člana donosi Ministarstvo na osnovu preporuke Agencije. Član 30. (Akreditacija) (1) Akreditacija je postupak provjere organizacije rada, raspoloživih prostornih, materijalno-tehničkih i kadrovskih resursa, kvaliteta obrazovnog procesa, studijskih programa kojima raspolaže, odnosno koje pruža i dodjeljuje visokoškolska ustanova, a što ima za rezultat izdavanje rješenja o akreditaciji visokoškolske ustanove od strane Ministarstva. (2) U postupku akreditacije doktorskog studijskog programa utvrđuje se da li su ispunjeni uvjeti za obavljanje naučnoistraživačkog, odnosno umjetničkog rada, u skladu sa zakonom. POGLAVLJE II. POSTUPAK IZDAVANJA AKREDITACIJE Član 31. (Postupak izdavanja akreditacije) (1) Zahtjev za akreditaciju visokoškolska ustanova, odnosno osnivač podnosi Ministarstvu najmanje godinu dana prije datuma za koji se traži akreditacija. (2) U postupku akreditacije Ministarstvo može: a) izdati uvjerenje o akreditaciji visokoškolske ustanove, odnosno studijskog programa; b) utvrditi nedostatke u pogledu ispunjavanja uvjeta, kvaliteta rada visokoškolske ustanove, odnosno studijskog programa i odrediti rok za otklanjanje navedenih nedostataka, s tim što po isteku roka odlučuje o zahtjevu; c) donijeti rješenje kojim se zahtjev odbija. (3) Akreditacija po zahtjevu iz stava (1) ovog člana izdaje se najduže na četiri godine, nakon čega se mora provesti ponovna akreditacija. (4) Ponovni zahtjev za akreditaciju može se podnijeti po isteku roka od godinu dana od donošenja rješenja kojim se zahtjev za akreditaciju odbija. Član 32. (Ovlaštenje akreditirane visokoškolske ustanove) (1) Akreditirana i licencirana visokoškolska ustanova je jedina ovlaštena dodjeljivati akademske titule i zvanja i izdavati diplome navedene u rješenju o akreditaciji. (2) Neće se priznati akademske titule, stručna i naučna zvanja i diplome koje su izdale visokoškolske ustanove bez akreditacije i licence. Član 33. (Oduzimanje licence) (1) Ako se na temelju inspekcijskog nadzora utvrdi da je visokoškolska ustanova prestala ispunjavati uvjete iz licence i akreditacije, a uočeni propusti se ne mogu otkloniti bez ozbiljnih posljedica na kvalitet studija, Ministarstvo će na osnovu mišljenja i preporuka Agencije, rješenjem oduzeti licencu. (2) Ako se uočeni nedostaci mogu otkloniti Ministarstvo će ostaviti rok, ne duži od šest mjeseci, u kojem visokoškolska ustanova mora otkloniti uočene nedostatke. POGLAVLJE III. SAMOVREDNOVANJE I OSIGURANJE KVALITETA Član 34. (Samovrednovanje i osiguranje kvaliteta) (1) Senat visokoškolske ustanove izrađuje i donosi dokument o politici osiguranja kvaliteta i metode samovrednovanja za sva tri studijska ciklusa. (2) Visokoškolske ustanove će razviti vlastite sisteme osiguranja kvaliteta kako bi osigurali kvalitet i realizaciju svoje obrazovne misije. (3) Visokoškolska ustanova sprovodi kontinuirano, po pravilu na kraju akademske godine, a najviše u intervalima od tri akademske godine, postupak samovrednovanja i ocjene kvaliteta svojih studijskih programa, nastave i uvjeta rada. (4) Postupak iz stava (3) ovog člana visokoškolska ustanova, odnosno njene organizacione jedinice sprovode u ponedjeljak, 27.04.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 555 skladu sa statutom, odnosno opštim aktom visokoškolske ustanove i metodama samovrednovanja koje utvrđuje senat. (5) Izvještaj o samovrednovanju i ocjeni kvaliteta objavljuje se tako da bude dostupan akademskom osoblju i studentima u toj visokoškolskoj ustanovi. (6) Na zahtjev Ministarstva, odnosno Agencije, visokoškolska ustanova dostavlja informaciju o postupku i rezultatima samovrednovanja i ocjene kvaliteta, kao i druge podatke od značaja za osiguranje kvaliteta. Član 35. (Interne evaluacije) Visokoškolska ustanova izvodi periodične interne evaluacije u skladu sa trajanjem nastavnih ciklusa utvrđenih ovim zakonom i statutom. Član 36. (Uspostavljanje informacionog sistema) Visokoškolska ustanova uspostavlja informacioni sistem kojim će se osigurati realizacija mjera politike osiguranja kvaliteta i stalni pristup informacijama o: a) progresu studenata i uspješnosti; b) uposlenosti diplomiranih studenata; c) zadovoljstvu studenata nastavnim programima; d) efikasnosti nastavnog osoblja; e) strukturi studentske populacije; f) raspoloživim nastavnim resursima i njihovoj cijeni; g) indikatorima performansi ustanove; h) drugim elementima bitnim za osiguranje kvaliteta visokog obrazovanja. Član 37. (Misija visokoškolske ustanove) Visokoškolska ustanova će donijeti, publicirati i kontinuirano ažurirati misiju, odnosno izjavu o misiji, kojom će precizno i sažeto opisati visokoškolsku ustanovu, definirati njen status, identificirati postavljene ciljeve i politike, odrediti način prilagođavanja organizacione strukture ustanove potrebama studenata i društvene zajednice, te dati naznake o načinu realizacije postavljenih ciljeva. DIO ČETVRTI - EVIDENCIJA, JAVNE ISPRAVE, REGISTAR Član 38. (Matične knjige i evidencije) (1) Visokoškolska ustanova vodi matične knjige studenata i lica koja su stekla visoku stručnu spremu, stručni, naučni, odnosno umjetnički stepen magistra i naučni stepen doktora nauka, kao i evidencije o ispitima, o uspjehu studenata na kraju školske godine, o izdatim diplomama i dodacima diplomi kao i druge evidencije utvrđene općim aktima visokoškolske ustanove. (2) Matične knjige i evidencije o izdatim diplomama i dodacima diplomi čuvaju se trajno. (3) Bliži propis o načinu vođenja matičnih knjiga i evidencija o izdatim diplomama i dodacima diplomi donosi ministar. (4) Općim aktima visokoškolske ustanove uredit će se način vođenja druge evidencije. Član 39. (Javne isprave) (1) Na osnovu službene evidencije, visokoškolska ustanova izdaje javne isprave. (2) Javne isprave u smislu stava (1) ovog člana su: diploma o stečenom stepenu stručne spreme i zvanju, dodatak diplomi o stepenu stručne spreme, diploma o stečenom naučnom stepenu magistra i naučnom stepenu doktora nauka, dodatak diplomi o stečenom stepenu magistra i naučnom stepenu doktora nauka, indeks, ispisnica, uvjerenje o diplomiranju, uvjerenje o položenim ispitima, uvjerenje o uspjehu u toku studija i uvjerenje o učešću u pojedinim oblicima stručnog usavršavanja i permanentnog obrazovanja i druge isprave u skladu sa zakonom. (3) Bliži propis o sadržaju javnih isprava, osim diplome i dodatka