SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Tuzlanski kanton

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 20/23 21.12.2023 SN TK 22/22, SN TK 04/17, SN TK 02/16, SN TK 03/15, SN TK 15/13, SN TK 04/13, SN TK 06/11 prostorno uređenje,građenje
Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava raza i zaštiti porodice sa djecom TK - drugi prečišćeni tekst Tuzlanski kanton Službene novine TK 18/23 17.11.2023 zaštita,socijalna zaštita
Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 17/23 03.11.2023 prvana pomoć
Zakon o dopunama Zakona o porezu na promet nepokretnosti i prava TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 05/23 24.03.2023 SN TK 05/21
Zakon o dopuni Zakona o prostornom uređenju i građenju TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 22/22 30.12.2022 SN TK 20/23, SN TK 04/17, SN TK 02/16, SN TK 03/15, SN TK 15/13, SN TK 04/13, SN TK 06/11 prostorno uređenje,građenje
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 14/22 25.07.2022 SN TK 03/21, SN TK 08/20, SN TK 07/17 šume
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 11/22 16.06.2022 SN TK 05/22, SN TK 01/22, SN TK 12/20 inspekcije
Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 05/22 31.03.2022 SN TK 11/22, SN TK 01/22, SN TK 12/20 inspekcije
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 01/22 18.02.2022 SN TK 11/22, SN TK 05/22, SN TK 12/20 inspekcije
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju pravne pomoći TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 22/21 28.12.2021 SN TK 11/17, SN TK 10/08 pravna pomoć
Zakon o visokom obrazovanju TK (prečišćeni tekst) Tuzlanski kanton Službene novine TK 21/21 03.12.2021 visoko obrazovanje
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prevozu TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 16/21 23.09.2021 SN TK 09/16, SN TK 02/14, SN TK 15/11 cestovni prevoz
Zakon o komunalnim djelatnostima TK (prečišćen tekst) Tuzlanski kanton Službene novine TK 11/21 29.07.2021 komunalna djelatnost
Zakon o porezu na promet nepokretnosti i prava TK - prečišćeni tekst Tuzlanski kanton Službene novine TK 05/21 06.04.2021 SN TK 05/23
Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o šumama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 03/21 05.03.2021 SN TK 14/22, SN TK 08/20, SN TK 07/17 šume
Zakon o inspekcijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 12/20 07.08.2020 SN TK 11/22, SN TK 05/22, SN TK 01/22 inspekcije
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 12/20 07.08.2020 SN TK 11/08 vode
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 11/20 28.07.2020 SN TK 14/13, SN TK 08/12, SN TK 07/07, SN TK 11/05 komunalna djelatnost
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 08/20 01.06.2020 SN TK 14/22, SN TK 03/21, SN TK 07/17 šume,zakon o šumama
Zakon o dopunama Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 08/20 01.06.2020 SN TK 13/19, SN TK 08/14, SN TK 03/10, SN TK 14/09 porez na imovinu,porez,tk
Zakon o subvenciji za ublažavanj posljedica uzrokovanih stanjem nesreće TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 06/20 09.05.2020 subvencije,nesreća,tk
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni odredaba Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 02/20 03.03.2020 SN TK 13/19, SN TK 08/14, SN TK 04/10, SN TK 03/10, SN TK 14/09 porez na imovinu,pravilnik P R A V I L N I K o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni odredaba Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklonČlanak 1.U Pravilniku o primjeni odredaba Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon (“Službene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 4/10) članak 7. mijenja se i glasi: „Porez na imovinu ne plaćaju invalidne osobe za putničke automobile (članak 6. stavak 1. točka 3. Zakona) nabavljene jedan puta u periodu do 5 godina, koji su dužni nadležnom organu za registraciju vozila priložiti i ovjerenu fotokopiju rješenja nadležnog organa za utvrđivanje stupnja invalidnosti.Porez na imovinu ne plaća se na imovinu koja vlasniku služi za obavljanje temeljne djelatnosti (članak 6. stavak 1. točka 5. Zakona), i to: autoprijevoznička djelatnost, taksi djelatnost i auto-škole. Da se radi o temeljnoj djelatnosti porezni obveznici, nadležnom organu za registraciju vozila, pored zahtjeva za registraciju podnose i ovjerenu fotokopiju rješenja o obavljanju djelatnosti kao temeljno zanimanje, odnosno obavještenje o razvrstavanju prema standardnoj klasifikaciji djelatnosti
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javno-privatnom partnerstvu TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 14/19 24.12.2019 SN TK 19/17 javno-privatno partnerstvo A K O NO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVUČlan 1.U Zakonu o javno-privatnom partnerstvu („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj: 19/17), u članu 5. iza tačke Broj 14 - Strana 1018SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Utorak, 24. 12. 2019. god.j), dodaju se nove tačke k), l) i m), koje glase:„k) Zainteresovani ponuđač je domaće ili strano privredno društvo koje samostalno ili s drugim privrednim društvima daje ponudu javnom tijelu za izradu i/ili dopunu prijedloga projekta JPP-a u smislu ovoga zakona.l) Tehnička dokumentacija je relevantan izvor podataka za osiguravanje dijela ulaznih podataka za izradu studije opravdanosti odnosno procjenu troškova građenja i/ili rekonstrukcije, procjenu troškova opreme, i troškova investicionog i redovnog održavanja. Tehnička dokumentacija je idejno rješenje, idejni projekat, elaborat, procjena vještaka, i drugi slični dokumenti.m) Nominirani troškovi predstavljaju direktne troškove javnog tijela i/ili zainteresovanog ponuđača povezane sa pripremom prijedloga projekta JPP-a, kao što su rad projektnog tima, angažman konsultanta, izrada tehničke dokumentacije i studije opravdanosti, i slično. Nominirani troškovi su refundirajući i obavezno se uključuju u ukupne životne troškove projekta JPP-a.“Član 2.U članu 6. tačka b) mijenja se i glasi:„b) privatnom partneru se dodjeljuju prava i ovlaštenja potrebna za provođenje projekta JPP, uključujući pravo građenja i koncesije, u skladu sa ugovorom o JPP i posebnim propisom;“Tačka c) briše se.Dosadašnje tačke d) i e) postaju tačke c) i d). Član 3.U članu 12. u stavu (7) iza riječi „sadržaj studije opravdanosti JPP projekta,“ dodaju se riječi „postupak i minimalni sadržaj javnog poziva za izbor zainteresovanog ponuđača,“.Član 4.U članu 13. u stavu (1) tačka d) mijenja se i glasi:„d) priprema tehničke dokumentacije“.Stavovi (2) i (3) mijenjaju se i glase:„(2) Na osnovu prijedloga projekta JPP-a, javno tijelo donosi Odluku o opredijeljenosti za uspostavljanje JPP-a, uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona odnosno općinskog/gradskog vijeća.(3) Radi smanjenja rizika koji se mogu javiti u toku pripreme i implementacije projekta JPP-a, javno tijelo reguliše odnose s drugim javnim tijelima koja su u vezi s pružanjem predmetne javne usluge, na samom početku pripreme prijedloga projekta JPP-a.“Iza stava (3) dodaje se novi stav (4), koji glasi:„(4) Međusobna prava i obaveze javna tijela iz stava (3) ovog člana regulišu posebnim ugovorom.“Dosadašnji stav (4) postaje stav (5). Član 5.U članu 14. stav (2) mijenja se i glasi:„(2) Na prijedlog javnog tijela, radno tijelo iz stava (1) ovog člana za projekte JPP iz nadležnosti Kantona imenuje Vlada Kantona, a za projekte JPP iz nadležnosti JLS imenuje gradonačelnik/općinski načelnik.“Član 6.Član 17. mijenja se i glasi:„Član 17. (Priprema tehničke dokumentacije)Tehnička dokumentacija se priprema u skladu sa posebnim propisima u zavisnosti od predmeta projekta JPP.“Član 7.Iza člana 18. dodaje se novi član 18a., koji glasi: „Član 18a.(Učešće privatnog sektora u pripremi prijedloga projekta JPP-a)(1) Javno tijelo može pripremiti prijedlog projekta JPP-a i uz učešće privatnog sektora.(2) Javno tijelo se opredjeljuje za mogućnost iz stava (1) ovog člana u toku pripreme srednjoročnog i godišnjeg plana potencijalnih projekata JPP-a.(3) Odabir zainteresovanog ponuđača provodi se javnim pozivom.(4) Uzajamna prava i obaveze javnog tijela i zainteresovanog ponuđača, kao i odgovarajući dio nominiranih troškova, regulišu se ugovorom između javnog tijela i zainteresovanog ponuđača.(5) Zainteresovani ponuđač mora učestvovati u postupku odabira privatnog partnera na način propisan ovim zakonom i Uredbom.(6) Ukoliko zainteresovani ponuđač iz stava (5) ovog člana ne bude izabran za privatnog partnera, ima pravo na povrat uloženih sredstava za izradu prijedloga projekta JPP u iznosu utvrđenom ugovorom iz stava (4) ovog člana:a) od strane odabranog privatnog partnera, na ime otkupa projektne dokumentacije, ili,b) od strane javnog tijela, ukoliko se studijom opravdanosti dokaže da primjena JPP modela nije u najboljem javnom interesu ili u slučaju da javno tijelo ne pokrene postupak izbora privatnog partnera u rokovima definisanim ugovorom iz stava (4) ovog člana.(7) Postupak objavljivanja i minimalni sadržaj javnog poziva iz stava (3) ovog člana propisan je Uredbom.“Član 8.U članu 26. u tački e) riječi „na godišnjem nivou“ brišu se.Član 9.U članu 31. u stavu (1) riječi „članom 13. stavovima (2) i (4)“ zamjenjuju se riječima „članom 13. stavovima (2) i (5)“
Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 13/19 12.05.2019 SN TK 08/20, SN TK 08/14, SN TK 03/10, SN TK 14/09 porez na promet U Zakonu o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 14/09, 3/10, 4/10 i 8/14) u članu 3. iza riječi „budžete“ dodaju se riječi „gradova i“.Član 2.U članu 6. u stavu 1. tački 1. iza riječi „kantoni“ dodaje se zarez i riječ „gradovi“, a u tački 6. iza riječi „kantona i“ dodaju se riječi „gradske i“.Član 3.U članu 18. u stavu 1. tački 3. iza riječi „Kantonu,“ dodaje se riječ „gradu“.Član 4.U članu 19. u stavu 1. u prvom redu iza riječi „uprava“ dodaju se riječi „grada ili“.U istom članu u stavu 2. riječi „dvije ili više općina“ zamjenjuju se riječima „dva/ije ili više gradova ili općina“.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 10/18 13.06.2018 SN TK 13/17, SN TK 12/16, SN TK 11/14, SN TK 01/13, SN TK 06/11, SN TK 07/05, SN TK 05/04 koncesije
Zakon o javno-privatnom partnerstvu TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 19/17 30.12.2017 SN TK 14/19 javno-privatno partnerstvo Z A K O N O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) (1) Ovim zakonom uređuje se predmet javnoprivatnog partnerstva (u daljnjem tekstu: JPP), obilježja, načela, modeli JPP-a, postupak dodjele ugovora o JPP-u, provođenje ovog zakona, pravna zaštita i kaznene odredbe te druga pitanja od značaja za JPP iz nadležnosti Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton) i jedinica lokalne samouprave sa područja Kantona (u daljem tekstu: JLS). (2) Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjivat će se zakoni zavisno od javne usluge koja je predmet JPP-a. Član 2. (Cilj zakona) Cilj ovog zakona je da postavi jasan, nediskriminirajući i učinkovit pravni okvir za provedbu JPP projekata kojima će se kroz učešće privatnog sektora unaprjeđivati standard javnih usluga iz nadležnosti Kantona i JLS, a ujedno i pospješiti uslovi za dalji ekonomski rast i razvoj na području Kantona. Član 3. (Gramatička terminologija) Gramatička terminologija korištenja muškog i ženskog roda za pojmove u ovom zakonu, podrazumijeva oba roda. Član 4. (Definicija i predmet JPP-a) (1) Javno-privatno partnerstvo je dugoročan ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera sa ciljem pružanja javnih usluga iz nadležnosti javnog partnera korištenjem upravljačkih, tehničkih, finansijskih i inovacijskih sposobnosti privatnog partnera, kao i razmjenom umijeća i znanja između javnog i privatnog partnera. (2) Predmet projekta JPP-a je građenje i/ili rekonstrukcija i održavanje i/ili upravljanje javne infrastrukture i/ili javnih infrastrukturnih objekata s ciljem pružanja javne usluge iz nadležnosti javnog partnera. (3) Predmet JPP-a ne može biti isključivo isporuka robe i pružanje javnih usluga, kao ni isključivo koncesija za korištenje općeg ili drugog dobra u svrhu privrednih aktivnosti. (4) Javne usluge povezane sa proizvodnjom i distribucijom pitke vode (vodosnabdijevanja) ne mogu biti predmet javno-privatnog partnerstva po modelu iz člana 8. stav (1) tačka b) ovog zakona. Član 5. (Osnovni pojmovi) Osnovni pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) Projekat JPP-a je niz međusobno povezanih aktivnosti, koji se pokreće, priprema, ugovara i provodi na način propisan ovim zakonom. b) Javno tijelo je organ uprave i upravna organizacija Kantona kao i JLS, javna ustanova i javno preduzeće čiji je osnivač i/ili većinski vlasnik Kanton ili JLS, nadležno za pružanje predmetne javne usluge. c) Javni partner je jedno ili više javnih tijela nadležnih za pružanje predmetne javne usluge koji sa privatnim partnerom zaključuje ugovor o JPP-u. Ako se više javnih tijela, nadležnih za pružanje predmetne usluge, pojavljuje u ulozi javnog partnera, oni sporazumno određuju zajedničkog predstavnika koji zaključuje ugovor o JPP-u. d) Ponuđač je domaće ili strano privredno društvo odnosno više domaćih i/ili stranih privrednih društava koji učestvuje u javnom konkursu za izbor privatnog partnera. Ako se u ulozi ponuđača pojavljuje više domaćih i/ili stranih privrednih društava ta privredna društva sporazumno određuju zajedničkog predstavnika, koji se prijavljuje na javni konkurs za izbor privatnog partnera. e) Privatni partner je društvo posebne namjene koje je osnovao izabrani ponuđač u skladu sa pravnim propisima u Federaciji Bosne i Hercegovine u svrhu zaključenja ugovora o JPP-u. Broj 19 - Strana 1862 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30.12.2017. god. f) Pravo građenja je stvarno pravo koje se stiče u skladu sa odredbama propisa kojima se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava. g) Ugovor o JPP-u je pisani ugovor zaključen između javnog i privatnog partnera kojim se u svrhu provođenja projekta JPP-a uređuju prava i obaveze ugovornih strana. h) Konsultant je jedno ili više fizičkih ili pravnih lica koja posjeduju stručna znanja potrebna za identifikaciju, pripremu, ugovaranje i provođenje projekata JPP-a. i) Rizik raspoloživosti je preuzeti rizik držanja javne građevine u stanju funkcionalnosti u skladu sa ugovorenim standardom usluge. j) Rizik potražnje predstavlja preuzeti rizik ostvarivanja prihoda od krajnjeg korisnika usluga. Član 6. (Osnovna obilježja JPP-a) Osnovna obilježja JPP-a su sljedeća: a) privatni partner od javnog partnera preuzima obavezu i rizike građenja i/ili rekonstrukcije i održavanja i/ili upravljanja javne infrastrukture i/ili javnih infrastrukturnih objekata, preuzimajući pri tome najmanje jedan od sljedeća dva rizika: rizik raspoloživosti i rizik potražnje; b) u svrhu realizacije ugovora o JPP, javni partner može prenijeti na privatnog partnera pravo građenja i/ili privatnom partneru može dodijeliti koncesiju; c) sva pitanja vezana za zasnivanje i prijenos prava građenja, kao i koncesiju, uključujući i visinu naknade, javni i privatni partner uređuju ugovorom o javnomprivatnom partnerstvu; d) javni partner može privatnom partneru, u skladu sa svrhom projekta JPP-a, dopustiti i obavljanje komercijalnih djelatnosti sa ciljem naplate prihoda od trećih lica na tržištu, ako obavljanje komercijalnih djelatnosti nije ugovoreno, ono nije dopušteno; e) ugovori o JPP ne mogu biti osnov za promjenu vlasništva na postojećim niti budućim javnim ili općim dobrima, odnosno javna imovina ostaje u javnom vlasništvu i nakon isteka ugovora o JPP-u. Član 7. (Načela) Načela provođenja JPP-a su: a) zaštite javnog interesa, koje podrazumijeva najefektivnije korištenje javnih sredstava u vezi sa realizacijom projekta JPP-a i njegovom svrhom; b) srazmjernosti, koje podrazumijeva proporcionalan odnos traženih kapaciteta i obima ugovora; c) slobodnog tržišnog nadmetanja, koje podrazumijeva podsticanje najveće moguće participacije ponuđača; d) efikasnosti, koje obuhvata obavezu da se postupak zaključenja ugovora o JPP-u i izbora privatnog partnera sprovodi u rokovima i na način propisan ovim zakonom, sa što manje troškova vezanih za postupak; e) jednakog tretmana, koje podrazumijeva izbjegavanje diskriminacije po bilo kom osnovu; f) transparentnosti, koje podrazumijeva javnost u procesu dodjele ugovora i uspostavljanje pravnih zaštitnih mjera; g) zaštite prirodne sredine i promocije održivog razvoja, koja podrazumijevaju potrebu očuvanja prirodnih resursa i h) zakonitosti, koje podrazumijeva da sve radnje i svi akti budu usklađeni sa zakonom. Član 8. (Modeli JPP-a) Javno-privatno partnerstvo se u smislu ovog zakona provodi po jednom od sljedećih modela: a) osnovni model, po kojem se plaćanje naknade privatnom partneru u potpunosti ili većim dijelom vrši iz budžeta javnog tijela na osnovu raspoloživosti javne usluge prema ugovorenim standardima; b) posebni model, po kojem se plaćanje naknade privatnom partneru u potpunosti ili većim dijelom vrši od krajnjih korisnika, na osnovu korištenja javne usluge prema ugovorenim standardima. Član 9. (Društvo posebne namjene) (1) Društvo posebne namjene (u daljem tekstu: DPN) je privredno društvo koje osniva odabrani ponuđač u svrhu sklapanja ugovora o JPP-u i provedbe projekta JPP-a. (2) DPN obavlja isključivo djelatnost koja ima za cilj provedbu projekta JPP-a za koji je osnovan. (3) DPN se osniva u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine. Član 10. (Organ nadležan za projekte JPP-a) (1) Postupak dodjele, provođenja i nadzora nad provođenjem ugovora o JPP-u vrši javni partner. (2) Izvještaj o nadzoru nad provođenjem ugovora o JPP-u za prethodnu kalendarsku godinu, javni partner dostavlja Ministarstvu privrede Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo), najkasnije do 31. januara tekuće godine. POGLAVLJE II. DODJELA UGOVORA O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU Član 11. (Postupak dodjele ugovora o JPP-u) Postupak dodjele ugovora o JPP-u sastoji se iz sljedećih faza: a) identifikacija projekta JPP-a; b) priprema prijedloga projekta JPP-a; c) izbor privatnog partnera; d) ugovaranje JPP-a. Član 12. (Identifikacija projekata JPP-a) (1) Javno tijelo zainteresovano za realizaciju projekta po modelu JPP-a izrađuje trogodišnji (po principu 1+2) i godišnji plan potencijalnih projekata JPP-a na način propisan ovim zakonom. (2) Prilikom identifikacije potencijalnih projekata JPP-a od strane javnog tijela uključit će se sva zainteresovana Subota, 30.12.2017. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 19 - Strana 1863 javnost (udruženja poslodavaca, komore, organizacije civilnog društva, građani, javne ustanove i drugi pravni subjekti) kroz održavanje zajedničkih konsultacija. (3) Trogodišnji plan iz stava (1) ovog člana navodi javne usluge koje će se unaprjeđivati u planskom periodu, potrebna sredstva za provođenje plana, očekivane rezultate u smislu doprinosa implementaciji strateško-planskog dokumenta, procjenu rizika i tabelarni pregled potencijalnih projekata (naziv, kratki opis projekta, svrha i cilj projekta, procijenjena vrijednost projekta i očekivani model JPP-a). Trogodišnji plan potencijalnih JPP projekata priprema se, usvaja i objavljuje uporedno sa dokumentom okvirnog budžeta odnosno finansijskim planom javnog tijela. (4) Godišnji plan iz stava (1) ovog člana mora biti u skladu sa trogodišnjim planom potencijalnih projekata JPP-a i sadrži: a) javne usluge u datom planskom periodu; b) tabelarni pregled projekata JPP-a na kojima će se raditi u planskom periodu (naziv i kratki opis projekta, svrha i cilj projekta, procijenjena vrijednost projekta i očekivani model JPP-a); c) kratki opisi projekata JPP-a u formularu propisanom uredbom iz stava (7) ovog člana; d) planirana finansijska sredstva za realizaciju plana razvrstana po aktivnostima. (5) Godišnji plan iz stava (4) ovog člana priprema se, usvaja i objavljuje uporedno sa godišnjim budžetom odnosno finansijskim planom javnog tijela. (6) Javno tijelo dužno je planove iz stava (1) ovog člana objaviti na web stranici javnog tijela i dostaviti Ministarstvu, koje iste objavljuje na svojoj web stranici i web stranici Vlade Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona). (7) Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva donosi Uredbu o identifikaciji, pripremi, ugovaranju i praćenju implementacije projekata JPP-a (u daljem tekstu: Uredba), kojom će bliže urediti kriterije za odabir potencijalnog projekta JPP-a, postupak i sadržaj obrazaca na kojima se pripremaju godišnji i srednjoročni planovi potencijalnih JPP projekata, te obrazac za kratak opis potencijalnog JPP projekta, postupak za učešće privatnog sektora u pripremi prijedloga JPP projekta, postupak i kriterije za izbor radnog tijela i konsultanata, prava i obaveze članova radnog tijela, sadržaj studije opravdanosti JPP projekta, postupak i kriterije za izbor privatnog partnera, dodatni sadržaj ugovora o JPP-u, registrovanje ugovora o JPP-u, te nadzor i izvještavanje o provođenju ugovora o JPP-u. Član 13. (Priprema prijedloga projekta JPP-a) (1) Priprema prijedloga projekta JPP-a obuhvata: a) formiranje radnog tijela; b) izrada dinamičkog plana rada; c) priprema opisa projekta; d) priprema idejnog rješenja i/ili idejnog projekta, zavisno od složenosti projekta; e) priprema studije opravdanosti. (2) Odluku o prijedlogu projekta i izboru modela JPP-a donosi javno tijelo, uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona odnosno nadležnog organa JLS. (3) Jedno ili više javnih tijela može ovlastiti drugo javno tijelo za pripremu prijedloga projekta JPP-a, izbor modela JPP-a, provedbu postupka odabira privatnog partnera, zaključivanje ugovora o JPP-u i provedbu projekta JPP-a. (4) Javno tijelo dostavlja odluku iz stava (2) ovog člana Ministarstvu u roku od 15 dana od dana donošenja. Član 14. (Formiranje radnog tijela) (1) Javno tijelo formira radno tijelo za pripremu prijedloga projekta JPP-a i provođenje postupka dodjele ugovora JPP-a za svaki potencijalni projekat JPP-a. (2) Prethodnu saglasnost na akt o formiranju radnog tijela za projekte JPP-a iz nadležnosti Kantona daje Vlada Kantona, a za projekte iz nadležnosti JLS nadležni organ JLS. (3) U radno tijelo može se imenovati konsultant koji ne smije biti u sukobu interesa u odnosu na ponuđača. (4) Postupak i kriteriji za izbor članova radnog tijela i konsultanata, njihova prava i obaveze, regulišu se Uredbom. Član 15. (Izrada dinamičkog plana rada) Radno tijelo izrađuje dinamički plan rada za pripremu prijedloga projekta JPP-a prema obrascu čiji je sadržaj i forma propisan Uredbom. Član 16. (Priprema opisa projekta) Radno tijelo priprema opis projekta JPP-a prema obrascu čiji je sadržaj i forma propisan Uredbom. Član 17. (Priprema idejnog rješenja i idejnog projekta) Idejno rješenje i idejni projekat se pripremaju u skladu sa zakonom. Član 18. (Priprema studije opravdanosti) (1) Javno tijelo priprema studiju opravdanosti, samostalno ili uz pomoć konsultanta. (2) Studija opravdanosti za JPP projekat minimalno sadrži: a) rezime (ukupna vrijednost projekta, preporučeni model, tablica raspodjela rizika); b) uvod (kratak opis projekta sa izlaznim specifikacijama i pregled metodologije izrade studije); c) analiza: 1) analiza sposobnosti plaćanja/preuzimanja dugoročnih obaveza javnog sektora; 2) finansijsko-ekonomska analiza i utvrđivanje finansijsko-ekonomskih indikatora učinka; 3) identifikacija i analiza rizika sa tablicom predložene raspodjele rizika između javnog i privatnog partnera; 4) analiza alternativnih pristupa i izlaznih rješenja; 5) analiza vrijednosti za novac (komparator troškova javnog sektora); d) zaključak o opravdanosti investicije i prijedlog modela za implementaciju projekta; e) pregled korištene literature. f) i druge elementa u skladu sa Uredbom. Broj 19 - Strana 1864 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30.12.2017. god. Član 19. (Izbor privatnog partnera) (1) Javno tijelo vrši izbor privatnog partnera na osnovu javnog konkursa, o čemu donosi odluku. (2) Kriteriji i postupak izbora privatnog partnera propisuju se Uredbom. (3) Javno tijelo dostavlja odluku o izboru privatnog partnera Ministarstvu u roku od sedam dana od dana donošenja. Član 20. (Ugovaranje JPP-a) Postupak ugovaranja JPP-a sa izabranim privatnim partnerom vrši se u tri faze: a) priprema nacrta ugovora o JPP-u; b) pregovaranje o elementima iz nacrta ugovora o JPP-a; c) zaključivanje ugovora o JPP-u. Član 21. (Priprema nacrta ugovora o JPP-u) (1) Nacrt ugovora o JPP-u priprema radno tijelo na osnovu prijedloga projekta JPP-a iz člana 13. ovog zakona. (2) Nacrt ugovora o JPP-u sadrži sljedeće bitne elemente: a) svrha, predmet i postavljeni standard javne usluge; b) prava i obaveze ugovornih strana; c) identifikacija i podjela rizika između ugovornih strana; d) trajanje ugovora; e) način i uslovi finansiranja projekta; f) cijena, način plaćanja i uslovi za određivanje i usklađivanje naknada; g) regulisanje poreskih obaveza; h) uslovi podugovaranja; i) finansijske garancije za izvršenje ugovora; j) finansijske garancije za izvršenje obaveza podugovarača; k) police osiguranja; l) događaji koji se smatraju višom silom, a koji mogu prouzrokovati štetu, te način postupanja ugovornih strana u slučaju njihovog nastanka; m) sankcije i naknade za neispunjavanje obaveza ugovornih strana; n) pravo i način nadzora javnog partnera nad provođenjem ugovora o JPP-u; o) obaveza periodične eksterne revizije provedbe projekta JPP-a; p) postupak i uslovi preuzimanja građevine po isteku ugovora, ako ugovor o JPP-u obuhvata izgradnju građevina; r) zaštita okoliša; s) zaštita intelektualnog vlasništva, poslovna tajna i tajnost podataka; t) obaveza ugovaranja revizije ugovora nakon određenog vremenskog perioda; u) način rješavanja sporova proizašlih iz ugovora; v) salvatorna odredba; z) raskid ugovora i posljedice raskida ugovora; aa) stupanje ugovora na snagu; bb) prestanak ugovora; cc) da li je dozvoljeno obavljanje komercijalnih djelatnosti; dd) ostale elemente ugovora o JPP-u. (3) Na sva pitanja koja nisu regulisana u stavu (2) ovog člana primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima. Član 22. (Pregovaranje o elementima nacrta ugovora o JPP-u) (1) Javno tijelo dužno je u roku od najduže 60 dana od dana donošenja odluke o izboru privatnog partnera dostaviti nacrt ugovora o JPP-u privatnom partneru. (2) Privatni partner je dužan u roku od 45 dana od dana prijema nacrta ugovora o JPP-u pismeno se izjasniti o dostavljenom nacrtu ugovora o JPP-u. (3) Postupak pregovaranja do konačnog usaglašavanja nacrta ugovora o JPP-u ne može trajati duže od 30 dana od dana prijema izjašnjenja na nacrt ugovora od strane privatnog partnera. (4) U slučaju neuspješnog postupka pregovaranja sa privatnim partnerom, javno tijelo dostavlja nacrt ugovora o JPP-u sljedeće rangiranom ponuđaču. Član 23. (Zaključivanje ugovora o JPP-u) (1) Usaglašen tekst nacrta ugovora o JPP-u javno tijelo dostavlja na mišljenje nadležnom pravobranilaštvu. (2) Prethodnu saglasnost na tekst usaglašenog nacrta ugovora o JPP-u za projekte JPP-a iz nadležnosti Kantona daje Vlada Kantona, a za projekte JPP-a iz nadležnosti JLS daje nadležni organ JLS. (3) Nakon pribavljenih saglasnosti iz stava (2) ovog člana, javno tijelo i privatni partner zaključuju ugovor o JPP-u u pisanom obliku i na određeno vrijeme koje ne može biti kraće od pet niti duže od 40 godina, osim ako posebnim zakonom nije drugačije propisano. Član 24. (Izmjene i dopune ugovora) (1) Prije sklapanja izmjena i/ili dopuna ugovora o JPP-u, javni partner dostavlja prijedlog takvih izmjena i/ili dopuna na mišljenje odnosno saglasnost nadležnom tijelu iz člana 23. stavovi (1) i (2) ovog zakona. (2) Uz prijedlog izmjena i/ili dopuna, javni partner nadležnom tijelu iz stava (1) ovog člana dostavlja obrazloženje i potrebnu dokumentaciju u vezi s predloženim izmjenama i/ili dopunama ugovora o JPP-u, kao i prethodno mišljenje nadležnog organa za provođenje zakona. (3) Prije izdavanja saglasnosti, nadležno tijelo iz člana 23. stav (2) ovog zakona, može zatražiti i očitovanja od drugih javnih tijela. (4) Ako predložene izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u bitno ne mijenjaju osnovni ugovor o JPP-u, nadležno tijelo iz člana 23. stav (2) ovog zakona izdaje saglasnost javnom partneru na izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u u roku od 30 dana od dana zaprimanja potrebne dokumentacije iz stavova (2) i (3) ovoga člana. (5) U slučaju da predložene izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u bitno mijenjaju osnovni ugovor o JPP i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora, javni partner obavezan je pokrenuti novi postupak predlaganja prijedloga projekta JPP-a. Subota, 30.12.2017. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 19 - Strana 1865 (6) Bitne izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u u smislu stavova (4) i (5) ovoga člana su izmjene i/ili dopune koje: a) uvode uslove koji bi, da su bili dio osnovnog postupka odabira privatnog partnera, omogućili podnošenje drugačijih ponuda od onih koje su podnesene u osnovnom postupku, ili bi omogućili odabir drugačije ponude od ponude odabrane u osnovnom postupku, ili b) znatno proširuju predmet ugovora o JPP-u na radove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovorom, ili c) mijenjaju ekonomsku ravnotežu ugovora o JPP-u u korist privatnog partnera na način koji nije bio predviđen u uslovima osnovnog ugovora o JPP-u. (7) Izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u sklopljene suprotno odredbama ovog člana su ništavne. Član 25. (Registracija zaključenih ugovora o JPP-u) (1) Javni partner obavezan je registrovati zaključeni ugovor o JPP-u sa svim dodacima, kao i izmjene i dopune ugovora, te sve priloge, u roku od tri dana od dana potpisivanja na način propisan Pravilnikom iz stava (2) ovog člana kojim se uspostavlja i vodi Registra ugovora JPP-a (u daljem tekstu: Registar). (2) Ministarstvo donosi pravilnik o uspostavljanju i vođenju Registra, kojima se utvrđuje postupak upisa i vođenja Registra, sadržaj i obim javnosti dostupnih elemenata sklopljenih ugovora o JPP-u, pridržavajući se pri tom načela transparentnosti, kao i propisa o slobodi pristupa informacijama, zaštiti intelektualnog vlasništva, ličnih podataka, tajnosti podataka i poslovne tajne. POGLAVLJE III. PROVOĐENJE ZAKONA Član 26. (Nadležni organ za provođenje zakona) Nadležni organ za provođenje ovog zakona je Ministarstvo, koje vrši sljedeće poslove: a) priprema i podnosi Vladi Kantona pisani izvještaj o provođenju ovog zakona na nivou Kantona, jednom godišnje; b) uspostavlja i vodi Registar, i obezbjeđuje da Registar bude javno dostupan; c) priprema i daje stručna mišljenja o pojedinim pitanjima iz ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona; d) prati izradu planova iz člana 12. stav (1) ovog zakona; e) na godišnjem nivou priprema i objavljuje zbirni pregled potencijalnih projekata JPP-a; f) u saradnji s drugim nadležnim tijelima organizuje programe edukacije iz oblasti JPP-a za članove radnih tijela te javna tijela; g) sarađuje s naučnim i istraživačkim institucijama, socijalnim partnerima, privrednim i nevladinim organizacijama i drugim zainteresovanim stranama u svrhu unapređivanja provođenja zakona; h) promoviše i izučava primjenu najbolje prakse JPP-a, te u svom domenu sarađuje s inostranim nacionalnim tijelima i međunarodnim organizacijama i institucijama ovlaštenim za JPP; i) obavlja i druge poslove u skladu sa odredbama ovog zakona. Član 27. (Nadzor) (1) Nadzor nad provedbom ovog zakona vrši Ministarstvo. (2) Nadzor nad provedbom ugovora o JPP-u vrši javni partner. POGLAVLJE IV. PRAVNA ZAŠTITA Član 28. (Pravna zaštita u postupku izbora privatnog partnera) Na odluku o izboru privatnog partnera može se izjaviti prigovor javnom tijelu koje je donijelo odluku u roku od 15 dana od dana prijema odluke. Član 29. (Način rješavanja sporova) Za rješavanje sporova između ugovornih strana koji nastaju na osnovu ugovora o JPP-u, stvarno i mjesno je nadležan sud isključivo prema sjedištu javnog partnera, POGLAVLJE V. KAZNENE ODREDBE Član 30. (Pokretanje prekršajnog postupka) Ako Ministarstvo i/ili drugo nadležno javno tijelo utvrdi da je došlo do povrede odredbi ovog zakona od strane javnog ili privatnog partnera, podnosi nadležnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Član 31. (Novčane kazne) (1) Novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj javno tijelo odnosno javni partner ako ne postupi u skladu sa članom 12. stav (6), članom 13. stavovima (2) i (4), članom 19. stav (3), članom 22. stav (1), članom 23. stav (1) i članom 25. stav (1) ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj javno tijelo ako postupi suprotno članu 19. stav (1) i članu 23. stav (3) ovog zakona. (3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj privatni partner ako ne dostavi ili ne dostavi u propisanom roku ili na propisani način dokument iz člana 22. stav (2) ovog zakona. (4) Novčanom kaznom od 500,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorno lice javnog tijela odnosno javnog partnera za prekršaje iz stavova (1) i (2) ovog člana. (5) Novčanom kaznom od 500,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorno lice privatnog partnera za prekršaj iz stava (3) ovog člana. POGLAVLJE VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 32. (Donošenje podzakonskih akata) (1) Vlada Kantona će, na prijedlog Ministarstva, najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti uredbu iz člana 12. stav (7) ovog zakona. Broj 19 - Strana 1866 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30.12.2017. god. (2) Pravilnik o uspostavljanju i vođenju Registra iz člana 25. stav (2) ovog zakona donijet će Ministarstvo u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 33. (Prestanak važenja ranijeg zakona) Danom stupanja na snagu ovog zakona, prestaje da važi Zakon o javno-privatnom partnerstvu („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj: 14/12).