diplomi, donosi ministar. Član 40. (Izdavanje javne isprave) (1) Kada se nastava ostvaruje na stranom jeziku, javne isprave se izdaju na obrascu koji je štampan dvojezično, s tim da student može zahtijevati izdavanje javne isprave odvojeno. (2) Na zahtjev studenta visokoškolska ustanova izdaje javnu ispravu o savladanom dijelu studijskog programa, koja sadrži podatke o nivou, prirodi i sadržaju studija, kao i o postignutim rezultatima. (3) Diploma se izdaje na jednom od službenih jezika države Bosne i Hercegovine i po zahtjevu na engleskom jeziku, a dodatak diplomi izdaje se na jednom od službenih jezika države Bosne i Hercegovine i na engleskom jeziku. Član 41. (Ništavnost javnih isprava) (1) Diplomu, odnosno dodatak diplomi Ministarstvo oglašava ništavnim ako su izdati od neovlaštene ustanove ili su potpisani od neovlaštenog lica ili imalac diplome Broj 6 - Strana 556 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA ponedjeljak, 27.04.2009. nije ispunio sve ispitne obaveze na način utvrđen zakonom i studijskim programom. (2) Visokoškolska ustanova oglašava ništavnom diplomu o stečenom akademskom nazivu magistra, ako utvrdi da završni rad nije rezultat samostalnog rada kandidata. (3) Visokoškolska ustanova oglašava ništavnom diplomu o stečenom naučnom nazivu doktora nauka, ako utvrdi da doktorska disertacija nije originalan naučni, odnosno umjetnički rezultat. Član 42. (Razlozi za ništavnost javnih isprava) (1) Javne isprave iz člana 39. ovog zakona, izdate od strane visokoškolske ustanove koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja na području Kantona, a nema dozvolu za rad na području Kantona izdatu u skladu sa ovim zakonom, su ništavne. (2) Nadležna inspekcija za obrazovanje i nauku će zabraniti rad po službenoj dužnosti visokoškolskoj ustanovi koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja na području Kantona suprotno odredbama ovog člana. Član 43. (Registar) (1) Ministarstvo vodi evidenciju visokoškolskih ustanova (u daljem tekstu: registar). (2) Sadržaj i način vođenja registra propisuje ministar. DIO PETI - STATUT VISOKOŠKOLSKE USTANOVE Član 44. (Statut visokoškolske ustanove) (1) Statut je osnovni akt kojim se uređuju pitanja značajna za obavljanje djelatnosti visokoškolske ustanove. (2) Statut donosi Upravni odbor visokoškolske ustanove uz prethodnu saglasnost osnivača. (3) Izmjene i dopune statuta vrše se odlukom, na način i u postupku predviđenom za njegovo donošenje. Član 45. (Sadržaj statuta) Statut sadrži odredbe kojima se reguliraju slijedeća pitanja: a) organizacija visokoškolske ustanove; b) zastupanje i predstavljanje visokoškolske ustanove; c) pravila za izbor članova upravnog odbora; d) način organiziranja i izvođenje studija; e) pravila studiranja i prava studenata; f) izbor u nastavno-naučna i saradnička zvanja; g) način implementacije Evropskog kreditnog transfer sistema (u daljem tekstu: ECTS); h) kriteriji za dodjelu akademskih titula; i) obaveze visokoškolske ustanove prema osnivaču; j) ovlaštenja visokoškolske ustanove u pravnom prometu; k) organizacija i nadležnosti organizacionih jedinica; l) statusne promjene, obrazovanje novih organizacionih jedinica i studijskih odsjeka; m) ostvarivanje prihoda, upravljanje sredstvima i imovinom; n) akademska, finansijska i druga ovlaštenja organizacionih jedinica u pravnom prometu, o) organizaciju naučnoistraživačkog i umjetničkog rada; p) kriteriji za provođenje procesa evaluacije i objavljivanje rezultata provedene evaluacije; r) broj članova senata i način njihovog biranja; s) oblik i nivo učešća studenata u radu ustanove; š) način izjašnjavanja i donošenja odluka po pojedinim pitanjima, kao i preciziranje odluka koje se mogu donositi tajnim glasanjem; t) druga pitanja u skladu sa zakonom i osnivačkim aktom. DIO ŠESTI - ORGANI VISOKOŠKOLSKE USTANOVE Član 46. (Organi visokoškolske ustanove) (1) Organi Univerziteta su: upravni odbor, senat i rektor. (2) Organi visoke škole su: upravni odbor, senat i direktor. (3) Visokoškolska ustanova može imati i druge stručne organe za vođenje poslovanja ili nadzorne organe, čije se osnivanje, sastav i nadležnost uređuju osnivačkim aktom i statutom. (4) Javna visokoškolska ustanova organizuje posebno tijelo interne revizije. (5) Obaveza svih organa upravljanja, rukovođenja, nadzora i drugih organa Univerziteta je da u postupku izbora i imenovanja osiguraju odgovarajuću spolnu zastupljenost. Član 47. (Organi privatne visokoškolske ustanove) Nadležnost, broj, sastav, trajanje mandata, način izbora i razrješenja kao i način rada i odlučivanja organa privatne visokoškolske ustanove, uređuje se statutom, s tim što se mora obezbijediti odgovarajuće učešće predstavnika akademskog osoblja i studenata u donošenju odluka koje su od ponedjeljak, 27.04.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 557 njihovog interesa. Član 48. (Upravni odbor) Organ upravljanja visokoškolskom ustanovom je upravni odbor. Član 49. (Sastav, broj, mandat i izuzeće) (1) Upravni odbor visokoškolske ustanove ima sedam članova i čine ga predstavnici akademskog i neakademskog osoblja, studenata i osnivača. (2) Upravni odbor javne visokoškolske ustanove čine četiri predstavnika iz reda osnivača, dva iz reda nastavnog osoblja i jedan predstavnik studenata čija imenovanja predlaže senat, koji se biraju u skladu sa zakonom. (3) Predsjednik upravnog odbora javne visokoškolske ustanove imenuje se iz reda osnivača. (4) Konačno imenovanje i razrješenje članova upravnog odbora vrši Vlada Zeničko-dobojskog kantona. (5) Mandat članova upravnog odbora je četiri godine. (6) Članovima upravnog odbora javne visokoškolske ustanove pripada naknada za rad u upravnom odboru u visini koju utvrdi Vlada Kantona. (7) Rektor, prorektori, rukovodioci organizacionih jedinica univerziteta i članovi senata visokoškolske ustanove ne mogu biti članovi upravnog odbora te visokoškolske ustanove. Član 50. (Razrješenje člana upravnog odbora) (1) Osnivač će razriješiti člana upravnog odbora kojeg je imenovao i prije vremena na koje je imenovan: a) ako se utvrdi da je odgovoran za neuspješan ili nezakonit rad visokoškolske ustanove; b) ako se utvrdi da ima lične ili druge interese koji su u suprotnosti sa interesima visokoškolske ustanove (sukob interesa); c) ako svojim radom povrijedi ugled dužnosti koju obavlja; d) na njegov lični zahtjev; e) ako ne ispunjava dužnost člana upravnog odbora; f) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, osnivačkim aktom i statutom. (2) Postupak razrješenja članova upravnog odbora bliže se uređuje statutom visokoškolske ustanove. Član 51. (Djelokrug upravnog odbora) Upravni odbor obavlja poslove utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom visokoškolske ustanove, a naročito: a) donosi statut visokoškolske ustanove, te donosi opći akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, kao i druge opće akte u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove; b) donosi odluku o osnivanju drugih pravnih lica, u skladu sa zakonom i statutom, uz prethodnu saglasnost osnivača; c) utvrđuje planove finansiranja i razvoja; d) donosi godišnji program rada visokoškolske ustanove na prijedlog senata visokoškolske ustanove; e) donosi finansijski plan; f) usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad rektora, odnosno direktora u domenu finansijskog poslovanja; g) rješava pitanja odnosa sa osnivačem; h) odlučuje o korištenju sredstava za rad u skladu sa statutom; i) odgovara osnivaču za rezultate rada visokoškolske ustanove; j) odlučuje o prigovoru zaposlenika na odluke organa visokoškolske ustanove koji su u prvom stepenu odlučivali o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenika iz radnog odnosa; k) najmanje jedanput godišnje podnosi osnivaču izvještaj o poslovanju visokoškolske ustanove; l) donosi konačnu odluku o izboru i razrješenju direktora Studentskog centra; m) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i statutom. Član 52. (Sastav senata) (1) Senat je najviše akademsko tijelo koje čine predstavnici akademskog osoblja u radnom odnosu u visokoškolskoj ustanovi, kao i predstavnici studenata. (2) Najmanje 15% članova senata su studenti iz svakog ciklusa koje bira studentski predstavnički organ. (3) Senat ima predsjedavajućeg koji priprema i predsjedava sjednicama. (4) Predsjedavajući se bira iz reda članova senata, s tim da rektor i prorektori ne mogu biti imenovani za predsjedavajućeg. (5) Rad senata biće uređen Poslovnikom o radu kojeg donosi senat u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 53. (Nadležnost senata) (1) Senat visokoškolske ustanove odlučuje o svim akademskim pitanjima, a posebno o pitanjima nastavne, naučne, umjetničke i stručne djelatnosti visokoškolske Broj 6 - Strana 558 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA ponedjeljak, 27.04.2009. ustanove. (2) Senat visokoškolske ustanove: a) donosi Etički kodeks, kojim se utvrđuju etička načela u visokom obrazovanju, objavljivanju naučnih rezultata, odnosu prema intelektualnoj svojini, odnosima između nastavnika i saradnika, drugih zaposlenih i studenata, odnosu prema javnosti i sredstvima javnog informiranja i uopće o nastupanju visokoškolske ustanove, nastavnika, saradnika i studenata u pravnom prometu; b) donosi opće akte u skladu sa ovim zakonom i statutom visokoškolske ustanove; c) donosi nastavne planove i nastavne programe dodiplomskog, postdiplomskog i doktorskog studija; d) bira i razrješava rektora, prorektora univerziteta, direktora visoke škole uz saglasnost osnivača, s tim da su akti o izboru i razrješenju konačni; e) donosi konačne odluke po prigovoru kandidata za izbor i razrješenje dekana i prodekana, kao i direktora instituta; f) bira akademsko osoblje na prijedlog naučno-nastavnog vijeća, odnosno vijeća organizacione jedinice; g) imenuje komisije u postupku stjecanja doktorata nauka; h) dodjeljuje počasno zvanje „profesor emeritus“, te „počasni doktor nauka“; i) daje inicijativu upravnom odboru za organiziranje i ukidanje fakulteta i drugih organizacionih jedinica univerziteta, kao i studijskih odsjeka; j) odobrava razvojne i organizacione planove; k) imenuje stalna ili privremena tijela, radne grupe, komitete, grupe za praćenje kvaliteta rada i slično; l) propisuje odredbe kojima se regulira rad organa koje imenuje senat; m) utvrđuje upisnu politiku; n) obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove. (3) Senat ustanove odlučuje o akademskim pitanjima na prijedlog stručnih organa organizacionih jedinica kao i drugih organa ustanove i predstavničkih tijela studenata. (4) Broj članova, sastav, način izbora i razrješenja i način rada senata utvrđuje se statutom visokoškolske ustanove. Član 54. (Rektor univerziteta i direktor visoke škole) (1) Univerzitetom rukovodi rektor, a visokom školom direktor visoke škole, u skladu sa ovim zakonom i statutom visokoškolske ustanove. (2) Za rektora javnog univerziteta može biti izabran nastavnik u naučno-nastavnom zvanju redovnog profesora koji ispunjava uvjete za to zvanje na univerzitetu na kojem se prijavljuje. (3) Za direktora javne visoke škole može biti izabrano lice koje ispunjava uvjete za nastavnika te visoke škole. Član 55. (Izbor rektora, prorektora i direktora) (1) Rektora i prorektora javnog univerziteta i direktora javne visoke škole bira senat na osnovu javnog konkursa uz saglasnost osnivača, na mandat od četiri godine, i mogu biti ponovo izabrani. (2) Ista osoba se može imenovati na dva uzastopna mandata u istoj visokoškolskoj ustanovi. (3) Postupak izbora rektora javnog univerziteta i direktora javne visoke škole mora osigurati poštovanje principa zakonitosti, kvaliteta, otvorenosti i transparentnosti. (4) Postupak izbora i razrješenja, uvjeti i kriteriji za izbor i razlozi razrješenja rektora javnog univerziteta i direktora javne visoke škole utvrđuju se osnivačkim aktom i statutom. Član 56. (Djelokrug rektora univerziteta i direktora visoke škole) (1) Rektor univerziteta, odnosno direktor visoke škole obavlja poslove utvrđene zakonom i statutom, a naročito: a) zastupa i predstavlja visokoškolsku ustanovu; b) organizira i rukovodi radom visokoškolske ustanove i odgovoran je za zakonitost rada visokoškolske ustanove; c) predlaže opće akte i donosi pojedinačne akte u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove; d) predlaže upravnom odboru i senatu mjere za unapređenje rada visokoškolske ustanove; e) predlaže upravnom odboru mjere za efikasno i zakonito obavljanje djelatnosti visokoškolske ustanove; f) predlaže upravnom odboru, senatu i osnivaču osnove planova rada i razvoja visokoškolske ustanove; g) predlaže upravnom odboru unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta; h) izvršava odluke upravnog odbora i drugih organa visokoškolske ustanove; i) odlučuje o korištenju sredstava do iznosa utvrđenog statutom visokoškolske ustanove; j) odlučuje o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenika iz radnog odnosa; k) podnosi upravnom odboru izvještaj o izvršenju finansijskog plana; l) naredbodavac je za izvršenje finansijskog plana; m) učestvuje u radu Rektorske konferencije Bosne i Hercegovine; n) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, osniponedjeljak, 27.04.