Zakon o izmjeni Zakona o koncesijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 13/17 10.09.2017 SN TK 10/18, SN TK 12/16, SN TK 11/14, SN TK 01/13, SN TK 06/11, SN TK 07/05, SN TK 05/04 koncesije Z A K O N O IZMJENI ZAKONA O KONCESIJAMA Član 1. U Zakonu o koncesijama („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 5/04, 7/05, 6/11, 1/13, 11/14 i 12/16), u članu 28. u stavu 2. riječi „31.12.2016. godine“ zamjenjuju se riječima „31.12.2017. godine“. Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“. B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog T U Z L A N S K I K A N T O N kantona, S k u p š t i n a Broj: 01-02-488-4/17 Senad Alić, v.r. Tuzla, 27.9.2017. godine 553 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04) i člana 27. Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15 i 104/16), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici od 27.9.2017. godine, d o n o s i O D L U K U o davanju saglasnosti na Izmjene i dopune Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona za 2017. godinu Član 1. Daje se saglasnost na Izmjene i dopune Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona za 2017. godinu, broj: 05-0511-1-38-2/17 od 14.9.2017. godine. Član 2. Sastavni dio Izmjena i dopuna Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona za 2017. godinu su Izmjene i dopune Operativnog programa zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja za 2017. godinu.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju pravne pomoći TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 11/17 04.08.2017 SN TK 22/21, SN TK 10/08 pravna pomoć
Zakon o izmjeni Zakona o prostornom uređenju i građenju TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 04/17 03.06.2017 SN TK 20/23, SN TK 22/22, SN TK 02/16, SN TK 03/15, SN TK 15/13, SN TK 04/13, SN TK 06/11 prostorno uređenje,građenje
Zakon o šumama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 07/17 10.05.2017 SN TK 14/22, SN TK 03/21, SN TK 08/20 šume,tk,zakon,tuzlanski kanton
Zakon o izmjeni Zakona o turističkim zajednicama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 14/16 27.12.2016 SN TK 11/15 turističke zajednice
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 14/16 27.12.2016 SN TK 01/12 ugostiteljstvo
Zakon o izmjeni Zakona o prostornom uređenju i građenju TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 02/16 02.12.2016 SN TK 20/23, SN TK 22/22, SN TK 04/17, SN TK 03/15, SN TK 15/13, SN TK 04/13, SN TK 06/11 prostorno uređenje,građenje
Zakon o izmjeni Zakona o koncesijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 12/16 04.11.2016 SN TK 10/18, SN TK 13/17, SN TK 11/14, SN TK 01/13, SN TK 06/11, SN TK 07/05, SN TK 05/04 koncesije Z A K O N O IZMJENI ZAKONA O KONCESIJAMA Član 1. U Zakonu o koncesijama („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 5/04, 7/05, 6/11, 1/13 i 11/14), u članu 28. u stavu 2. riječi „31.12.2014. godine“ zamjenjuju se riječima „31.12.2016. godine“. Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prevozu TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 09/16 12.08.2016 cestovni prevoz
Zakon o sudskim taksama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 04/16 20.04.2016 sudkse takse,tk,zakon
Zakon o zaštiti od buke TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 03/16 16.03.2016 zakon,zaštita,zaštita od buke,buka,tk
Zakon o turističkim zajednicama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 11/15 10.07.2015 SN TK 14/16 turističke zajednice,turizam GODINA 22 • TUZLA, SRIJEDA, 07. OKTOBAR 2015. GODINE • IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU • BROJ 1 591 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 29.9.2015. godine, d o n o s i Z A K O N O T U R I S T I Č K I M Z A J E D N I C A M A I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuje se osnivanje, organizacija i rad turističkih zajednica, način njihovog finansiranja i poslovanja, kao i kriteriji za kategorisanje turističkih mjesta. Član 2. (Ciljevi osnivanja) (1) Turističke zajednice se osnivaju radi razvoja, unapređenja i promocije turizma na području lokalnih zajednica kao i Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton) u cjelini, i privrednih interesa pravnih i fizičkih lica koja pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom, na način da upravljaju destinacijom na nivou za koji su osnovane. (2) Ciljevi osnivanja turističkih zajednica su: a) unapređenje općih uslova boravka turista kroz formiranje cjelovite turističke ponude, podizanje kvaliteta turističkih i drugih komplementarnih usluga, očuvanje i stvaranje prepoznatljivog i privlačnog turističkog ambijenta područja za koje su osnovane; b) razvijanje svijesti o važnosti turizma, kao i privrednim, društvenim i drugim efektima turizma, o potrebi i važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističkog proizvoda određenog područja, a posebno zaštite životne sredine; c) podsticanje razvoja turističke infrastrukture i pružanja informacija turistima; d) promocija turističkog proizvoda područja za koje su osnovane. Član 3. (Djelatnost turističkih zajednica) (1) Djelatnost turističkih zajednica se zasniva na načelu ostvarivanja javnog interesa u oblasti turizma, čiji osnovni cilj nije ostvarivanje neposredne dobiti. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, turističke zajednice mogu da: a) upravljaju dobrima i resursima koji su im dati na upravljanje odlukom osnivača u skladu sa posebnim propisima (izletišta, lovišta, parkovi, plaže, jezera, rijeke, prirodno i kulturno-historijsko naslijeđe), b) organizuju manifestacije i priredbe, c) objavljuju turističke komercijalne oglase u oglasnim medijima koji su im dati na upravljanje odlukom osnivača, d) prodaju suvenire, ulaznice, turističke karte i brošure, osim sopstvenog promotivnog materijala, e) obavljaju i druge poslove od javnog interesa koji su u funkciji razvoja turizma i koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom i drugim propisima. Član 4. (Pravni status) (1) Turističke zajednice imaju svojstvo pravnog lica. (2) Svojstvo pravnog lica turistička zajednica stiče danom upisa u Upisnik turističkih zajednica (u daljem tekstu: Upisnik), a gubi brisanjem iz Upisnika. (3) Zahtjev za upis u Upisnik, turistička zajednica dužna je podnijeti u roku od 15 dana od dana održavanja osnivačke skupštine. (4) Zahtjev za upis promjene podataka upisanih u Upisnik, turistička zajednica dužna je podnijeti u roku od 15 dana od dana nastale promjene. (5) Upisnik vodi Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo). (6) Ministar trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona (u daljnjem tekstu: ministar) će posebnim pravilnikom propisati oblik i sadržaj obrasca zahtjeva za upis u Upisnik, dokumentaciju neophodnu za upis, način upisa, te sadržaj i način vođenja Upisnika. (7) O upisu turističke zajednice u Upisnik, upisu promjene upisanih podataka i brisanju turističke zajednice iz Upisnika Ministarstvo donosi rješenje. (8) Protiv rješenja iz stava (7) ovog člana žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. Član 5. (Sistem turističkih zajednica) Turistička zajednica se može osnovati kao: a) turistička zajednica općine/grada, b) turistička zajednica područja, c) Turistička zajednica Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Turistička zajednica Kantona). Broj 11 - Strana 1278 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 07.10. 2015. god. Član 6. (Članovi turističke zajednice) (1) Turistička zajednica ima obavezne članove. (2) Osim članova iz stava (1) ovoga člana, turistička zajednica općine/grada, odnosno područja može imati i dobrovoljne članove. (3) Skupština turističke zajednice, na prijedlog turističkog vijeća, može lica, posebno zaslužna za razvoj i promociju turizma, imenovati počasnim članovima turističke zajednice. (4) Počasni članovi turističke zajednice ne mogu birati niti biti birani u organe turističke zajednice. Član 7. (Javnost rada) (1) Rad turističkih zajednica je javan. (2) Javnost rada osigurava se i ostvaruje na način propisan statutom turističke zajednice. Član 8. (Statut turističke zajednice) (1) Prava i obaveze turističkih zajednica utvrđuju se ovim zakonom i statutom turističke zajednice. (2) Statut turističke zajednice sadrži odredbe o: a) nazivu i sjedištu turističke zajednice, b) zadacima turističke zajednice, c) pravima, obavezama i odgovornosti članova turističke zajednice, d) načinu predstavljanja i zastupanja turističke zajednice, e) djelokrugu, ustrojstvu, načinu izbora i opoziva, mandatu te odgovornosti članova organa turističke zajednice, f) načinu odlučivanja u turističkoj zajednici i organima turističke zajednice, g) načinu ostvarivanja javnosti rada, h) načinu donošenja statuta i drugih općih akata, i) imovini, načinu sticanja imovine i raspolaganju imovinom, j) postupku s imovinom u slučaju prestanka turističke zajednice, k) drugim pitanjima od značaja za djelovanje turističke zajednice. (3) Turistička zajednica donosi statut i odluku o izmjenama i dopunama statuta uz prethodnu saglasnost nadležne općinske/gradske službe, odnosno Ministarstva. (4) Ako turistička zajednica ne donese statut, odnosno odluku o izmjenama i dopunama statuta u roku od mjesec dana od dana prijema saglasnosti iz stava (3) ovog člana, smatrat će se da saglasnost nije data. (5) Statuti turističkih zajednica općine/grada i područja i njihove izmjene i dopune objavljuju se u službenom glasilu općine/grada, a statut Turističke zajednice Kantona u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“. (6) Službena glasila općina/gradova iz stava (5) ovog člana, turističke zajednice su dužne dostaviti Ministarstvu u roku od 15 dana od dana objave statuta, odnosno izmjene i dopune statuta u službenom glasilu. Član 9. (Organi turističke zajednice) (1) Organi turističke zajednice su: a) skupština, b) nadzorni odbor, c) turističko vijeće. (2) Statutom turističke zajednice može se predvidjeti osnivanje i drugih organa. (3) Članovi organa odgovorni su za zakonito i savjesno obavljanje svojih dužnosti. (4) Mandat članova organa turističke zajednice traje četiri godine, a članovi mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani najviše još jedan mandat. (5) U slučaju prestanka mandata člana organa prije isteka vremena na koje je izabran, novi član se bira ili delegira na vrijeme do isteka mandata na koji je izabran prethodnik. Član 10. (Skupština) (1) Skupština turističke zajednice je najviši organ upravljanja u turističkoj zajednici. (2) Skupštinu turističke zajednice čine članovi, odnosno predstavnici članova turističke zajednice. (3) Skupština turističke zajednice: a) donosi statut turističke zajednice, b) donosi poslovnik o radu skupštine, c) bira i razrješava presjedavajućeg skupštine turističke zajednice iz reda članova skupštine, d) bira i razrješava članove nadzornog odbora turističke zajednice, koje prema odredbama ovog zakona bira skupština, e) odlučuje o izboru i razrješenju članova turističkog vijeća, koje prema odredbama ovog zakona bira skupština, f) donosi godišnji program rada i godišnji finansijski plan turističke zajednice, g) usvaja godišnji izvještaj o radu i finansijski izvještaj turističke zajednice, h) donosi odluku o osnivanju i ustroju turističkog ureda, i) donosi odluku o izvještajima koje podnose turističko vijeće i predsjednik turističkog vijeća, j) donosi odluke i rješava druga pitanja kada je to predviđeno propisima i statutom turističke zajednice. (4) Predsjedavajući skupštine turističke zajednice saziva i predsjedava sjednicama skupštine turističke zajednice i za svoj rad odgovara skupštini turističke zajednice. (5) Skupština turističke zajednice održava se najmanje dva puta godišnje. Član 11. (Nadzorni odbor) (1) Nadzorni odbor nadzire: a) vođenje poslova turističke zajednice, b) materijalno i finansijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima turističke zajednice, c) izvršenje i provedbu programa rada i finansijskog plana turističke zajednice. (2) O obavljenom nadzoru, nadzorni odbor podnosi pisani izvještaj turističkom vijeću i skupštini turističke zajednice. (3) Nadzorni odbor provodi nadzor iz stava (1) ovog člana svaka tri mjeseca, odnosno četiri puta godišnje. Član 12. (Članovi nadzornog odbora) (1) Nadzorni odbor turističke zajednice ima najmanje tri člana, a čine ga: a) članovi koje bira skupština turističke zajednice, b) član kojeg delegira osnivač. (2) Statutom se može odrediti veći broj članova nadzornog odbora s tim da njihov broj mora biti neparan. (3) Član nadzornog odbora ne može biti član turističkog vijeća niti skupštine turističke zajednice. (4) Nadzorni odbor iz redova svojih članova bira predsjednika i zamjenika. (5) Nadzorni odbor donosi poslovnik o svom radu. Srijeda, 07.10. 2015. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 11 - Strana 1279 Član 13. (Turističko vijeće) (1) Turističko vijeće je izvršni organ skupštine turističke zajednice. (2) Turističko vijeće obavlja poslove utvrđene ovim zakonom i statutom turističke zajednice i za svoj rad odgovorno je skupštini turističke zajednice. (3) Turističko vijeće turističke zajednice: a) provodi odluke i zaključke skupštine turističke zajednice, b) predlaže skupštini godišnji program rada i finansijski plan turističke zajednice, te godišnji finansijski izvještaj, c) podnosi skupštini izvještaj o svom radu najmanje dva puta godišnje, d) upravlja imovinom turističke zajednice u skladu sa ovim zakonom i statutom te u skladu sa programom rada i finansijskim planom, e) donosi opće akte za stručnu službu turističke zajednice, f) imenuje i razrješava voditelja turističkog ureda, g) utvrđuje granice ovlasti za zastupanje turističke zajednice i raspolaganje finansijskim sredstvima turističke zajednice, h) donosi poslovnik o radu, i) obavlja i druge poslove utvrđene ovim zakonom i statutom turističke zajednice. (4) Turističko vijeće ima predsjednika turističkog vijeća koji predstavlja turističku zajednicu. (5) Dužnost predsjednika turističkog vijeća turističke zajednice općine/grada obavlja općinski načelnik/ gradonačelnik ili lice koje imenuje načelnik/gradonačelnik. (6) Dužnost predsjednika turističkog vijeća turističke zajednice područja obavlja, u skladu sa odredbama statuta, jedan od općinskih načelnika/gradonačelnika ili lice koje zajednički imenuju načelnici/gradonačelnici. (7) Dužnost predsjednika turističkog vijeća Turističke zajednice Kantona obavlja ministar ili lice koje imenuje ministar. (8) Predsjednik turističkog vijeća turističke zajednice saziva i predsjedava sjednicama turističkog vijeća i za svoj rad odgovara skupštini turističke zajednice i osnivaču. (9) Turističko vijeće može pravovaljano odlučivati ukoliko sjednici prisustvuje više od polovice članova vijeća, a odlučuje većinom glasova prisutnih članova. Član 14. (Turistički ured) (1) Skupština turističke zajednice može, shodno potrebi, osnovati turistički ured turističke zajednice. (2) U turističkom uredu obavljaju se stručni i administrativni poslovi vezani za potrebe turističke zajednice. (3) Turističko vijeće pravilnikom propisuje posebne uslove u pogledu stručne spreme, radnog iskustva, znanja jezika i drugih posebnih znanja i sposobnosti, koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkom uredu. (4) Na radne odnose zaposlenih u turističkom uredu primjenjuju se opći propisi o radu, ako ovim zakonom nije drugačije propisano. (5) Do donošenja odluke iz stava (1) ovog člana stručne i administrativne poslove vezane za potrebe turističke zajednice obavlja nadležna općinska/gradska služba za turističku zajednicu općine/grada, odnosno Ministarstvo za Turističku zajednicu Kantona. Član 15. (Voditelj turističkog ureda) (1) Turistički ured ima voditelja koji se imenuje na četiri godine na osnovu javnog konkursa i može biti ponovo imenovan, ali ne više od dva mandata. (2) Voditelj turističkog ureda zastupa turističku zajednicu, organizuje i rukovodi radom i poslovanjem turističkog ureda, provodi odluke turističkog vijeća turističke zajednice i u granicama utvrđenih ovlasti odgovoran je za poslovanje turističke zajednice i zakonitost rada turističkog ureda. (3) Voditelj turističkog ureda za svoj rad odgovara turističkom vijeću. (4) Turističku zajednicu do izbora voditelja turističkog ureda zastupa predsjednik turističkog vijeća turističke zajednice. (5) Voditelj turističkog ureda i drugi radnici zaposleni u turističkom uredu ne mogu biti predsjednici niti članovi skupštine ili turističkog vijeća niti jedne turističke zajednice. II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE/GRADA Član 16. (Odluka o osnivanju turističke zajednice općine/grada) (1) Odluku o osnivanju turističke zajednice općine/ grada donosi općinsko/gradsko vijeće na osnovu prethodne saglasnosti Ministarstva. (2) Zahtjev za davanje saglasnosti za osnivanje turističke zajednice općine/grada Ministarstvu podnosi općinski načelnik/gradonačelnik. (3) Zahtjevu iz stava (2) ovoga člana prilaže se pismo namjere za osnivanje turističke zajednice, obim unutrašnje organizacije turističke zajednice i procjena izvornih prihoda potrebnih za rad turističke zajednice, kao i izvori osiguranja istih. (4) Prilikom davanja saglasnosti iz stava (1) ovoga člana, Ministarstvo će posebno voditi računa o mogućnostima finansiranja predloženog obima organizacije i finansijskim mogućnostima izvršavanja osnovnih zadataka turističke zajednice. (5) Pripremne radnje za osnivanje turističke zajednice općine/grada i sazivanje osnivačke skupštine obavlja općinski/gradski organ uprave nadležan za poslove turizma. Član 17. (Obavezni članovi turističke zajednice općine/grada) (1) Obavezni članovi turističke zajednice općine/grada su sva pravna i fizička lica, koja na području općine/grada u kojoj se osniva turistička zajednica imaju sjedište ili bilo kakav organizacioni dio i koja ostvaruju prihod pružanjem ugostiteljskih ili drugih turističkih usluga ili obavljaju s turizmom neposredno povezane djelatnosti. (2) Djelatnosti iz stava (1) ovog člana utvrđuje ministar pravilnikom, u skladu sa standardnom klasifikacijom djelatnosti u Bosni i Hercegovini. (3) Obavezno članstvo u turističkoj zajednici općine/ grada počinje danom osnivanja turističke zajednice ili danom početka obavljanja djelatnosti pravnog i fizičkog lica na području općine/grada na kojem je osnovana turistička zajednica. (4) Na prestanak obaveznog članstva u turističkoj zajednici ne utiče privremena obustava djelatnosti kao ni sezonsko obavljanje djelatnosti. (5) Obavezno članstvo u turističkoj zajednici općine/ grada prestaje: prestankom rada turističke zajednice, prestankom pravnog lica ili smrću fizičkog lica te djelomičnim ili potpunim gubitkom poslovne sposobnosti fizičkog lica, prestankom poslovne jedinice, promjenom sjedišta, prestankom ostvarivanja prihoda pružanjem ugostiteljskih ili drugih turističkih usluga ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti. (6) Obavezni članovi turističke zajednice, odnosno njihovi predstavnici, mogu birati i biti birani u organe turističke zajednice. Broj 11 - Strana 1280 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 07.10. 2015. god. Član 18. (Dobrovoljni članovi turističke zajednice općine/grada) (1) Kao dobrovoljni članovi u turističku zajednicu općine/grada mogu se učlaniti pravna i fizička lica koja nisu članovi turističke zajednice u skladu sa članom 6. ovog zakona. (2) O zahtjevu lica iz stava (1) ovog člana odlučuje skupština turističke zajednice. (3) Dobrovoljni članovi turističke zajednice imaju sva prava kao i obavezni članovi. Član 19. (Zadaci turističke zajednice općine/grada) (1) Osnovni zadaci turističke zajednice općine/grada su sljedeći: a) unapređenje i promocija izvornih vrijednosti područja općine/grada za koju je osnovana; b) stvaranje uslova za aktiviranje turističkih resursa na teritoriji općine/grada; c) saradnja sa pravnim i fizičkim licima koja za predmet poslovanja imaju turističko-ugostiteljsku ili drugu komplementarnu djelatnost u cilju dogovaranja, utvrđivanja i sprovođenja politike razvoja turizma na teritoriji općine/ grada; d) podsticanje, koordiniranje i organizovanje kulturnih, umjetničkih, zabavnih, privrednih, sportskih i drugih manifestacija, koje doprinose obogaćivanju turističke ponude; e) podsticanje aktiviranja područja općine/grada koja nisu ili su nedovoljno uključena u turistički promet; f) podsticanje i organizovanje akcija usmjerenih na zaštiti i očuvanju turističkog prostora, životne sredine i kulturnog nasljeđa; g) realizovanje programa aktivnosti boravka studijskih grupa i novinara na teritoriji svog djelovanja; h) pružanje servisnih usluga i informacija gostima; i) organizovanje turističko-informativnih biroa; j) registrovanje i praćenje turističkog prometa na teritoriji općine/grada; k) saradnja sa organima i tijelima općine/grada u cilju donošenja i sprovođenja lokalnih mjera za poboljšanje uslova boravka turista na teritoriji općine/grada; l) saradnja sa lokalnim udruženjima i nevladinim zajednicama iz oblasti turizma i ugostiteljstva i njima komplementarnim djelatnostima; m) saradnja sa drugim lokalnim turističkim zajednicama u Kantonu i Bosni i Hercegovini; n) sprovođenje anketa i drugih istraživanja u cilju utvrđivanja ocjene kvaliteta turističkog proizvoda na teritoriji općine/grada; o) izrada izvještaja i informacija za potrebe Turističke zajednice Kantona; p) obavljanje i drugih poslova u cilju promocije turističkog proizvoda na teritoriji općine/grada; r) saradnja sa istim ili sličnim zajednicama van Bosne i Hercegovine; s) obavljanje i drugih poslova propisanih ovim zakonom ili drugim propisom. (2) Turističke zajednice općine/grada sudjeluju u provedbi programa i akcijama Turističke zajednice Kantona od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu s područja Kantona. Član 20. (Skupština turističke zajednice općine/grada) (1) Skupštinu turističke zajednice općine/grada čine fizička lica članovi turističke zajednice i predstavnici pravnih lica članova turističke zajednice. (2) Ako, zbog brojnosti, nema mogućnosti da svaki član turističke zajednice bude predstavljen u skupštini, tada skupštinu čine predstavnici članova, tako da svaki predstavnik u skupštini predstavlja određeni broj članova iz odgovarajuće djelatnosti. (3) Broj predstavnika članova skupštine iz stava (2) ovog člana utvrđuje se statutom turističke zajednice srazmjerno visini udjela odgovarajuće djelatnosti u prihodu turističke zajednice s tim da jedna djelatnost može imati maksimalno 35% predstavnika u skupštini. (4) Kao udio u prihodu turističke zajednice iz stava (3) ovog člana, računaju se članarina i boravišna taksa koje su od strane fizičkih i pravnih lica iz određene djelatnosti uplaćene u korist turističke zajednice u godini koja prethodi godini u kojoj se provode izbori za skupštinu turističke zajednice. (5) Ako tokom mandata dođe do promjene udjela u prihodima za više od 10%, broj predstavnika članova skupštine iz stava (2) iznova će se utvrditi prema stavu (3) ovog člana. (6) Promjenu iz stava (5) ovog člana utvrđuje skupština istodobno s usvajanjem godišnjeg finansijskog izvještaja. Član 21. (Nadležnosti skupštine) Pored nadležnosti skupštine iz člana 10. ovog zakona skupština turističke zajednice općine/grada: a) bira predstavnike u skupštinu Turističke zajednice Kantona iz redova svojih članova, b) donosi odluku o osnivanju turističko-informativnih biroa, c) obavlja i druge poslove utvrđene ovim zakonom i statutom turističke zajednice. Član 22. (Turističko vijeće turističke zajednice općine /grada) (1) Turističko vijeće turističke zajednice općine/ grada čine predsjednik, članovi koje bira skupština iz reda članova turističke zajednice, na način da se osigura srazmjerna zastupljenost članova pojedinih djelatnosti u turističkom vijeću, prema njihovom učešću u ukupnom prihodu turističke zajednice i predstavnici nadležnog organa lokalne samouprave. (2) Broj članova turističkog vijeća turističke zajednice općine/grada utvrđuje se statutom. III. TURISTIČKA ZAJEDNICA PODRUČJA Član 23. (Osnivanje turističke zajednice područja) (1) Turistička zajednica područja osniva se za područje dvije i/ili više općina u kojima, u pravilu, nisu osnovane turističke zajednice općina/gradova. (2) Pripremne radnje za osnivanje turističke zajednice područja i sazivanje osnivačke skupštine, obavljaju nadležne općinske službe i Turistička zajednica Kantona. (3) Ako se turistička zajednica područja osniva za područje na kojem već postoji osnovana jedna ili više turističkih zajednica općina/gradova, skupštine već osnovanih turističkih zajednica općina/gradova, dužne su, po dobijenoj saglasnosti iz člana 16. ovog zakona, pokrenuti inicijativu prema općinskom/gradskom vijeću za donošenje odluke o prestanku turističke zajednice općine/ grada s danom upisa turističke zajednice područja u Upisnik turističkih zajednica. (4) Turistička zajednica područja iz stava (2) ovog člana je pravni sljedbenik turističkih zajednica općina/ gradova koje prestaju njezinim osnivanjem. (5) Inicijativu za osnivanje turističke zajednice Srijeda, 07.10. 2015. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 11 - Strana 1281 područja mogu dati općinski načelnici/gradonačelnici, općinska/gradska vijeća, već osnovane turističke zajednice općina/gradova i Turistička zajednica Kantona. (6) Sjedište turističke zajednice područja iz stava (1) ovog zakona određuje se statutom. (7) Na turističke zajednice područja odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga zakona i drugih propisa o turističkoj zajednici općine/grada, osim ako nije drugačije propisano. IV. TURISTIČKA ZAJEDNICA KANTONA Član 24. (Osnivanje Turističke zajednice Kantona) Odluku o osnivanju Turističke zajednice Kantona donosi Vlada Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona) a pripremne radnje za osnivanje Turističke zajednice Kantona i sazivanje osnivačke skupštine obavlja Ministarstvo. Član 25. (Zadaci Turističke zajednice Kantona) (1) Osnovni zadaci Turističke zajednice Kantona su sljedeći: a) objedinjavanje turističke ponude Kantona; b) upravljanje javnom turističkom infrastrukturom datom na upravljanje od strane Kantona; c) rad na promociji, plasmanu i podršci realizacije turističkog proizvoda, kao i pojedinih njegovih djelova, vrijednosti i usluga, koji čine integralni turistički proizvod; d) promocija plansko-projektne, plansko-razvojne i investicione dokumentacije iz oblasti turizma i njima komplementarnih djelatnosti; e) preduzimanje mjera i aktivnosti na kreiranju turističkog proizvoda i turističkog imidža Kantona, kao i radnje na formiranju marke turističkog proizvoda destinacije; f) rad na inoviranju turističkog proizvoda i aktiviranju novih turističkih prostora; g) ustrojavanje jedinstvenog turističkog informacionog sistema, sistema prijave i odjave turista i statističke obrade prema turističkim zajednicama nižeg nivoa organizovanja; h) saradnja u aktivnostima i poslovima vezanim za standardizaciju, kategorizaciju i klasifikaciju turističkog proizvoda, usluga i objekata; i) rad na istraživanju turističkog tržišta u cilju pozicioniranja turističkog proizvoda na turističkom tržištu; j) praćenje stanja na turističkom tržištu u cilju pravovremenog donošenja odgovarajućih odluka; k) na osnovu izvještaja lokalnih turističkih zajednica, prati, analizira i ocjenjuje izvršavanje njihovih planova i programa, utvrđenih zadataka i uloga, s posebnim naglaskom na svrsishodnost i urednost trošenja sredstava; l) usklađivanje interesa, pružanje podrške i koordiniranje načina izvršenja svih planskih i programskih zadataka svih turističkih zajednica na prostoru Kantona; m) preduzimanje mjera i aktivnosti za razvoj i promociju turizma u turistički nerazvijenim dijelovima Kantona; n) promocija turističke ponude Kantona u zemlji i inostranstvu; o) obavljanje informativnih poslova u vezi s turističkom ponudom; p) saradnja sa turističkim zajednicama u Bosni i Hercegovini, u zemaljama u okruženju, Evropi i svijetu; r) podsticanje, unapređivanje, promocija i zaštita izvorne vrijednosti i stvaranje uslova za njihovo korištenje u granicama održivog razvoja turizma Kantona; s) koordinacija na poslovima razvoja turizma na lokalnom, entitetskom i državnom nivou; t) rad na razvoju gostoprimstva, očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti i unapređenju ekološke zaštite prostora na kome djeluje turistička zajednica; u) obavljanje i drugih poslova propisanih ovim zakonom ili drugim propisom. (2) Turistička zajednica Kantona će sudjelovati i provoditi programe i akcije drugih oblika organizovanja koji su od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, a s ciljem podizanja nivoa kvalitete turističke ponude Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine. (3) Turistička zajednica Kantona sarađuje s regionalnim turističkim organizacijama iz drugih zemalja i može biti član međunarodnih turističkih organizacija. Član 26. (Članovi Turističke zajednice Kantona) (1) Obavezni članovi Turističke zajednice Kantona su turističke zajednice općina/gradova i turističke zajednice područja osnovane na području Kantona. (2) Ako na području Kantona nisu osnovane turističke zajednice općina/ gradova i turističke zajednice područja, u pogledu obaveznih članova, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na obavezno članstvo u turističkoj zajednici općine/grada. Član 27. (Skupština Turističke zajednice Kantona) (1) Skupštinu Turističke zajednice Kantona čine predstavnici turističkih zajednica općine/grada, odnosno područja i predstavnici Ministarstva, kao i predstavnici privrednih asocijacija i društava koji se dobrovoljno učlane, na način i pod uslovima utvrđenim statutom. (2) Broj predstavnika članova u skupštini Turističke zajednice Kantona utvrđuje se statutom, tako da je svaka turistička zajednica općine/grada, odnosno područja zastupljena najmanje s jednim predstavnikom. (3) Veći broj predstavnika pojedinačne turističke zajednice općine/grada, odnosno područja zavisi o turističkom značenju područja za koje je osnovana, a određuje se srazmjerno udjelu turističke zajednice u prihodima Turističke zajednice Kantona na način da na svakih 20% učešća u prihodu ima još po jednog predstavnika. (4) Udio u prihodu iz stava (3) ovog člana utvrđuje se prema prihodu u godini koja prethodi godini u kojoj se provode izbori za skupštinu Turističke zajednice Kantona. Član 28. (Turističko vijeće Turističke zajednice Kantona) (1) Turističko vijeće Turističke zajednice Kantona ima predsjednika i šest članova. (2) Pet članova turističkog vijeća bira skupština Turističke zajednice Kantona iz redova obaveznih članova turističke zajednice, vodeći računa o teritorijalnoj zastupljenosti i o zastupljenosti djelatnosti u turizmu (pružaoci ugostiteljskih usluga, putničke agencije i dr.), a jednog člana delegira Ministarstvo. V. KATEGORIZACIJA TURISTIČKIH MJESTA Član 29. (Osnovni kriteriji za kategorizaciju turističkih mjesta) (1) Osnov ukupnog sistema turističkih zajednica definisanog ovim zakonom čine općine/ gradovi, koje se shodno svom značaju za turizam razvrstavaju u kategorije turističkih mjesta. Broj 11 - Strana 1282 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 07.10. 2015. god. (2) Osnovni kriteriji za kategorizaciju turističkih mjesta su: a) trogodišnji prosjek ostvarenog broja turističkih noćenja u turističkom mjestu (broj noćenja); b) broj noćenja iz tačke a) ovog stava po stanovniku turističkog mjesta (koeficijent intenziteta turističkog prometa); c) ukupna vrijednost prometa u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti po stanovniku mjesta (koeficijent specifičnog turističkog prometa). (3) Shodno kriterijima iz stava (2) ovog člana turistička mjesta se razvrstavaju u kategorije A, B, C i D. (4) Bliže kriterije, način vrednovanja kriterija za kategorizaciju turističkih mjesta i način određivanja kategorije turističkih mjesta na području Kantona propisuje ministar. VI. FINANSIRANJE TURISTIČKIH ZAJEDNICA Član 30. (Prihodi) (1) Prihodi turističke zajednice su: a) boravišna taksa, b) članski doprinos, c) prihodi od obavljanja privrednih djelatnosti iz člana 3. stava (2) ovog zakona. (2) Osim prihoda iz stava (1) ovog člana turistička zajednica može ostvarivati prihode i iz: a) budžeta jedinica lokalne samouprave, te kantonalnog budžeta, na osnovu posebnih programa, b) dobrovoljnih priloga i darova, c) imovine u vlasništvu i sl. (3) Turistička zajednica se može, na osnovu posebne odluke turističkog vijeća, finansijski zaduživati u cilju realizacije programa rada i finansijskog plana, ali ukupna vrijednost zaduženja ne smije prelaziti 50% finansijskim planom predviđenih prihoda. VI.1. Boravišna taksa Član 31. (Obveznici plaćanja boravišne takse) (1) Boravišna taksa je paušalni novčani iznos koji plaća lice koje izvan svog prebivališta koristi usluge smještaja u smještajnom objektu u kojem se obavlja turistička ili ugostiteljska djelatnost (u daljem tekstu: smještajni objekat). (2) Smještajnim objektom, u smislu stava (1) ovog člana, smatra se: hotel, motel, pansion, turistički apartman, odmaralište, kamp, planinarski dom, soba za iznajmljivanje i svi drugi objekti u kojima se pružaju usluge smještaja. (3) Boravišnu taksu pod jednakim uslovima plaćaju i strani državljani. Član 32. (Oslobađanja od obaveze plaćanja boravišne takse) (1) Boravišnu taksu ne plaćaju: a) djeca do 12 godina starosti; b) lica sa teškim čulnim i tjelesnim smetnjama (slijepi, gluhi, distrofičari i dr.); c) lica upućena na banjska i klimatska liječenja, odnosno specijalizovanu rehabilitaciju od nadležne ljekarske komisije; d) lica koja obavljaju sezonske poslove sa prijavljenim boravkom u turističkom mjestu; e) lica koja neprekidno borave u objektu za smještaj duže od 30 dana; f) učesnici školskih ekskurzija, odnosno učenici i studenti čiji boravak organizuju škole i fakulteti u okviru redovnih programa, održavanja sportskih i kulturnih manifestacija; g) strani državljani koji su po međunarodnim konvencijama i sporazumima oslobođeni plaćanja taksi; h) strani državljani koji organizovano, preko zvaničnih humanitarnih organizacija, dolaze radi pružanja humanitarne pomoći. (2) Lica iz stava (1) ovog člana ne plaćaju boravišnu taksu ako podnesu dokaz o ispunjavanju uslova utvrđenih u istom stavu (članska karta, potvrda škole, ljekara, ljekarska uputa i dr.). (3) Boravišnu taksu umanjenu za 50% plaćaju lica od 12 do 18 godina starosti. Član 33. (Visina i način naplate boravišne takse) (1) Visinu boravišne takse, na prijedlog Ministarstva, utvrđuje Vlada Kantona najkasnije do kraja oktobra tekuće godine za narednu godinu. (2) Naplatu boravišne takse vrši pravno i fizičko lice koje pruža usluge smještaja (u daljem tekstu: davalac usluga). (3) Davalac usluga naplaćuje boravišnu taksu istovremeno sa naplatom usluge smještaja. (4) Ako davalac usluga ne naplati boravišnu taksu, dužan je da na svoj teret uplati iznos nenaplaćene boravišne takse. Član 34. (Evidencija boravišne takse) (1) Davalac usluga je dužan da u računu za usluge smještaja posebno iskaže iznos boravišne takse, a u slučajevima iz člana 32. stavovi (1) i (3) ovog zakona da navede osnov oslobađanja od plaćanja boravišne takse, odnosno osnov za plaćanje umanjene takse. (2) Davalac usluga dužan je da vodi evidenciju o uplaćenoj taksi u knjizi, odnosno drugoj odgovarajućoj evidenciji. (3) Davalac usluga je dužan da nadležnoj kantonalnoj inspekciji i Ministarstvu do 15. u mjesecu za prethodni mjesec dostavi izvještaj o broju korisnika usluga smještaja i iznosu naplaćene boravišne takse. Član 35. (Prijava i odjava turista) (1) Davalac usluga koji pruža usluge smještaja u smještajnim objektima iz člana 31. stav (2) ovog zakona dužan je u roku od 12 sati po dolasku prijaviti i po odlasku odjaviti nadležnoj turističkoj zajednici sva lica kojima se pruža usluga noćenja u smještajnom objektu. (2) Oblik i sadržaj obrasca prijave boravka građana koji se koriste uslugama noćenja u smještajnim objektima, te sadržaj i način vođenja evidencije o boravku građana u smještajnim objektima propisat će ministar. Član 36. (Način korištenja i raspoređivanja sredstava boravišne takse) (1) Sredstva prikupljena po osnovu boravišne takse, isključivo se koriste za razvoj i unapređenje turističke ponude jedinice lokalne samouprave i Kantona. (2) Sredstva prikupljena po osnovu boravišne takse raspoređuju se na način da: a) 70% sredstava pripada turističkoj zajednici općine/ grada, odnosno turističkoj zajednici područja, b) 30% sredstava pripada Turističkoj zajednici Kantona. (3) Sredstva od naplaćene boravišne takse davalac usluga uplaćuje u roku od pet dana po isteku mjeseca na račun Turističke zajednice Kantona. Srijeda, 07.10. 