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 559 vačkim aktom i statutom visokoškolske ustanove. (2) Rektoru u radu pomažu prorektori. (3) Broj prorektora i nadležnost bliže se uređuje statutom visokoškolske ustanove. Član 57. (Odgovornost rektora univerziteta i direktora visoke škole) (1) Rektor univerziteta, odnosno direktor visoke škole za svoj rad u domenu akademskih pitanja odgovara senatu, a u domenu poslovanja upravnom odboru. (2) Rektor, odnosno direktor jednom godišnje podnosi senatu i upravnom odboru izvještaj o svom radu. Član 58. (Razrješenje rektora, prorektora univerziteta i direktora visoke škole) (1) Rektor, prorektor i direktor visoke škole mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka vremena na koje su imenovani: a) na lični zahtjev; b) ako se utvrdi da je odgovoran za neuspješan ili nezakonit rad visokoškolske ustanove; c) ako se utvrdi da ima lične ili druge interese koji su u suprotnosti sa interesima visokoškolske ustanove i u drugom slučaju postojanja sukoba interesa; d) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, osnivačkim aktom i statutom visokoškolske ustanove. (2) Prijedlog za prijevremeno razrješenje rektora, prorektora i direktora visoke škole može dati osnivač, odnosno Vlada Kantona za javnu visokoškolsku ustanovu, senat i upravni odbor. (3) Postupak razrješenja rektora, prorektora i direktora visoke škole uređuje se statutom visokoškolske ustanove u skladu sa ovim zakonom. Član 59. (Obustavljanje općeg i pojedinačnog akta) Rektor univerziteta, odnosno direktor visoke škole dužan je da obustavi od izvršenja opći akt donesen u visokoškolskoj ustanovi koji nije u saglasnosti sa ustavom ili je u suprotnosti sa zakonom i drugim propisima, kao i izvršavanje pojedinačnog akta kojim se nanosi šteta visokoškolskoj ustanovi ili društvenoj zajednici i da o tome obavijesti Ministarstvo. Član 60. (Drugi organi visokoškolske ustanove) Visokoškolska ustanova može imati i druge organe, u skladu sa osnivačkim aktom i statutom. DIO SEDMI - ORGANIZACIJA UNIVERZITETA POGLAVLJE I. VRSTE I DEFINICIJE ORGANIZACIONIH JEDINICA Odjeljak A. Vrste organizacionih jedinica Član 61. (Vrste organizacionih jedinica) (1) Univerzitet ima organizacione jedinice kao što su fakulteti, akademije, visoke škole ili naučnoistraživački instituti koji izvode nastavni, naučnoistraživački i umjetnički rad u jednom ili više obrazovnih i naučnih područja. (2) Radi komercijalizacije rezultata naučnoistraživačkog i umjetničkog rada, visokoškolska ustanova, kao i njene organizacione jedinice, uz saglasnost visokoškolske ustanove, mogu osnovati svoje organizacione jedinice, u čijem radu mogu učestvovati i studenti (centar za transfer tehnologija, inovacioni centar, naučno-tehnološki park, inžinjerski biroi, radionice, umjetnički sastavi, galerije, umjetnički performansi), kao i druge organizacione jedinice. (3) Organizacija i nadležnost organizacionih jedinica bliže se uređuje statutom visokoškolske ustanove. Član 62. (Definicije organizacionih jedinica) (1) Fakultet je organizaciona jedinica univerziteta koja izvodi univerzitetske studije i razvija stručni i naučni rad u jednom ili više naučnih i stručnih područja. (2) Akademija je organizaciona jedinica univerziteta koja organizira i izvodi univerzitetske umjetničke studije, te razvija umjetničko stvaralaštvo i naučnoistraživački rad na području umjetnosti. (3) Naučni institut je naučnoistraživačka organizaciona jedinica univerziteta koja obavlja fundamentalna, primijenjena i razvojna istraživanja iz odgovarajućeg naučnog područja i stručnih oblasti. (4) Radi obezbjeđenja cjelovitosti studentskog standarda, univerzitet u svom sastavu može imati i studentski centar, kao organizacionu jedinicu. (5) Organizacione jedinice nemaju svojstvo pravnog lica. (6) Izuzetno, naučni institut može imati određena ovlaštenja u pravnom prometu. Član 63. (Osnivanje i izvođenje naučnih, stručnih i umjetničkih studija) (1) Fakultet i umjetnička akademija mogu osnivati i izvoditi univerzitetske naučne, stručne, odnosno umjetničke Broj 6 - Strana 560 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA ponedjeljak, 27.04.2009. studije u skladu sa zakonom. (2) Naučni institut u sastavu univerziteta može ostvarivati dio akreditiranih studijskih programa iz svih ciklusa studija na univerzitetu, u skladu sa statutom, odnosno općim aktom univerziteta. Član 64. (Uvođenje novog studija) (1) Fakulteti i akademije mogu se organizovati u visokoškolskoj ustanovi radi uvođenja novih studijskih odsjeka u skladu sa standardima i normativima visokog obrazovanja. (2) Ukoliko se na fakultetu izvode studiji iz više obrazovnih i naučnih područja, organizuju se studijski odsjeci za svako obrazovno i naučno područje. Odjeljak B. Ovlaštenja u pravnom prometu Član 65. (Ovlaštenja u pravnom prometu) (1) Organizaciona jedinica univerziteta može imati određena ovlaštenja u pravnom prometu, kao i poseban obračun rezultata poslovanja, u skladu sa osnivačkim aktom i statutom visokoškolske ustanove. (2) Organizacione jedinice iz stava (1) ovog člana mogu istupati u pravnom prometu pod nazivom univerziteta u čijem su sastavu i svojim nazivom, u skladu sa statutom. (3) Statutom javne visokoškolske ustanove utvrđuje se obim akademskih i finansijskih ovlaštenja organizacionih jedinica i preuzimanja odgovornosti unutar ustanove i to tako da se precizno vode i odrede prihodi i rashodi svih organizacionih jedinica, način njihovog nastupa na tržištu, način raspolaganja sredstvima koja organizacione jedinice ostvare na tržištu, donacijama ili na drugi način finansiranja, u skladu sa zakonom. Odjeljak C. Organi organizacionih jedinica Član 66. (Organi organizacionih jedinica u sastavu univerziteta) (1) Organi fakulteta, akademije i visoke škole kao organizacionih jedinica univerziteta, su: a) naučno-nastavno, odnosno umjetničko-nastavno vijeće; b) dekan. (2) Organizacione jedinice univerziteta iz stava (1) ovog člana mogu imati i druge organe u skladu sa osnivačkim aktom i statutom. Član 67. (Naučno-nastavno i umjetničko-nastavno vijeće) (1) Naučno-nastavno, odnosno umjetničko-nastavno vijeće je akademsko tijelo organizacione jedinice i čini ga utvrđen broj nastavnika i saradnika koji su u radnom odnosu u visokoškolskoj ustanovi i koji učestvuju u naučno- nastavnom procesu organizacione jedinice, kao i studenti izabrani od strane studentskog predstavničkog tijela, u skladu sa statutom visokoškolske ustanove. (2) Naučno-nastavno, odnosno umjetničko-nastavno vijeće: a) predlaže nastavne planove i programe za sve studijske odsjeke na toj organizacionoj jedinici; b) bira i razriješava dekana i prodekane fakulteta, odnosno umjetničke akademije i visoke škole kao organizacione jedinice univerziteta; c) obrazuje komisije u postupku sticanja naučnog stepena magistra i imenuje mentore; d) odlučuje o prigovorima studenata na odluku dekana o pojedinačnim obavezama i odgovornostima; e) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove. (3) Naučno-nastavno, odnosno umjetničko-nastavno vijeće ima predsjedavajućeg koji priprema i predsjedava sjednicama. (4) Predsjedavajući se bira iz reda članova vijeća, s tim da dekan i prodekani ne mogu biti imenovani za predsjedavajućeg. (5) Rad vijeća biće uređen poslovnikom o radu kojeg donosi vijeće u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 68. (Dekan) (1) Dekan rukovodi radom i predstavlja i zastupa fakultet, akademiju ili visoku školu kao organizacionu jedinicu univerziteta, predlaže rektoru unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta na fakultetu i ima sva prava i obaveze utvrđene osnivačkim aktom i statutom ustanove. (2) Dekan se bira na mandat od četiri godine i može biti ponovo izabran. (3) Ista osoba se može birati na dva uzastopna mandata u istoj organizacionoj jedinici. (4) Dekana bira naučno-nastavno, odnosno umjetničko-nastavno vijeće, a na osnovu javnog konkursa. (5) Postupak i kriteriji za imenovanje i razrješenje dekana bliže se uređuju statutom visokoškolske ustanove. (6) Za svoj rad dekan je odgovoran naučno-nastavnom, odnosno umjetničko-nastavnom vijeću. ponedjeljak, 27.04.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 561 Član 69. (Organi instituta) (1) Institut kao organizaciona jedinica univerziteta može imati direktora, naučno vijeće i druge organe u skladu sa osnivačkim aktom i statutom visokoškolske ustanove. (2) Stručno tijelo naučnog instituta je naučno vijeće. (3) Naučno vijeće instituta čine šefovi podorganizacionih jedinica instituta i zaposlenici instituta sa naučnim stepenom doktora i magistra nauka. (4) Naučno vijeće u okviru svoje nadležnosti: a) predlaže senatu visokoškolske ustanove programe naučnoistraživačkog i stručnog rada instituta i programe stručnog usavršavanja; b) bira i razrješava direktora instituta; c) imenuje komisije za pripremanje prijedloga za izbor u akademska zvanja; d) utvrđuje prijedlog za izbor kandidata u akademska zvanja; e) utvrđuje prijedlog za stručno usavršavanje u zemlji i inostranstvu; f) utvrđuje prijedlog za realizaciju praktične nastave; g) utvrđuje naučnoistraživačke projekte; h) utvrđuje strateške projekte za razvoj instituta; i) obavlja i druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima visokoškolske ustanove. (5) Bliže odredbe o nadležnostima naučnog vijeća sadržane su u statutu visokoškolske ustanove. (6) Naučno vijeće ima predsjedavajućeg koji priprema i predsjedava sjednicama. (7) Predsjedavajući se bira iz reda članova vijeća, s tim da direktor ne može biti imenovan za predsjedavajućeg. (8) Rad vijeća biće uređen poslovnikom o radu kojeg donosi vijeće u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 70. (Direktor instituta) (1) Organ rukovođenja naučnog instituta je direktor. (2) Direktor naučnog instituta obavlja poslove utvrđene zakonom i statutom visokoškolske ustanove, a naročito: a) predstavlja institut i ima prava i obaveze u skladu sa statutom visokoškolske ustanove; b) predlaže rektoru unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta na institutu; c) donosi pojedinačne akte u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove; d) odlučuje u prvom stepenu o pojedinačnim pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenika iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom na institutu; e) organizuje naučnoistraživački i stručni rad na institutu i predlaže mjere za njegovo poboljšanje; f) za svoj rad odgovara naučnom vijeću instituta; g) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove. Član 71. (Mandat direktora instituta) (1) Direktor se bira na mandat od četiri godine i može biti ponovo izabran. (2) Ista osoba se može imenovati na dva uzastopna mandata u tom naučnom institutu. (3) Za direktora instituta može biti izabrano lice koje pored općih zakonskih uvjeta ima naučni stepen doktora nauka i izbor u jedno od naučno-nastavnih zvanja (redovnog ili vanrednog profesora), ukoliko ispunjava uvjete za to zvanje na visokoškolskoj ustanovi. (4) Direktora instituta bira naučno vijeće, a na osnovu javnog konkursa. (5) Bliže odredbe o postupku izbora i razrješenja, te razlozima za smjenu direktora instituta prije isteka mandata, poslovima, odgovornostima i ostalim pitanjima koja se odnose na funkciju direktora sadržane su u statutu visokoškolske ustanove. Član 72. (Direktor studentskog centra) (1) Organ rukovođenja studentskog centra je direktor. (2) Direktor studentskog centra obavlja poslove utvrđene zakonom i statutom visokoškolske ustanove, a naročito: a) predstavlja studentski centar i ima prava i obaveze u skladu sa statutom univerziteta; b) predlaže rektoru unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u studentskom centru; c) donosi pojedinačne akte u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove; d) odlučuje u prvom stepenu o pojedinačnim pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenika iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom u studentskom centru; e) predlaže promjenu i proširivanje djelatnosti i organizacije studentskog centra; f) predlaže mjere za poboljšanje i unapređenje procesa rada u studentskom centru; g) za svoj rad odgovara rektoru visokoškolske