2015. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 11 - Strana 1283 (4) Turistička zajednica Kantona u roku od pet dana od dana uplate raspoređuje sredstva prikupljena po osnovu boravišne takse shodno odredbama iz stava (2) ovog člana. (5) Ukoliko nije osnovana turistička zajednica na nivou općine/grada, odnosno turistička zajednica područja, sredstva prikupljena po osnovu naplate boravišne takse predstavljaju prihod Turističke zajednice Kantona. VI.2. Članski doprinos Član 37. (Obveznici plaćanja) (1) Članski doprinos turističkoj zajednici dužni su plaćati obavezni članovi turističke zajednice iz člana 17. stav (1) ovog zakona. (2) Pravno lice, obavezni član turističke zajednice, koje se s više od 50% finansira iz općinskog/gradskog, kantonalnog, entitetskog ili državnog budžeta ne plaća članski doprinos turističkoj zajednici. Član 38. (Visina članskog doprinosa) (1) Visina članskog doprinosa koji plaća pravno i fizičko lice kao obavezni član turističke zajednice općine/ grada ili područja, zavisi o: a) kategoriji turističkog mjesta u kojem je sjedište ili organizaciona jedinica, b) pravnom statusu obveznika (pravno ili fizičko lice), c) stopi na ukupni prihod utvrđenoj ovim zakonom. (2) Zavisno od kategorije turističkog mjesta, obveznici plaćanja plaćaju članski doprinos po sljedećim procentima: Kategorija turističkog mjesta A B C D Pravno lice 0,05 0,045 0,04 0,035 Fizičko lice 0,025 0,02 0,015 0,01 Član 39. (Osnovica za obračun članskog doprinosa) (1) Osnovica za obračun članskog doprinosa za pravna i fizička lica iz člana 37. stav (1) ovog zakona koja su obveznici plaćanja poreza na dobit jest ukupni prihod koji čine svi prihodi koje su ta lica dužna iskazati u računu dobiti i gubitaka, u skladu sa propisima o računovodstvu. (2) Osnovica za obračun članskog doprinosa za fizička lica iz člana 37. stav (1) koja su obveznici plaćanja poreza na dohodak su ukupni primici iz knjige primitaka i izdataka u skladu sa propisima o porezu na dohodak, umanjeni za naplaćeni porez na dodatnu vrijednost. (3) Za svaki organizacioni oblik izvan sjedišta pravnog i fizičkog lica utvrđuje se posebna osnovica i ukupni prihod za obračun članskog doprinosa. (4) Pravnom i fizičkom licu smanjuje se osnovica za obračun članskog doprinosa za dio njegovog ukupnog prihoda ostvarenog u organizacionim jedinicama koje se nalaze izvan turističkog mjesta u kojem je sjedište pravnog i fizičkog lica. Član 40. (Način plaćanja članskog doprinosa) (1) Pravno lice plaća članski doprinos turističkoj zajednici općine/grada ili područja u kojoj ima registrovano sjedište. (2) Pravno lice koje ima bilo kakvu organizacionu jedinicu izvan registrovanog sjedišta plaća dio članskog doprinosa općinama/gradovima ili područjima u kojima organizacione jedinice obavljaju djelatnost, srazmjerno učešću organizacione jedinice u ukupnom prometu pravnog lica. (3) Fizičko lice plaća članski doprinos prema sjedištu nadležnog organa koji je izdao odobrenje za obavljanje djelatnosti. (4) Obveznici plaćanja članskog doprinosa dužni su do 15. u mjesecu izvršiti obračun i uplatu članskog doprinosa za prethodni mjesec na račun Turističke zajednice Kantona. (5) Uz uplatu članskog doprinosa obveznici su dužni dostaviti obrazac obračuna iz koga je jasno vidljivo kojoj općini/gradu, odnosno području, pripada obračunati i uplaćeni članski doprinos. (6) Izgled i sadržaj obrasca iz stava (5) ovog člana propisat će ministar. Član 41. (Rapoređivanje članskog doprinosa) (1) Sredstva prikupljena po osnovu članskog doprinosa raspoređuju se na način da: a) 70% sredstava pripada turističkoj zajednici općine/ grada, odnosno turističkoj zajednici područja, b) 30% sredstava pripada Turističkoj zajednici Kantona. (2) Turistička zajednica Kantona, u roku od pet dana od dana uplate, raspoređuje sredstva prikupljena po osnovu članskog doprinosa shodno odredbama iz stava (1) ovog člana. (3) Ukoliko nije osnovana turistička zajednica na nivou općine/grada, odnosno područja, sredstva prikupljena po osnovu članskog doprinosa predstavljaju prihod Turističke zajednice Kantona. VI.3. Ostali prihodi Član 42. (Ostali prihodi) Prihodi koje ostvari turistička zajednica u skladu sa članom 30. stav (1) tačka c) i stav (2) pripadaju, u punom iznosu, turističkoj zajednici koja je ostvarila navedene prihode. VII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA Član 43. (Godišnji program rada i finansijski plan) (1) Turistička zajednica je obavezna koristiti raspoloživa finansijska sredstva u skladu sa programom rada i finansijskim planom. (2) Prijedlog programa rada i prijedlog finansijskog plana za narednu godinu, turističko vijeće turističke zajednice podnosi skupštini turističke zajednice do kraja novembra tekuće godine. (3) Skupština turističke zajednice dužna je do kraja tekuće godine donijeti program rada i finansijski plan za narednu godinu. (4) Godišnji program rada i finansijski plan turističke zajednice općina/gradova i turističke zajednice područja dužne su dostaviti Turističkoj zajednici Kantona odmah po usvajanju. (5) Ako Turistička zajednica Kantona po dostavljenim godišnjim programima rada i finansijskim planovima utvrdi da nisu ispunjeni svi zakonom propisani zadaci, dužna je o tome obavijestiti odgovarajuću turističku zajednicu i Ministarstvo. Član 44. (Sadržaj programa rada i finansijskog plana) (1) Godišnji program rada i finansijski plan turističke zajednice obavezno sadrže sve pojedinačno utvrđene planirane zadatke i potrebna finansijska sredstva za njihovo izvršenje. Broj 11 - Strana 1284 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 07.10. 2015. god. (2) Prijedlog programa rada i finansijskog plana iz stava (1) ovog člana, obavezno se dostavlja na razmatranje članovima skupštine turističke zajednice osam dana prije održavanja sjednice na kojoj se isti donose. (3) Skupština Turističke zajednice Kantona donosi godišnji program rada i finansijski plan uz prethodnu saglasnost Ministarstva. (4) Tokom godine turistička zajednica može mijenjati i dopunjavati svoj program rada i godišnji finansijski plan. (5) Ako tokom godine dođe do odstupanja od utvrđenog programa rada i finansijskog plana, turistička zajednica je dužna donijeti izmjene, odnosno, dopune programa rada i finansijskog plana. (6) Izmjene programa rada i finansijskog plana iz stavova (4) i (5) ovog člana obavljaju se na način i prema postupku kojim se donosi program rada i finansijski plan. Član 45. (Godišnji finansijski izvještaj) (1) Skupština turističke zajednice dužna je do kraja marta tekuće godine usvojiti godišnji finansijski izvještaj za prethodnu godinu. (2) Prijedlog godišnjeg finansijskog izvještaja za prethodnu godinu turističko vijeće podnosi skupštini turističke zajednice do kraja februara tekuće godine. (3) Godišnji finansijski izvještaj za prethodnu godinu turističke zajednice općina/gradova i turističke zajednice područja dužne su dostaviti Turističkoj zajednici Kantona, a Turistička zajednica Kantona Ministarstvu. (4) Godišnji finansijski izvještaj obavezno sadrži podatke o izvršenju programom rada pojedinačno utvrđenih zadataka, izdacima njihovog izvršenja, izdacima za poslovanje turističkog ureda i rad organa turističke zajednice, ostvarenju prihoda po izvorima, finansijskom rezultatu poslovanja, usporedbu finansijskog plana i njegovog ostvarenja s obrazloženjem odstupanja, analizu i ocjenu izvršenja programa, te procjenu učinka preduzetih aktivnosti na razvoj turizma, kao i nalaz ovlaštene revizorske kuće. (5) Prijedlog godišnjeg finansijskog izvještaja mora se staviti na uvid članovima skupštine turističke zajednice osam dana prije razmatranja na skupštini turističke zajednice. Član 46. (Međusobna koordinacija) Turističke zajednice dužne su, u postupku donošenja programa rada i finansijskog plana, međusobno sarađivati. VIII. NADZOR Član 47. (Nadzor od strane Ministarstva) (1) Ministarstvo obavlja nadzor nad provođenjem odredaba ovog zakona, te drugih propisa kojima se uređuje organizovanje i poslovanje turističkih zajednica na području Kantona. (2) Ministarstvo može naložiti Turističkoj zajednici Kantona provođenje nadzora nad turističkim zajednicama općina/gradova, odnosno turističkim zajednicama područja i obavezno dostavljanje izvještaja odmah po izvršenom nadzoru. (3) U provedbi nadzora Ministarstvo posebno nadzire: a) zakonitost organizacije, rada i postupanja organa turističkih zajednica, b) zakonitost akata turističkih zajednica, c) izvršavanje zadataka turističkih zajednica i namjensko trošenje sredstava, d) zakonitost rada i postupanja uposlenika turističkih ureda turističkih zajednica. Član 48. (Provedba nadzora) (1) U provedbi nadzora Ministarstvo, odnosno Turistička zajednica Kantona, mogu zahtijevati izvještaje, podatke, materijale i druge obavijesti od turističkih zajednica. (2) Turističke zajednice dužne su omogućiti Ministarstvu, odnosno Turističkoj zajednici Kantona provedbu nadzora, te im dostaviti ili pripremiti tačne i potpune izvještaje, podatke i druge materijale i obavijesti iz stava (1) ovog člana. Član 49. (Mjere za otklanjanje uočenih nepravilnosti) Ako u provedbi nadzora Ministarstvo utvrdi da postoje nezakonitosti ili nepravilnosti, preduzet će mjere u svrhu otklanjanja uočenih nezakonitosti ili nepravilnosti, na način da: a) naloži mjere koje se moraju preduzeti radi otklanjanja utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti i odrediti za to primjeren rok, b) naloži pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti voditelja i odgovornog uposlenika turističkog ureda turističke zajednice, c) preduzme i druge propisane mjere. Član 50. (Raspuštanje skupštine Turističke zajednice Kantona) (1) Vlada Kantona može donijeti odluku o raspuštanju skupštine Turističke zajednice Kantona: a) ako donosi opće akte suprotno zakonu, statutu ili drugom propisu, ili zbog povreda zakona i drugih propisa, b) ako ne izabere članove turističkog vijeća u roku od 60 dana od dana konstituisanja, isteka njihovog mandata ili njihova razrješenja, odnosno od dana podnošenja ostavke, c) ako ne donese godišnji program rada i finansijski plan, odnosno godišnji finansijski izvještaj u zakonom utvrđenom roku, d) ako turistička zajednica ne ispunjava zadatke zbog kojih je osnovana. (2) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana nije dopuštena žalba, već se protiv njega može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja turističkoj zajednici. Član 51. (Povjerenik) (1) Kada se raspusti skupština Turističke zajednice Kantona, Ministarstvo će rješenjem imenovati povjerenika u Turističkoj zajednici Kantona. (2) Povjerenik osigurava djelovanje turističke zajednice i izvršavanje zakonom utvrđenih zadataka turističke zajednice do ustrojavanja novih organa turističke zajednice, te osigurava otklanjanje razloga zbog kojih je došlo do raspuštanja skupštine. (3) Danom dostave rješenja o imenovanju povjerenika turističkoj zajednici, prestaju s radom svi organi turističke zajednice a njihove ovlasti preuzima povjerenik. (4) Povjerenik može donositi ili mijenjati akte turističke zajednice samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugog propisa, ili usklađivanja sa zakonom ili drugim propisima. (5) Povjerenik ne može donositi ili mijenjati program rada ili finansijski plan i ne može raspolagati imovinom turističke zajednice osim izvršenja isplate tekućih izdataka, te radi izvršenja prije preuzetih obaveza ili dovršenja prije započetih poslova. (6) Povjerenik je obavezan osigurati konstituisanje nove skupštine u roku od 60 dana od dana raspuštanja skupštine. Srijeda, 07.10. 2015. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 11 - Strana 1285 (7) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana nije dopuštena žalba, već se protiv njega može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja turističkoj zajednici. Član 52. (Inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, te pojedinačnih akata, uslova i načina rada nadziranih turističkih zajednica provodi Kantonalna uprava za inspekcijske poslove u okviru svoje nadležnost, kao i općinski/gradski nadležni inspektori. Član 53. (Ovlaštenja općinskih/gradskih inspektora) U obavljanju inspekcijskog nadzora općinski/gradski inspektori vrše nadzor nad pravnim i fizičkim licima koja pružaju usluge smještaja u pogledu primjene odredaba člana 33. stav (3), člana 34. stavovi (1), (2) i (3), člana 35. stav (1), člana 36. stav (3), i pravnim i fizičkim licima obveznicima plaćanja članskog doprinosa u pogledu primjene odredaba člana 40. stavovi (4) i (5) ovog zakona. IX. PRESTANAK POSTOJANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE Član 54. (Razlozi za prestanak postojanja turističke zajednice) (1) Turističke zajednice iz člana 5. tačaka a) i b) ovog zakona mogu prestati postojati na osnovu: a) odluke skupštine turističke zajednice o prestanku postojanja turističke zajednice uz prethodnu saglasnost osnivača, b) rješenja Ministarstva o zabrani djelovanja turističke zajednice. (2) Rješenje iz stava (1) tačke b) ovog člana, Ministarstvo može donijeti iz razloga: a) ako donosi opće akte suprotno zakonu, statutu ili drugom propisu, ili zbog povreda zakona i drugih propisa, b) kada se u turističkoj zajednici ne održe izbori za novu skupštinu, u skladu sa zakonom i statutom, c) kada se ni u roku od 60 dana od dana provedenih izbora ne konstituiše skupština turističke zajednice, d) ako ne izvrši mjere koje je naložilo Ministarstvo. (3) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana nije dopuštena žalba, već se protiv njega može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja turističkoj zajednici. Član 55. (Okončanje djelovanja i raspolaganje imovinom u slučaju prestanka postojanja turističke zajednice) (1) Turistička zajednica Kantona čiji je član turistička zajednica koja prestaje postojati dužna je okončati poslove turističke zajednice općine/grada, odnosno područja, koji su u toku, naplatiti potraživanja i podmiriti povjerioce. (2) Imovinu preostalu nakon namirenja povjerilaca u slučaju prestanka postojanja turističke zajednice općine/ grada stiče općina/grad. (3) Imovinu preostalu nakon namirenja povjerilaca, u slučaju prestanka postojanja turističke zajednice područja, stiču općine/gradovi u skladu sa visinom prihoda koje je ostvarivala turistička zajednica područja u okviru općine/ grada, što utvrđuje Turistička zajednica Kantona na osnovu trogodišnjeg prosjeka u godinama koje su prethodile godini donošenja odluke, odnosno rješenja o prestanku postojanja turističke zajednice područja. (4) U slučaju prestanka postojanja Turističke zajednice Kantona Ministarstvo je dužno okončati poslove Turističke zajednice Kantona koji su u toku, naplatiti potraživanja i podmiriti povjerioce, a pravo raspolaganja imovinom koja preostane stiče Vlada Kantona. Član 56. (Brisanje iz Upisnika) (1) Na osnovu odluke skupštine turističke zajednice, odnosno pravosnažnog rješenja o zabrani djelovanja turističke zajednice, Ministarstvo će brisati turističku zajednicu iz Upisnika. (2) Brisanjem iz Upisnika turistička zajednica prestaje postojati. X. KAZNENE ODREDBE Član 57. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj turistička zajednica, ako: a) započne obavljati djelatnost prije no što je upisana u Upisnik (član 4. stav (2)); b) ne prijavi promjenu upisanih podataka (član 4. stav (4)); c) donese statut i /ili izmjene i dopune statuta bez prethodne saglasnosti (član 8. stav (3)); d) ne objavi statut ili njegove izmjene i dopune u službenom glasilu (član 8. stav (5)); e) zaposleni u turističkom uredu ne ispunjavaju uslove propisane pravilnikom iz člana 14. stav (3) ovog zakona; f) ne ostvaruje zakonom utvrđene zadatke (član 19. i 25.); g) ne koristi finansijska sredstva u skladu s programom rada i finansijskim planom (član 43. stav (1)); h) ne donese program rada i finansijski plan u skladu sa odredbama člana 43. ovog zakona; i) ne usvoji godišnji finansijski izvještaj u skladu sa odredbama člana 45. ovog zakona; j) ne omogući Ministarstvu provedbu nadzora ili mu ne dostavi ili ne pripremi tačne i potpune izvještaje, podatke i druge materijale i obavijesti (član 48. stav (2)); k) ne otkloni nepravilnosti i nezakonitosti utvrđene nadzorom (član 49.). (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.500,00 KM i odgovorno lice u turističkoj zajednici. Član 58. (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje pruža usluge smještaja, ako: a) ne naplati boravišnu taksu istovremeno sa naplatom usluge (član 33. stav (3)); b) u računu posebno ne iskaže iznos boravišne takse ili ne navede osnove oslobađanja od njenog plaćanja (član 34. stav (1)); c) ne vodi ili netačno vodi evidenciju o uplaćenoj taksi (član 34. stav (2)); d) u propisanom roku ne podnese nadležnom organu izvještaj o broju korisnika usluge smještaja i iznosu naplaćene boravišne takse (član 34. stav (3)); e) ne vrši prijavu i odjavu turista na propisan način (član 35. stav (1)); f) sredstva od naplaćene boravišne takse ne uplati u propisanom roku (član 36. stav (3)). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 300,00 KM do 1.500,00 KM. Broj 11 - Strana 1286 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 07.10. 2015. god. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se fizičko lice koje pruža usluge smještaja novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM. Član 59. (1) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice obveznik plaćanja članskog doprinosa, ako: a) ne obračuna i u propisanom roku uplati članski doprinos (član 40. stav (4)); b) uz uplatu članskog doprinosa (članarine) ne dostavi obrazac obračuna iz koga je jasno vidljivo kojoj općini/gradu, odnosno području pripada obračunati i uplaćeni članski doprinos (član 40. stav (5)). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se fizičko lice koje pruža usluge smještaja novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 60. (1) Turistička zajednica Kantona počinje s radom danom upisa u Upisnik. (2) Danom početka rada Turističke zajednice Kantona, prestaje s radom dosadašnja Turistička zajednica Tuzlanskog kantona. Član 61. (1) Upisom u Upisnik, Turistička zajednica Kantona preuzima prostor za rad, imovinu, arhivu, predmete, akte i drugu dokumentaciju, te sredstva za rad dosadašnje Turističke zajednice Tuzlanskog kantona, kao i novčana sredstva utvrđena bilansom na dan upisa u Upisnik. (2) Turistička zajednica Kantona i turističke zajednice općina/gradova i područja preuzimaju zaposlenike dosadašnje Turističke zajednice Tuzlanskog kantona, u skladu sa svojim aktima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. (3) Na zaposlenike Turističke zajednice Tuzlanskog kantona, koji ne budu raspoređeni u skladu sa stavom (2) ovog člana primjenjuju se odredbe općih propisa o radu. Član 62. Propise iz člana 4. stav (6), člana 17. stav (2), člana 29. stav (4), člana 35. stav (2) i člana 40. stav (6) ovog zakona donijet će ministar u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 63. Do donošenja odluke Vlade Kantona iz člana 33. stav (1) ovog zakona visina boravišne takse na području Kantona iznosi 2,00 KM po ostvarenom noćenju. Član 64. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“, a isti će biti usklađen sa federalnim zakonom koji će regulisati ovu oblast u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu federalnog zakona. B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog T U Z L A N S K I K A N T O N kantona, S k u p š t i n a Broj: 01-02-367-10/15 Senad Alić, v.r. Tuzla, 29.9.2015. godine 592 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97, 3/99, i „Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 29.9.2015. godine, donosi Z A K O N O PLAĆAMA I NAKNADAMA IZABRANIH DUŽNOSNIKA, NOSILACA IZVRŠNIH FUNKCIJA I SAVJETNIKA U ORGANIMA ZAKONODAVNE I IZVRŠNE VLASTI TUZLANSKOG KANTONA I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuju se plaće i naknade izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u organima zakonodavne i izvršne vlasti u Tuzlanskom kantonu (u daljem tekstu: Kanton), kantonalnog pravobranioca i zamjenika kantonalnog pravobranioca i najviši iznosi neto plaća direktora i drugih rukovodilaca javnih preduzeća, javnih ustanova i drugih javnih službi čiji je osnivač Kanton i/ili se pretežno finansiraju iz budžeta Kantona ili kantonalnog vanbudžetskog fonda. Član 2. (Definicije pojmova korištenih u zakonu) Pojmovi korišteni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: 1) „izabrani dužnosnici“ su poslanici Skupštine Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Skupština Kantona); 2) „nosioci izvršnih funkcija“ su: članovi Vlade Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona); 3) „savjetnicima“ se smatraju savjetnici predsjednika Skupštine Kantona i premijera Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: premijer Kantona); 4) „koeficijent“ predstavlja brojčanu vrijednost koja se iskazuje arapskim brojevima za svaku poziciju radnog mjesta koje su razvrstane u platne razrede i služi za utvrđivanje visine osnovne plaće; 5) „osnovica za obračun plaće“ predstavlja novčani iznos u konvertibilnim markama (u daljem tekstu: KM) koji se koristi za određivanje osnovne plaće. Član 3. (Budžetsko osiguranje sredstava za plaće i naknade) Finansijska sredstva za plaće, naknade i druga primanja lica iz člana 1. ovog zakona predviđena ovim zakonom planiraju se i osiguravaju u Budžetu Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Budžet Kantona). Član 4. (Način utvrđivanja osnovice za obračun plaće) (1) Plaća lica iz člana 1. ovog zakona utvrđuje se u bruto i neto iznosu. (2) Plaća u bruto iznosu obuhvata neto plaću, poreze i doprinose. (3) Plaća izabranih dužnosnika koji imaju profesionalni status, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika predsjednika Skupštine utvrđuje se rješenjem kojeg donosi Administrativna komisija Skupštine Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Administrativna komisija).
Zakon o izmjeni Zakona o prostornom uređenju i građenju TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 03/15 31.03.2015 SN TK 20/23, SN TK 22/22, SN TK 04/17, SN TK 02/16, SN TK 15/13, SN TK 04/13, SN TK 06/11 prostorno uređenje,građenje
Zakon o dopuni Zakona o koncesijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 11/14 22.08.2014 SN TK 10/18, SN TK 13/17, SN TK 12/16, SN TK 01/13, SN TK 06/11, SN TK 07/05, SN TK 05/04 koncesijama
Zakon o turističkoj djelatnosti TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 08/14 16.06.2014 turizam,djelatnost
Zakon o dopunama Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 08/14 16.06.2014 SN TK 08/20, SN TK 13/19, SN TK 03/10, SN TK 14/09 porez,imovina,nasljeđe,poklon
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prijevozu na području TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 02/14 14.02.2014 SN TK 16/21, SN TK 09/16, SN TK 15/11 ceste,prevoz,prijevoz A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA Članak 1. U Zakonu o cestovnom prijevozu na području Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 15/11), u članku 3. u stavku (1), iza riječi „propisana“ dodaju se riječi „ovim zakonom,“. Članak 2. U članku 4. u stavku (2), iza riječi „potvrdu“ dodaju se riječi „ili uvjerenje“. U istom članku u stavku (3), iza riječi „potvrdu“ dodaju se riječi „ili uvjerenje“. Članak 3. U članku 6. stavak (4) mijenja se i glasi: „(4) Javni prijevoz putnika u linijskom i vanlinijskom cestovnom prometu ne može se obavljati putničkim vozilom sa (1+1) do (1+8) sjedišta, osim vozila sa (1+4) sjedišta namijenjenim za taksi prijevoz.“ Članak 4. U članku 7. stavak (1) mijenja se i glasi: „(1) Prijevoznici koji vrše javni linijski prijevoz putnika na općinskim linijama kroz gradsko područje moraju imati i autobuse koji su opremljeni uređajima za olakšan ulaz i izlaz osobama s invaliditetom sukladno iskazanim potrebama od strane lokalne zajednice.“ Članak 5. U članku 16. u stavku (1), riječ „saobraćaja“ zamjenjuje se riječima „obavljanja prijevoza“. Članak 6. U članku 20. u stavku (2) na kraju teksta iza riječi „periodu“ dodaje se zarez i riječi „a red vožnje će se preregistrirati na kooperanta“. Članak 7. U članku 21. stavak (1) mijenja se i glasi: „(1) Za prijevoznika koji ne koristi stanicu ili stajalište upisano u registrirani red vožnje ili koristi stanicu ili stajalište za izlazak ili ulazak putnika koja nije upisana u registrirani red vožnje ili se ne pridržava skice puta iz registriranog reda vožnje ili dolazi ranije na stanicu ili stajalište prije vremena upisanog u registrirani red vožnje ili s nje polazi ranije ili kasni u dolasku na stanicu ili stajalište više od pet minuta duže od osam dana uzastopno ili u različitim vremenskim intervalima duže od 15 dana smatrat će se da neuredno održava liniju“. Članak 8. U članku 22. u naslovu riječ „Usklađivanja“ zamjenjuje se riječju „Usklađivanje“. U istom članku u stavku (3), iza riječi „Ministarstvu“ dodaju se riječi „i Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove po“. Članak 9. U članku 24. stavak (2) briše se. Članak 10. U članku 25. stavak (3) briše se. Broj 2 - Strana 102 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 14. veljače 2014. god. Članak 11. U članku 26. stavak (1) mijenja se i glasi: „(1) Rješenje o obavljanju posebnog obrta koje izdaje nadležni općinski organ postaje pravno valjano izdavanjem suglasnosti za obavljanje posebnog obrta, od strane Ministarstva.“ Članak 12. U članku 27. u stavku (4), riječi „nadležna općinska služba“ zamjenjuju se riječima „nadležni općinski organ“. U istom članku iza stavka (6) dodaju se novi stavci (7) i (8), koji glase: „(7) Rješenje za vršenje prijevoza tereta za vlastite potrebe iz stavaka (2) i (3) ovog članka, ne može se izdati osobi koja nema položen vozački ispit. (8) Iznimno, rješenje iz stavka (7) ovog članka se može izdati prijevozniku koji ima uposlenog radnika s položenim vozačkim ispitom za kategoriju koja je potrebna za upravljanje motornim vozilom kojim će se vršiti prijevoz tereta za vlastite potrebe.“ Članak 13. U članku 31. iza stavka (2) dodaje se novi stavak (3), koji glasi: „(3) Pravna osoba koja obavlja taksi prijevoz na području Kantona, kao uvjet za dobijanje rješenja za korištenje taksi stajališta od nadležnog općinskog organa, mora imati registrirano poslovno sjedište ili registriranu poslovnu jedinicu i registrirana vozila s TA registarskom oznakom u općini u kojoj podnosi zahtjev za izdavanje rješenja za korištenje taksi stajališta.“ Članak 14. U članku 32. u stavku (2), iza riječi „tekuću godinu“ na kraju teksta dodaju se riječi „i vozilo s TA registarskom oznakom“. U istom članku, u stavku (3), riječ „novo“ zamjenjuje se riječju „drugo“, a iza riječi „taksi oznake“ na kraju teksta dodaju se riječi „i ako za drugo vozilo posjeduje TA registarsku oznaku“. Članak 15. Iza članka 32. dodaje se novi članak 32a., koji glasi: „Članak 32a. (Potvrda za dobijanje TA registarske oznake i produženje registracije taksi vozila) (1) Potvrdu za dobijanje TA registarskih oznaka, produženje registracije taksi vozila ili dobijanja TA registarske oznake u slučaju zamjene taksi vozila, na zahtjev prijevoznika, izdaje Ministarstvo. (2) Za izdavanje potvrde za dobijanje TA registarske oznake, taksi prijevoznik mora imati: a) rješenje za obavljanje taksi djelatnosti od nadležnog općinskog suda ili nadležnog općinskog organa ili uvjerenje da je imenovani podnio zahtjev za obavljanje taksi djelatnosti; b) potvrdu o registraciji vozila i kupoprodajni ugovor, ukoliko vozilo nije na vlasniku; c) važeće rješenje o tehničko-eksploatacionim uvjetima za traženo vozilo; d) važeće rješenje nadležnog općinskog organa o dodjeli taksi stajališta za traženo vozilo; e) dokaz o plaćenoj kantonalnoj administrativnoj taksi. (3) Za izdavanje potvrde za produženje registracije taksi vozila s TA registarskim oznakama, taksi prijevoznik mora imati: a) rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake za tekuću godinu za vozilo kojim se obavlja taksi djelatnost; b) dokaz o plaćenoj kantonalnoj administrativnoj taksi. (4) Za izdavanje potvrde za dobijanje TA registarske oznake u slučaju zamjene taksi vozila, taksi prijevoznik mora imati: a) rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake za tekuću godinu za vozilo kojim se obavlja taksi djelatnost; b) važeće rješenje o tehničko-eksploatacionim uvjetima za vozilo za koje se traži izdavanje TA registarskih oznaka; c) potvrdu o registraciji vozila, za koje se traži izdavanje TA registarskih oznaka i kupoprodajni ugovor, ukoliko vozilo nije na vlasniku; d) dokaz o plaćenoj kantonalnoj administrativnoj taksi.“ Članak 16. U članku 35. u stavku (1), u trećem redu iza riječi „prijevoz“ stavlja se točka, a preostali dio teksta se briše. U istom članku stavak (2) briše se. Dosadašnji stavak (3) postaje stavak (2). Članak 17. U članku 36. u stavku (1), riječ „suglasnost“ zamjenjuje se riječju „konsultaciju“. U istom članku iza stavka (4) dodaju se novi stavci (5) i (6), koji glase: „(5) Rješenje o korištenju taksi stajališta izdato od nadležnog općinskog organa, koje se izdaje pravnoj osobi, pored ostalog mora sadržavati i podatke o vozilu za koje je izdato.“ (6) Rješenje o korištenju taksi stajališta izdato od nadležnog općinskog organa se smatra ništavim ukoliko je izdato suprotno odredbama ovog zakona.“ Članak 18. Iza članka 36. dodaje se novi članak 36a., koji glasi: „Članak 36a. (Plan i razmještaj taksi stajališta) (1) Plan i razmještaj taksi stajališta (u daljem tekstu: Plan) donosi nadležni općinski organ za svaku kalendarsku godinu, uz konsultaciju s udrugama taksi prijevoznika (u daljem tekstu: udruge) registriranim na području te općine. (2) Rok za konsultacije i dostavu ovjerenog Plana od strane udruga iz stavka (1) ovog članka je 15 dana od dana prijema prijedloga Plana od strane nadležnog općinskog organa. (3) Ukoliko udruge u navedenom roku ne dostave ovjeren Plan ili ne upute primjedbe na prijedlog Plana, smatrat će se da je Plan prihvaćen. (4) Ukoliko udruge upute primjedbe na prijedlog Plana, nadležni općinski organ je na iste dužan odgovoriti u roku od 15 dana. (5) Ako se udruge i nadležni općinski organ nisu mogli usuglasiti o prijedlogu Plana, nadležni općinski organ će Plan uputiti Ministarstvu na rješavanje.“ Članak 19. Članak 37. mijenja se i glasi: „Članak 37. (Način korištenja, raspored, red i rad na taksi stajalištima i rad mimo matične općine) (1) Način korištenja, red i rad na taksi stajalištima, te raspored taksi vozila na taksi stajalištima i kriterije za red prvenstva u raspoređivanju taksi vozila na taksi stajalištima uređuje i donosi općina svojim pravilnikom. (2) Prijevoznik koji ima registriranu taksi djelatnost i rješenje o taksi stajalištu u matičnoj općini ne može vršiti taksi prijevoz na području druge općine. (3) Iznimno, ukoliko taksi prijevoznik vrši taksi prijevoz s područja općine u kojoj ima registriranu djelatnost na područje druge općine, dužan je korisniku prijevoza izdati račun za prijevoz prije početka vožnje i ugasiti svijetleću krovnu taksi oznaku iz članka 61. stavak (1) ovog zakona.“ Članak 20. U članku 38. u stavku (1), iza riječi „vozač“ dodaje se tekst „parkira vozilo i“. U istom članku u stavku (3), u petom redu, iza riječi „raskrsnice“, umjesto zareza stavlja se točka, a preostali dio teksta se briše. Članak 21. U članku 39. stavak (2) mijenja se i glasi: „(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, na jedno stajališno mjesto u okviru taksi stajališta mogu se rasporediti i dva taksi vozila, Petak, 14. veljače 2014. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 2 - Strana 103 ukoliko je to predvidio nadležni općinski organ svojim pravilnikom, pod uvjetom da se općinski propis uklapa u kriterij iz članka 36. stavak (4) ovog zakona.“ Članak 22. Članak 43. mijenja se i glasi: „Članak 43. (Cjenovnik taksi usluga) (1) Na cjenovnik taksi usluga, koji utvrđuje prijevoznik, suglasnost daje Ministarstvo i isti mora biti istaknut na vidnom mjestu u vozilu. (2) U toku prijevoza putnika taksi vozilom mora biti uključen taksimetar, koji je ispravan, baždaren prema propisanim metrološkim uvjetima za taksimetre, plombiran i ugrađen na vidnom mjestu u vozilu. (3) Prijevoznik, odnosno fizička osoba koja vrši taksi prijevoz može s korisnikom prijevoza, na relacijama dužim od 25 km, ugovoriti cijenu prijevoza i bez uključenja taksimetra, s tim da cijena ne može biti veća od one koja bi se utvrdila taksimetrom. (4) Prijevoznik, odnosno fizička osoba koja vrši taksi prijevoz je dužna, na zahtjev putnika koji se prevozi, izdati kartu za prijevoz, koja sadrži registarski broj vozila, putnu relaciju, naplaćenu, odnosno ugovorenu cijenu, datum prijevoza, potpis i otisak pečata prijevoznika. (5) Ako se prijevoz iz stavka (3) ovog članka vrši bez uključenja taksimetra, prijevoznik, odnosno fizička osoba koja vrši taksi prijevoz je dužna izdati kartu za prijevoz putniku koji se prevozi prije početka vožnje.“ Članak 23. U članku 44. stavak (3) mijenja se i glasi: „(3) Za izdavanje rješenja iz stavka (2) ovog članka, taksi prijevoznik mora imati: a) licencu prijevoznika; b) licencu vozila kojim se obavlja taksi prijevoz; c) zaposlenog vozača koji posjeduje uvjerenje o položenom posebnom ispitu za taksi vozača iz članka 59. Zakona, za svako vozilo za koje podnosi zahtjev; d) važeće rješenje o tehničko-eksploatacionim uvjetima za traženo vozilo; e) važeće rješenje nadležnog općinskog organa o dodjeli taksi stajališta za traženo vozilo; f) uvjerenje o izmirenim obvezama temeljem javnih prihoda i g) dokaz o plaćenoj kantonalnoj administrativnoj taksi.“ Članak 24. U članku 47. u stavku (3), riječi „Nadležna općinska služba“ zamjenjuju se riječima „Nadležni općinski organ“. Članak 25. U članku 48. stavak (4) briše se. Članak 26. U članku 57. broj „24“ zamjenjuje se brojem „2“. Članak 27. Članak 58. mijenja se i glasi: „Članak 58 (Poseban ispit za taksi vozača) Taksi vozač, koji je zaposlen kod prijevoznika, odnosno koji samostalno obavlja djelatnost taksi prijevoza, mora imati položen poseban ispit za taksi vozača (u daljem tekstu: poseban ispit).“ Članak 28. U članku 61. stavak (5) briše se. Članak 29. U članku 63. u stavku (2), iza teksta „(1+1)“, riječ „i“ zamjenjuje se riječju „do“. Članak 30. U članku 64. u stavku (1) u točki a), riječ „i“ zamjenjuje se riječju „do“, a iza riječi „sjedišta“ dodaje se zarez i riječi „a ne posjeduje rješenje za obavljanje navedene djelatnosti izdato od nadležnog općinskog organa i licencu vozila izdatu od Ministarstva“. Članak 31. U članku 65. stavak (1) mijenja se i glasi: „(1) Ukoliko inspektor osnovano posumnja u tehničku ispravnost vozila ili utvrdi da dokumentacija za vozilo ne odgovara stvarnom stanju ili je izdata suprotno zakonskim propisima, upućuje vozilo na vanredni tehnički pregled izdavanjem naloga za vanredni tehnički pregled čiji oblik i sadržaj propisuje ravnatelj Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona.“ U istom članku u stavku (2), iza teksta „isključuje vozilo iz saobraćaja“ dodaje se tekst „privremenim oduzimanjem saobraćajne dozvole ili potvrde o registraciji vozila i registarskih oznaka i o tome izdaje odgovarajuću potvrdu“. Članak 32. U članku 66. u stavku (1), tekst „3.000,00 do 15.000,00“ zamjenjuje se tekstom „1.000,00 do 5.000,00“. U istom stavku u točki 2., brojevi „(3) i (4)“ zamjenjuju se brojevima „(2) i (3)“. Članak 33. U članku 67. u stavku (1), tekst „2.000,00 do 10.000,00“ zamjenjuje se tekstom „1.000,00 do 5.000,00“. U istom stavku u točki 2., iza broja „30“ riječi „stavak (1)“ brišu se. U istom stavku točka 3. mijenja se i glasi: „3. onemogući ili ometa inspektora u obavljanju službene dužnosti ili ne postupi po rješenju inspektora iz članka 64. stavak (1) ovog zakona.“ U stavku (3) broj „1.000,00“ zamjenjuje se brojem „500,00“. Članak 34. U članku 68. u stavku (1), broj „5.000,00“ zamjenjuje se brojem „3.000,00“. U istom stavku točka 6. mijenja se i glasi: „6. onemogući ili ometa inspektora u obavljanju službene dužnosti ili ne postupi po rješenju inspektora iz članka 64. stavak (1) ovog zakona;“. U istom članku u stavku (2), broj „1.000,00“ zamjenjuje se brojem „500,00“. Članak 35. U članku 69. u stavku (1), broj „2.000,00“ zamjenjuje se brojem „1.000,00“. U istom stavku točka 6. mijenja se i glasi: „6. onemogući ili ometa inspektora u obavljanju službene dužnosti, ili ne postupi po rješenju inspektora iz članka 64. stavak (1) ovog zakona;“. Članak 36. U članku 70. u stavku (1), ispred točke 1. dodaje se nova točka 1., koja glasi: „1. prijevoz invalidnih i slijepih osoba vrši suprotno odredbama članka 11. stavci (1) i (2) ovog zakona;“ Dosadašnje točke 1. do 7. postaju točke 2. do 8. Točka 6., koja postaje točka 7., mijenja se i glasi: „7. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama članka 30. stavci (3) i (4) ovog zakona;“. Točka 8. se briše. Točka 20. mijenja se i glasi: „20. ne izvrši pravosnažno rješenje inspektora koje je na temelju odredaba ovog zakona donio inspektor ili ne izvrši rješenje na koje žalba nema suspenzivno djelovanje.“ U istom članku u stavku (2), tekst „točka 6.” zamjenjuje se tekstom „točka 7.” Broj 2 - Strana 104 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 14. veljače 2014. god. U istom članku u stavku (5), tekst „točka 6.“ zamjenjuje se tekstom „točka 7.“ Članak 37. U članku 71. u stavku (1), točka 3. se briše. Dosadašnje točke 4. do 12. postaju točke 3. do 11. Točka 13. se briše. Dosadašnje točke 14. do 29. postaju točke 12. do 27. U točki 19., a koja postaje točka 17., iza broja „43.“ tekst „stavci (3) i (5)“ briše se. Točka 29., a koja postaje točka 27., mijenja se i glasi: „27. ne izvrši pravosnažno rješenje inspektora koje je na temelju odredaba ovog zakona donio inspektor ili ne izvrši rješenje na koje žalba nema suspenzivno djelovanje“. U istom članku stavak (4) mijenja se i glasi: „Za prekršaje iz stavka (1) točke 2., 8., 12. i 16. ovog članka, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 500,00 KM i vlasnik vozila“. U stavku (5) brojevi „9. i 14.“ zamjenjuju se brojevima „8. i 12.“ Članak 38. U članku 72. u stavku (1), točka 2. briše se. Dosadašnje točke 3. do 33. postaju točke 2. do 32. Točka 17., a koja postaje točka 16., mijenja se i glasi: „16. taksi vozač u vozilu ne posjeduje dokumente iz članka 33. ovog zakona;“. U točki 22., a koja postaje točka 21., tekst „stavci (3) i (4)“ zamjenjuje se tekstom „stavak (3)“. U istom članku stavak (2) briše se. Članak 39. (Rokovi za donošenje podzakonskih akata) (1) Pravilnik o načinu korištenja, redu i radu na taksi stajalištima, te rasporedu taksi vozila na taksi stajalištima i kriterije za red prvenstva u raspoređivanju taksi vozila na taksi stajalištima, iz članka 37. stavak (1) Zakona, donose općine, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, uz obvezu da primjerak pravilnika dostave Ministarstvu i svim udrugama taksi prijevoznika koje su registrirane na području općine. (2) Pravilnik o izgledu, obliku i sadržaju naloga za vanredni tehnički pregled, iz članka 65. Zakona, donosi ravnatelj Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o kantonalnim administrativnim taksama i Tarifi kantonalnih administrativnih taksi TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 15/13 18.11.2013 SN TK 06/12 tk,administrativne takse,zakon,takse,tarife Ponedjeljak, 18. novembar 2013. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 15 - Strana 1623 Član 25. Član 145. mijenja se i glasi: „Član 145. (Uklanjanje građevine zbog fizičke dotrajalosti ili oštećenja) (1) Nadležni inspektor rješenjem određuje uklanjanje građevine ili dijela građevine za koju se utvrdi da zbog fizičke dotrajalosti, elementarnih nepogoda i većih oštećenja ne može dalje da služi svojoj namjeni ili da predstavlja opasnost po život ili zdravlje ljudi, okolne objekte i saobraćaj, kao i uslove i mjere koje je potrebno provesti, odnosno osigurati pri uklanjanju građevine ili dijela građevine. (2) Postupak iz stava (1) ovog člana smatra se hitnim. Stranka u postupku je vlasnik građevine iz stava (1) ovog člana. (3) Žalba protiv rješenja iz stava (1) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. (4) Organizacija uklanjanja i pripadajući troškovi obaveza su vlasnika građevine. Ukoliko je vlasnik nepoznat ili odsutan, troškovi uklanjanja građevine osiguravaju se iz kantonalnog, odnosno općinskog budžeta. (5) Ako se u toku postupka donošenja rješenja o uklanjanju građevine ili dijela građevine utvrdi da se opasnost po život ili zdravlje ljudi, okolne građevine i saobraćaj može ukloniti i rekonstrukcijom građevine ili njenog dijela, na zahtjev vlasnika može se, prema odredbama ovog zakona, odobriti rekonstrukcija građevine ili njenog dijela, pod uslovom da se izvede u roku koji odredi nadležni inspektor.“ Član 26. U članu 150., u stavu (5), tačka 1. mijenja se i glasi: „1. Obavezni inspekcijski pregled vrši se na licu mjesta/ gradilištu, na poziv investitora, u fazi iskolčenja građevine, kada provjerava fizički položaj građevine u prostoru“. Član 27. U članu 162., riječi „odnosno o odobrenju za građenje“ zamjenjuju se riječima „rješenje o odobrenju za građenje, odnosno rješenje o odobrenju za upotrebu“. Član 28. U članu 166., u stavu (1), alineja 8. briše se. U istom članu, iza alineje 9. koja je postala alineja 8., dodaje se nova alineja 9., koja glasi: „- pristupi izvođenju radova bez pribavljene urbanističke saglasnosti, odnosno lokacijske informacije (član 109. stav 2.),“. Član 29. U članu 172., u stavu (1), u alineji 3., riječi „stav (3)“ zamjenjuju se riječima „stavovi (1) i (3)“. Član 30. U članu 175., u stavu (1), u zagradi, iza riječi „član 155. stav 2.“ dodaju se riječi „i član 156. stav 2.“ Član 31. Član 180. briše se. Član 32. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“. B o s n a i H e r c e g o v i n a Preds jednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog T U Z L A N S K I K A N T O N kantona S k u p š t i n a . Broj: 01-02-42-17/13 Slađan Ilić, v.r. Tuzla, 29.10.2013. godine 518 Na osnovu člana 24. stav 1. tačke b) i c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 29.10.2013. godine, d o n o s i Z A K O N o izmjenama i dopunama Zakona o kantonalnim administrativnim taksama i Tarifi kantonalnih administrativnih taksi Član 1. U Zakonu o kantonalnim administrativnim taksama i Tarifi kantonalnih administrativnih taksi – prečišćeni tekst („Službene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 6/12), u članu 16. iza stava 1. dodaje se novi stav 2., koji glasi: “Administrativnim taksenim markama plaćaju se takse u iznosu do 50,00 KM i 50,00 KM, a u gotovom novcu takse čiji je iznos veći od 50,00 KM.” Član 2. Član 17. mijenja se i glasi: „Član 17. Ako takseni obveznik ne plati taksu u trenutku nastanka taksene obaveze ili u roku od osam dana od dana prijema opomene, upravnim aktom kojim se okončava upravni postupak ili posebnim zaključkom bit će utvrđeno koji iznos i u kom roku je dužan po tom osnovu uplatiti ili dostaviti taksene marke u odgovarajućem iznosu. U slučaju da takseni obveznik ne izvrši svoju obavezu iz stava 1. ovog člana u određenom roku, postupit će se u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, br. 2/98 i 48/99), kojima je regulisano izvršenje upravog akta radi novčanih potraživanja.” Član 3. Iza člana 17. dodaju se novi članovi 17a. i 17b., koji glase: „Član 17a. Sve neplaćene takse koje su određene pravosnažnim rješenjem odnosno zaključkom nadležnog organa, po isteku roka za njihovo plaćanje, upisat će se u Registar neplaćenih kantonalnih administrativnih taksi (u daljem tekstu: Registar) i evidentirati kao dug koji takseni obveznik duguje Kantonu. Nakon isteka roka iz stava 1. ovog člana, organ nadležan za odlučivanje će u roku od tri dana dostaviti pravosnažno rješenje Ministarstvu finansija Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo finansija Kantona), radi unosa odgovarajućih podataka u Registar. Propis o izgledu i sadržaju Registra, kao i o načinu unošenja podataka u Registar, donosi ministar finansija Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: ministar finansija). Neplaćene takse se evidentiraju u Registru sve dok ih takseni obveznik u cijelosti ne plati, čime ujedno prestaje njegov dug prema Kantonu po tom osnovu. Neplaćena taksa će u svakom slučaju biti brisana iz Registra po isteku pet godina od dana kada je rješenje odnosno zaključak kojim je ta taksa utvrđena postalo pravosnažno. Član 17b. Dok ne plati sve takse koje su evidentirane u Registru, taksenom obvezniku se neće dozvoliti ostvarivanje bilo kog prava pred kantonalnim organima uprave. Prije odlučivanja o zahtjevu kojim se traži ostvarivanje nekog prava, kantonalni organi uprave su dužni po službenoj dužnosti provjeriti da li je podnosilac zahtjeva kao takseni obveznik evidentiran u Registru sa neizmirenim dugom prema Kantonu. U slučaju da je podnosilac zahtjeva evidentiran u Registru i ima neizmiren dug po osnovu neplaćene takse, kantonalni organ će ga pismeno pozvati da u roku od osam dana dostavi dokaz da je taj dug izmirio, uz upozorenje da će se u protivnom smatrati kao da njegov zahtjev nije ni podnesen, o čemu će biti donesen zaključak, Broj 15 - Strana 1624 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 18. novembar 2013. god. protiv koga se može izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana prijema istog. O žalbi izjavljenoj na zaključak iz stava 3. ovog člana, odlučuje Komisija za drugostepeno upravno rješavanje Vlade Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona).” Član 4. Član 18. mijenja se i glasi: „Član 18. Lice koje je platilo taksu koju uopće nije bilo dužno da plati ili je platilo taksu u iznosu većem od propisanog, kao i lice koje je platilo taksu za određenu radnju, a ta radnja iz bilo kog razloga nije izvršena, ima pravo na povrat takse. Zahtjev za povrat takse se podnosi Ministarstvu finansija Kantona, putem organa koji je utvrdio obavezu plaćanja takse, u roku od 30 dana od dana kada je taksa plaćena, odnosno od dana saznanja da određena radnja nije izvršena, a najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je taksa plaćena. Po prijemu zahtjeva iz stava 2. ovog člana, organ koji je utvrdio obavezu plaćanja takse je dužan isti preispitati i zajedno sa izjašnjenjem o njegovoj osnovanosti, u roku od osam dana, dostaviti Ministarstvu finansija Kantona, koje odlučuje po tom zahtjevu. Povrat takse vrši se iz sredstava budžeta Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: budžet Kantona). U postupku povrata takse ne plaća se taksa.” Član 5. U članu 19. u prvom redu riječ „dvije” zamjenjuje se riječju „pet”, a u trećem redu riječ „dvije“ zamjenjuje se riječju „jedne“. Član 6. Član 22. mijenja se i glasi: „Član 22. Administrativne takse predviđene u Tarifi kantonalnih administrativnih taksi su javni prihod budžeta Kantona i plaćaju se u gotovom novcu na propisani račun javnih prihoda Kantona ili u administrativnim taksenim markama u skladu sa ovim zakonom.” Član 7. Ministar finansija će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti propis iz člana 17a. stav 3. Zakona. Član 8. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona”. B o s n a i H e r c e g o v i n a Preds jednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog T U Z L A N S K I K A N T O N kantona S k u p š t i n a . Broj: 01-02-632-4/13 Slađan Ilić, v.r. Tuzla, 29.10.2013. godine 519 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 29.10.2013. godine, donosi ZAKON o izmjenama Zakona o osnivanju Javne ustanove Disciplinski centar za maloljetnike Tuzlanskog kantona Član 1. U Zakonu o osnivanju Javne ustanove Disciplinski centar za maloljetnike Tuzlanskog kantona (“Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj: 5/09), član 6. mijenja se i glasi: „Član 6. Djelatnost Disciplinskog centra iz člana 5. ovog zakona se razvrstava u skladu sa Odlukom o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, broj: 47/10), koja se shodno članu 5. Zakona o klasifikaciji djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine («Službene novine F BiH», br. 64/07 i 80/11), primjenjuje na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, i to na: a) 87.90 Ostale djelatnosti socijalne zaštite u ustanovama sa smještajem; b) 88.99 Ostale djelatnosti socijalne zaštite bez smještaja, d.n. i c) 84.23 Sudske i pravosudne djelatnosti.” Član 2. Član 20. briše se. Član 3. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona”. B o s n a i H e r c e g o v i n a Preds jednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog T U Z L A N S K I K A N T O N kantona S k u p š t i n a . Broj: 01-02-657-4/13 Slađan Ilić, v.r. Tuzla, 29.10.2013. godine 520 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 29.10.2013. godine, donosi Z A K O N o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Tuzlanskog kantona Član 1. U Zakonu o ministarstvima i drugim organima uprave Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 17/00, 3/01, 12/03, 10/05, 3/08 i 8/11), član 6. mijenja se i glasi: „Član 6. Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona vrši upravne i druge stručne poslove, koji se odnose na: - obezbjeđivanje primjene najviših standarda ljudskih prava i sloboda utvrđenih međunarodnim aktima, ustavima i zakonima u oblastima iz nadležnosti Ministarstva; - određivanje, poništavanje i zamjene jedinstvenog matičnog broja državljana Bosne i Hercegovine; - prijavljivanje i odjavljivanje prebivališta i boravišta, kao i adrese stanovanja državljana Bosne i Hercegovine; - izdavanje, poništavanje i zamjene ličnih karata državljana Bosne i Hercegovine; - izdavanje, poništavanje i zamjene ličnih karata za strance; - izdavanje, oduzimanje i poništavanje putnih isprava državljana Bosne i Hercegovine; - registracije motornih vozila; - izdavanje, produženje važenja i zamjene vozačkih dozvola; - ažuriranje i čuvanje duplikata matičnih knjiga; - promjenu ličnog imena; - sticanje državljanstva Federacije Bosne i Hercegovine i promjene entitetskog državljanstva; - rad agencija i unutrašnjih službi za zaštitu ljudi i imovine; - izdavanje odobrenja za obavljanje poslova održavanja i ispitivanja aparata za gašenje početnog požara, koji se mogu stavljati u promet sa garantnim rokom i rokom servisiranja;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 15/13 18.11.2013 SN TK 22/22, SN TK 04/17, SN TK 02/16, SN TK 03/15, SN TK 04/13, SN TK 06/11 prostorno uređenje,građenje GODINA 20 • TUZLA, PONEDJELJAK, 18. NOVEMBAR 2013. GODINE • IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU • BROJ 15 517 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 29.10.2013. godine, d o n o s i Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRAĐENJU Član 1. U Zakonu o prostornom uređenju i građenju („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 6/11 i 4/13), u članu 9., u stavu (2), riječi „ako je predviđeno važećim prostornim planom” brišu se. Član 2. Član 13. mijenja se i glasi: „Član 13. (Groblja) Površine namijenjene za sahranjivanje utvrđuju se prostornim planom općine ili urbanističkim planom, odnosno odlukom o provođenju istih.” Član 3. U članu 43., u stavu (3), riječi „dobivanju obavijesti“ zamjenjuju se riječima „isteku javnog oglašavanja“. U istom članu, u stavu (4), riječi „prijema obavijesti“ zamjenjuju se riječima „isteka javnog oglašavanja“. Član 4. U članu 46., stav (7) briše se. Dosadašnji stavovi (8), (9), (10), (11), (12), (13), (14) i (15) postaju stavovi (7), (8), (9), (10), (11), (12), (13) i (14). U istom članu, u stavu (11), koji je postao stav (10), u prvoj rečenici ispred riječi „O nacrtu detaljnog planskog dokumenta“ dodaju se riječi „Ukoliko prostorni plan općine nije donesen,“. Član 5. U članu 50., u stavu (3), riječi „pet godina” zamjenjuju se riječima „dvije godine”. Član 6. U članu 61., u stavu (4), broj „15“ zamjenjuje se brojem „8“, a broj „30“ zamjenjuje se brojem „20“. Član 7. U članu 62., u stavu (2), u alineji 4., iza riječi „građevina u“ dodaju se riječi „cestovnom i“. U istom članu, iza alineje 4., dodaju se nove alineje 5. i 6., koje glase: „- rekonstrukcije regionalnih i magistralnih cesta izvan urbanih područja, - građevina i izvođenja zahvata u Zaštićenom pejzažu „Konjuh“, izuzev individualnih stambeno-poslovnih i stambenih objekata, vikend objekata i pomoćnih građevina namijenjenih redovnoj upotrebi istih“. Dosadašnje alineje 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11. postaju alineje 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. U alinejama 8. i 9., koje su postale alineje 10. i 11., riječi „pitke vode“ zamjenjuju se riječima „podzemnih voda“. Član 8. U članu 65., u stavu (1), riječi „stručni akt koji“ zamjenjuju se riječima „upravni akt koji po skraćenom postupku“. U istom članu, u stavu (3), u alineji 2., riječi „idejni projekt” zamjenjuju se riječima „idejno rješenje”. U istom članu, u stavu (3), u alineji 3., iza riječi „objektu“, stavlja se zarez i brišu riječi „ili specifičnom zahvatu u prostoru“. Član 9. U članu 67., u nazivu člana, iza riječi „informacije“ dodaju se riječi „i žalba na rješenje o lokacijskoj informaciji“. U istom članu, u stavu (1), iza riječi „dokumenta“ stavlja se tačka i brišu riječi „ako je njegovo donošenje predviđeno planom šireg područja”. U istom članu, iza stava (2), dodaju se novi stavovi (3), (4) i (5), koji glase: „(3) Protiv rješenja nadležne općinske službe stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu. (4) Protiv rješenja Ministarstva može se izjaviti žalba Komisiji za drugostepeno upravno rješavanje Vlade Kantona. (5) Rok za podnošenje žalbe je tri dana od dana dostave rješenja stranci.” Član 10. U članu 68., u stavu (6), broj „30” zamjenjuje se brojem „15”. Član 11. U članu 70., u alineji 3., riječi „(idejni projekt građevine, opis predviđene tehnologije rada ako se radi o proizvodnom objektu ili specifičnom zahvatu u prostoru, okolinsku dozvolu itd.)“ brišu se. Član 12. U članu 71., naziv člana „(Sudjelovanje zainteresovanih strana u postupku)“ mijenja se i glasi „(Stranke u postupku)“. U istom članu, riječi „zainteresovanih strana“ u različitim padežima, zamjenjuju se riječima „strankama u postupku“ u odgovarajućem padežu, a riječi „idejni projekt“ zamjenjuju se riječima „priloženu dokumentaciju“. Broj 15 - Strana 1622 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 18. novembar 2013. god. U istom članu, iza stava (1), dodaje se novi stav (2), koji glasi: „(2) Strankom u postupku smatra se podnosilac zahtjeva kao i vlasnik ili posjednik parcele koja neposredno graniči sa predmetnom parcelom“. Dosadašnji stavovi (2), (3), (4) i (5) postaju stavovi (3), (4), (5) i (6). U istom članu, u stavu (2) koji je postao stav (3), broj “15” zamjenjuje se brojem “8”. Član 13. U članu 83., u stavu (4), prva rečenica briše se. Član 14. U članu 91., stav (11) mijenja se i glasi: „(11) Nadležna inspekcija je dužna da izvrši kontrolu ispunjenja uslova za početak radova.“ Član 15. U članu 94., iza stava (1), dodaje se novi stav (2), koji glasi: „(2) Građenjem građevina mogu se baviti pravna lica registrovana za obavljanje te djelatnosti, ako u stalnom radnom odnosu imaju zaposlenog najmanje jednog diplomiranog inženjera građevinske struke ili druge odgovarajuće struke sa najmanje tri godine radnog iskustva, i najmanje sedam kvalifikovanih radnika građevinske struke ili druge odgovarajuće struke.“ Dosadašnji stavovi (2), (3), (4), (5), (6) i (7) postaju stavovi (3), (4), (5), (6), (7) i (8). U istom članu, u stavu (6) koji je postao stav (7), tačka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi „zaposlen u stalnom radnom odnosu kod izvođača.“ Član 16. U članu 98., ispred alineje 1., dodaje se nova alineja, koja glasi: „- idejno rješenje,“. Dosadašnje alineje 1., 2., 3. i 4. postaju alineje 2., 3., 4. i 5. Član 17. U nazivu člana 99., riječi „Idejni projekt“ zamjenjuju se riječima „Idejno rješenje i idejni projekt“. U članu 99., dodaje se novi stav (1), koji glasi: „(1) Idejno rješenje je skup međusobno usklađenih nacrta kojima se daju osnove, presjeci, izgledi i gabariti (horizontalni i vertikalni) građevine, te prikaz smještaja građevine u prostoru. Idejno rješenje sadrži obrazloženje ideje i kratak tehnički opis sa osnovnim tehničkim pokazateljima.“ Dosadašnji stavovi (1), (2) i (3) postaju stavovi (2), (3) i (4). Član 18. Član 109. mijenja se i glasi: „Član 109. (Zahvati za koje nije potrebno odobrenje za građenje) (1) Odobrenje za građenje nije potrebno za: -- pomoćne građevine namijenjene redovnoj upotrebi individualnog stambenog objekta, koje se grade na parceli za koju je izdato odobrenje za građenje, što podrazumijeva: individualne garaže, spremišta, drvarnice bruto površine do 18 m2 i visine sljemena do 3 m, nadstrešnice, bunare za vodu, cisterne za vodu zapremine do 10 m3, septičke jame zapremine do 10 m3; -- staklenik za bilje bruto površine do 30 m2 i visine vijenca do 4 m od nivoa okolnog terena; -- montažne objekte i kioske površine do 12 m2; -- dječija igrališta i temelje stabilnih dječijih igračaka; -- nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom saobraćaju; -- reklamne panoe površine do 12 m2; -- sportske terene bez tribina koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo (igrališta za tenis, nogomet i slično); -- radove na stubištima, hodnicima i sl., na promjeni pristupa građevini i unutar građevine radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja u građevini osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima; -- radove na zamjeni i dopuni opreme, ako je to u skladu sa namjenom građevine; -- spomen-obilježja. (2) Radovi iz stava (1) ovog člana mogu se izvoditi bez odobrenja za građenje jedino ako su prethodno riješeni imovinskopravni odnosi i dobivena lokacijska informacija, odnosno urbanistička saglasnost. (3) Radovi iz stava (1) ovog člana podliježu tehničkom pregledu od strane nadležne općinske službe, na osnovu čega se izdaje rješenje o završenoj građevini. (4) Odobrenje za građenje, kao ni urbanistička saglasnost, odnosno lokacijska informacija nisu potrebni za sljedeće zahvate: -- radove redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine, koji se mogu smatrati radovima tekućeg održavanja; -- građenje individualne ili porodične grobnice, u skladu sa propisanim lokalnim standardima; -- uređenje okućnice individualnog stambenog objekta za koji je izdato odobrenje za građenje, što podrazumijeva građenje: ograda prema susjedima, staza ili platoa, zidova visine do 0,8 m od nivoa tla, vrtnog bazena ili ribnjaka površine do 20 m2, vrtnog ognjišta površine do 1,5 m2 i visine do 3 m; -- postavljanje plastenika namijenjenih isključivo poljoprivrednoj proizvodnji; -- kablovske i zračne priključke na niskonaponsku, PTT i CATV mrežu, kao i priključke građevina sa važećim odobrenjem za građenje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plin). (5) U građenju građevina i izvođenju radova iz stavova (1) i (4) ovog člana investitor i izvođač dužni su se pridržavati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje.” Član 19. U članu 113., u stavu (2), alineja 3. briše se. Član 20. U članu 115., u stavu (2), broj „30“ zamjenjuje se brojem „15“. U istom članu, u stavu (3), broj „15” zamjenjuje se brojem „8”. U istom članu, u stavu (6), u prvoj rečenici, riječi „i korištenje” brišu se. U trećoj rečenici, riječi „i naknada za korištenje” brišu se. Član 21. U članu 125., u stavu (2), riječi „te poslove povjerava pravnom licu registrovanom za izvođenje tih poslova” zamjenjuju se riječima „pravno lice registrovano za obavljanje geodetske djelatnosti”. Član 22. U članu 127., u alineji 9., iza riječi „građevine“ stavlja se zarez i brišu riječi „izrađen od fizičkog ili pravnog lica registrovanog za obavljanje geodetske djelatnosti ili nadležne službe za poslove katastra”. Član 23. U članu 133., stav (4) mijenja se i glasi: “(4) Ako su zapisnikom komisije za tehnički pregled utvrđeni nedostaci na građevini koje treba otkloniti, Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba, donijet će zaključak kojim se utvrđuje rok za otklanjanje nedostataka, a najduže 90 dana”. U istom članu, stavovi (7) i (8) brišu se. Dosadašnji stavovi (9) i (10) postaju stavovi (7) i (8). Član 24. U članu 134., ispred riječi „Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu“ dodaje se oznaka stava „(1)“. U istom članu, iza stava (1), dodaje se novi stav (2), koji glasi: „(2) Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba, će o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu obavijestiti nadležnu inspekciju.” Ponedjeljak, 18. novembar 2013. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 15 - Strana 1623 Član 25. Član 145. mijenja se i glasi: „Član 145. (Uklanjanje građevine zbog fizičke dotrajalosti ili oštećenja) (1) Nadležni inspektor rješenjem određuje uklanjanje građevine ili dijela građevine za koju se utvrdi da zbog fizičke dotrajalosti, elementarnih nepogoda i većih oštećenja ne može dalje da služi svojoj namjeni ili da predstavlja opasnost po život ili zdravlje ljudi, okolne objekte i saobraćaj, kao i uslove i mjere koje je potrebno provesti, odnosno osigurati pri uklanjanju građevine ili dijela građevine. (2) Postupak iz stava (1) ovog člana smatra se hitnim. Stranka u postupku je vlasnik građevine iz stava (1) ovog člana. (3) Žalba protiv rješenja iz stava (1) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. (4) Organizacija uklanjanja i pripadajući troškovi obaveza su vlasnika građevine. Ukoliko je vlasnik nepoznat ili odsutan, troškovi uklanjanja građevine osiguravaju se iz kantonalnog, odnosno općinskog budžeta. (5) Ako se u toku postupka donošenja rješenja o uklanjanju građevine ili dijela građevine utvrdi da se opasnost po život ili zdravlje ljudi, okolne građevine i saobraćaj može ukloniti i rekonstrukcijom građevine ili njenog dijela, na zahtjev vlasnika može se, prema odredbama ovog zakona, odobriti rekonstrukcija građevine ili njenog dijela, pod uslovom da se izvede u roku koji odredi nadležni inspektor.“ Član 26. U članu 150., u stavu (5), tačka 1. mijenja se i glasi: „1. Obavezni inspekcijski pregled vrši se na licu mjesta/ gradilištu, na poziv investitora, u fazi iskolčenja građevine, kada provjerava fizički položaj građevine u prostoru“. Član 27. U članu 162., riječi „odnosno o odobrenju za građenje“ zamjenjuju se riječima „rješenje o odobrenju za građenje, odnosno rješenje o odobrenju za upotrebu“. Član 28. U članu 166., u stavu (1), alineja 8. briše se. U istom članu, iza alineje 9. koja je postala alineja 8., dodaje se nova alineja 9., koja glasi: „- pristupi izvođenju radova bez pribavljene urbanističke saglasnosti, odnosno lokacijske informacije (član 109. stav 2.),“. Član 29. U članu 172., u stavu (1), u alineji 3., riječi „stav (3)“ zamjenjuju se riječima „stavovi (1) i (3)“. Član 30. U članu 175., u stavu (1), u zagradi, iza riječi „član 155. stav 2.“ dodaju se riječi „i član 156. stav 2.“ Član 31. Član 180. briše se. Član 32. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“. B o s n a i H e r c e g o v i n a Preds jednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog T U Z L A N S K I K A N T O N kantona S k u p š t i n a . Broj: 01-02-42-17/13 Slađan Ilić, v.r. Tuzla, 29.10.2013. godine 518 Na osnovu člana 24. stav 1. tačke b) i c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 29.10.2013. godine, d o n o s i Z A K O N o izmjenama i dopunama Zakona o kantonalnim administrativnim taksama i Tarifi kantonalnih administrativnih taksi Član 1. U Zakonu o kantonalnim administrativnim taksama i Tarifi kantonalnih administrativnih taksi – prečišćeni tekst („Službene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 6/12), u članu 16. iza stava 1. dodaje se novi stav 2., koji glasi: “Administrativnim taksenim markama plaćaju se takse u iznosu do 50,00 KM i 50,00 KM, a u gotovom novcu takse čiji je iznos veći od 50,00 KM.” Član 2. Član 17. mijenja se i glasi: „Član 17. Ako takseni obveznik ne plati taksu u trenutku nastanka taksene obaveze ili u roku od osam dana od dana prijema opomene, upravnim aktom kojim se okončava upravni postupak ili posebnim zaključkom bit će utvrđeno koji iznos i u kom roku je dužan po tom osnovu uplatiti ili dostaviti taksene marke u odgovarajućem iznosu. U slučaju da takseni obveznik ne izvrši svoju obavezu iz stava 1. ovog člana u određenom roku, postupit će se u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, br. 2/98 i 48/99), kojima je regulisano izvršenje upravog akta radi novčanih potraživanja.” Član 3. Iza člana 17. dodaju se novi članovi 17a. i 17b., koji glase: „Član 17a. Sve neplaćene takse koje su određene pravosnažnim rješenjem odnosno zaključkom nadležnog organa, po isteku roka za njihovo plaćanje, upisat će se u Registar neplaćenih kantonalnih administrativnih taksi (u daljem tekstu: Registar) i evidentirati kao dug koji takseni obveznik duguje Kantonu. Nakon isteka roka iz stava 1. ovog člana, organ nadležan za odlučivanje će u roku od tri dana dostaviti pravosnažno rješenje Ministarstvu finansija Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo finansija Kantona), radi unosa odgovarajućih podataka u Registar. Propis o izgledu i sadržaju Registra, kao i o načinu unošenja podataka u Registar, donosi ministar finansija Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: ministar finansija). Neplaćene takse se evidentiraju u Registru sve dok ih takseni obveznik u cijelosti ne plati, čime ujedno prestaje njegov dug prema Kantonu po tom osnovu. Neplaćena taksa će u svakom slučaju biti brisana iz Registra po isteku pet godina od dana kada je rješenje odnosno zaključak kojim je ta taksa utvrđena postalo pravosnažno. Član 17b. Dok ne plati sve takse koje su evidentirane u Registru, taksenom obvezniku se neće dozvoliti ostvarivanje bilo kog prava pred kantonalnim organima uprave. Prije odlučivanja o zahtjevu kojim se traži ostvarivanje nekog prava, kantonalni organi uprave su dužni po službenoj dužnosti provjeriti da li je podnosilac zahtjeva kao takseni obveznik evidentiran u Registru sa neizmirenim dugom prema Kantonu. U slučaju da je podnosilac zahtjeva evidentiran u Registru i ima neizmiren dug po osnovu neplaćene takse, kantonalni organ će ga pismeno pozvati da u roku od osam dana dostavi dokaz da je taj dug izmirio, uz upozorenje da će se u protivnom smatrati kao da njegov zahtjev nije ni podnesen, o čemu će biti donesen zaključak,
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 01/13 02.11.2013 SN TK 10/18, SN TK 13/17, SN TK 12/16, SN TK 11/14, SN TK 06/11, SN TK 07/05, SN TK 05/04 koncesije Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KONCESIJAMA Članak 1. U Zakonu o koncesijama („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 5/04, 7/05 i 6/11), u članku 3. točke 16. i 17. brišu se. Članak 2. Stupanjem na snagu ovog zakona, postupci dodjele koncesija u smislu dosadašnjeg članka 3. točke 16. i 17. obustavljaju se, a svi donešeni akti u okviru tih postupaka stavljaju se van snage.
Zakon o dopuni Zakona o komunalnoj djelatnosti TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 14/13 10.10.2013 SN TK 08/12, SN TK 07/07, SN TK 11/05 zakon,komunalna djelatnost,tuzla,tuzlanski kanton GODINA 20 • TUZLA, ^ETVRTAK, 10. OKTOBAR 2013. GODINE • IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU • BROJ 14 430 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 13.9.2013. godine, d o n o s i Z A K O N O DOPUNI ZAKONA O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA Član 1. U Zakonu o komunalnim djelatnostima („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 11/05, 7/07 i 8/12), u članu 24., u stavu (1), iza riječi „proizvodnog i poslovnog prostora“ dodaju se riječi „za vrijeme dok se u njima obavlja registrovana djelatnost“. Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona.“ B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog T U Z L A N S KI K A N T O N kantona S k u p š t i n a . Broj: 01-02-535-5/13 Slađan Ilić, v.r. Tuzla, 13.09.2013. godine 431 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka n) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 13.9.2013. godine, d o n o s i O D L U K U o izmjeni Odluke o izboru i imenovanju članova u stalna i povremena radna tijela Skupštine Tuzlanskog kantona I. U Odluci o izboru i imenovanju članova u stalna i povremena radna tijela Skupštine Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 2/11, 6/11, 10/12 i 1/13), vrši se sljedeća izmjena: U Komisiju za jednakopravnost spolova Skupštine Tuzlanskog kantona imenuje se za člana Miralem Husić, umjesto člana Muzafera Karića. II. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“. B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog T U Z L A N S KI K A N T O N kantona S k u p š t i n a . Broj: 01-02-610-2/13 Slađan Ilić, v.r. Tuzla, 13.09.2013. godine 432 Na osnovu članova 5. i 29. Zakona o Vladi Tuzlanskog kantona (“Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 17/00, 1/05, 11/06 i 13/11), a u vezi sa članovima 29. i 31. Zakona o izvršenju Budžeta Tuzlanskog kantona za 2013. godinu (“Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 7/13 i 11//13), Vlada Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj dana 05.08.2013. godine, donosi O D L U K U o utvrđivanju uslova, kriterija i postupka za raspodjelu sredstava sa potrošačke jedinice 11010024 – subvencioniranje kamata za stambeno zbrinjavanje mladih Član 1. (Predmet) Ovom odlukom utvrđuju se uslovi, kriteriji i postupak raspodjele sredstava sa potrošačke jedinice 11010024 – subvencioniranje kamata za stambeno zbrinjavanje mladih. Član 2. (Visina sredstava za raspodjelu) Raspodjela sredstava za subvencioniranje kamata za stambeno zbrinjavanje mladih vršit će se iz Budžeta Tuzlanskog kantona za 2013. godinu i u skladu sa Zakonom o izvršenju Budžeta Tuzlanskog kantona za 2013. godinu u ukupnom iznosu do 50.000,00 KM. Član 3. (Definisanje pojmova) (1) Pod subvencioniranjem kamata podrazumijeva se odobravanje novčanih sredstava na ime kamata za odobrene kredite za rješavanje stambenih potreba mladih. (2) Pod rješavanjem stambenih potreba mladih podrazumijeva se kupovina stana/kuće, rekonstrukcija, adaptacija stambenog prostora, izgradnja kuće ili nadziđivanje kolektivnog stambenog objekta. (3) Članovima porodičnog domaćinstva u smislu ove odluke smatraju se bračni partner, vanbračni partner (shodno odredbi članova 3. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine), djeca rođena u braku i van braka, usvojenici i pastorčad.