ustanove; h) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove. Član 73. (Mandat direktora centra) (1) Direktor se bira na mandat od četiri godine i može biti Broj 6 - Strana 562 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA ponedjeljak, 27.04.2009. ponovo izabran. (2) Ista osoba može se imenovati na dva uzastopna mandata. (3) Direktora bira Upravni odbor, a na osnovu javnog konkursa. (4) Za direktora centra može biti izabrano lice koje pored općih zakonskih uvjeta ima visoku stručnu spremu i najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim rukovodećim poslovima. (5) Bliže odredbe o postupku izbora i razrješenja, te razlozima za smjenu direktora centra prije isteka mandata, poslovima, odgovornostima i ostalim pitanjima koja se odnose na funkciju direktora sadržane su u statutu visokoškolske ustanove. POGLAVLJE II. IZBOR U NAUČNO-NASTAVNA ZVANJA Odjeljak A. Naučno-nastavna i umjetnička zvanja Član 74. (Naučno-nastavna i umjetnička zvanja) (1) Univerzitet dodjeljuje naučno-nastavna i umjetnička zvanja, i to: a) redovni profesor; b) vanredni profesor; c) docent; d) lektor; e) viši asistent; f) asistent. (2) Visoka škola dodjeljuje nastavna i umjetnička zvanja, i to: a) profesor visoke škole; b) predavač visoke škole; c) asistent. Član 75. (Period na koji se bira akademsko osoblje) (1) Period na koji se bira akademsko osoblje na univerzitetu je: a) asistent na period od četiri godine bez mogućnosti reizbora; b) viši asistent na period od pet godina s mogućnošću ponovnog izbora isključivo ako postigne stepen trećeg ciklusa; c) lektor na period od pet godina bez mogućnosti reizbora; d) docent na period od pet godina s mogućnošću ponovnog izbora; e) vanredni profesor na period od šest godina s mogućnošću ponovnog izbora; f) redovni profesor trajno. (2) Redovni profesor zaključuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme. (3) Period na koji se bira akademsko osoblje na visokoj školi je: a) asistent na period od četiri godine bez mogućnosti reizbora; b) predavač visoke škole na period od pet godina s mogućnošću ponovnog izbora; c) profesor visoke škole trajno. Član 76. (Način izbora akademskog osoblja) (1) Izbor akademskog osoblja vrši se javnim konkursom, u skladu sa kriterijima određenim zakonom, statutom visokoškolske ustanove i standardima u datoj struci. (2) Postupak napredovanja akademskog osoblja u više zvanje i reizbor u svim slučajevima vrši se javnim konkursom, na način utvrđen statutom. (3) Konkurs iz stava (1) ovog člana obavezno se raspisuje za sva nastavnička zvanja, asistenta i višeg asistenta i objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu, kao i na WEB-stranici visokoškolske ustanove. (4) Izuzetno, visokoškolska ustanova može angažovati izabranog nastavnika, višeg asistenta ili asistenta, bez zasnivanja radnog odnosa sa visokoškolskom ustanovom za održavanje nastave, u skladu sa statutom. (5) Sa licima iz stava (4) ovog člana visokoškolska ustanova zaključuje ugovor o realizaciji nastave u skladu sa općim aktom. (6) Ako član akademskog osoblja ne zadovolji uvjete za izbor u isto ili više zvanje, visokoškolska ustanova sa njim ne može zaključiti novi ugovor o radu i obavezna je raspisati javni konkurs za izbor. (7) U slučaju prvog izbora u akademsko zvanje nastavnik, asistent ili viši asistent je obavezan u roku od jedne godine od dana izbora dostaviti uvjerenje kojim se dokazuje da posjeduje minimum pedagoškog obrazovanja. (8) Visokoškolska ustanova minimum pedagoškog obrazovanja iz stava (7) ovog člana utvrđuje svojim statutom. Odjeljak B. Prava i obaveze Član 77. (Prava i obaveze po pitanju akademskih izbora) (1) Nastavnik ne može biti biran u više naučno-nastavno, umjetničko-nastavno i nastavno zvanje prije isteka roka iz člana 75. ovog zakona. (2) Nastavnik koji je izabran u isto naučno-nastavno, odnosno umjetničko-nastavno zvanje (reizbor), koji ispuni uvjete za izbor u više zvanje, može pokrenuti postupak za izbor u više zvanje i prije isteka roka iz člana 75. ponedjeljak, 27.04.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 563 ovog zakona, pri čemu se uzimaju u obzir i ispunjeni uvjeti od posljednjeg izbora. (3) Prijedlog za pokretanje postupka za izbor u više zvanje podnosi naučno-nastavno vijeće fakulteta, odnosno akademije, na zahtjev katedre. (4) Komisija za pripremanje prijedloga za izbor dužna je dostaviti prijedlog u roku od 30 dana od imenovanja i isti dostaviti naučno-nastavnom vijeću fakulteta, odnosno umjetničko-nastavnom vijeću akademije. (5) Na osnovu prijedloga komisije naučno-nastavno vijeće utvrđuje prijedlog za izbor u daljem roku od 15 dana i dostavlja ga senatu univerziteta. (6) Senat univerziteta dužan je donijeti odluku o izboru u roku od 30 dana od dana dostavljanja prijedloga. (7) Kandidat za izbor u naučno-nastavno i umjetničkonastavno zvanje koji je nezadovoljan odlukom senata univerziteta može podnijeti zahtjev za preispitivanje odluke o izboru. (8) Zahtjev se podnosi senatu univeziteta u roku od 15 dana od dana prijema odluke o izboru. Član 78. (Registar domaćih i međunarodnih časopisa) (1) Senat visokoškolske ustanove će sačiniti registar domaćih i međunarodnih časopisa i zbornika radova sa naučnih skupova pri izboru u naučno-nastavna i umjetničkonastavna zvanja. (2) Način upisa u registar časopisa i zbornika radova visokoškolske ustanove bliže će se regulirati pravilnikom i procedurama za izbor i napredovanje nastavnika i saradnika koji donosi senat. (3) Pri ocjeni validnosti publikacija vodit će se računa o međunarodnom ugledu, referentnosti, načinu recenzija radova i drugim relevantnim pokazateljima. Član 79. (Publikacije) (1) Pod publikacijom se podrazumijeva objavljena naučna knjiga, naučna monografija, univerzitetski udžbenik ili umjetnička knjiga (roman, zbirka pripovjedaka i sl.). (2) Domaće publikacije pisane na službenim jezicima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine moraju zadovoljavati slijedeće uvjete: a) da je publikacija objavljena u punom obimu; b) da je recenzirana od strane stručnih osoba za oblast na koju se publikacija odnosi, što podrazumijeva najmanje dva recenzenta izabrana u naučno-nastavna zvanja, na istoj ili srodnoj naučnoj oblasti; c) da je postupak katalogizacije izvršen po međunarodnim standardima (ISBN i ISSN). Odjeljak C. Uvjeti za izbor Član 80. (Uvjeti