Zakon o izmjenama Zakona o rudarstvu TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 08/13 03.07.2013 SN TK 14/11 rudarstvo
Zakon o izmjeni Zakona o prostornom uređenju i građenju TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 04/13 29.04.2013 SN TK 20/23, SN TK 22/22, SN TK 04/17, SN TK 02/16, SN TK 03/15, SN TK 15/13, SN TK 06/11 prostorno uređenje,građenje
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 08/12 12.07.2012 SN TK 11/20, SN TK 14/13, SN TK 07/07, SN TK 11/05 komunalna djelatnost,zakon,tk Broj 8 - Strana 902 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA ^etvrtak, 12. juli 2012. god. (3) О одузимању робе или предмета инспектор доноси рјешење које се доставља субјекту надзора. (4) Против рјешења о одузимању робе или предмета дозвољена је посебна жалба која не одлаже извршење рјешења. (5) Примјерак рјешења доставља се Комисији ради уништења одузете робе или предмета, а које ће се извршити по поступку прописаном прописом из члана 150. овог закона. (6) Трошкове уништења сноси субјект надзора од кога су роба или предмети одузети, ако посебним прописима није другачије одређено. (7) На исти начин инспектор ће поступити и када након стављања робе или предмета ван промета субјект надзора не поступи по наредби инспектора, односно када се након извршених анализа утврди да та роба или предмети нису дозвољени за употребу. (8) Уколико је за робу или предмете из става (1) овог члана до уништења потребно обезбиједити смјештај и чување, кантонални инспектор ће о смјештају и чувању одлучити у рјешењу о одузимању и уништењу, те у том смислу сходно поступити у складу са одредбама члана 148. овог закона.“ Члан 69. У називу и у тексту члана 150. ријеч „привремено“ се брише. Члан 70. У члану 151. у ставу (2) у тачки а) ријечи „и назив инспекције“ се бришу. У тачки е), иза ријечи „извршење“, додаје се зарез и сљедећи текст: „уколико је прописано да жалба не одлаже извршење рјешења;“. У тачки х), иза ријечи „прописа“, додају се ријечи „или овог закона“. Члан 71. У члану 154. у ставу (1) умјесто тачке ставља се зарез и додаје сљедећи текст: „ако овим или другим законом није другачије одређено.“. У ставу (2) ријеч „кантонални“ се брише. У ставу (3) ријеч „кантоналним“ се брише. Члан 72. У члану 157. у ставу (1) ријеч „извршења“ замјењује се ријечима „што је рјешење постало извршно.“ Члан 73. У члану 160. у ставу (5) ријеч „кантоналним“ се брише. Члан 74. У члану 165. у ставу (3) текст „од 200,00 КМ до 1.000,00 КМ“ замјењује се текстом „од 500,00 КМ до 3.000,00 КМ“, а текст „од 1.000,00 КМ“ замјењује се текстом „од 2.000,00 КМ“. Члан 75. У члану 176. у ставу (1), иза ријечи „доставници“, додају се ријечи „својим потписом,“. Члан 76. У члану 181. у ставу (1) број „2.000,00“ замјењује се бројем „4.000,00“. У ставу (1), иза тачке и), умјесто тачке ставља се зарез и додаје нова тачка ј), која гласи: „ј) не посједује исправу за обављање дјелатности и рада из члана 109. став (1) тачка б)“. У ставу (2) број „500,00“ замјењује се бројем „1.000,00“. У ставу (3) број „300,00“ замјењује се бројем „1.000,00“. Члан 77. У члану 183. број „4.000,00“ замјењује се бројем „6.000,00“, број „1.000,00“ замјењује се бројем „1.500,00“, број „2.000,00“ замјењује се бројем „3.000,00“, а број „500,00“ замјењује се бројем „1.000,00“. Члан 78. Директор Кантоналне управе донијеће прописе из чланова 18. и 19. овог закона у року од 90 дана од дана ступања на снагу овог закона. Члан 79. Иза члана 189. додаје се нови члан 189 а., који гласи: ‘‘Члан 189 а. (Равноправност сполова) Граматичка терминологија коришћена у овом закону подразумијева оба спола.‘‘ Члан 80. Овлашћује се Законодавно-правна комисија Скупштине Тузланског кантона да утврди пречишћени текст Закона о инспекцијама Тузланског кантона. Члан 81. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у „Службеним новинама Тузланског кантона“. Б о с н а и Х е р ц е г о в и н а Предсједник - Федерација Босне и Херцеговине - Скупштине Т У З Л А Н С К И К А Н Т О Н Тузланског кантона С к у п ш т и н а Слађан Илић, с.р. Број: 01-02-48-11/12 Тузла, 25.6.2012. године 506 На основу члана 24. став 1. тачка ц) Устава Тузланског кантона („Службене новине Тузланско-подрињског кантона“, бр. 7/97 и 3/99 и „Службене новине Тузланског кантона“, бр. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 и 10/04), на приједлог Владе Тузланског кантона, Скупштина Тузланског кантона, на сједници одржаној 25.6.2012. године, д о н о с и ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA Члан 1. У Закону о комуналним дјелатностима („Службене новине Тузланског кантона“, бр. 11/05 и 7/07), у члану 37. став (2) мијења се и гласи: „(2) Комуналном инспектору у вршењу инспекцијског надзора над провођењем овог закона, односно комуналне контроле над провођењем посебних прописа из члана 4. ^etvrtak, 12. juli 2012. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 8 - Strana 903 став (2) овог закона, помаже комунални редар у складу са општинским прописима.“ У истом члану додаје се нови став (3), који гласи: „(3) Комунални инспектор и комунални редар, при обављању послова, морају имати посебну одјећу, посебне ознаке на одјећи и посебне службене исказнице у складу са општинским прописима.“ Члан 2. Иза члана 39. додају се нови чланови 39а. и 39б., који гласе: „Члан 39а. (Овлашћења комуналног редара) (1) У вршењу комуналне контроле комунални редар је нарочито овлашћен да: а) обавља послове контроле провођења комуналног реда у складу са општинским прописима донесеним на основу овог закона; б) врши увид у опште и појединачне акте и другу документацију која се односи на провођење општинских прописа донесених на основу овог закона; ц) утврђује идентитет лица, као и друге чињенице и околности од значаја за вршење контроле; д) поступа по пријавама и захтјевима грађана и правних лица, о чему обавјештава подносиоце пријава и захтјева; е) упозорава грађане и правна лица на понашање прописано општинским прописима донесеним на основу овог закона; ф) обавјештава комуналног инспектора о случајевима непоштивања и неизвршавања одредаба општинских прописа донесених на основу овог закона; г) присуствује и помаже извршењу рјешења комуналног инспектора; х) обавља и друге послове по налогу комуналног инспектора. Члан 39б. Правна и физичка лица су дужна комуналном инспектору и комуналном редару омогућити несметано обављање надзора и контроле, а посебно приступ до просторија, објеката, земљишта, уређаја и направа, затим дати личне податке и пружити друга потребна обавјештења.“ Члан 3. У члану 41. ставу (1) додаје се нова тачка е), која гласи: „е) ако не поступи у складу са чланом 18. став (2) овог закона,“. Досадашња тачка е) постаје тачка ф). Члан 4. У члану 43. ставу (1) додаје се нова тачка е), која гласи: „е) ако не закључи уговор у складу са чланом 17. овог закона.“ У истом ставу, у тачки ф), број „2)“ замјењује се бројем „(3)“. Досадашње тачке е) и ф) постају тачке ф) и г). Члан 5. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у „Службеним новинама Тузланског кантона.“ Б о с н а и Х е р ц е г о в и н а Предсједник - Федерација Босне и Херцеговине - Скупштине Т У З Л А Н С К И К А Н Т О Н Тузланског кантона С к у п ш т и н а Слађан Илић, с.р. Број: 01-02-129-9/12 Тузла, 25.6.2012. године 507 На основу члана 24. став 1. тачка ц) Устава Тузланског кантона (“Службене новине Тузланско-подрињског кантона”, бр. 7/97 и 3/99 и “Службене новине Тузланског кантона”, бр. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 и 10/04), на приједлог Владе Тузланског кантона, Скупштина Тузланског кантона, на сједници одржаној 25.6.2012. године, д о н о с и ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADIO-TELEVIZIJI TUZLANSKOG KANTONA Члан 1. У Закону о Радио-телевизији Тузланског кантона (“Службене новине Тузланског кантона”, бр. 6/02, 5/04, 11/04, 5/06 и 13/09), члан 7. брише се. Члан 2. У члану 16а. ријеч „Профит“ замјењује се ријечју „Добит“. Члан 3. Члан 23а. мијења се и гласи: “Функцију Скупштине РТВ ТК, у име оснивача, врше три пуномоћника. Пуномоћ за учешће у раду и одлучивању на Скупштини РТВ ТК даје Влада Кантона пуномоћницима државног капитала посебно за сваку сједницу Скупштине РТВ ТК. Пуномоћник у смислу ставова 1. и 2. овог члана не може бити лице које има директан или индиректан финансијски и други приватни интерес у РТВ ТК као ни лице које је члан управе, предсједник или члан Надзорног одбора РТВ ТК.“ Члан 4. Чланови 23б. и 23ц. бришу се. Члан 5. Члан 23д. мијења се и гласи: “Скупштина РТВ ТК је надлежна да: - доноси Статут, - доноси Етички кодекс предузећа, - доноси одлуке о Плану пословања друштва, односно о ревидираном плану пословања у складу са Законом о јавним предузећима, - одлучује о повећању и смањењу основног капитала, - усваја годишњи извјештај предузећа, који укључује финансијски извјештај и извјештаје Надзорног одбора и Одбора за ревизију, - одлучује о распореду добити и исплати добити, - одлучује о начину покрића губитка, - одлучује о промјени облика предузећа, - одлучује о избору и разрјешењу чланова Надзорног одбора, уз претходну сагласност Владе Кантона, - одлучује о избору и разрјешењу чланова Одбора за ревизију, - одлучује о плану пословања, односно ревидираном плану пословања у складу са Законом о јавним предузећима, те врши и остале надлежности одређене Законом о јавним предузећима и Законом о привредним друштвима. Скупштина РТВ ТК подноси Скупштини Кантона извјештаје о раду и пословању предузећа најмање једном годишње, у складу са Законом о јавним предузећима.“
Zakon o kantonalnim administrativnim takama i Tarifi kantonalnih administrativnih taksi TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 06/12 18.06.2012 SN TK 15/13 zakon,administrativne takse,takse,tarife,tk
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 01/12 17.02.2012 ugostiteljstvo Broj 1 - Strana 10 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 17. velja~e 2012.god. (2)); (2) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.500,00 KM. Članak 36. Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj rukovodilac ili druga odgovorna osoba organa uprave i upravne organizacije i druge kantonalne, odnosno općinske institucije: a) ako ne organizira i ne provodi zaštitu od požara u smislu članka 5. stavak (2); b) ako ne donese plan zaštite od požara (članak 8. stavak (1), točka d)); c) ako ne donese opći akt iz članka 8. stavak (2); d) ako ne postupi u smislu članka 8. stavak (1), točke a), b), c), f) i g); e) ako ne uredi svojim općim aktom pitanja iz članka 8. stavak (2); f) ako ne postupi po odredbama članka 23.; g) ako ne organizira zaštitu od požara i vatrogastvo u smislu članka 24.; h) ako ne organizira vatrogasnu jedinicu u smislu članka 25. stavci (1) i (2); i) ako ne organizira informacioni sustav za zaštitu od požara i vatrogastvo (članak 28.). Članak 37. Novčanom kaznom od 100,00 KM do 800,00 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba: a) ako ne organizira i ne provodi zaštitu od požara u smislu članka 5. stavak (2); b) ako ne provodi zaštitu od požara u smislu članka 5. stavak (4); c) ako postupa suprotno odredbi članka 5. stavak (6). POGLAVLJE VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 38. (Usklađivanje postojećih propisa) Odredbe kantonalnih zakona i drugih propisa, koji su u suprotnosti sa ovim zakonom, uskladit će se sa odredbama ovog zakona, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Članak 39. (Prestanak važenja kantonalnog zakona i drugih propisa) (1) Na dan stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o zaštiti od požara (“Službene novine Tuzlanskog kantona”, broj 9/01). (2) Podzakonski propisi, doneseni na temelju zakona iz stavka (1) ovog članka, primjenjivat će se do donošenja novih propisa, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim i Federalnim zakonom. Članak 40. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Tuzlanskog kantona”. B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog kantona, T U Z L A N S K I K A N T O N S k u p š t i n a Bajazit Jašarević, v.r. Broj: 01-02-496-11/10 Tuzla, 30.1.2012. godine 3 Na temelju članka 24. stavak 1. točka c) Ustava Tuzlanskog kantona («Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona», br. 7/97 i 3/99 i «Službene novine Tuzlanskog kantona», br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 30.1.2012. godine, d o n o s i Z A K O N O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuju se pitanja u svezi sa obavljanjem ugostiteljske djelatnosti iz nadležnosti Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). Članak 2. (Pojmovi i definicije) Pojmovi i definicije uporabljene u ovom zakonu imaju isto značenje kao pojmovi i definicije uporabljene u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 32/09 - u daljem tekstu: Federalni zakon) POGLAVLJE II. OBAVLJANJE UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI Članak 3. (Subjekti koji mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost) (1) Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati pravne i fizičke osobe koje su registrirane za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i koje ispunjavaju uvjete propisane zakonom i drugim propisima donesenim na temelju zakona (u daljem tekstu: ugostitelj). (2) Ugostiteljsku djelatnost, pod uvjetima propisanim zakonom, može obavljati i javna ustanova koja upravlja nacionalnim parkovima i parkovima prirode, ugostiteljska obrazovna ustanova, te učenički i studentski dom u svojim poslovnim prostorijama i prostorima. (3) Ugostitelj može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju ugostiteljske djelatnosti, a koje se uobičajeno obavljaju uz ugostiteljsku djelatnost (prodaja na malo novina i časopisa, duhana i duhanskih prerađevina, pružanje usluga bilijara, kuglanja, tenisa, priređivanje igara na sreću i sl.) sukladno posebnim propisima koji reguliraju obavljanu djelatnost. (4) Pod uvjetima propisanim zakonom i propisima donesenim na temelju zakona određene ugostiteljske usluge mogu pružati pravne i fizičke osobe koje nisu ugostitelji. Članak 4. (Ugostiteljski objekti zatvorenog tipa) (1) Pravne i fizičke osobe mogu organizirati usluge smještaja i prehrane za svoje radnike, penzionere, članove uže obitelji svojih radnika i penzionera pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima, u objektima zatvorenog tipa (odmaralište, objekt za prehranu i slično). (2) Pravne i fizičke osobe dužne su za pružanje ugostiteljskih usluga iz stavka (1) ovog članka pribaviti rješenje općinskog, odnosno gradskog organa uprave nadležnog za poslove ugostiteljstva prema mjestu sjedišta objekta (u daljem tekstu: nadležni općinski/ gradski organ) o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih uvjeta propisanih zakonom i drugim propisima, koji to rješenje upisuje u upisnik objekata zatvorenog tipa. (3) Rješenje iz stavka (2) ovog članka donosi se sukladno Federalnom zakonu. (4) Protiv rješenja iz stavka (2) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstvu trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo) u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja stranci. Petak, 17. velja~e 2012. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 1 - Strana 11 Članak 5. (Uvjeti za rad u ugostiteljstvu) (1) Za rad u ugostiteljstvu, osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost i osobe koje pružaju ugostiteljske usluge moraju ispunjavati zdravstvene uvjete te su obvezni da redovno obavljaju zdravstvene preglede sukladno posebnim propisima, što potvrđuju odgovarajućom dokumentacijom ovlaštene ustanove. (2) Zaposleni koji neposredno uslužuju goste (konobari, šankeri i ostalo osoblje) u ugostiteljskom objektu u kojem se pored pića poslužuje i kuhana hrana moraju imati završen najmanje treći stupanj stručne spreme ugostiteljskog smjera ili najmanje treći stupanj stručne spreme i položen stručni ispit iz ugostiteljstva. (3) Ministar trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: ministar), uz prethodnu suglasnost ministra naobrazbe, znanosti, kulture i športa Tuzlanskog kantona, pravilnikom propisuje program i način polaganja stručnog ispita iz stavka (2) ovog članka. Članak 6. (Rješenje o minimalnim uvjetima za ugostiteljske objekte) (1) Rješenjem nadležnog općinskog/gradskog organa, koje se donosi sukladno Federalnom zakonu, na zahtjev ugostitelja utvrđuje se jesu li ispunjeni minimalni uvjeti za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju. (2) Rješenje o utvrđivanju minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju za ugostiteljapravnu osobu treba da sadrži: a) naziv i adresu sjedišta pravne osobe, b) identifikacijski broj pravne osobe, c) adresu ugostiteljskog objekta, d) naziv skupine, vrste i naziv ugostiteljske radnje, s tim što naziv radnje ne može sadržavati naziv skupine i vrste ugostiteljskog objekta, e) vrstu usluge koja se pruža, f) površinu objekta, odnosno prostora u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost, g) naznaku o pružanju usluga tokom cijele godine, sezonski ili povremeno. Članak 7. (Utvrđivanje minimalnih uvjeta za ugostiteljske objekte) (1) Ako nadležni općinski/gradski organ ne izvrši pregled ili nakon pregleda objekta kod ugostitelja-pravne osobe ne donese rješenje u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva za utvrđivanje minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju, rad u ugostiteljskom objektu može otpočeti, o čemu je ugostitelj dužan prethodno, pisanim putem, izvijestiti nadležni općinski/gradski organ ukoliko je za građevinu u kojoj se nalazi ugostiteljski objekat, sukladno posebnim propisom, pribavio odgovarajući akt prema kojem se građevina smije koristiti, odnosno staviti u pogon (uporabna dozvola). (2) Troškove postupka, koje posebnim aktom određuje organ nadležan za utvrđivanje minimalnih uvjeta iz stavka (1) ovog članka, snosi ugostitelj. (3) Rješenje o utvrđivanju minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju ne može se prenijeti na drugu osobu. Članak 8. (Upisnik o minimalnim uvjetima) (1) Rješenje o utvrđivanju minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju upisuje se u upisnik o minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata koji vodi nadležni općinski/gradski organ, čiji oblik i sadržaj propisuje ministar. (2) Danom upisa u upisnik iz stavka (1) ovog članka ugostiteljpravna osoba može početi sa obavljanjem ugostiteljske djelatnosti. (3) Upisnik iz stavka (1) ovog članka vodi se u elektronskom obliku. (4) Ukoliko ne postoji mogućnost elektronskog vođenja upisnika, upisnik se vodi u obliku uvezane knjige koja mora biti numerirana i ovjerena od strane nadležnog općinskog/gradskog organa. Članak 9. (Sezonsko i povremeno poslovanje) (1) Ugostitelj može poslovati i sezonski, najduže devet mjeseci u toku kalendarske godine. (2) Sezonsko obavljanje i period obavljanja djelatnosti upisuju se u odobrenje za rad, odnosno u rješenje iz članka 6. ovog zakona. (3) Ugostitelj može poslovati i povremeno (za vrijeme manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi i sl.) što se mora navesti u odobrenju za rad, odnosno u rješenju iz članka 6. ovog zakona. Članak 10. (Obveze ugostitelja) Pored obveza propisanih Federalnim zakonom, u obavljanju ugostiteljske djelatnosti ugostitelj je obvezan: a) koristiti ispravna mjerila na način kojim se osigurava potrebna točnost mjerenja, sukladno važećim propisima i o ispravnosti mjerila osigurati validnu dokumentaciju; b) za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu izdati gostu fiskalni račun, definiran posebnim propisom; c) sklopiti ugovor o radu sa zaposlenim osobama, te iste u roku od sedam dana prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave Federacije Bosne i Hercergovine; d) u ugostiteljskom objektu za smještaj osigurati goste od posljedica nesretnog slučaja. Članak 11. (Normativi i cjenici) (1) Ugostitelj je obvezan dostaviti normative i cjenike na ovjeru nadležnom općinskom/ gradskom organu. (2) Način ovjere i osnovni sadržaj cjenika i normativa u ugostiteljskim objektima propisuje ministar. Članak 12. (Knjiga žalbi) (1) Ugostitelj je obvezan u svakom ugostiteljskom objektu voditi knjigu žalbi čiji je izgled, sadržaj i način vođenja propisan federalnim propisom. (2) Knjiga žalbe iz stavka (1) ovog članka mora u svakom trenutku biti dostupna korisniku usluga ugostiteljskog objekta, i služi samo u svrhu izjavljivanja prigovora. (3) U slučaju izjavljivanja prigovora od strane korisnika ugostiteljskih usluga ugostitelj je dužan, u roku tri dana od izjavljivanja prigovora, izjavljeni prigovor dostaviti nadležnoj inspekciji, a u roku od 15 dana od izjavljivanja prigovora odgovoriti podnosiocu prigovora. (4) Knjiga žalbi iz stavka (1) ovog članka mora biti ovjerena od strane Ministarstva. (5) Način i postupak ovjere knjige žalbi propisuje ministar. Članak 13. (Knjiga gostiju) (1) U ugostiteljskom objektu u kojem se pružaju ugostiteljske usluge smještaja ugostitelj je obvezan da vodi knjigu gostiju, odnosno knjigu popisa gostiju, čiji je izgled, sadržaj i način vođenja propisan federalnim propisom. (2) Knjiga gostiju i knjiga popisa gostiju iz stavka (1) ovog članka moraju se voditi dnevno i ažurno u obliku uvezane knjige ili u elektronskom obliku, a u iste se evidentiraju strani i domaći korisnici ugostiteljskih usluga smještaja. (3) Ukoliko se knjige iz stavka (1) ovog članka vode u obliku uvezane knjige iste moraju biti ovjerene od strane Ministarstva. (4) Način i postupak ovjere knjiga iz stavka (1) ovog članka propisuje ministar. (5) Ugostitelj koji pruža ugostiteljske usluge smještaja obvezan je dostavljati Ministarstvu zbirno mjesečno izvješće o broju korisnika usluge smještaja, dužini boravka i druge podatke, na za to predviđenom obrascu čiji izgled, sadržaj i rokove dostave propisuje ministar. Broj 1 - Strana 12 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 17. velja~e 2012.god. Članak 14. (Radno vrijeme) (1) Ugostiteljski objekti iz skupine »hoteli« i kampovi iz skupine »kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj« obvezno rade od 0.00 do 24.00 sata svaki dan, a ostali ugostiteljski objekti mogu raditi: a) iz skupina »restorani« i »barovi«od 6.00 do 23.00 sata, b) iz skupine »barovi« koji ispunjavaju uvjete za rad noću sukladno posebnim propisima, samo u zatvorenim prostorima, od 21.00 do 03.00 sata, c) iz skupine »restorani« i »barovi« koji se nalaze izvan naseljenih područja naselja od 0.00 do 24.00 sata, d) na zračnoj luci, željezničkim stanicama, autobusnim stanicama i sl. u radnom vremenu objekta u kojem se nalaze. (2) Općinsko, odnosno gradsko vijeće može odlukom, najduže za tri sata produžiti propisano radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz stavka (1) točka a) ovog članka. (3) Nadležni općinski/gradski organ po službenoj dužnosti za ugostiteljske objekte iz stavka (1) točke a), b) i c) ovog članka određuje radno vrijeme u dane državnih praznika, a u okviru radnog vremena utvrđenog stavkom (1) ovog članka i odlukom općinskog, odnosno gradskog vijeća iz stavka (2) ovog članka. (4) Nadležni općinski/gradski organ može za pojedine ugostiteljske objekte rješenjem najduže za dva sata odrediti raniji završetak radnog vremena od radnog vremena propisanog stavkom (1) točke b) i c) ovog članka, te radnog vremena propisanog od strane općinskog, odnosno gradskog vijeća iz stavka (2) ovog članka, sukladno kriterijima koje propisuje općinsko, odnosno gradsko vijeće odlukom iz stavka (2) ovog članka. (5) Izuzetno od odredbe stavka (2) ovog članka, nadležni općinski/gradski organ može na zahtjev ugostitelja za pojedine ugostiteljske objekte iz stavka (1) točka a) ovog članka, rješenjem odrediti drugačije radno vrijeme radi organiziranja prigodnih proslava (dočeka nove godine, svadbi, maturalnih zabava i sličnih događanja). (6) Općinsko, odnosno gradsko vijeće propisuje radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz skupine „objekti jednostavnih usluga“. (7) Općinsko, odnosno gradsko vijeće određuje naseljeno područje naselja iz stavka (1) točka c) ovog članka. (8) Ugostitelj ili druga pravna ili fizička osoba iz članka 3. ovog zakona određuje radno vrijeme drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“. Članak 15. (Pružanje ugostiteljskih usluga izvan objekta) (1) Pojedine ugostiteljske usluge mogu se povremeno i privremeno pružati izvan ugostiteljskog objekta na sajmovima, vašarima, prigodnim proslavama i drugim javnim manifestacijama ili na prostorima namjenski uređenim za pružanje ugostiteljskih usluga sukladno odredbama ovog zakona i federalnih propisa. (2) Ugostitelj može pružati ugostiteljske usluge iz stavka (1) ovog članka po prethodno pribavljenom rješenju nadležnog općinskog/ gradskog organa kojim se odobrava pružanje ugostiteljskih usluga izvan ugostiteljskog objekta. (3) Ugostiteljske usluge izvan ugostiteljskog objekta mogu se obavljati na određeni vremenski period u ovisnosti od trajanja razloga navedenih u stavku (1) ovog članka, odnosno za vrijeme trajanja sezone. (4) Nadležni općinski/gradski organ rješenjem odobrava vrstu usluge, vrijeme, mjesto i prostor pružanja ugostiteljskih usluga iz stavka (1) ovog članka. Članak 16. (Usluživanje maloljetnih osoba) (1) Zabranjeno je posluživanje, odnosno dopuštanje konzumiranja alkoholnih pića u ugostiteljskom objektu osobama mlađim od 18 godina. (2) U ugostiteljskom objektu u kojem se poslužuju alkoholna pića mora na vidnom mjestu biti istaknuta oznaka o zabrani posluživanja, odnosno konzumiranja alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina. Članak 17. (Odobrenje za osnivanje ugostiteljske radnje-fizička osoba) (1) Fizička osoba ugostiteljsku radnju osniva dobijanjem rješenja kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje, a koje donosi nadležni općinski/gradski organ. (2) Rješenje iz stavka (1) ovog članka donosi se sukladno Federalnom zakonu. Članak 18. (Zajedničko obavljanje ugostiteljske djelatnosti) (1) Dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati ugostiteljsku djelatnost. (2) Međusobni odnosi i odgovornosti osoba iz stavka (1) ovog članka uređuju se pisanim ugovorom, ovjerenim od notara, a koji ugovorne strane dostavljaju nadležnom općinskom/ gradskom organu prije izdavanja rješenja o obavljanju ugostiteljske djelatnosti. (3) Svaka izmjena ugovora iz stavka (2) ovog članka mora se dostaviti nadležnom općinskom/gradskom organu u roku od sedam dana od dana izmjene. (4) Fizičke osobe mogu zajednički obavljati ugostiteljsku djelatnost ako ispunjavaju uvjete utvrđene Federalnim zakonom. (5) Zajedničko obavljanje ugostiteljske djelatnosti prestaje kada se broj osnivača svede na jednog i u tom slučaju se može izvršiti preregistracija ugostiteljske radnje. Članak 19. (Registar ugostiteljskih radnji) (1) Nadležni općinski/gradski organ vodi registar ugostiteljskih radnji (u daljem tekstu: registar) za područje svoje nadležnosti sukladno federalnom propisu. (2) O upisu, brisanju i svim drugim promjenama u registru nadležni organ obavijestit će nadležnu organizacionu jedinicu Porezne uprave, nadležnu turističko-ugostiteljsku inspekciju, Ministarstvo i druge organe koji vrše nadzor ili vode službenu evidenciju u oblasti ugostiteljstva, dostavljanjem pravomoćnog rješenja kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje, najkasnije u roku od sedam dana od dana upisa, brisanja ili promjene u registru. (3) Ministarstvo vodi registar ugostiteljskih objekata za područje Kantona. (4) Oblik, sadržaj i način vođenja registara iz stavka (3) ovog članka propisuje ministar. Članak 20. (Odjava obavljanja ugostiteljske djelatnosti) (1) Ugostitelj je dužan odjaviti obavljanje ugostiteljske djelatnosti pisanim putem nadležnom općinskom/gradskom organu prije prestanka rada. (2) Prestanak obavljanja ugostiteljske djelatnosti odjavom utvrđuje se danom navedenim u odjavi s tim da se obavljanje ugostiteljske djelatnosti ne može odjaviti unatrag. (3) Ako u odjavi nije naznačen datum prestanka obavljanja ugostiteljske djelatnosti, prestanak se utvrđuje danom podnošenja zahtjeva za odjavu. (4) Ugostitelj-pravna osoba je obvezna interni akt o prestanku rada u ugostiteljskom objektu dostaviti nadležnom organu koji će to na odgovarajući način evidentirati u upisniku iz članka 8. ovog zakona. Članak 21. (Prestanak važenja rješenja u slučaju smrti) U slučaju smrti ugostitelja članovi zajedničkog domaćinstva mogu nastaviti obavljati djelatnost, putem zaposlenog radnika, ako isti ispunjava uvjete propisane Federalnim zakonom, o čemu pismenim putem i uz priložene dokaze obavještavaju nadležni općinski/gradski organ, u trajanju ne duže od šest mjeseci, kada rješenje prestaje da važi po sili zakona. Petak, 17. velja~e 2012. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 1 - Strana 13 Članak 22. (Način kategorizacije ugostiteljskih objekata) (1) Ministarstvo, na zahtjev ugostitelja, rješenjem utvrđuje ispunjavanje minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju za smještajne objekte iz skupine „hoteli“, kod kojih se kategorije označavaju sa dvije i tri zvjezdice, u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva. (2) Ministarstvo, na zahtjev ugostitelja, rješenjem utvrđuje ispunjavanje uvjeta za kategorizaciju ugostiteljskih objekata za prehranu iz skupine „restorani“, kod kojih se kategorija označava srebrnom i brončanom kuharskom kapom, u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva. (3) Rješenje iz stavaka (1) i (2) ovog članka upisuje se u Upisnik o razvrstavanju i kategorizaciji smještajnih objekata koji vodi Ministarstvo. (4) Troškove postupka iz stavaka (1) i (2) ovog članka, a koje čine opći troškovi propisani posebnom odlukom ministra i naknade članovima komisije koje se određuju rješenjem o imenovanju komisije za utvrđivanje uvjeta iz stavaka (1) i (2) ovog članka, snosi ugostitelj. (5) Oblik, sadržaj i način vođenja Upisnika iz stavka (3) ovog članka propisuje ministar. (6) Ako Ministarstvo ne donese rješenje iz stavaka (1) i (2) ovog članka u propisanom roku ili ne donese rješenje kojim se zahtjev odbija zbog neispunjavanja propisanih uvjeta, ugostitelj može započeti raditi u ugostiteljskom objektu, o čemu je dužan prethodno pisanim putem obavijestiti Ministarstvo ukoliko je za građevinu, u kojoj se nalazi ugostiteljski objekt, sukladno posebnom propisu, pribavio odgovarajući akt prema kojem se građevina smije koristiti, odnosno staviti u pogon. Članak 23. (Ponovna kategorizacija ugostiteljskih objekata) (1) Ministarstvo po službenoj dužnosti svake tri godine provodi ponovnu kategorizaciju smještajnih objekata iz skupine „hoteli“ čije se kategorije označavaju sa dvije i tri zvjezdice. (2) Kada nadležni inspekcijski organ, u redovnom postupku nadzora, ili se u postupku iz stavka (1) ovog članka utvrdi da smještajni objekt ne ispunjava propisane uvjete koji se odnose na dodijeljenu vrstu i kategoriju rješenjem će se utvrditi nova vrsta, odnosno kategorija smještajnog objekta ili prestanak važenja izdatog rješenja o vrsti i kategoriji. (3) O provedenoj kategorizaciji iz stavka (1), odnosno stavka (2) ovog članka Ministarstvo donosi rješenje koje se upisuje u Upisnik iz članka 22. stavak (3) ovog zakona. (4) Ministarstvo po službenoj dužnosti pazi na rok iz stavka (1) ovog članka. (5) U slučaju iz stavka (2) ovog članka troškove postupka, a koji su definirani u članku 22. stavak (4) snosi ugostitelj. Članak 24. (Zahtjev za utvrđivanje kategorije) Zahtjev ugostitelja za izdavanje rješenja iz članka 22. stavci (1) i (2) ovog zakona sadrži: a) firmu i sjedište, odnosno ime i prezime i adresu ugostitelja, b) dokaz da je registriran za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, odnosno potvrdu organa nadležnog za izdavanje odobrenja za rad o pokretanju postupka za osnivanje ugostiteljske radnje, c) prijedlog vrste ugostiteljskog objekta, d) vrste usluga koje će biti predmet poslovanja ugostiteljskog objekta, e) podatak da li ugostitelj u ugostiteljskom objektu posluje tokom cijele godine, sezonski ili povremeno, f) prijedlog za kategoriju ugostiteljskog objekta, g) podatke o veličini i opremljenosti ugostiteljskog objekta, h) dokaz o uplati propisane administrativne takse. Članak 25. (Izdavanje rješenja o kategorizaciji) Rješenje iz članka 22. stavci (1) i (2) ovog zakona izdat će se ugostitelju uz sljedeće uvjete: a) da je registriran za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, b) da ima poslovni prostor za koji ima dokaz o pravu vlasništva ili ugovor o zakupu poslovnog prostora i dokaz da je za taj poslovni prostor izdata uporabna dozvola, c) da objekt u kojem će se obavljati ugostiteljska djelatnost ispunjava uvjete propisane federalnim propisom za određenu vrstu odnosno kategoriju objekta, d) da ispunjava i druge uvjete propisane zakonom i propisima donesenim na temelju zakona. Članak 26. (Prestanak važenja rješenja o kategorizaciji) (1) Rješenje iz članka 22. stavci (1) i (2) ovog zakona prestaje važiti: a) ako ugostitelj u ugostiteljskom objektu na koji se rješenje odnosi ne započne raditi u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja, b) ako se utvrdi da je ugostitelj, odnosno ugostiteljski objekt prestao ispunjavati neki od uvjeta navedenih u članku 25. ovog zakona, c) odjavom obavljanja djelatnosti u ugostiteljskom objektu o čemu se pisanim putem obavještava Ministarstvo, odnosno dostavljanjem internog akta o prestanku obavljanja ugostiteljske djelatnosti od strane ugostitelja-pravne osobe. (2) O prestanku važenja rješenja iz stavka (1) ovog članka Ministarstvo donosi rješenje. (3) Rješenje iz stavka (2) ovog članka upisuje se u Upisnik iz članka 22. stavak (3) ovog zakona. Članak 27. (Žalba na rješenje o kategorizaciji) Protiv rješenja o kategorizaciji ugostiteljskog objekta koje u prvom stupnju donosi Ministarstvo nije dopuštena žalba, ali se protiv tog rješenja može pokrenuti upravni spor. Članak 28. (Pokretni ugostiteljski objekti) (1) Pojedine ugostiteljske usluge mogu se pružati i u pokretnom objektu koji se može premještati iz jednog mjesta na drugo vlastitim pogonom ili vučom, ako ispunjava minimalne uvjete koji su definirani federalnim propisom. (2) Nadležni općinski/gradski organ utvrđuje ispunjavanje minimalnih uvjeta pokretnog ugostiteljskog objekta ukoliko će se pružanje ugostiteljskih usluga u objektu obavljati na području općine/grada u kojoj je registrirano i sjedište ugostitelja. (3) Ministarstvo utvrđuje ispunjavanje minimalnih uvjeta pokretnog ugostiteljskog objekta ukoliko će se pružanje ugostiteljskih usluga obavljati na području Kantona. (4) U odobrenju za rad, kao i u rješenju o ispunjavanju minimalnih uvjeta obvezno se definira područje za koje se izdaje rješenje. (5) Nadležni općinski/gradski organ određuje prostore na kojima se mogu pružati usluge u objektima iz stavka (1) ovog članka. (6) Na pružanje ugostiteljskih usluga u pokretnom objektu odgovarajuće se primjenjuju sve odredbe ovog zakona. POGLAVLJE III. NADZOR Članak 29. (Nadzor) Nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog zakona vrši Ministarstvo. Članak 30. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog zakona, te pojedinačnih akata, uvjeta i načina rada nadziranih davaoca ugostiteljskih usluga provodi Kantonalna uprava za inspekcijske poslove. (2) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog zakona, te pojedinačnih akata, Broj 1 - Strana 14 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 17. velja~e 2012.god. uvjeta i načina rada nadziranih davaoca ugostiteljskih usluga koji pružaju ugostiteljske usluge u ugostiteljskim objektima koji nemaju obvezu da se kategoriziraju, niti se na zahtjev ugostitelja mogu kategorizirati, pored Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, provodi i općinski organ uprave nadležan za inspekcijske poslove. (3) Nadzor nad sprovođenjem odredbi iz članka 14. i članka 16. ovog zakona provode i policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona. (4) U obavljanju nadzora iz stavka (3) ovog članka policijski službenici ovlašteni su protiv prekršitelja podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i/ili izdati prekršajni nalog. Članak 31. (Rješenje o otklanjanu nedostataka) (1) Ako inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da ugostitelj ne postupa sukladno članku 10. ovog zakona, osim odredbi iz točaka a) i b) ovog članka, člankom 11., člankom 12. i člankom 16. stavak (2) ovog zakona donijet će rješenje kojim će naložiti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u roku od 15 dana. (2) Ukoliko se utvrđene nepravilnosti iz stavka (1) ovog članka ne otklone u roku od 15 dana, inspektor će izdati prekršajni nalog, odnosno podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. (3) Žalba protiv rješenja iz stavka (1) ovog članka ne odlaže izvršenje rješenja. Članak 32. (Žalba na rješenje inspektora) Protiv rješenja koje u prvom stupnju donosi inspektor može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja. POGLAVLJE IV. KAZNENE ODREDBE Članak 33. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: a) obavlja ugostiteljsku djelatnost suprotno odredbama članka 3. ovog zakona; b) zaposleni ne ispunjavaju zdravstvene uvjete za rad u ugostiteljstvu sukladno posebnim propisima, osobe nemaju propisani stupanj stručne spreme, odnosno položen stručni ispit kao i druge uvjete propisane ovim zakonom i propisima donesenim na temelju ovog zakona (članak 5.); c) ugostitelj započne obavljati ugostiteljsku djelatnost prije nego što od nadležnog općinskog/gradskog organa dobije rješenje o ispunjenju minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju (članak 6.), osim u slučaju iz članka 7. stavak (1) ovog zakona, odnosno od Ministarstva dobije rješenje da objekt ispunjava propisane minimalne uvjete i uvjete za određenu kategoriju (članak 22.), osim u slučaju iz članka 22. stavak (6). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM. Članak 34. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako pruža ugostiteljske usluge u objektu zatvorenog tipa bez rješenja nadležnog općinskog/gradskog organa (članak 4. stavak (2)). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM. Članak 35. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: a) gostu ne izda fiskalni račun, propisan posebnim propisom, za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu (članak 10. točka b)); b) normativi i cjenici nisu ovjereni od strane nadležnog organa i nisu sukladni propisanom sadržaju (članak 11.); c) ne vodi knjigu žalbi na propisan način u svakom ugostiteljskom objektu, ne dostavi izjavljeni prigovor u propisanom roku nadležnoj turističko-ugostiteljskoj inspekciji, te ne odgovori na prigovor u propisanom roku (članak 12. stavci (1) i (3)); d) nije ovjerio knjigu žalbi kod Ministarstva (članak 12. stavak (4)); e) ne vodi knjigu gostiju u ugostiteljskom objektu za smještaj (članak 13. stavci (1) i (2)); f) nije ovjerio knjigu gostiju, odnosno knjigu popisa gostiju kod Ministarstva (članak 13. stavak (3)); g) poslužuje alkoholna pića gostu mlađem od 18 godina, nema na vidnom mjestu istaknutu oznaku o zabrani posluživanja, odnosno konzumiranja alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina (članak 16.); h) ne pruža ugostiteljsku uslugu u pokretnom objektu na propisan način ili ne zadovoljava propisane uvjete ili pruža ugostiteljsku uslugu u pokretnom objektu na prostoru koji nije utvrdio nadležni organ, pruža ugostiteljske usluge van područja navedenog u rješenju (članak 28.). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM. Članak 36. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: a) ne koristi ispravna mjerila na način kojim se osigurava točnost mjerenja sukladno važećim propisima i o tome ne posjeduje validnu dokumentaciju (članak 10. točka a)), b) u ugostiteljskom objektu za smještaj, gosti nisu osigurani od posljedica nesretnog slučaja (članak 10. točka d)), c) zaposlene osobe nije u propisanom roku prijavila nadležnoj ispostavi Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (članak 10. točka c)), d) redovno ne dostavlja podatke o broju gostiju, broju noćenja i druge podatke (članak 13. stavak (5)). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM. POGLAVLJE V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 37. Pravna i fizička osoba kojoj je obavljanje ugostiteljske
Zakon o cestovnom prijevozu na području TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 15/11 19.12.2011 SN TK 16/21, SN TK 09/16, SN TK 02/14 ceste,prevoz GODINA 18 • TUZLA, PONEDJELJAK, 19. DECEMBAR 2011. GODINE • IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU • BROJ 15 537 Na osnovu člana 24. stav (1) tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“ br. 7/97 i 3/99 i «Službene novine Tuzlanskog kantona» br. 13/99, 10/00, 6/04 i 10/04) i članova 10. i 42. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 28/06 i 2/10), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 30.11.2011. godine, d o n o s i Z A K O N O CESTOVNOM PRIJEVOZU NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom bliže se uređuju uslovi, način i specifičnosti organizacije vršenja prijevoza putnika ili tereta na području Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), i to: uslovi, način i postupak organizovanja linijskog i vanlinijskog prijevoza putnika, uslovi, način i organizacija taksi prijevoza, prijevoz za vlastite potrebe, prijevoz zaprežnim vozilima, motociklima sa prikolicom i ostalim vozilima na motorni pogon i drugi pogon, način izdavanja rješenja za pojedine vrste prijevoza, način organizacije i broj vozila javnog gradskog prijevoza koji će biti opremljeni uređajima za olakšan ulaz ili izlaz lica sa invaliditetom, inspekcijski nadzor i kaznene odredbe. Član 2. (Pojmovi i izrazi korišteni u zakonu) Izrazi korišteni u ovom zakonu imaju isto značenje kao i u Zakonu o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 28/06 i 2/10), Zakonu o osnovama bezbijednosti saobraćaja na putevima u BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09 i 48/10), i Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima („Službene novine Federacije BiH“ broj: 35/09 ), kao i sljedeći izrazi: a) „Vozna dokumentacija“ predstavlja dokumente koji se koriste u oblasti prijevoza (licenca za prijevoznika, licenca vozila, iskaznice za vozače, rješenja o tehničkoeksploatacionim uslovima, red vožnje, itinerer linije, cjenovnik ovjeren i potpisan od strane prijevoznika usklađen sa redom vožnje za liniju koju obavlja, karton preventivnih pregleda, putni nalog, karte za putnike, tovarni list-otpremnica, radni nalog i drugi dokumenti iz oblasti prijevoza u zavisnosti od vrste prijevoza koji se obavlja); b) „Prtljag“ predstavljaju stvari koje putnik sa sobom unosi u vozilo prema uslovima propisanim zakonom; c) „Posada vozila“ su vozač i suvozač ili vozač i lice koje vrši naplatu izdatih karata za ostvaren prijevoz u ime i za račun poslodavca; d) „Podvozar“ je prijevoznik kojeg angažuje drugi prijevoznik, nosilac osnovnog ugovora o prijevozu u vršenju ugovorenog prijevoza; e) „Ugovor o finansijskom leasing-u“ je ugovor koji je pravno ili fizičko lice zaključilo sa leasing kućom o kupovini vozila na leasing; f) „Gradsko područje za javni linijski prijevoz“ u funkcionalnom smislu predstavlja ulice u općinskim centrima kojim prijevoznici obavljaju registrovane redove vožnje po skici itinerera na općinskim linijama u Kantonu; g) „Udruženje taksi prijevoznika“ je oblik dobrovoljnog udruživanja dva ili više taksi prijevoznika (pravnih i/ili fizičkih lica) koje se osniva osnivačkim aktom u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama FBiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 45/02 i 85/07). h) „Kočija“ je vozilo koje vuče jedna ili više upregnutih životinja. POGLAVLJE II. USLOVI I PROCEDURE IZDAVANJA DOKUMENATA IZ OBLASTI CESTOVNOG PRIJEVOZA Član 3. (Način podnošenja zahtjeva i dokumenti potrebni za obavljanje djelatnosti iz oblasti prijevoza) (1) Uz zahtjev za izdavanje dokumenata za obavljanje djelatnosti iz oblasti prijevoza putnika ili tereta prilaže se dokumentacija koja je propisana Zakonom o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima. (2) Zahtjevi za izdavanje dokumenata iz stava (1) ovog člana podnose se na posebnim obrascima čiji izgled i sadržaj propisuje ministar trgovine turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: ministar). Član 4. (Osnovni podaci koje mora sadržavati rješenje o obrtu) (1) U rješenje o obrtu iz oblasti prijevoza, nadležni organi obavezni su unijeti podatke o svim vozilima kojima prijevoznik namjerava vršiti prijevoz uz upisivanje marke i tipa vozila, vrste vozila i broja šasije vozila. (2) Fizičko lice koje prvi put registruje obrt prijevoza mora, prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o tehničko-eksploatacionim uslovima, kao dokaz priložiti potvrdu o podnesenom zahtjevu za izdavanje rješenja o obrtu. Broj 15 - Strana 1466 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 19. decembar 2011.god. (3) Nadležni općinski organ je dužan na zahtjev lica iz stava (2) ovog člana izdati potvrdu o podnesenom zahtjevu za obrt, na osnovu kojeg nadležni organ izdaje rješenje o tehničkoeksploatacionim uslovima. Član 5. (Prijevoz zaprežnim vozilima) (1) Prijevoz lica ili stvari u smislu obrta može se vršiti i zaprežnim vozilima sa konjskom zapregom ili zaprežnim vozilom koje vuče rogata stoka na regionalnim i lokalnim putevima i ulicama u naseljima i gradovima Kantona na osnovu rješenja nadležnog općinskog organa. (2) Prijevoz lica zaprežnim vozilom može se obavljati kočijama sa jednim ili dva reda sjedišta koja su pričvršćena na ram vozila. (3) Prijevoz stvari zaprežnim vozilom može se obavljati u tovarnom sanduku čije stranice moraju biti čvrsto vezane i da težište tovara ne prelazi visinu stranice tovarnog sanduka, ili na platformi s tim da tako prevožen teret mora biti čvrsto pričvršćen za platformu čija širina i visina tereta nije veća od 2,5 m. (4) Na stražnjoj strani zaprežnog vozila moraju biti postavljena simetrično dva katadioptera crvene boje, koja nisu trokutastog oblika, minimalne reflektujuće površine 20 cm². (5) Za vrijeme vožnje noću na zaprežnom vozilu mora biti postavljen najmanje jedan uređaj koji daje svjetlost bijele boje (lampa/fenjer) na prednjoj strani vozila kao i najmanje jedan uređaj koji daje svjetlost crvene boje postavljen na zadnjoj strani vozila. (6) Kada se prijevoz obavlja zaprežnim vozilom lice koje upravlja zapregom mora kod sebe imati obrtnicu za rad. (7) Evidenciju o izdatim rješenjima iz stava (1) ovog člana općinski organi su dužni voditi u posebnom registru. POGLAVLJE III. JAVNI PRIJEVOZ PUTNIKA Član 6. (Uslovi za obavljanje javnog prijevoza) (1) Javni prijevoz putnika, na području Kantona, može se obavljati kao prijevoz u linijskom i vanlinijskom cestovnom saobraćaju. (2) Javni linijski i vanlinijski prijevoz putnika može obavljati pravno lice (u daljem tekstu: prijevoznik) registrovano za obavljanje te djelatnosti. (3) Javni vanlinijski prijevoz putnika može obavljati fizičko lice koje ima rješenje za obavljanje tog prijevoza izdato od nadležnog općinskog organa na čijem prostoru fizičko lice ima sjedište, odnosno prebivalište, u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima i drugim propisima. (4) Javni prijevoz putnika u linijskom i vanlinijskom cestovnom saobraćaju ne može se obavljati putničkim vozilom sa (1+1) i (1+8) sjedišta. (5) Pri vršenju javnog prijevoza putnika rješenje iz stava (3) ovog člana mora se nalaziti u vozilu. Član 7. (Autobusi za prijevoz invalidnih lica) (1) Prijevoznici koji vrše javni gradski linijski prijevoz moraju imati i autobuse koji su opremljeni uređajima za olakšan ulaz i izlaz licima sa invaliditetom u skladu sa iskazanim potrebama od strane lokalne samouprave. (2) Bliže odredbe o načinu organizacije, linijama i pravcima na kojima trebaju saobraćati autobusi sa platformama za invalidna lica i broju vozila koja vrše linijski prijevoz na općinskim linijama kroz gradsko područje, a koja moraju biti opremljena uređajima za olakšan ulaz i izlaz licima sa invaliditetom, propisuje se posebnim pravilnikom kojeg donosi ministar. Član 8. (Pravilnik kojim se propisuju prava i obaveze članova posade vozila) (1) Prijevoznik je dužan svojim pravilnikom urediti prava i obaveze članova posade motornih vozila, a naročito: a) dolazak na posao i način javljanja zbog nedolaska na posao i pravdanje izostanka sa posla; b) prava iz radnog odnosa (godišnji odmori, plata, prekovremeni rad i sl.); c) način odijevanja, ponašanja i urednost članova posade vozila; d) vođenje propisanih evidencija u toku rada i čuvanje vozne dokumentacije; e) obaveze vozača u slučaju dužeg kvara na vozilu; f) način rada vozača u smjenama; g) mjere zaštite na radu i h) primopredaju vozila i kontrolu dnevne ispravnosti vozila. (2) Vozač i članovi posade vozila dužani su se pridržavati odredbi donesenog pravilnika iz stava (1) ovog člana. Član 9. (Uključivanje autobusa u saobraćaj) (1) Vozač autobusa dužan je sve eventualne kvarove i nedostatke prijaviti odgovornom licu radi otklanjanja istih. Kada vozač autobusa primi autobus bez vidljivih nedostataka i voznu dokumentaciju, smatra se da je spreman za javni saobraćaj. Vozač je dužan: a) potpisati prijem autobusa u rubriku putnog naloga; b) preuzeti i popuniti putni nalog; c) pravilno popuniti tahograf traku, odnosno, ako se radi o digitalnom tahografu ubaciti karticu vozača u tahograf; d) pregledati potrebnu voznu dokumentaciju, nakon čega se može uključiti u javni saobraćaj. (2) Za ispravnost vozila u saobraćaju i voznu dokumentaciju iz stava (1) ovog člana, odgovoran je vozač koji trenutno upravlja vozilom. Član 10. (Edukacija vozača) (1) Prijevoznici su dužni organizovati ili omogućiti vozačima prisustvo na stručnim osposobljavanjima i usavršavanjima putem seminara, predavanja i drugih oblika stručnog osposobljavanja i usavršavanja za rad iz oblasti domaćeg zakonodavstva i međunarodnih konvencija vezanih za prijevoz, o čemu prijevoznici svake godine donose poseban plan edukacije vozača. (2) Vozač je dužan prisustvovati seminarima i drugim oblicima stručnog osposobljavanja i usavršavanja za rad koji organizuju stručne institucije u BiH, i utvrđenom planu edukacije prijevoznika, po ukazanoj potrebi, a najmanje jednom godišnje. Član 11. (Prijevoz invalidnih i slijepih lica) (1) Lica sa invaliditetom, slijepa lica i njihovi pratioci, stari i bolesni putnici, trudnice i putnici sa malom djecom imaju pravo prvenstva pri ulasku i izlasku iz vozila javnog prijevoza putnika i pravo prvenstva na mjestima predviđenim za sjedenje. (2) U svakom autobusu koji saobraća na općinskim i kantonalnim linijama najmanje dva sjedišta moraju biti predviđena i označena za lica sa invaliditetom. Član 12. (Ručna prtljaga) U vozilima koja nemaju prostor za smještaj prtljaga, putnik može unijeti ručni prtljag, sklopljena dječija i invalidska kolica, skije, sanke i ribarski pribor koji je uredno upakovan i svojom zapreminom ne zauzima prostor veći od prostora za jednog putnika. Ponedjeljak, 19. decembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 15 - Strana 1467 Član 13. (Razgovor sa vozačem u toku vožnje) Putnici ne smiju biti u prostoru predviđenom za vozača i za vrijeme vožnje nije dozvoljen razgovor sa vozačem, niti na drugi način ometanje vozača u vožnji. Član 14. (Autobuska stajališta) (1) Na javnim putevima Kantona utvrđuju se autobuska stajališta koja se koriste za kantonalni, gradski i općinski saobraćaj. (2) Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo) će u saradnji sa gradskom/ općinskom upravom odrediti i odobriti korištenje stajališta, kao i rang linije koja ga može koristiti (općinska, gradska, kantonalna linija). Član 15. (Lokacija autobuskih stajališta i nadležnost za njihovo utvrđivanje) (1) Lokacije autobuskih stajališta na regionalnoj i lokalnoj mreži puteva na području Kantona se određuju u skladu sa potrebama lokalnog stanovništva i sigurnosti putnika, kao i drugim uslovima organizacije saobraćaja, a u skladu sa urbanističkim planovima i drugom planskom dokumentacijom općine. (2) Postojeća autobuska stajališta kao i nova autobuska stajališta moraju se urediti u skladu sa važećim propisima u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 16. (Čistoća vozila) (1) Vozilo mora biti uredno očišćeno i prozračeno, prije dnevnog stavljanja u saobraćaj kao i u toku saobraćaja. (2) Na vanjskom i unutrašnjem dijelu vozila mogu se postavljati reklamne table i reklamni natpisi pod uslovom da ne sprečavaju preglednost putnicima i ne zaklanjaju obavezne oznake na vozilu propisane zakonom i podzakonskim propisima. Član 17. (Zagrijanost vozila) Unutrašnjost vozila mora biti zagrijana minimalno na petnaest stepeni celzijusa (15°C), ukoliko vanjska temperatura zraka padne ispod sedam stepeni celzijusa (7°C). Član 18. (Označavanje praznih vozila) (1) Autobus koji se nalazi u pokretu, a ne vrši prijevoz putnika, mora imati istaknutu odgovarajuću oznaku (probna vožnja, obuka vozača). (2) Izuzetak od stava (1) ovog člana su autobusi koji imaju praznu (nultu) vožnju do dolaska na polazno stajalište ili vraćanja u garažu, a što mora biti evidentirano u putnom nalogu. Član 19. (Prodaja karata, obaveze prijevoznika i autobuskih stanica) (1) Ugovorom o korištenju usluga autobuskih stanica na kantonalnim i općinskim linijama može se odrediti i broj karata za prijevoz koje će prijevoznik povjeriti autobuskoj stanici, s tim da na polaznoj autobuskoj stanici taj broj ne može biti manji od 30% kapaciteta autobusa na tom polasku, a kod prolaznih stanica 15% kapaciteta autobusa. (2) Izuzetno, karte za prijevoz mogu se prodavati u autobusu na autobuskoj stanici, ako prodajno mjesto na autobuskoj stanici nije u funkciji i u slučaju kada vlasnik autobuske stanice ne izmiri obaveze proistekle iz ugovora o ustupanju i prodaji karata prema prijevozniku. (3) Prijevoznik je obavezan dostaviti autobuskim stanicama ovjeren i potpisan cjenovnik za sve registrovane autobuske linije, koje imaju upisanu autobusku stanicu u red vožnje. Član 20. (Ugovor o kooperaciji) (1) Ugovorom o kooperaciji regulišu se prava i obaveze o režimu održavanja polazaka na autobuskoj liniji od strane kooperanata i isti su obavezni pridržavati se ugovorenog režima održavanja za navedene linije prijevoznika. (2) Prijevoznik koji prema ugovoru o kooperaciji mora održavati liniju odgovoran je za red vožnje u tom periodu, i isti će se brisati sa reda vožnje ako se provedenim postupkom utvrdi da nije održavao liniju u tom periodu. (3) Svaka promjena režima održavanja iz ugovora o kooperaciji iz stava (1) ovog člana mora se dostaviti Ministarstvu najkasnije u roku od 15 dana. Član 21. (Neuredno održavanje polazaka na kantonalnim i općinskim linijama) (1) Svako neopravdano kašnjenje u polasku odnosno u povratku na registrovanim kantonalnim i općinskim linijama više od pet minuta, duže od osam dana uzastopno ili u različitim vremenskim intervalima duže od 15 dana u toku registracionog perioda, smatra se neurednim održavanjem linija. (2) Neopravdano i neuredno održavanje reda vožnje iz stava (1) ovog člana utvrđuje kantonalni inspektor neposrednim uvidom u način održavanja reda vožnje ili iz izvještaja autobuske stanice, putnih naloga, tahograf trake ili nalaza iz digitalnog tahografa. (3) Rješenje o brisanju registrovanog polaska odnosno povratka ili reda vožnje iz razloga navedenih u stavu (1) ovog člana, na osnovu nalaza i zapisnika kantonalnog inspektora, kao i na osnovu izvještaja sa autobuskih stanica, putnih naloga i tahograf trake ili nalaza iz digitalnog tahografa, i utvrđenog činjeničnog stanja, donijet će Ministarstvo za kantonalne linije, a za općinske i gradske linije nadležni općinski organ. Član 22. (Usklađivanja redova vožnji) (1) Postupak usklađivanja kantonalnih i općinskih redova vožnje vrši se u skladu sa federalnim propisima, putem nadležnih komisija koje vrše pregled dokumentacije, vode postupak usklađivanja redova vožnje i u vezi s tim donose odgovarajuće zaključke i rješenja u prvostepenom postupku. (2) Komisija za usklađivanje redova vožnje se imenuje od stručnih lica iz oblasti cestovnog saobraćaja i ista ne može imati manje od tri člana. (3) Nakon okončanog postupka registracije općinskih redova vožnje i unošenja u registar registrovanih redova vožnje, općinski organi su dužni u roku od 30 dana dostaviti Ministarstvu jedan komplet svih usklađenih i ovjerenih redova vožnje. POGLAVLJE IV. VANLINIJSKI PRIJEVOZ PUTNIKA Član 23. (Vanlinijski prijevoz putnika) Prilikom vršenja vanlinijskog prijevoza putnika kada prijevoz vrši organizator putovanja koji je ujedno i prijevoznik, umjesto ugovora o prijevozu u motornom vozilu mora se nalaziti dokaz o uplati aranžmana u kojem je sadržana i naknada za prijevoz u odlasku i povratku na navedenoj liniji. Član 24. (Ugovoreni prijevoz) (1) Prijevoznik pri obavljanju ugovorenog prijevoza ne može ustupiti prijevoz drugom prijevozniku (podvozaru). Broj 15 - Strana 1468 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 19. decembar 2011.god. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, ukoliko prijevoznik pri obavljanju ugovorenog prijevoza ima opravdan razlog za angažovanje podvozara, mora prethodno pribaviti pismenu saglasnost naručioca (potpisnika) ugovorenog prijevoza za uključivanje podvozara. POGLAVLJE V. JAVNI PRIJEVOZ TERETA Član 25. (Javni prijevoz tereta) (1) Javni prijevoz tereta mogu vršiti pravna i fizička lica registrovana za obavljanje te djelatnosti. (2) Javni prijevoz tereta fizičko lice može vršiti sa najviše dva skupa teretnih motornih vozila (dva vučna i dva priključna vozila). U slučaju da fizičko lice posjeduje dva skupa teretnih motornih vozila mora imati zaposlenog još jednog vozača koji ispunjava uslove iz člana 9. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine. (3) Izuzetno, javni prijevoz tereta može se vršiti sa dva vučna vozila i više različitih priključnih vozila koja služe u obavljanju prijevoza, a koja su u vlasništvu prijevoznika. Član 26. (Saglasnost za poseban obrt iz oblasti prijevoza) (1) Rješenje o obavljanju posebnog obrta koje izdaje nadležni općinski organ postaje pravno valjano izdavanjem saglasnosti Ministarstva za obavljanje posebnog obrta. (2) Prijevoznik koji želi obavljati poseban obrt ne može dobiti licencu prijevoznika bez pribavljanja saglasnosti iz stava (1) ovog člana. (3) Prijevoznik može započeti obavljenje registrovanog obrta tek po pribavljanju cjelokupne dokumentacije propisane ovim i drugim zakonima koji regulišu ovu oblast. POGLAVLJE VI. PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE Član 27. (Uslovi za obavljanje prijevoza za vlastite potrebe) (1) Prijevoz za vlastite potrebe pravno lice može obavljati na osnovu upisa djelatnosti u sudski registar. (2) Prijevoz za vlastite potrebe fizičko lice može obavljati u okviru prethodno registrovane djelatnosti kod nadležnog općinskog organa u skladu sa odredbama Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima. (3) Prijevoz za vlastite potrebe fizičko lice u poljoprivredi može obavljati samo u okviru prethodno registrovane poljoprivredne djelatnosti u skladu sa odredbama Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima i Zakona o poljoprivredi („Službene novine Federacije BiH“, broj 88/07). (4) Rješenje za vršenje prijevoza tereta za vlastite potrebe iz stava (3) ovog člana, izdaje nadležna općinska služba na čijem području fizičko lice ima prebivalište, na osnovu dokaza o posjedovanju poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Bosne i Hercegovine. (5) Prijevoz za vlastite potrebe mogu vršiti i fizička lica sa više motornih vozila ukoliko su im ta prijevozna sredstva neophodna za obavljanje registrovane djelatnosti. (6) U motornom vozilu kojim fizičko lice obavlja prijevoz za vlastite potrebe mora se nalaziti rješenje za vršenje tog prijevoza. Član 28. (Tovarni list) (1) U teretnom motornom vozilu kojim se vrši prijevoz za vlastite potrebe, osim za poljoprivredu, mora se nalaziti uredno popunjen i ovjeren tovarni list-otpremnica u kojem, između ostalog, moraju biti sadržani sljedeći podaci: naziv prijevoznika, poreski i identifikacioni broj, relacija, količina i vrsta tereta koji se prevozi, te datum utovara tereta. (2) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog člana, kada se vrši prijevoz jedne vrste vlastite robe koja služi za obavljanje registrovane djelatnosti, u vozilu se, umjesto tovarnog lista, može nalaziti ovjerena otpremnica ili pisani radni nalog. POGLAVLJE VII. TAKSI PRIJEVOZ Član 29. (Taksi prijevoz) Taksi prijevoz je javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu za koji se cijena prijevoza za pređeni put utvrđuje taksimetrom po cjenovniku usluga. Član 30. (Uslovi za vozila kojima se obavlja taksi prijevoz) (1) Taksi prijevoz se može obavljati samo putničkim vozilom sa pet sjedišta (1+4), koje ima najmanje četvera vrata, a oblik karoserije je limuzina ili karavan (u daljnjem tekstu: taksi vozilo). (2) Putničko vozilo iz stava (1) ovog člana ne može imati priključno vozilo. (3) Putničko vozilo kojim se obavlja taksi prijevoz lica mora imati oznaku sa imenom i prezimenom, prebivalištem taksi prijevoznika i evidencijski broj taksi vozila, a za pravno lice naziv i sjedište pravnog lica umjesto imena i prezimena taksi prijevoznika. Oznaka na taksi vozilu ispisuje se na tabli dimenzija 12x7cm koja se postavlja u donjem desnom dijelu prednjeg vjetrobranskog stakla u vozilu. Član 31. (Uslovi koje treba da ispunjavaju taksi prijevoznici) (1) Taksi prijevoz putnika na području Kantona mogu obavljati pravna lica upisana u sudski registar za obavljanje taksi djelatnosti. (2) Taksi prijevoz putnika na području Kantona mogu obavljati i fizička lica koja posjeduju rješenje za obavljanje taksi djelatnosti izdato od nadležne općinske službe. Član 32. (Početak obavljanja taksi prijevoza) (1) Pravna ili fizička lica mogu početi obavljati taksi prijevoz ako prethodno pribave sljedeće dokumente od nadležnog ministarstva: a) rješenje o tehničko-eksploatacionim uslovima; b) rješenje o dodjeli licence za obavljanje taksi prijevoza; c) licencu vozila; d) iskaznicu za vozača motornih vozila; e) rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake za tekuću godinu i dopunsku taksi oznaku za to vozilo u obliku naljepnice elipsastog oblika. (2) Izuzetno, taksi prijevoznik koji prvi put registruje djelatnost taksi prijevoza može dobiti rješenje o dodjeli licence, licencu vozila i iskaznicu za vozača i bez posjedovanja rješenja o dodjeli dopunske taksi oznake, ukoliko za vozilo za koje traži licencu ispuni sve propisane uslove i posjeduje izdato rješenje nadležnog općinskog organa o dodjeli taksi stajališta za tekuću godinu. (3) Taksi prijevoznik koji vrši zamjenu postojećeg taksi vozila za novo vozilo, može dobiti licencu za to vozilo, s tim da prethodno vrati licencu vozila sa kojim više ne obavlja taksi djelatnost, a za isto je već imao rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake. (4) Zahtjevi za dobijanje dokumenata navedenih u stavu (1) ovog člana, podnose se u skladu sa članom 3. ovog zakona. Član 33. (Dokumenti koje moraju posjedovati taksi prijevoznici u vozilu) (1) Za vrijeme obavljanja taksi prijevoza, vozač u vozilu kojim obavlja taj prijevoz mora imati originale ili ovjerene kopije sljedećih dokumenata: Ponedjeljak, 19. decembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 15 - Strana 1469 a) rješenje nadležnog organa o obavljanju taksi djelatnosti; b) rješenje o korištenju taksi stajališta za tekuću godinu; c) rješenje o dodjeli licence „D“ za prijevoznika; d) licencu „D“ izdatu za vozilo; e) iskaznicu za vozača koji upravlja taksi vozilom; f) rješenje o tehničko-eksploatacionim uslovima za vozilo; g) rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku elipsastog oblika zalijepljenu na vozilu za tekuću godinu; h) potvrdu o baždarenju taksimetra; i) ovjeren cjenovnik taksi usluga. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) tačka a) ovog člana, pravna lica ne moraju u vozilu imati rješenje nadležnog organa o obavljanju taksi djelatnosti. Član 34. (Način organizovanja taksi prijevoza) Taksi prijevoz organizuje se po općinama zavisno o prijevoznim potrebama i planskom razvoju općina i Kantona na sljedeći način: a) razmještanjem taksi stajališta po općinama, b) utvrđivanjem broja vozila na taksi stajalištima. Član 35. (Taksi stajališta) (1) Taksi stajališta su propisno uređene i označene javne površine u općoj upotrebi, namijenjene za parkiranje taksi vozila u cilju prijema putnika za prijevoz i to po redu dolaska, kao i prijema narudžbi i prijevoza putnika prema redoslijedu. (2) Izuzetno, ukoliko putnik ima posebne zahtjeve u pogledu urednosti i komfora vozila ili uljudnosti vozača, može zatražiti uslugu i od taksi prijevoznika čije vozilo nije parkirano na prvom mjestu prijema taksi stajališta. (3) Taksi stajalište ne može biti u vlasništvu pravnih ili fizičkih lica. Član 36. (Kriteriji o broju taksi stajališta, taksi vozila i način uređenja stajališta) (1) Plan razmještaja i broj taksi stajališta, te broj stajališnih mjesta na taksi stajalištima koja se nalaze na javnim površinama, na kraju tekuće za narednu godinu predlaže nadležni općinski organ uz saglasnost sa općinskim udruženjima taksi prijevoznika. (2) Nadležni općinski organ je dužan, najkasnije do 31. oktobra tekuće godine, dostaviti plan razmještaja i broj taksi stajališta za narednu godinu na saglasnost Ministarstvu. (3) Nadležni općinski organ ne može izdati rješenja o taksi stajalištima ako prethodno nije pribavio saglasnost Ministarstva na plan razmještaja taksi stajališta za tekuću godinu i ako ista nije propisno uredio i obilježio. (4) Kriterij koji se mora koristiti pri određivanju broja taksi vozila na području jedne općine je jedno taksi vozilo na 500 do 1000 stanovnika. Član 37. (Način korištenja, raspored, red i rad na taksi stajalištima i rad mimo matične općine) (1) Način korištenja, red i rad na taksi stajalištima uređuje nadležni organ općine svojim propisom. (2) Raspored taksi vozila na taksi stajalištima i kriterije za red prvenstva u raspoređivanju taksi vozila na taksi stajalištima, usaglašava se sa udruženjima taksi prijevoznika po objavljenom javnom pozivu najmanje jedanput godišnje, na koji prethodnu saglasnost daje nadležni organ općine. (3) Prijevoznik koji ima registrovanu djelatnost i rješenje o taksi stajalištu u matičnoj općini ne može vršiti taksi prijevoz na području druge općine. (4) Izuzetno, ukoliko taksi prijevoznik vrši taksi prijevoz sa područja općine u kojoj ima registrovanu djelatnost na područje druge općine, dužan je korisniku prijevoza izdati račun za prijevoz prije početka vožnje i ugasiti svijetleću krovnu taksi oznaku iz člana 61. stav (1) ovog zakona. Član 38. (Prijem i ispuštanje putnika) (1) Taksi prijevoznik, odnosno taksi vozač prima putnike za prijevoz na taksi stajalištu gdje je raspoređen. (2) Putnici se mogu primati na prijevoz i van taksi stajališta, ako se time ne krše odredbe Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, odnosno, ako se tom radnjom ne ometa normalno i sigurno odvijanje saobraćaja. (3) Zabranjen je prijem i ispuštanje putnika u tunelu, prevojima, na biciklističkoj stazi, na dijelu puta gdje bi vozilom zaklonio saobraćajni znak ili uređaj za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova, u zoni raskrsnice, i to na deset metara ispred i deset metara iza raskrsnice, kao i u zoni od najmanje 25 m udaljenosti sa bilo koje strane od susjednog taksi stajališta ili niza taksi stajališta. (4) Prilikom vršenja taksi prijevoza, taksi oznaka na krovu vozila mora svijetliti kada je to vozilo slobodno, odnosno bez putnika. Prilikom prijema putnika na prijevoz, taksi vozač je dužan ugasiti svijetleću taksi oznaku na krovu vozila. Član 39. (Broj vozila na jednom taksi stajalištu) (1) Na jedno stajališno mjesto u okviru taksi stajališta raspoređuje se jedno taksi vozilo. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, na jedno stajališno mjesto u okviru taksi stajališta mogu se rasporediti i dva taksi vozila, ukoliko je to predvidio nadležni općinski organ svojim propisom. Član 40. (Izgradnja i obilježavanje taksi stajališta) (1) Taksi stajališta moraju biti uređena sa asfaltnim zastorom i moraju se obilježiti propisanom vertikalnom i horizontalnom saobraćajnom signalizacijom. (2) Uslove koje moraju ispunjavati taksi stajališta propisuje ministar posebnim pravilnikom. (3) Sredstva prikupljena iz naknada za dobijanje taksi stajališta općine su dužne namjenski koristiti za izgradnju novih, uređenje i održavanje postojećih taksi stajališta, odnosno za unapređenje taksi djelatnosti. Član 41. (Način prijema putnika u vozila) Pri vršenju taksi prijevoza, taksi vozač ne može usputno uzimati druge putnike bez saglasnosti putnika koji je/su prvi započeo/li vožnju. Član 42. (Cijena prijevoza ukoliko se prevozi više lica) (1) Cijena taksi prijevoza utvrđena taksimetrom ne može se uvećavati bez obzira na broj lica koja se prevoze. (2) Ukoliko se taksi vozilom prevozi više lica na isto odredište, cijena prijevoza utvrđena taksimetrom se dijeli podjednako na sve korisnike taksi usluge. Član 43. (Cjenovnik taksi usluga) (1) Na prijedlog prijevoznika i udruženja taksi prijevoznika, cjenovnik taksi usluga utvrđuje nadležna općinska služba, a saglasnost i ovjeru vrši Ministarstvo i isti mora biti istaknut na vidnom mjestu u vozilu. (2) Cjenovnikom je propisana cijena koja se naplaćuje po taksimetru ili cjenovnikom radio taksi usluge: Broj 15 - Strana 1470 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 19. decembar 2011.god. a) početak vožnje (start); b) vožnja po pređenom kilometru (asfalt, makadam); c) čekanje putnika; d) noćne vožnje, vožnje nedjeljom i praznikom; e) prijevoz putničkog prtljaga. (3) Naknada za prevezeni put utvrđuje se taksimetrom po važećem cjenovniku za taksi usluge. (4) Cijena vožnje na relacijama preko 25 km može se ugovoriti slobodnom pogodbom prije početka prijevoza, bez uključenja taksimetra, s tim da cijena ne može biti veća od one koja bi se utvrdila taksimetrom. (5) Prije započinjanja prijevoza iz stava (4) ovog člana, taksi vozač je dužan putniku izdati račun za ugovorenu uslugu na utvrđenoj relaciji. (6) Račun treba da sadrži: a) datum vožnje; b) polazište i odredište; c) novčani iznos naknade; d) pečat taksi prijevoznika i potpis vozača, kao i e) elemente utvrđene drugim propisima koji regulišu način izdavanja računa za ostvarene usluge. (7) Cijena prijevoza stvari koje ne spadaju u putničku prtljagu utvrđuje se slobodnom pogodbom prije početka vožnje. Član 44. (Dopunska taksi oznaka) (1) Taksi vozilo mora posjedovati rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku u vidu naljepnice elipsastog oblika, prečnika 18x12 cm. (2) Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake izdaje Ministarstvo. (3) Uslovi koje taksi prijevoznik mora ispunjavati za izdavanje rješenja iz stava (2) ovog člana su sljedeći: a) licenca vozila kojim se obavlja taksi prijevoz; b) iskaznica za vozača motornog vozila; c) rješenje o ispunjavanju tehničko-eksploatacionih uslova; d) rješenje o taksi stajalištu od općine za tekuću godinu; e) uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu javnih prihoda; f) dokaz o plaćenoj kantonalnoj administrativnoj taksi. (4) Dopunska taksi oznaka sadrži: a) naziv i grb Kantona, naziv Ministarstva, naziv općine/ grada u kome je sjedište taksi prijevoznika; b) naziv taksi prijevoznika, odnosno ime i prezime fizičkog lica, broj taksi stajališta, evidencioni broj prijevoznika i godinu za koju se dodjeljuje i c) poseban zaštitni elemenat oznake. (5) Na taksi vozilo se postavljaju dvije dopunske oznake, i to u desnom gornjem dijelu prednjeg i lijevom gornjem dijelu zadnjeg vjetrobranskog stakla sa unutrašnje strane. (6) Osnovnu boju dopunske taksi oznake za svaku kalendarsku godinu određuje Ministarstvo. Član 45. (Nabavka i distribucija dopunskih oznaka) (1) Nabavku i distribuciju dopunskih taksi oznaka vrši Ministarstvo. (2) Dopunska taksi oznaka se dodjeljuje po načelu jedan par oznaka za jedno vozilo za tekuću kalendarsku godinu. (3) Dopunske taksi oznake se izdaju uz naknadu koja je propisana Zakonom o kantonalnim administrativnim taksama. (4) Dopunske taksi oznake izdaju se samo za ona vozila za koja taksi prijevoznik posjeduje rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake. (5) Preuzimanje taksi oznake prijevoznik može izvršiti nakon što vrati dopunsku taksi oznaku iz prethodne godine. (6) Stav (5) ovog člana se ne odnosi na prijevoznike koji tek započinju taksi djelatnost. Član 46. (Prestanak važenja rješenja o dodjeli dopunskih oznaka) (1) Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake za vozilo kod taksi prijevoznika-fizičkog lica, odnosno rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake za taksi vozila taksi prijevoznika- pravnog lica, prestaju važiti i prije isteka vremena za koje su izdata i protiv volje prijevoznika, ako: a) taksi prijevoznik više ne ispunjava uslove za dodjelu licence „D“; b) je taksi prijevozniku istekla vežeća licenca vozila; c) je taksi prijevoznik zatečen od strane saobraćajne inspekcije da vrši taksi prijevoz suprotno odredbama ovog zakona, i da je ustanovljeno da je u posljednje tri godine najmanje tri puta kažnjavan za iste ili slične prekršaje; d) izuzetak od odredbe tačke c) ovog člana su pravna lica koja su dokazala da su kazne proizašle zbog ličnog nemara vozača koji upravlja taksi vozilom. (2) Prestanak važenja rješenja o dodjeli dopunske taksi oznake utvrđuje Ministarstvo. (3) Dopunsku taksi oznaku, u vidu naljepnice, koja je prestala da važi i koju je rješenjem poništio organ iz stava (2) ovog člana, taksi prijevoznik je dužan vratiti po pravosnažnosti rješenja u roku od 30 dana. Član 47. (Način vođenja evidencije izdatih i vraćenih dopunskih taksi oznaka) (1) U slučaju odjave ili zabrane obavljanja taksi djelatnosti ili prestanka važenja licence, taksi prijevoznik je dužan rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunske oznake vratiti Ministarstvu u roku od 30 dana. (2) Ministarstvo vodi evidenciju izdatih i vraćenih dopunskih oznaka taksi prijevoznika. (3) Nadležna općinska služba ne može odjaviti djelatnost taksi prijevoza bez priloženog rješenja Ministarstva o brisanju prijevoznika iz evidencije i vraćanja licence vozila i iskaznice za vozača i dopunske taksi oznake. Član 48. (Prava i dužnosti taksi vozača) (1) Vozač taksi vozila dužan je u potpunosti izvršiti uslugu prijevoza prema licima koja su ga unaprijed i za određeno vrijeme angažovala. (2) Ukoliko nije u mogućnosti naručenu vožnju započeti ili započetu vožnju završiti, vozač taksi vozila obavezan je za najkraće vrijeme licima koja su naručila prijevoz osigurati drugo vozilo i taksi vozača. (3) Eventualne troškove pretovara prtljage u slučaju započete, a nedovršene vožnje snosi taksi vozač koji je vožnju započeo. (4) Zaposlenik pravnog lica koji vrši taksi prijevoz dužan je, na zahtjev ovlaštenog lica, predočiti svu zaduženu dokumentaciju i opremu na osnovu specifikacije ovjerene od strane poslodavca i radnika. Član 49. (Način naručivanja usluga) (1) Taksi prijevoznik dužan je pružiti uslugu svakom licu koje prijevoz naruči neposredno ili telefonom putem dispečerskog centra bez obzira na dužinu vožnje, osim: a) ako je naručilac vidno pod uticajem alkohola, droga ili drugih opojnih sredstava; b) ako su naručilac i njegov prtljag toliko prljavi da bi mogli uprljati unutrašnjost vozila ili druga lica koja se prevoze; c) ako uslovi na putu ne omogućavaju normalnu i sigurnu vožnju; d) i u svim drugim slučajevima u kojima taksi prijevoznik ocijeni da mu prijeti opasnost po život i imovinu od strane putnika ili njegovog prtljaga. Ponedjeljak, 19. decembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 15 - Strana 1471 (2) Taksi prijevoznik ne smije prevoziti djecu mlađu od sedam godina bez pratnje. Član 50. (Veličina lične prtljage) Taksi prijevoznik dužan je primiti prtljag lica kojeg prevozi i smjestiti ga u prostor za prtljag, ako njegova masa ne prelazi 50 kg. Član 51. (Naručivanje prijevoza telefonski ili radio vezom) (1) Ako lice naruči prijevoz unutar gradske zone gdje taksi prijevoznik ima registrovanu djelatnost telefonskim pozivom preko radio-taksi centra ili određenog taksi stajališta, prima se na prijevoz na mjestu koje odredi putnik. (2) Naknada za prijevoz iz prethodnog stava računa se od mjesta prijema putnika. Član 52. (Odredište vožnje) Odredište vožnje određuje putnik. Taksi vozač dužan je prijevoz obaviti najkraćim putem, odnosno putem kojeg mu odredi putnik ako uslovi puta omogućavaju normalnu i sigurnu vožnju. Član 53. (Naplata prijevoza po završetku vožnje) (1) Po završetku vožnje, lica koja se prevoze obavezna su platiti ugovorenu ili taksimetrom utvrđenu cijenu prijevoza. (2) Ukoliko taksi vozač ne uključi taksimetar, a cijena prijevoza nije unaprijed ugovorena, lica koja se prevoze nisu obavezna platiti naknadu za izvršeni prijevoz. Član 54. (Ponašanje vozača parkiranog taksi vozila) (1) Za vrijeme dok je taksi vozilo parkirano na taksi stajalištu vozač taksi vozila dužan je biti u taksi vozilu ili pored taksi vozila. (2) Vozač taksi vozila ne mora biti u vozilu ili pored vozila, ukoliko pomaže starijim licima, odnosno dostavlja prtljag i lične stvari putnika, kao i drugim slučajevima opravdanog kratkotrajnog i nužnog odsustva, te u vrijeme pauze za topli obrok u trajanju od pola sata. Član 55. (Ometanje vozača u toku vožnje) (1) Na zahtjev lica koje se prevozi, vozač taksi vozila dužan je isključiti radio aparat. (2) Za vrijeme vožnje, lica koja se prevoze ne smiju taksi vozača ometati u vožnji niti praviti štetu na vozilu, te je u tim situacijama taksi prijevoznik ovlašten preduzeti mjere samopomoći ili obavijestiti ovlaštena službena lica o ometanju i šteti nanesenoj od strane putnika. Član 56. (Zabrana pušenja u vozilu) (1) U vrijeme obavljanja prijevoza lica u taksi vozilu je zabranjeno pušenje. (2) Taksi prijevoznik je obavezan u taksi vozilu na vidnom mjestu istaći natpis o zabrani pušenja. Član 57. (Zaboravljene stvari putnika) Po završetku vožnje taksi vozač je dužan pregledati vozilo, a nađene stvari odmah, a najkasnije u roku od 24 sata prijaviti najbližoj dispečerskoj taksi službi i policijskoj stanici. Član 58. (Poseban ispit za taksi vozača) Taksi vozač, koji prvi put počinje sa radom i nije u evidenciji Ministarstva, odnosno nije mu bila izdata iskaznica za taksi vozača, pored uslova propisanih Zakonom o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine, mora imati položen poseban ispit za taksi vozača. Član 59. (Imenovanje komisije i način organizovanja posebnog ispita za taksi vozače) (1) Ispit za taksi vozača obuhvata poznavanje propisa koji regulišu oblast taksi prijevoza, poznavanje saobraćajne psihologije, propisa o bezbijednosti saobraćaja, poznavanja kulturno-historijskih, privrednih, sportskih, ugostiteljsko-turističkih i drugih znamenitosti Kantona, grada i općina, te poznavanje prava i dužnosti taksi prijevoznika, odnosno taksi vozača. (2) Ispit se polaže pred ispitnom komisijom koju imenuje ministar. (3) O položenom ispitu izdaje se uvjerenje. (4) Odredbe u vezi polaganja posebnog ispita za taksi vozača, obimu gradiva koje treba obraditi, načinu obuke vozača, rokova za polaganje ispita, sastavu komisije, način vođenja evidencija izdatih uvjerenja, bliže se uređuju pravilnikom kojeg donosi ministar. Član 60. (Odijevanje i ponašanje taksi vozača) Za vrijeme obavljanja taksi prijevoza, vozač taksi vozila ne smije pušiti u vozilu, mora biti uredno i pristojno odjeven (duge hlače, košulja ili majica sa rukavima) i pristojno se odnositi prema putnicima. Član 61. (Način obilježavanja taksi vozila) (1) Taksi vozilo, pored uslova propisanih Zakonom o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine, mora ispunjavati i sljedeće uslove: a) da na krovu vozila ima čvrsto pričvršćenu svijetleću taksi oznaku sa natpisom „TAXI” dimenzija 360x120 mm; b) da vozilo koje posjeduje radio-taksi, ima oznaku „RADIO-TAXI” dimenzija 500x160 mm, na kojoj mora biti ispisan identifikacioni broj licence Regulatorne agencije za komunikacije BiH za korištenje radio stanice koja se mora nalaziti u vozilu i c) da su oznake simbola na taksi tablama na krovu vozila crne boje na žutoj podlozi. (2) Taksi vozilo može biti obilježeno drugim dodatnim oznakama, osim oznaka iz prethodnog stava, ukoliko su dodatne oznake propisane ovim zakonom ili drugim propisom vezane za naziv pravnog lica ili taksi udruženja. (3) Na krovu taksi vozila ne smiju biti postavljane reklame. (4) Sva putnička vozila koja posjeduju oznaku na krovu vozila koja svojim oblikom, izgledom, bojom, natpisom i slično asociraju na taksi oznaku, a nisu registrovani, odnosno nemaju odobrenje za obavljajanje taksi prijevoza, smatra se da taksi djelatnost obavljaju nelegalno. (5) Svako taksi vozilo koje nije obilježeno u skladu sa odredbama ovog člana, smatra se da nelegalno obavlja taksi prijevoz i krši odredbe ovog zakona. Član 62. (Oduzimanje dokumentacije za obavljanje taksi prijevoza) (1) Taksi prijevozniku-pravnom licu koje ne posjeduje rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku u vidu naljepnice za tekuću godinu ili ne podnese kompletan zahtjev za njihovu dodjelu do kraja trećeg mjeseca za tekuću godinu, stavit će Broj 15 - Strana 1472 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 19. decembar 2011.god. se van snage rješenje o dodjeli licence prijevoznika, oduzeti licence vozila i iskaznice za vozača motornih vozila. (2) Taksi prijevozniku-fizičkom licu koje ne posjeduje rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku u vidu naljepnice za tekuću godinu ili na vrijeme ne podnese kompletan zahtjev za njihovu dodjelu za tekuću godinu, stavit će se van snage rješenje o dodjeli licence prijevoznika, oduzeti licenca vozila i iskaznica za vozača. (3) Taksi prijevoznik je dužan po pravosnažnosti rješenja o stavljanju van snage dokumenta iz stavova (1) i (2) ovog člana, vratiti Ministarstvu rješenje o dodjeli licence prijevoznika, licence vozila, iskaznice za vozača i rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake sa pripadajućom dopunskom taksi oznakom u obliku naljepnice, u roku od 30 dana. POGLAVLJE VIII. INSPEKCIJSKI NADZOR Član 63. (Inspekcijski nadzor) (1) Poslove inspekcijskog nadzora nad provođenjem odredbi ovog zakona vrše kantonalni ispektori za cestovni saobraćaj (u daljem tekstu: inspektor). (2) Poslove nadzora nad provođenjem odredbi ovog zakona pored inspektora iz stava (1) ovog člana, a koji se odnose na taksi prijevoz i javni prijevoz putnika u linijskom i vanlinijskom cestovnom saobraćaju putničkim vozilima sa (1+1) i (1+8) sjedišta, vrše i policijski službenici koji vrše nadzor nad sigurnosti cestovnog saobraćaja na području Kantona. (3) U slučajevima za koje je ovim zakonom predviđeno donošenje upravne mjere otklanjanja utvrđenih nedostataka, privremena zabrana obavljanja djelatnosti, isključenje vozila iz saobraćaja ili privremeno oduzimanje vozila, ovlašteni policijski službenik sastavlja službenu zabilješku koju na dalji postupak dostavlja inspektoru. Član 64. (Ovlaštenja inspektora) (1) Pored ovlaštenja propisanih Zakonom o cestovnom prijevozu Federacije BiH, u obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten privremeno isključiti vozilo iz saobraćaja ako utvrdi da: a) prijevoznik obavlja javni prijevoz putnika u linijskom i vanlinijskom cestovnom saobraćaju putničkim vozilima sa (1+1) i (1+8) sjedišta; b) prijevoznik ne posjeduje dopunsku taksi oznaku za tekuću godinu i c) taksi prijevoznik vrši taksi prijevoz sa područja općine u kojoj ima registrovanu djelatnost na područje druge općine, a da nije korisniku prijevoza izdao račun i ugasio svijetleću krovnu taksi oznaku za prijevoz prije početka vožnje. (2) Na način izvršenja mjera iz stava (1) ovog člana primjenit će se važeći zakonski propisi. Član 65. (Upućivanje vozila na vanredeni tehnički pregled) (1) Inspektor upućuje vozilo na vanredni tehnički pregled izdavanjem naloga za vanredni tehnički pregled. (2) Ukoliko se utvrdi neispravnost vozila na vanrednom tehničkom pregledu, inspektor donosi rješenje o privremenom isključenju vozila iz saobraćaja i isključuje vozilo iz saobraćaja do otklanjanja utvrđenih nedostataka. (3) U slučaju utvrđene neispravnosti vozila na vanrednom tehničkom pregledu troškove obavljenog tehničkog pregleda snosi vlasnik vozila, a u slučaju ispravnosti vozila troškove vanrednog tehničkog pregleda snosi institucija u kojoj radi ovlašteno službeno lice koje je uputilo vozilo na vanredni tehnički pregled. POGLAVLJE IX. KAZNENE ODREDBE Član 66. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. vrši javni prijevoz putnika suprotno odredbama člana 6. stavovi (2) i (4) ovog zakona; 2. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 37. stavovi (3) i (4) ovog zakona; 3. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 44. ovog zakona; 4. onemogući ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije iz člana 64. stav (1) ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka 1. ovog člana, pored novčane kazne, izriče se i mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. (3) Za prekršaj iz stava (1) tačka 2. ovog člana, pored novčane kazne, izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izrečena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine. (4) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. (5) Za ponovljene prekršaje iz stava (1) tačke 1. i 2. ovog člana, može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozila kojim je prekršaj napravljen. Član 67. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. vrši javni gradski linijski prijevoz putnika bez autobusa koji su opremljeni uređajima za olakšan ulaz i izlaz licima sa invaliditetom (član 7. stav (1) ovog zakona); 2. vrši taksi prijevoz putnika vozilom koje ne ispunjava uslove iz člana 30. stav (1) ovog zakona; 3. ne postupi po rješenju inspektora za prekršaj iz stava (1) tačke 1. i 2. ovog člana. (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka 1. ovog člana, pored novčane kazne, izriče se i mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. (4) Za ponovljeni prekršaj iz stava (1) tačka 2. ovog člana, može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozila kojim je prekršaj napravljen. Član 68. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. vrši prodaju karata bez ugovora o korištenju usluga autobuskih stanica iz člana 19. stav (1) ovog zakona; 2. vrši vanlinijski prijevoz putnika suprotno odredbama člana 23. ovog zakona; 3. vrši ugovoreni prijevoz putnika suprotno odredbama člana 24. ovog zakona; 4. vrši javni prijevoz tereta suprotno odredbama člana 25. stav (1) ovog zakona; 5. vrši javni prijevoz tereta bez uredno popunjenog i ovjerenog tovarnog lista-otpremnice (član 28. stav (1) ovog zakona); 6. ne postupi po rješenju inspektora za prekršaj iz stava (1) tačke 1., 3. i 4. ovog člana. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. Ponedjeljak, 19. decembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 15 - Strana 1473 Član 69. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. ne donose pravilnik kojim se propisuju prava i obaveze članova posade vozila iz člana 8. stav (1) ovog zakona; 2. vrši linijski prijevoz putnika suprotno ugovoru o kooperaciji iz člana 20. stav (1) ovog zakona; 3. vrši prijevoz za vlastite potrebe suprotno odredbama člana 27. stav (1) ovog zakona; 4. počne obavljati taksi prijevoz bez prethodno pribavljenih dokumenata iz člana 32. stav (1) alineje od a) do e) ovog zakona; 5. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 38. stav (1) ovog zakona; 6. ne postupi po rješenju inspektora za prekršaj iz stava (1) tačke 1. do 5. ovog člana. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. Član 70. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. ne organizuje i ne omogući edukaciju vozača u skladu sa članom 10. stav (1) ovog zakona; 2. vrši linijski prijevoz putnika suprotno odredbama člana 16. stavovi (1) i (2) ovog zakona; 3. vrši linijski prijevoz putnika suprotno odredbama člana 17. ovog zakona; 4. ne označi prazan autobus u skladu sa članom 18. ovog zakona; 5. neuredno održava liniju (član 21. ovog zakona); 6. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 30. stav (3) ovog zakona; 7. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 31. stav (1) ovog zakona; 8. taksi prijevoznik ne posjeduje dokumente iz člana 33. stav (1) alineje od b) do i) ovog zakona; 9. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 35. stav (1) ovog zakona; 10. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 38. stavovi (2), (3) i (4) ovog zakona; 11. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 41. ovog zakona; 12. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 42. ovog zakona; 13. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 43. stavovi (3) i (5) ovog zakona; 14. vrši taksi prijevoz putnika poslije prestanka važenja dokumenata iz člana 46. ovog zakona; 15. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 48. stavovi (1) i (2) ovog zakona; 16. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 49. stavovi (1) i (2) ovog zakona; 17. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 51. stav (1) ovog zakona; 18. se ne pridržava odredbi o zabrani pušenja iz člana 56. ovog zakona; 19. taksi vozilo nije obilježeno u skladu sa odredbama člana 61. ovog zakona; 20. ne postupi po rješenju inspektora za prekršaj iz stava (1) tačke 6., 7., 8. i 13. ovog člana. (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka 6. ovog člana, pored novčane kazne, izriče se i mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. (3) Za prekršaj iz stava (1) tačka 13. ovog člana, pored novčane kazne, izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izrečena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine. (4) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 500,00 KM i odgovorno lice pravnogl ica. (5) Za ponovljeni prekršaj iz stava (1) tačka 6. ovog člana, može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozila kojim je učinjen prekršaj. Član 71. (Kaznene odredbe za fizička lica – prijevoznike) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice - prijevoznik ako: 1. vrši obrt iz oblasti prijevoza suprotno odredbama člana 5. stav (1) ovog zakona; 2. vrši javni prijevoz putnika suprotno odredbama člana 6. stavovi (3) i (4) ovog zakona; 3. unutrašnjost vozila nije zagrijana u skladu sa odredbama člana 17. ovog zakona; 4. ne označi prazan autobus u skladu sa odredbama člana 18. ovog zakona; 5. vrši vanlinijski prijevoz putnika suprotno odredbama člana 23. ovog zakona; 6. vrši javni prijevoz tereta suprotno odredbama člana 25. ovog zakona; 7. vrši javni prijevoz tereta bez saglasnosti suprotno odredbama člana 26. ovog zakona; 8. vrši prijevoz tereta za vlastite potrebe suprotno odredbama člana 27. stavovi (2) i (3) ovog zakona; 9. vrši prijevoz tereta za vlastite potrebe suprotno odredbama člana 28. stav (1) ovog zakona ; 10. vrši taksi prijevoz putnika vozilom koje ne ispunjava uslove iz člana 30. ovog zakona; 11. vrši taksi prijevoz putnika bez posjedovanja rješenja za obavljanje taksi djelatnosti (član 31. stav (2) ovog zakona); 12. počne da obavlja taksi prijevoz bez prethodno pribavljenih dokumenata iz člana 32. stav (1) alineje od a) do e) ovog zakona; 13. taksi prijevoznik ne posjeduje dokumente iz člana 33. stav (1) alineje od a) do i) ovog zakona; 14. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 35. stav (1) ovog zakona; 15. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 37. stavovi (3) i (4) ovog zakona ; 16. taksi prijevoznik vrši prijem i ispuštanje putnika suprotno odredbama člana 38. ovog zakona; 17. taksi prijevoznik vrši usputni prijem drugih putnika bez saglasnosti putnika koji je prvi započeo vožnju (član 41. ovog zakona); 18. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 42. ovog zakona; 19. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 43. stavovi (3) i (5) ovog zakona; 20. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 44. ovog zakona; 21. vrši taksi prijevoz putnika poslije prestanka važenja dokumenata iz član 46. ovog zakona; 22. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 48. stavovi (1) i (2) ovog zakona; 23. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 49. ovog zakona; 24. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 51. ovog zakona; 25. naplati prijevoz po završetku vožnje suprotno odredbama člana 53. stav (2) ovog zakona; 26. taksi prijevoznik se ponaša suprotno odredbama člana 54. ovog zakona; 27. taksi prijevoznik se ne pridržava odredbi o zabrani pušenja iz člana 56. ovog zakona; 28. taksi vozilo nije obilježeno u skladu sa odredbama člana 61. ovog zakona; 29. ne postupi po rješenju inspektora u roku i na način koji je inspektor naredio. Broj 15 - Strana 1474 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 19. decembar 2011.god. (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka 2. ovog člana, pored novčane kazne, izriče se i mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. (3) Za prekršaj iz stava (1) tačka 14. ovog člana, pored novčane kazne, izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izrečena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine. (4) Za prekršaje iz stava (1) tačke 2., 9. i 14. ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 KM i vlasnik vozila. (5) Za ponovljeni prekršaj iz stava (1) tačke 2., 9. i 14. ovog člana može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozila kojim je učinjen prekršaj. Član 72. (Kaznene odredbe za vozače, službena lica i putnike) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM kaznit će se za prekršaj vozač odnosno član posade vozila, ili službeno lice na autobuskoj stanici, ili lice u poslovnici, odnosno agenciji ili putnik koji se prevozi, ili lice koje upravlja zaprežnim vozilom ako: 1. vozač upravlja vozilom bez rješenja za obavljanje javnog prijevoza iz člana 6. stav (5) ovog zakona ; 2. vozač i članovi posade vozila ne postupe u skladu sa pravilnikom iz člana 8. stav (2) ovog zakona; 3. vozač autobusa ne postupi u skladu sa odredbama člana 9. ovog zakona; 4. vozač autobusa odbije da pristupi edukaciji iz člana 10. stav (2) ovog zakona; 5. vozač autobusa ne postupi prema licima sa invaliditetom na način propisan članom 11. ovog zakona; 6. vozač autobusa ne omogući unošenje ručnog prtljaga iz člana 12. ovog zakona; 7. putnik u vozilu razgovara sa vozačem ili ga ometa u vožnji (član 13. ovog zakona); 8. vozač ne zagrije unutrašnjost vozila u skladu sa članom 17. ovog zakona; 9. vozač ne označi prazno vozilo u skladu sa članom 18. ovog zakona; 10. službeno lice na autobuskoj stanici postupi suprotno odredbama člana 19. stav (1) ovog zakona; 11. odgovorno lice kod prijevoznika ukoliko ne postupi u skladu sa odredbama iz člana 19. stav (3) ovog zakona; 12. vozač neuredno održava polaske odnosno povratke suprotno članu 21. ovog zakona; 13. vozač upravlja vozilom kojim se vrši javni prijevoz tereta a da nije zaposlenik tog subjekta iz člana 25. stav (1) ovog zakona; 14. vozač upravlja vozilom u kojem nema dokumentacije za obavljanje obrta javnog prijevoza iz člana 26. stav (3) ovog zakona; 15. vozač upravlja motornim vozilom za vlastite potrebe bez rješenja iz člana 27. stav (6) ovog zakona; 16. vozač u vozilu nema tovarni list iz člana 28. ovog zakona; 17. taksi vozač ne postupi na način propisan članom 35. stav (2) ovog zakona; 18. taksi vozač vrši prijem i ispuštanje putnika suprotno odredbama člana 38. ovog zakona; 19. taksi vozač primi drugog putnika bez saglasnosti putnika koji je prvi započeo vožnju (član 41. ovog zakona); 20. taksi vozač naplati cijenu prijevoza suprotno odredbama člana 42. ovog zakona; 21. taksi vozač naplati cijenu prijevoza suprotno odredbama člana 43. stav (2) ovog zakona; 22. taksi vozač postupi suprotno odredbama člana 48. stavovi (3) i (4) ovog zakona; 23. taksi vozač postupi suprotno odredbama člana 49. ovog zakona; 24. taksi vozač odbije primiti prtljag lica koje prevozi (član 50. ovog zakona); 25. taksi vozač postupi suprotno odredbama člana 52. ovog zakona; 26. naplati prijevoz po završetku vožnje suprotno odredbama člana 53. stav (2) ovog zakona; 27. taksi vozač postupi suprotno odredbama člana 54. ovog zakona; 28. taksi vozač ne postupi u skladu sa odredbama člana 55. stav (1) ovog zakona; 29. putnik u taksi vozilu postupa suprotno odredbama člana 55. stav (2) ovog zakona; 30. taksi vozač ne postupi u skladu sa odredbama člana 57. ovog zakona; 31. taksi vozač upravlja taksi vozilom bez položenog ispita iz člana 58. ovog zakona; 32. taksi vozač ne postupa u skladu sa odredbama člana 60. ovog zakona; 33. vozač odbije da izvrši bilo koju naredbu koju je donio inspektor za prekršaj iz stava (1) tačke 1. do 32. ovog člana. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana izdaje se prekršajni nalog ili podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. POGLAVLJE X. ZAVRŠNE ODREDBE Član 73. (Važenje ranije pribavljenih dokumenata) (1) Prijevoznici koji su po ranijim propisima imali važeće dokumente za obavljanje javnog prijevoza dužni su usaglasiti svoje poslovanje u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Dokumenti na osnovu kojih su prijevoznici obavljali javni prijevoz, koji se ne usklade sa ovim zakonom u roku iz stava (1) ovog člana, prestaju da važe. Člana 74. (Rokovi za donošenje podzakonskih akata) Ministar će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti sljedeće akte: 1. Pravilnik o obrascima na kojima se podnose zahtjevi iz člana 3. stav (2) ovog zakona; 2. Pravilnik o načinu organizacije i broju vozila javnog gradskog prijevoza iz člana 7. stav (2) ovog zakona; 3. Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati taksi stajališta iz člana 40. stav (2) ovog zakona. 4. Pravilnik o polaganju posebnog ispita za taksi vozače, iz člana 59. stav (4) ovog zakona. Član 75. (Prestanak važenja ranije donesenih kantonalnih propisa) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe Pravilnik o obavljanju linijskog i vanlinijskog prijevoza putnika i tereta, prijevoza za vlastite potrebe za područje Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 5/09), Pravilnik o organizaciji i načinu obavljanja taksi prijevoza osoba na području Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 1/07) i Pravilnik o polaganju posebnog ispita za taksi vozača Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 5/09).