za izbor u naučno-nastavna zvanja) Uvjeti za izbor akademskog osoblja u naučno-nastavna zvanja na visokoškolskoj ustanovi su: a) redovni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanrednog profesora, najmanje dvije objavljene knjige, najmanje osam naučnih radova objavljenih u priznatim publikacijama, sve nakon sticanja zvanja vanrednog profesora, te uspješno mentorstvo kandidata za stepen drugog i trećeg ciklusa; b) vanredni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju docenta, namanje pet naučnih radova objavljenih u priznatim publikacijama, objavljena knjiga i originalni stručni uspjeh kao što je projekt, patent ili originalni metod, sve nakon izbora u zvanje docenta, te mentorstvo kandidata za stepen drugog ciklusa; c) docent: naučni stepen doktora u datoj oblasti, najmanje tri naučna rada objavljena u priznatim publikacijama, pokazane nastavničke sposobnosti; d) lektor: završen stepen drugog ciklusa (magisterij); e) viši asistent: završen stepen drugog ciklusa (magisterij); f) asistent: odgovarajući univerzitetski stepen sa najmanje 240 ECTS bodova i najnižom prosječnom ocjenom 8,00 ili 3,50. Član 81. (Uvjeti za izbor u umjetničko-nastavna zvanja) Uvjeti za izbor u umjetničko-nastavna zvanja u koja se bira akademsko osoblje na studijskim profilima na univerzitetu, su: a) redovni profesor: prethodno proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanrednog profesora, završen stepen najmanje prvog ciklusa, veći broj javno predstavljenih umjetničkih projekata koji su doprinijeli razvoju kulture i umjetnosti i dali doprinos podizanju nivoa nastavnog i umjetničkog kadra; b) vanredni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju docenta, završen stepen najmanje prvog ciklusa, veći broj javno predstavljenih umjetničkih projekata, priznanja za uspješno djelovanje u odgovarajućoj oblasti i rezultati u nastavnom radu; c) docent: završen stepen najmanje prvog ciklusa, veći broj javno predstavljenih umjetničkih projekata i rezultati u nastavnom radu; d) viši asistent: završen stepen najmanje prvog ciklusa i javno predstavljeni umjetnički projekti; e) asistent: završen stepen prvog ciklusa s najmanje 240 Broj 6 - Strana 564 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA ponedjeljak, 27.04.2009. ECTS bodova i prosječnom ocjenom 8 ili 3,5. Član 82. (Uvjeti za izbor u nastavna zvanja na visokoj školi) (1) Minimalni uvjeti za izbor u nastavna zvanja na visokoj školi su: a) profesor visoke škole: završen stepen trećeg ciklusa i pokazana nastavna sposobnost; b) predavač visoke škole: završen stepen drugog ciklusa i pokazana nastavna sposobnost; c) asistent: završen stepen prvog ciklusa, s najmanjom prosječnom ocjenom 8 ili 3,5. (2) Na visokoj školi nastavu mogu izvoditi i lica koja imaju zvanja redovnog profesora, vanrednog profesora i docenta, birana na univerzitetima. Član 83. (Uvjeti za izbor u umjetnička zvanja na visokoj školi) Minimalni uvjeti za izbor u umjetnička zvanja na visokoj školi su: a) profesor visoke škole: nakon sticanja zvanja predavača, završen stepen najmanje prvog ciklusa, istaknuti javno predstavljeni oblici umjetničkog stvaralaštva i pokazana nastavna sposobnost; b) predavač visoke škole: u periodu od posljednjeg izbora, završen stepen najmanje prvog ciklusa, javno predstavljeni oblici umjetničkog stvaralaštva i pokazana nastavna sposobnost; c) asistent: završen stepen prvog ciklusa, s najmanjom prosječnom ocjenom 8 ili 3,5. Član 84. (Izvođenje nastave na umjetničko-nastavnim predmetima) Na visokoj školi nastavu mogu izvoditi i lica koja imaju izbor na umjetničko-nastavnim predmetima na univerzitetima. DIO OSMI - RADNI ODNOSI Član 85. (Zasnivanje radnog odnosa u javnoj visokoškolskoj ustanovi) (1) Radni odnos u javnoj visokoškolskoj ustanovi zasniva se putem javnog konkursa, odnosno javnog oglasa. (2) Kriteriji, postupak i druga pitanja zasnivanja radnog odnosa u javnoj visokoškolskoj ustanovi uređuju se općim aktom ustanove. Član 86. (Dodatno radno angažovanje) (1) Nastavnik, odnosno saradnik može zaključiti ugovor kojim se angažuje na drugoj visokoškolskoj ustanovi ili kod drugog pravnog lica samo ako takav rad ne remeti rad u visokoškolskoj ustanovi kod koje je u radnom odnosu, niti bi dovodio do sukoba interesa, a uz prethodno odobrenje senata visokoškolske ustanove sa kojom ima zasnovan radni odnos. (2) Općim aktom visokoškolske ustanove propisuju se uvjeti i postupak za davanje i oduzimanje odobrenja iz stava (1) ovog člana. Član 87. (Plaćeno odsustvo) Akademskom osoblju visokoškolske ustanove, može se odobriti plaćeno odsustvo u trajanju do dva semestra radi naučnog, stručnog ili umjetničkog usavršavanja, u skladu sa statutom visokoškolske ustanove. Član 88. (Mirovanje radnog odnosa) Pored razloga utvrđenih zakonom, nastavniku i saradniku u visokoškolskoj ustanovi se može odobriti neplaćeno odsustvo, u trajanju do jedne godine za koji period mu miruju prava i obaveze iz radnog odnosa, u slučajevima utvrđenim statutom visokoškolske ustanove. Član 89. (Mirovanje prava za izbor u naučna zvanja) Nastavniku i saradniku koji je na neplaćenom odsustvu, porodiljskom odsustvu i odsustvu radi njege djeteta, bolovanju preko tri mjeseca, i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, rokovi za izbor u naučna zvanja miruju i ne uračunavaju se u izborni period, ukoliko je to za njega povoljnije. Član 90. (Penzionisanje nastavnika) Nastavnik koji je ispunio uvjete za penziju u skladu sa zakonom može ostati u radnom odnosu u visokoškolskoj ustanovi do navršenih 70 godina života, ako za to postoji potreba i ako se na konkurs za popunu radnog mjesta na kojem je angažovan, koji se obavezno raspisuje jednom godišnje, ne prijavi kandidat koji ispunjava uvjete za izbor. ponedjeljak, 27.04.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 565 Član 91. (Primjena propisa o radu) U pogledu prava i obaveza iz radnog odnosa akademskog osoblja i zaposlenika u visokoškolskoj ustanovi primjenjuju se odredbe Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 43/99, 32/00 i 29/03), ako ovim zakonom nije drugačije uređeno. DIO DEVETI - STUDENTI POGLAVLJE I. UPIS STUDENATA, UPISNA POLITIKA, KRITERIJI Odjeljak A. Upis studenata Član 92. (Upis studenata) (1) Na odobrene, odnosno akreditirane studijske programe mogu se upisati kandidati pod uvjetima utvrđenim zakonom i općim aktom visokoškolske ustanove. (2) Studenti ostvaruju prava i izvršavaju obaveze u toku studija u skladu sa zakonom, statutom i drugim općim aktima visokoškolske ustanove. Član 93. (Indeks) (1) Lice koje se upiše na studijske programe stiče status studenta i visokoškolska ustanova mu izdaje indeks. (2) Sadržaj indeksa propisuje ministar. (3) Oblik indeksa utvrđuje visokoškolska ustanova. Član 94. (Ugovor) (1) Studenti koji su primljeni i upisani u visokoškolsku ustanovu stupaju u ugovorni odnos sa tom ustanovom, odnosno fakultetom ili umjetničkom akademijom i drugim organizacionim jedinicama univerziteta u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima i statutom. (2) Visokoškolska ustanova i student zaključuju ugovor u pismenoj formi. (3) Bitni elementi ugovora utvrđuju se statutom. Član 95. (Upisna politika) (1) Upisnom politikom definiraju se uvjeti, procedure i kriteriji za prijem studenata svih studijskih ciklusa na visokoškolsku ustanovu. (2) Na temelju upisne politike visokoškolska ustanova će osigurati slijedeće: a) propisati pravila i procedure za prijem i upis studenata na osnovu kriterija koji će obezbijediti transparentne i jasno definirane uvjete za upis; b) osigurati promotivni materijal sa relevantnim sadržajem, tačnim podacima koji se odnose na vrijeme upisa, koji će biti dostupan zainteresiranim kandidatima; c) osigurati transparentnost procedura selekcije kandidata za upis, pažljivo i efikasno provođenje istih, vodeći računa o povjerljivosti podataka o studentima; d) osigurati da potencijalni kandidati budu obaviješteni o svim informacijama relevantnim za prijem i upis; e) osigurati da odabrani studenti budu obaviješteni o svim značajnijim promjenama od vremena kada je objavljen konkurs za upis, kao i da studenti budu obaviješteni o svim opcijama koje imaju na raspolaganju u datim okolnostima; f) upoznati studente koji su uspješno prošli prijemne procedure o pravilima upisa, mogućnostima koje se pružaju studentima kao podrška učenju ili poboljšanju studentskog standarda. Član 96. (Kriteriji za odabir kandidata) (1) Upis na studij obavlja se na osnovu javnog konkursa koji sadrži: uvjete za upis, broj mjesta za upis, postupak, podatke o ispravama koje se podnose, kao i rokovima za podnošenje prijava. (2) Visokoškolska ustanova utvrđuje postupak odabira kandidata i kriterije na osnovu kojih se vrši klasifikacija i odabir kandidata za upis. (3) Kandidat za upis na studij prvog ciklusa polaže prijemni ispit ili ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti, u skladu sa općim aktom visokoškolske ustanove. Član 97. (Upis stranih državljana i lica bez državljanstva) Strani državljanin i lice bez državljanstva može se upisati na studijske programe pod istim uvjetima kao i domaći državljanin, u skladu sa ovim zakonom i statutom visokoškolske ustanove. Odjeljak B. Prava i obaveze studenata Član 98. (Prava studenata) (1) Studenti imaju slijedeća prava: a) prisustvovanje svim predavanjima, seminarima i drugim oblicima nastave organiziranim u okviru njihovih predmeta u skladu sa njihovim statusom i zavisno Broj 6 - Strana 566 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA ponedjeljak, 27.04.2009. od mogućnosti i drugih oblika organizirane nastave; b) na konsultacije i mentorski rad; c) na završetak studija u kraćem roku; d) izjašnjavanje o kvaliteti nastave i nastavnika; e) pritužbi u slučaju povrede studentskih prava utvrđenih zakonom, statutom ili drugim općim aktom visokoškolske ustanove; f) korištenje biblioteke i drugih usluga za studente; g) učestvovanje na izborima za studentska mjesta u studentskim predstavničkim tijelima i drugim tijelima ustanovljenim u skladu sa statutom visokoškolske ustanove; h) na blagovremeno i tačno informiranje o svim pitanjima koja se odnose na studije; i) na samoorganiziranje i izražavanje vlastitog mišljenja; j) na ravnopravnost u pogledu uvjeta studija i tretmana u visokoškolskoj ustanovi, kao i na povlastice koje nosi status studenta; k) na različitost i zaštitu od diskriminacije; l) na priznavanje i prijenos bodova između visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini; m) iznijeti svoja viđenja u pogledu kvaliteta nastave ili drugih usluga visokoškolske ustanove; n) druga prava utvrđena statutom i drugim općim aktima visokoškolske ustanove. (2) Visokoškolska ustanova je dužna organizirati studentske i druge službe na način ažurnog, stručnog i kvalitetnog pružanja usluga studentima i dostupnosti istih u toku radnog vremena visokoškolske ustanove. (3) Način ostvarivanja prava studenata bliže se uređuje statutom. Član 99. (Obaveze studenata) Studenti imaju slijedeće obaveze: a) pridržavati se pravila koje je propisala visokoškolska ustanova; b) ispunjavati nastavne i druge obaveze; c) ukazivati dužno poštovanje prema pravima osoblja i drugih studenata u visokoškolskoj ustanovi; d) ukazivati dužnu i punu pažnju svom studiju i učestvovati u akademskim aktivnostima. Član 100. (Sadržaj statuta u odnosu na studente) Statut visokoškolske ustanove obavezno sadrži odredbe koje: a) osiguravaju slobodu studenata da, u skladu sa zakonom, ispituju i testiraju primljena znanja i da nude nove ideje i kontroverzna i nepopularna mišljenja, a da se time ne izlažu opasnosti od gubitka svog statusa ili bilo koje druge privilegije koju, eventualno u visokoškolskoj ustanovi uživaju; b) osiguravaju, u skladu sa zakonom, slobodu govora, organiziranja i okupljanja studenata; c) štite studente od diskriminacije prema bilo kom osnovu kao što je spol, rasa, seksualna orijentacija, fizički ili drugi nedostatak, bračno stanje, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno, etničko ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom zajednicom, imovina, rođenje, starosna dob ili neki drugi status; d) pružaju pravične i nepristrasne mehanizme rješavanja pitanja disciplinske odgovornosti studenata. Član 101. (Disciplinska odgovornost studenta) (1) Student odgovara za povredu obaveze koja je u vrijeme izvršenja bila utvrđena općim aktom visokoškolske ustanove. (2) Za težu povredu obaveze studentu se može izreći i mjera isključenja sa studija na visokoškolskoj ustanovi. (3) Disciplinski postupak ne može se pokrenuti po isteku šest mjeseci od dana saznanja za povredu obaveze i počinioca, a najkasnije dvanaest mjeseci od dana kada je povreda uč