Zakon o rudarstvu TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 14/11 11.11.2011 SN TK 08/13 rudarstvo Broj 14 - Strana 1414 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana, bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) tačke od a) do c) ovog člana, uz novčanu kaznu izreći će se i: a) zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja, ili su nastali izvršenjem prekršaja ili kad postoji opasnost da će se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za počinjenje prekršaja, bez obzira na to da li su u vlasništvu počinitelja; b) mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja. (4) Imovinskom koristi iz stava (3) tačka b) ovog člana smatra se tržišna vrijednost mineralne sirovine dobijene nelegalnom eksploatacijom. (5) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana mogu se izraći zabrane odgovornom licu da obavlja određene dužnosti u trajanju od jednog do šest mjeseci. XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 51. (Propisi ministra) Ministar će propise iz članova 9., 17. i 33. ovog zakona donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 52. (Stupanje na snagu zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“. B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog kantona, T U Z L A N S K I K A N T O N S k u p š t i n a Bajazit Jašarević, v.r. Broj: 01-02-392-8/11 Tuzla, 26.10.2011. godine 490 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 26.10.2011. godine, d o n o s i ZAKON O RUDARSTVU TUZLANSKOG KANTONA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom uređuje se: pravni status rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina, način i uslovi upravljanja mineralnim sirovinama, zaštita, izvođenje rudarskih radova, mjere zaštite na radu, obustava izvođenja i trajni prekid rudarskih radova, tehnička dokumentacija i projektovanje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski nadzor, zaštita i uređenje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja vezana za upravljanje mineralnim sirovinama za koja je članom 7. stav (1) tačke 4., 5. i 6. Zakona o rudarstvu Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ broj: 26/10) utvrđena nadležnost kantona. Član 2. (Značenje izraza) (1) Pojmovi i definicije upotrijebljeni u ovom zakonu imaju isto značenje kao što imaju pojmovi i definicije upotrijebljeni u Zakonu o rudarstvu Federacije BiH (u daljem tekstu: Federalni zakon o rudarstvu). (2) Za sva pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe Federalnog zakona o rudarstvu. Član 3. (Rudarska djelatnost) Rudarska djelatnost obuhvata rudarske istražne radove, eksploataciju mineralnih sirovina uključujući otvaranje, pripremanje, otkopavanje, transport, odlaganje, dopremu, preradu i uskladištenje mineralnih sirovina, izradu i reviziju tehničke dokumentacije za tu djelatnost (izvještaji, studije, elaborati, planovi i projekti), sanaciju i tehničku rekultivaciju zemljišta oštećenog rudarskim radovima. Član 4. (Mineralne sirovine i upravljanje mineralnim sirovinama) (1) Mineralnim sirovinama, u smislu ovog zakona, smatraju se: 1. nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, krečnjak, kvarc, kvarcni pijesak, kvarcit, keramičke i vatrostalne gline, keramziti, škriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni škriljci, tehničkograđevinski kamen, arhitektonsko-građevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, šljunak i pijesak za građevinarstvo izvan vodenih tokova; 2. sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kao neiskorišteni ostatak dobijanja, obogaćivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina i 3. sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla. (2) Mineralnim sirovinama iz stava (1) ovog člana upravlja Ministarstvo industrije energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo). (3) Vlada Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona), može donijeti odluku za eksploataciju mineralne sirovine od posebnog interesa za Tuzlanski kanton (u daljem tekstu: Kanton). Član 5. (Rudarski radovi) Rudarski radovi u smislu ovog zakona su: 1. rudarski istražni radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina na površini i/ili ispod površine zemlje, u tekućim i stajaćim vodama, u primarnom nalazištu, naplavinama, iskopanom materijalu i jalovištima; 2. priprema, otvaranje, eksploatacija, uređivanje zemljišta u vrijeme eksploatacije, obogaćivanje, uskladištavanje i sanacija i rekultivacija otkopanih prostora; 3. ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjere sigurnosti i upotrebljivosti u rudarstvu; 4. sve vrste miniranja na površini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova; 5. odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri izvođenju rudarskih istražnih radova i eksploataciji mineralnih sirovina; 6. izrada jamskih karata i karata etaža na površinskim kopovima; 7. izrada planova odvodnjavanja površinskih kopova i jamskih rudarskih prostorija i njihova zaštita od površinskih i podzemnih voda; 8. izrada planova sanacije podzemnih prostorija i ugrađivanja osnovne podgrade; 9. izrada planova provjetravanja, injektiranja i ankerisanja; 10. izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija, Petak, 11. novembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 14 - Strana 1415 nasipa, usjeka, deponija, odlagališta, etažnih puteva, odvodnih kanala i građevinskih objekata rudarskim metodama rada na površini i/ili ispod zemlje, jamskih iskopa kao i podgrađivanja u toku izvođenja rudarskih istražnih radova i eksploatacije mineralnih sirovina i etažnih i drugih puteva u eksploatacionom polju; 11. rekonstrukcija i održavanje rudarskih prostorija poslije prekida eksploatacije mineralnih sirovina; 12. crpljenje podzemnih voda radi obaranja njihovog pijezometrijskog nivoa i odvodnjavanja rudarskih objekata za nesmetano izvođenje rudarskih radova; 13. zatvaranje rudarskih objekata, sanacija i rekultivacija zemljišta oštećenog rudarskim radovima; 14. sanacija i rekultivacija napuštenih istražnih prostora, površinskih kopova i rudnika rudarskim metodama rada i 15. radovi montaže, demontaže i održavanja u rudarstvu. Član 6. (Rudarski objekti i postrojenja) Rudarski objekti i postrojenja u smislu ovog zakona su: 1. objekti i postrojenja u sastavu rudnika neposredno vezani uz tehnološki proces rudarskih istražnih radova, eksploatacije, pripreme, preradu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, kao i magacini eksplozivnih sredstava koji se nalaze na površini; 2. industrijski kolosijeci, viseće žičare, putevi i motorna vozila za prijevoz mineralnih sirovina u ležištu i od ležišta do objekata za preradu ili oplemenjivanje i odlagališta, ukoliko se prijevoz ne vrši javnim putevima, kao i skladišni prostori, radionice rudnika koje služe za remont i održavanje opreme u tehnološkom procesu eksploatacije mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika; 3. hidrotehnički objekti i postrojenja za odvodnjavanje i zaštitu rudnika od voda; 4. električna mreža rudnika sa objektima, postrojenjima i uređajima koji su sa njom u neposrednoj funkciji, kao i mreža i uređaji za sporazumijevanje, signalizaciju, nadzor i upravljanje; 5. lampare, garderobe sa kupatilima, prostorije stanice za spašavanje i prostorije za smještaj i održavanje samospasioca i instrumenata za kontrolu jamskih gasova i mikroklime. Član 7. (Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina) (1) Eksploatacija mineralnih sirovina vrši se na osnovu odobrenja za eksploataciju i na osnovu dozvola u skladu sa ovim zakonom. (2) Pravo iz stava (1) ovog člana može se prenijeti na drugo pravno lice uz saglasnost organa koji je to pravo dodijelio. (3) Pravo eksploatacije mineralnih sirovina može steći domaće i strano pravno lice pod uslovima i na način propisan zakonom. Člana 8. (Eksploataciono polje) (1) Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar granica odobrenog eksploatacionog polja. (2) Eksploataciono polje nalazi se unutar granica istražnog prostora. (3) Oblik i veličina eksploatacionog polja utvrđuje se u zavisnosti od vrste mineralne sirovine, uslova racionalne eksploatacije i potrebnog prostora za smještaj rudarskih objekata infrastrukture. (4) Eksploataciono polje može obuhvatati kop ili jamu, transportne i pristupne puteve na etaže, prostor za preradu ili oplemenjivanje, odlagališta, vodosabirnike, magazine eksplozivnih sredstava, trafostanice, radionički prostor, uredski i sanitarni prostor. (5) Ležišta mineralnih sirovina mogu se podijeliti na više eksploatacionih polja. Član 9. (Zabrana eksploatacije mineralnih sirovina pri izvođenju građevinskih radova) (1) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova kada prilikom iskopa temelja za građevinski objekat naiđe na pojavu bilo koje mineralne sirovine iz člana 4. ovog zakona, mora o tome obavijestiti Ministarstvo koje će donijeti odluku o daljnjim aktivnostima. (2) Zabranjeno je na osnovu dozvole za gradnju građevinskog objekta iskopom temelja za građevinski objekt vršiti eksploataciju mineralnih sirovina, izuzev crpljenja podzemnih voda u funkciji odvodnjavanja jame. II. IZVOĐENJE RUDARSKIH RADOVA Član 10. (Uslovi i propisi za izvođenje radova) Uslovi za izvođenje rudarskih radova, utvrđeni su odredbama Federalnog zakona o rudarstvu. Član 11. (Propisi pri izvođenju rudarskih radova) (1) Za provođenje tehničkih mjera i mjera zaštite pri izvođenju rudarskih radova, privredna društva su dužna primjenjivati propise iz sljedećih oblasti: 1. eksploatacije mineralnih sirovina na površini i/ili ispod zemlje; 2. električnih postrojenja i instalacije u rudnicima sa površinskom i podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina; 3. radova na površini i/ili ispod zemlje koji nisu vezani uz radove eksploatacije mineralnih sirovina; 4. radova pri preradi mineralnih sirovina i 5. skladištenja i trošenja sekundarnih ili trenutno otpadnih sirovina u rudarstvu i korisnih mineralnih sirovina dobijenih kroz istražne radove. (2) Ako se rudarskim radovima izrađuju podzemni objekti kojima nije namjena eksploatacija mineralnih sirovina, prilikom njihovog izvođenja, pored propisa iz stava (1) ovog člana, moraju se primjenjivati tehnički i drugi propisi o građenju tih objekata. (3) Poslije izvršenih radova iskopa i osnovnog podgrađivanja iz stava (2) ovog člana, vrši se tehnički pregled izvršenog iskopa, odnosno osnovnog podgrađivanja o čemu se izdaje odgovarajuća saglasnost. (4) Saglasnost iz stava (3) ovog člana, za mineralne sirovine iz člana 4. ovog zakona izdaje Ministarstvo. (5) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova na podzemnom objektu iz stava (2) ovog člana, dužno je komisiji za tehnički pregled pored dokumentacije propisane zakonom, predočiti i saglasnost iz stava (4) ovog člana. Član 12. (Služba spašavanja, vatrogasna služba i služba prve pomoći) (1) Na površinskim kopovima mora se organizovati služba spašavanja u slučaju da nije moguće uspješno provoditi spašavanje sa postojećim službama. (2) Privredno društvo dužno je organizovati vatrogasnu službu i službu prve pomoći ili zaključiti ugovor sa odgovarajućim službama u mjestu gdje se nalazi privredno društvo. Član 13. (Postupak kod pojava iznenadnih opasnosti) (1) Svaki zaposlenik dužan je odmah obavijestiti nadređenog o pojavi prodora vode, mulja, blata, obrušavanjima, pojavi nadvjesa, nestabilnim kosinama, neeksplodiranim minskim punjenjima i drugim pojavama opasnosti, koje mogu ugroziti zaposlene, objekte i uređaje. (2) O svim pojavama opasnosti iz stava (1) ovog člana odgovorno lice privrednog društva dužno je odmah obavijestiti rudarsku inspekciju. Broj 14 - Strana 1416 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. (3) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova, dužan je odmah obavijestiti Ministarstvo, rudarskog inspektora i Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona o svakom smrtnom slučaju, grupnoj povredi, težoj povredi na radu i svakoj drugoj rudarskoj nesreći i o uzrocima nesreće u privrednom društvu. (4) U slučaju pojave opasnosti kada je ugrožena sigurnost zaposlenih, objekata i opreme pri izvođenju rudarskih radova, akciju spašavanja vodi odgovorno lice određeno općim aktom privrednog društva. (5) Ako rudarski inspektor utvrdi da vođenje akcije spašavanja nije dovoljno stručno i efikasno, usmeno će odrediti odgovarajuću upravnu mjeru. (6) Privredno društvo dužno je u slučaju rudarske nesreće u drugom privrednom društvu pružiti odgovarajuću pomoć, kao i na poziv rudarskog inspektora, odnosno ugroženog privrednog društva. Član 14. (Provođenje stručnih poslova u oblasti zaštite na radu i zdravlja zaposlenika na radu) (1) Privredno društvo, odnosno izvođači rudarskih radova dužni su provoditi i osigurati nadzor nad primjenom tehničkih propisa i propisa iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač podzemnih rudarskih radova, dužno je organizovati službu zaštite na radu i osigurati da zadatke zdravstvene zaštite obavlja ovlaštena zdravstvena ustanova. (3) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova na površinskim kopovima zavisno od specifičnih uslova za eksploataciju dužan je organizovati službu zaštite na radu ili odrediti posebno lice za nadzor nad provođenjem tehničkih normativa i mjera zaštite na radu. (4) Poslove iz oblasti zaštite na radu obavlja potreban broj lica visoke stručne spreme odgovarajuće struke koja imaju najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. (5) Izuzetno, poslove neposredne kontrole provođenja mjera zaštite na radu mogu obavljati i lica koja imaju višu ili srednju stručnu spremu odgovarajućeg smjera i pet godina radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. (6) Rukovodilac službe zaštite na radu kod podzemnog načina eksploatacije mineralnih sirovina može biti lice sa visokom stručnom spremom, rudarski fakultet i fakultet sigurnosti i pomoći, i koje ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami. (7) Rukovodilac službe zaštite na radu u podzemnim radovima koji nisu vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina može biti lice sa visokom stručnom spremom rudarskog, geološkog ili drugog odgovarajućeg smjera. (8) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora prije početka izvođenja radova izraditi uputstva koja će sadržavati način izvođenja radova i mjere zaštite koje se moraju provoditi pri izvođenju radova u cilju zaštite života i zdravlja zaposlenika koja se moraju pravovremeno usklađivati sa nastalim promjenama uslova rada. Član 15. (Rukovodeća lica u rudarstvu) (1) Poslove i zadatke stručnog rukovođenja pri izvođenju rudarskih radova, izradi i reviziji rudarskih projekata, vršenju nadzora, samostalnom obavljanju rudarskih mjerenja i druge poslove pri eksploataciji mineralnih sirovina, mogu obavljati zaposlenici koji ispunjavaju propisane uslove stručne spreme i radnog iskustva i koji su položili stručni ispit. (2) Privredno društvo dužno je svojim općim aktom utvrditi obavezu stručnog usavršavanja i provjeru stručne osposobljenosti za zaposlenike koji rade na poslovima za koje je, prema odredbama ovog zakona, propisana stručna sprema i radno iskustvo. Član 16. (Glavno tehničko rukovođenje u jamskoj i površinskoj eksploataciji) (1) Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi jamskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati zaposlenik koji ispunjava uslove iz člana 17. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami. (2) Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati zaposlenik koji ispunjava uslove iz člana 17. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja na površinskom kopu. (3) Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi jamskom i površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati zaposlenik koji ispunjava uslove iz člana 17. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami ili tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja na površinskom kopu. Član 17. (Tehničko rukovođenje) Poslove tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi rudarskom djelatnošću, može obavljati zaposlenik koji ima visoku stručnu spremu rudarske struke odgovarajućeg smjera i najmanje tri godine radnog iskustva i položen stručni ispit. Član 18. (Rudarska mjerenja) Poslove rudarskog mjerenja u jamama i na površinskim kopovima može obavljati zaposlenik koji ima visoku ili srednju stručnu spremu odgovarajuće struke, položen stručni ispit i najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. Član 19. (Nadzornik u rudarskim objektima) Poslove nadzornika u rudarskim objektima može obavljati zaposlenik koji ima najmanje srednju stručnu spremu odgovarajućeg smjera i dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. Član 20. (Poslovođa u rudarskim objektima) Poslove poslovođe u rudarskim objektima može obavljati zaposlenik koji ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima nadzornika u odgovarajućem objektu. Član 21. (Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima) (1) Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati kvalifikovani zaposlenici rudarske struke koji imaju najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke i položen ispit iz poznavanja propisa, primjene i praktičkog rukovanja eksplozivnim sredstvima. (2) Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati i zaposlenici koji imaju visoku, višu ili srednju stručnu spremu rudarske struke i koji su stekli teorijska i praktična znanja o eksplozivnim sredstvima i miniranju. Član 22. (Izvođenje i nadzor rudarskih radova) (1) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je osigurati izvođenje radova prema tehničkoj dokumentaciji, tehničkim propisima i propisima o zaštiti života i zdravlja zaposlenika, a pri građenju drugih objekata i odredbama koje važe za građenje tih objekata. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova obavezan je osigurati stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima, uređajima i instalacijama u svim smjenama od stručnih lica ili posredstvom uređaja za kontrolu i daljinsko upravljanje. Petak, 11. novembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 14 - Strana 1417 Član 23. (Knjiga rudarskog nadzora) (1) Privredno društvo dužno je voditi knjigu rudarskog nadzora u koju se unose naređenja nadležnog rudarskog inspektora izdata na licu mjesta pri vršenju nadzora u rudarskim objektima u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i materijalnih dobara. (2) U knjigu rudarskog nadzora unose se naređenja i direktora privrednog društva, lica odgovornog za glavno tehničko rukovođenje i rukovodioca službe zaštite na radu, koja se odnose na zaštitu na radu, a izdata su na licu mjesta pri pregledu radova. Član 24. (Dozvole) Za izvođenje rudarskih radova iz člana 5. ovog zakona, koji se odnose na eksploataciju mineralnih sirovina iz člana 4. ovog zakona, Ministarstvo izdaje sljedeće dozvole: 1. dozvola za eksploataciju; 2. dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije; 3. dozvola za izvođenje radova prema rudarskom projektu; 4. dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija – upotrebna dozvola; 5. privremena dozvola za izvođenje radova i 6. konačna dozvola za izvođenje radova. Član 25. (Zahtjev za izdavanje dozvole i sadržaj dozvole za eksploataciju) (1) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju privredno društvo dužno je priložiti: 1. ugovor o koncesiji; 2. dokumentaciju o izvršenim istražnim radovima, ležištu mineralnih sirovina, utvrđenim količinama i kvalitetu mineralnih sirovina (potvrda o revidovanim rezervama); 3. dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima; 4. situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u mjerilu koje omogućava da se na njegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granice rudničkog prostora, sa javnim saobraćajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru, sa opisom granica eksploatacionog polja, uz naznaku općine na čijem se području eksploataciono polje nalazi; 5. podatke o tehničkoj opremljenosti privrednog društva ili izvođača rudarskih radova, kao i stručnoj osposobljenosti zaposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina i 6. okolinsku dozvolu i urbanističku saglasnost. (2) Dozvola za eksploataciju sadrži podatke o: 1. vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje su predmet eksploatacije; 2. načinu eksploatacije (podzemna, površinska i kombinovana); 3. položaju i tačnim granicama eksploatacionog polja; 4. roku u kojem se moraju izvršiti pripremni radovi uključujući i izradu rudarskog projekta i dobiti dozvola za izvođenje radova na eksploataciji mineralne sirovine; 5. roku važnosti dozvole; 6. obavezi provođenja ugovora o koncesiji i 7. obavezi sanacije i rekultivacije područja oštećenog eksploatacijom mineralnih sirovina. Član 26. (Ukidanje dozvole za eksploataciju) Ministarstvo će ukinuti dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina u slučaju: 1. ako privredno društvo kome je izdata dozvola ne počne sa eksploatacijom u roku navedenom u dozvoli; 2. ako privredno društvo ne pribavi dozvolu za izvođenje radova prema rudarskom projektu u propisanom roku; 3. ako se rudarskim radovima ugrožava život i zdravlje zaposlenika i drugih građana i imovina, a druge mjere utvrđene ovim zakonom i drugim propisima nisu dovoljne da se to spriječi; 4. ako se rudarskim radovima ugrožava okoliš i ne vrši rekultivacija prostora oštećenog rudarskim radovima prema odobrenom projektu; 5. ako je raskinut ugovor o koncesiji. Član 27. (Prestanak važenja dozvole za eksploataciju) Dozvola za eksploataciju prestaje važiti: 1. prestankom rada privrednog društva; 2. kada je iscrpljena mineralna sirovina na prostoru eksploatacionog polja; 3. kada privredno društvo odustane od izdate dozvole za eksploataciju ili 4. istekom ugovora o koncesiji. Član 28. (Zahtjev za produženje dozvole za eksploataciju) Uz zahtjev za produženje dozvole privredno društvo dužno je priložiti: 1. važeću dozvolu; 2. potvrdu o priznatim rezervama mineralne sirovine; 3. situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u mjerilu koje omogućava da se na njegovoj podlozi mogu odrediti granice rudničkog prostora sa javnim saobraćajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru; 4. ugovor o koncesiji. Član 29. (Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije) (1) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije privredno društvo dužno je priložiti: 1. ugovor o koncesiji; 2. revidovan rudarski projekt za obustavu eksploatacije; 3. urbanističku saglasnost; 4. okolinsku dozvolu; 5. obrazloženje potpune i trajne obustave eksploatacije i odluku privrednog društva o potpunoj i trajnoj obustavi eksploatacije. (2) Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadrži podatke o: 1. postojanju ugovora o koncesiji; 2. vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustave eksploatacije sa količinama preostalih rezervi; 3. obavezi privrednog društva o trajnom čuvanju tehničke dokumentacije koja se odnosi na eksploataciju mineralne sirovine; 4. obavezi privrednog društva o provođenju mjera sigurnosti kojima će se trajno isključiti mogućnost nastajanja opasnosti po ljude i imovinu; 5. odobrenju ulaska u eksploataciono polje za otklanjanje posljedica eksploatacije; 6. obavezi privrednog društva o sanaciji i rekultivaciji eksploatacionog područja u skladu sa projektom za predmetno eksploataciono polje; 7. položaju i tačnim granicama eksploatacionog polja; 8. ažurnom stanju izvedenih radova do vremena obustave; 9. utvrđenom roku obustave. Član 30. (Dozvola za izvođenje radova prema rudarskom projektu) (1) Dozvolom za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema odobrenom rudarskom projektu odobravaju se radovi za gradnju objekata i postrojenja iz članova 5. i 6. ovog zakona. Broj 14 - Strana 1418 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. (2) Uz zahtjev za dobijanje dozvole iz stava (1) ovog člana privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora priložiti: 1. dozvolu za eksploataciju određene mineralne sirovine; 2. revidovani rudarski projekt u dva primjerka; 3. dokaz o ispunjavanju uslova za izvođenje rudarskih radova; 4 . izvještaj revidenta o reviziji projekta i 5. vodnu saglasnost. (3) Dozvola za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema rudarskom projektu sadrži: 1. naziv privrednog društva ili izvođača rudarskih radova kojem je izdata dozvola za izvođenje radova; 2. naziv projekta prema kojem se odobrava izvođenje radova i gradnja objekta i postrojenja; 3. konstataciju da se projekt ovjerava u dva primjerka; 4. nalog podnosiocu zahtjeva da je jedan primjerak ovjerenog projekta dužan čuvati kao akt od trajne vrijednosti; 5. dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti za zemljište određeno za eksploataciju; 6. urbanističku saglasnost i 7. revizioni izvještaj sa mišljenjem da se može izdati dozvola. (4) U postupku izdavanja dozvole za izvođenje radova, gradnju objekata i postrojenja, Ministarstvo utvrđuje: a) gdje je projekt urađen, b) ko je rukovodio izradom projekta, c) gdje je izvršena revizija projekta i identitet revidenta. Član 31. (Privremena dozvola za izvođenje rudarskih radova) (1) Za uvođenje nove otkopne metode kod eksploatacije mineralnih sirovine, Ministarstvo može izdati privremenu dozvolu za izvođenje rudarskih radova u trajanju od najduže dvije godine. (2) Privremena dozvola izdaje se i u slučajevima kada je zbog uvođenja nove tehnologije i postrojenja predviđen probni rad. (3) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavova (1) i (2) ovog člana, privredno društvo mora priložiti sljedeće: 1. revidovani rudarski projekt u dva primjerka i 2. izvještaj revidenta o reviziji projekta. Član 32. (Konačna dozvola) Konačnu dozvolu kojom se određuju zaštitne mjere kod upotrebe otkopne metode, tehnologije ili postrojenja iz člana 31. ovog zakona, privrednom društvu izdaje Ministarstvo poslije predočenja dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja. Član 33. (Početak izvođenja rudarskih radova) (1) Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova kojem je izdata dozvola iz člana 24. ovog zakona, dužno je najkasnije 15 dana prije početka izvođenja rudarskih radova, rudarskoj inspekciji prijaviti početak izvođenja rudarskih radova i lica koja će obavljati poslove tehničkog i glavnog tehničkog rukovođenja rudarskim radovima, kao i lica koja će obavljati poslove tehničkog nadzora, ako se rudarskim radovima grade objekti. (2) Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova dužno je rudarskoj inspekciji prijaviti prestanak rudarskih radova, ako prijavom početka radova nije određen rok trajanja i okončanja radova. Član 34. (Dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija-upotrebna dozvola) (1) Upotreba rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija izgrađenih na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta dozvoljena je na osnovu dozvole za njihovu upotrebu. (2) Dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja na prijedlog stručne komisije, izdaje Ministarstvo. (3) Stručnu komisiju za obavljanje tehničkog pregleda imenuje ministar industrije energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: ministar) od predstavnika Ministarstva i stručnih lica iz privrednih društava ili ustanova iz oblasti rudarstva koja ispunjavaju uslove iz člana 50. ovog zakona. U radu stručne komisije učestvuju i predstavnici organa koji je izdao urbanističku saglasnost i okolinsku dozvolu kao i predstavnik rudarske inspekcije. (4) Prije izdavanja dozvole iz stava (2) ovog člana, obavlja se tehnički pregled kojim se utvrđuje da li je rudarski objekat i postrojenje izgrađen prema odobrenom projektu, da li je usklađen sa propisima, mjerama i normativima zaštite na radu i obaveznim standardima, da li je tehnički ispravan i da li ugrožava okoliš, život i zdravlje zaposlenika i građana. (5) Tehnički pregled se obavlja na zahtjev privrednog društva. (6) Uz zahtjev za tehnički pregled privredno društvo prilaže: 1. rješenje o ispunjavanju uslova za obavljanje registrovane djelatnosti; 2. spisak objekata i opreme; 3. spisak projekata prema kojima su izgrađeni objekti, postrojenja i uređaji uz navođenje broja dozvole pod kojim su odobreni; 4. spisak kadrova; 5. spisak isprava i šifre o izvršenim periodičnim pregledima oruđa za rad i uređaja, odnosno radnih i pomoćnih prostorija koji podliježu obaveznim periodičnim pregledima i 6. vodnu dozvolu. (7) Dozvola za upotrebu rudarskog objekta i postrojenja sadrži: 1. naziv privrednog društva kojem se izdaje dozvola; 2. naziv mjesta izgrađenog objekta i postrojenja; 3. nazive objekata i postrojenja sa tehničkim karakteristikama; 4. obaveze privrednog društva da sve izmjene u projektnoj dokumentaciji nastale u toku izgradnje objekta mora unijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i čuvati svo vrijeme dok objekat traje i 5. konstataciju da su objekat i postrojenje izgrađeni u skladu sa odobrenim rudarskim projektom, da je privredno društvo uvažilo uslove date u dozvoli za izvođenje radova i da je privredno društvo uvažilo uslove navedene u urbanističkoj saglasnosti. (8) Troškove tehničkog pregleda snosi privredno društvo. (9) Rudarski objekti i postrojenja izgrađeni na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta mogu se pustiti u probni rad najduže do šest mjeseci poslije izvršenog tehničkog pregleda od stručne komisije koju je formiralo privredno društvo, sa zadatkom da utvrdi da li su izvedeni radovi u skladu sa rješenjima datim u rudarskom projektu. O puštanju u probni rad rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija privredno društvo pismeno obavještava Ministarstvo. (10) Način imenovanja komisije iz stava (3) ovog člana, obavljanje tehničkog pregleda, sadržaj zapisnika o izvršenom tehničkom pregledu te naknada za rad članova komisije, uredit će se posebnim pravilnikom koji donosi ministar. III. MJERE ZAŠTITE NA RADU Član 35. (Obaveze u provođenju mjera) (1) Direktor privrednog društva odgovoran je za organizovanje službe zaštite na radu. (2) Direktor privrednog društva dužan je povremeno, a najmanje dva puta godišnje razmatrati stanje zaštite na radu i rad službe zaštite na radu. (3) Korištenje jamskih prostorija u svrhe koje nisu odobrene za upotrebu rudarskim projektom, nije dopušteno. (4) Štrajk u objektima gdje se odvija tehnološki proces nije dopušten iz sigurnosnih razloga. Petak, 11. novembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 14 - Strana 1419 Član 36. (Poduzimanje mjera za zaštitu života građana i osiguranje imovine) Pri izvođenju rudarskih radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je poduzeti mjere potrebne za zaštitu života i zdravlja građana kao i osiguranje imovine prema važećim propisima. IV. PRIVREMENA, POTPUNA I TRAJNA OBUSTAVA RUDARSKIH RADOVA Član 37. (Privremena obustava) (1) Privremenu obustavu rudarskih radova, koja je iznenada nastupila na eksploataciji mineralnih sirovina zbog rudarskih ili privrednih razloga, privredno društvo ili izvođač rudarskih radova dužno je prijaviti Ministarstvu i rudarskoj inspekciji u roku od 24 sata nakon obustave radova. (2) Pojavu opasnosti po život i zdravlje zaposlenika privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužno je odmah prijaviti Ministarstvu i rudarskoj inspekciji. (3) Privremenu obustavu radova, privredno društvo ili izvođač rudarskih radova dužno je prijaviti Ministarstvu i rudarskoj inspekciji najmanje osam dana prije obustave radova. Postupak je isti kod ponovnog početka radova. (4) Ako je obustava iz stava (3) ovog člana očekivana i traje duže od 30 dana, privredno društvo ili izvođač rudarskih radova dužan je: 1. izvršiti mjerenja stanja i dopuniti rudarske planove - karte; 2. sačiniti zapisnik sa obrazloženjem o uzrocima obustave radova i opasnostima koje su uzrokovale obustavu i 3. pripremiti plan mjera i aktivnosti radi sprečavanja nastajanja opasnosti koje se mogu pojaviti kod ponovnog otpočinjanja radova. (5) Za vrijeme privremene obustave izvođenja radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužno je osigurati redovno održavanje svih rudarskih prostorija i objekata, spriječiti nastajanje šteta i osigurati kretanje zaposlenih bez opasnosti po njihov život i zdravlje. (6) Prije puštanja u rad privremeno obustavljenih rudarskih radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je putem komisije u kojoj je obavezno prisutan i rudarski inspektor, izvršiti pregled i utvrditi da li su osigurani uslovi za nastavak radova. (7) Privremeni prekid izvođenja rudarskih radova ne može trajati duže od jedne godine. Član 38. (Potpuna i trajna obustava rudarskih radova) (1) Potpunu ili trajnu obustavu izvođenja rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina privredno društvo dužno je prijaviti Ministarstvu i rudarskoj inspekciji u roku od 15 dana prije početka obustave radova. (2) U slučaju iz prethodnog stava, Ministarstvo će imenovati komisiju koja će provjeriti razloge obustave radova. Privredno društvo je dužno komisiji predočiti dokumentaciju na osnovu koje je izvodilo radove na eksploataciji mineralnih sirovina i donijelo odluku o potpunoj i trajnoj obustavi izvođenja radova, kao i rudarski projekt zatvaranja rudarskog objekta na kojem prestaje eksploatacija. (3) U sastav komisije iz stava (2) ovog člana, pored predstavnika Ministarstva, imenuju se i predstavnici Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona. (4) Poslije izvršenog pregleda, komisija sačinjava zapisnik sa prijedlozima daljnjih mjera kojeg dostavlja Ministarstvu. Zapisnik predstavlja stručnu podlogu za izdavanje dozvole za obustavu eksploatacije iz člana 29. ovog zakona. Član 39. (Sanacija i rekultivacija posljedica rudarskih radova na okoliš) (1) Poslije dobijanja dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine iz člana 24. tačka 2. ovog zakona, privredno društvo je dužno izvršiti konačnu sanaciju zemljišta i rekultivaciju okoliša i otkloniti posljedice nastale pri izvođenju rudarskih radova, a na osnovu projekta sanacije i rekultivacije. (2) Privredno društvo dužno je, prema projektu izvođenja rudarskih radova, u kontinuitetu vršiti sanaciju zemljišta i tehničku rekultivaciju devastiranih površina nastalih usljed rudarskih radova, a nakon završetka rudarskih radova površina koja je zahvaćena rudarskim radovima mora se konačno sanirati i rekultivisati u skladu sa projektom i dozvolom za obustavu eksploatacije. (3) Prije obavljanja konačne sanacije, privredno društvo je dužno provesti mjere osiguranja kako bi se isključile opasnosti po život i zdravlje ljudi i imovine i mogući uzročnici zagađenja okoliša, odnosno štete na objektima i okolišu. (4) O izvršenim radnjama iz stavova (1), (2) i (3) ovog člana, privredno društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo, rudarsku inspekciju i Kantonalnu inspekciju za zaštitu okolice. (5) Ministarstvo će na osnovu obavještenja iz stava (4) ovog člana, putem stručne komisije izvršiti tehnički pregled kojim će se utvrditi da li je sanacija i rekultivacija okoliša izvedena u saglasnosti sa rudarskim projektom i da li su provedene mjere iz stava (3) ovog člana dovoljne, o čemu će izdati potvrdu privrednom društvu. Ako provedene mjere nisu dovoljne naredit će se privrednom društvu da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke. (6) Ako privredno društvo ne postupi po nalogu iz stava (5) ovog člana, Ministarstvo će provesti potrebne mjere sigurnosti na trošak privrednog društva. (7) U stručnu komisiju iz stava (5) ovog člana, pored predstavnika Ministarstva imenuju se i predstavnici Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona i Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona. (8) Troškove tehničkog pregleda snosi privredno društvo. Član 40. (Prestanak prava i obaveza) (1) Prava i obaveze iz dozvola iz člana 24. ovog zakona prestaju donošenjem odluke o potpunoj i trajnoj obustavi eksploatacije. (2) Brisanje privrednog društva iz katastra eksploatacionih polja utvrđuje se na osnovu odluke iz stava (1) ovog člana. (3) Rudarski planovi, mjeračke knjige i druga dokumentacija o stanju rudarskih radova, nakon donošenja odluke o obustavi eksploatacije moraju se deponovati u Arhiv Kantona, a potvrdu o predaji dokumentacije u nadležni arhiv privredno društvo mora dostaviti Ministarstvu. Član 41. (Otklanjanje posljedica rudarskih radova) Privredno društvo dužno je da snosi sve troškove za otklanjanje šteta nastalih kao posljedica rudarskih radova. Član 42. (Katastar eksploatacionih polja) (1) Ministarstvo je dužno voditi katastar odobrenih eksploatacionih polja. (2) Ministarstvo je dužno, pored katastra iz stava (1) ovog člana, voditi zbirku isprava te popis privrednih društava kojima su izdate dozvole. (3) Ministar će donijeti propise o katastru odobrenih eksploatacionih polja te o načinu vođenja zbirke isprava i popisa privrednih društava kojima su izdate dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina. Broj 14 - Strana 1420 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. V. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA I PROJEKTOVANJE Član 43. (Tehnička dokumentacija) (1) Tehnička dokumentacija u smislu ovog zakona je: 1. rudarski projekti; 2. idejna rješenja rudarskih projekata; 3. rudarski planovi i karte; 4. dugoročni i godišnji programi eksploatacije mineralnih sirovina; 5. dokumentacija o rezervama i pojavama mineralnih sirovina; 6. dokumentacija o uticaju rudarskih radova na okoliš; 7. dokumentacija postrojenja, opreme i uređaja. (2) Kod izvođenja rudarskih radova koji nisu u neposrednoj vezi sa eksploatacijom mineralnih sirovina, dozvoljena je upotreba i tehničke dokumentacije koju propisuje poseban zakon iz oblasti građenja. (3) Tehnička dokumentacija iz stava (1) ovog člana mora biti usklađena sa odredbama ovog zakona, propisima o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja zaposlenika na radu u rudarstvu, zahtjevima propisanim u urbanističkoj saglasnosti, vodnoj saglasnosti, sa drugim propisima koji su u primjeni u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina kao i propisima o zaštiti okoliša i zaštiti od požara. (4) Tehnička dokumentacija iz stava (1) ovog člana treba biti usklađena sa savremenim dostignućima i metodama rudarske, geološke, geomehaničke i drugih tehničkih nauka. Član 44. (Vrste rudarskih projekata) Za izvođenje rudarskih radova, izgradnju rudarskih objekata i postrojenja izrađuju se projekti, i to: 1. glavni rudarski projekt; 2. dopunski rudarski projekt i 3. pojednostavljeni rudarski projekt. Član 45. (Glavni rudarski projekt) (1) Glavni rudarski projekt izrađuje se za nove jame, površinske kopove, postrojenja za pripremu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, te za izgradnju i korištenje podzemnih prostora koji nisu u vezi sa eksploatacijom mineralnih sirovina. (2) Projekt iz stava (1) ovog člana izrađuje se na osnovu bilansnih rezervi mineralnih sirovina A, B i C 1 kategorije, sadržanih na prostoru koji je obuhvaćen projektom. (3) Dio bilansnih rezervi A + B mora biti najmanje 60%, od čega rezerve kategorije A ne mogu biti manje od 10%. (4) Od ukupno utvrđenih bilansnih rezervi C 1 kategorije kao podloga za projektovanje može se uzeti najviše 50%, pod uslovom da se kontinuirano naslanja na rezerve B kategorije ili kada njihov prostorni položaj omogućava otkopavanje istim zahvatom otvaranja. Član 46. (Dopunski rudarski projekt) Dopunski rudarski projekt radi se kao dopuna glavnom rudarskom projektu za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja u postojećim rudnicima, za rudarske radove na otvaranju i eksploataciji novih horizonata, revira, otkopnih polja ili dijela sloja i rudnih tijela te izgradnju i rekonstrukciju rudarskih objekata direktno vezanih uz eksploataciju mineralnih sirovina, izgradnju skladišta eksplozivnih sredstava, otkopnu metodu i izmjenu otkopne metode, tehnologije i postrojenja i dodatna rješenja u okviru rudničke sigurnosti i kolektivne zaštite, djelimičnu ili potpunu eksploataciju zaštitnih stubova i tehničku rekultivaciju. Član 47. (Pojednostavljeni rudarski projekt) Pojednostavljeni rudarski projekt izrađuje se za radove manjeg obima, jednostavnije i tipske objekte, postrojenja i uređaje iz članova 5. i 6. ovog zakona kao i za nebitna odstupanja od glavnog, odnosno dopunskog rudarskog projekta koji nema uticaja na osnovna projektna rješenja. Član 48. (Ponovna eksploatacija) U rudnicima, rudarskim objektima, jamama i površinskim kopovima u kojima je potpuno ili trajno obustavljena eksploatacija mineralnih sirovina može se ponovno pristupiti eksploataciji samo na osnovu novog glavnog rudarskog projekta kojeg je odobrilo Ministarstvo. Član 49. (Izrada rudarskih projekata) (1) Izradu rudarskih projekata može vršiti privredno društvo registrovano za obavljanje tih poslova koje pored općih ispunjava i uslov da u radnom odnosu ima najmanje tri zaposlenika od čega najmanje jednog zaposlenika one struke za koji se radi projekt (geološka, rudarska, elektrotehnička, geodetska, rudarsko-mjeračka, mašinska i građevinska). (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, izradu rudarskih projekata za rudarske objekte na površini, i to: garderobe sa kupatilom, stanice za spašavanje, dispečerski centri, regulacija vodotoka, sistem veza za specifične radove na izgradnji i sanaciji rudarskih objekata, mogu uraditi privredna društva koja ispunjavaju uslove za projektovanje, odnosno izradu investiciono-tehničke dokumentacije prema propisima iz oblasti građenja. Član 50. (Osposobljenost lica za izradu rudarskog projekta) (1) U privrednom društvu iz člana 49. stav (1) ovog zakona rudarski projekt može izrađivati projektant - diplomirani inžinjer odnosne struke, koji ima položen stručni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva, od čega najmanje tri godine u privrednom društvu na poslovima one vrste za koje se izrađuje projekt (rudarski, geološki, geodetski, rudarsko-mjerački, elektrotehnički, mašinski, građevinski i dr.). (2) Kada u izradi rudarskog projekta učestvuje više projektanata mora se odrediti glavni projektant. (3) Projektantski nadzor nad izvođenjem rudarskih radova može vršiti lice koje ispunjava uslove određene za projektanta. (4) Ovlašteno lice privrednog društva mora uz rudarski projekt priložiti dokaz da projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uslove iz stava (1) ovog člana. (5) Projektant koji je izradio rudarski projekt ili dio rudarskog projekta i glavni projektant rudarskog projekta pisanom izjavom potvrđuju da je projekt sačinjen u skladu sa članom 43. ovog zakona. (6) Privredno društvo u kojem je izrađen projekt ili dio rudarskog projekta dužno je pisanu izjavu iz stava (5) ovog člana priložiti uz izrađeni rudarski projekt, odnosno dio rudarskog projekta kao poseban akt. (7) Za sva rješenja i kvalitet projekta odgovorno je privredno društvo u kojem je projekt izrađen, projektant i glavni projektant. Član 51. (Revizija rudarskog projekta) (1) Rudarski projekti iz člana 44. ovog zakona podliježu reviziji koja ima za cilj da se utvrdi da je projekt izrađen u skladu sa članom 43. i članom 50. stavovi (5) i (6) ovog zakona. (2) Reviziju rudarskog projekta vrši privredno društvo koje ispunjava uslove iz člana 49. stav (1) ovog zakona i koje ima saglasnost Ministarstva. (3) Revizija rudarskog projekta vrši se putem revidenta koji ima stručnu spremu i radno iskustvo iz člana 50. stav (1) ovog zakona i zaključen ugovor o radu sa privrednim društvom registrovanim za obavljanje revizije rudarskih projekata. Petak, 11. novembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 14 - Strana 1421 (4) Reviziju rudarskog projekta ne može vršiti zaposlenik organa uprave, lice koje je učestvovalo u izradi projekta i privredno društvo, odnosno zaposlenik u privrednom društvu u kojem je izrađen projekt. (5) Za kvalitet revizije projekta odgovorni su privredno društvo u kojem je izvršena revizija i revidenti koju su izvršili reviziju. Član 52. (Zadatak revidenta) (1) Revident rudarskog projekta sačinjava izvještaj o izvršenoj reviziji kojim utvrđuje da li je rudarski projekt izrađen u skladu sa odredbama člana 43. ovog zakona. (2) Ako revident utvrdi da u rudarskom projektu postoje nedostaci, ukazat će na njih i zatražiti da se nedostaci otklone. (3) U izvještaju o izvršenoj reviziji rudarskog projekta jamske otkopne metode revident je dužan dati svoje mišljenje o mogućnosti primjene projektovane otkopne metode u predviđenom otkopnom polju i predložiti koja, odnosno kakva ispitivanja i praćenja rudarsko preduzeće je dužno izvršiti u cilju dobijanja elemenata i podataka potrebnih za utvrđivanje uslova pod kojima će se projektovana metoda moći primjenjivati. Član 53. (Reviziona klauzula) (1) Privredno društvo u kojem je izvršena revizija rudarskog projekta dužno je na rudarskom projektu potvrditi da je izvršena revizija projekta (reviziona klauzula). (2) Klauzulom iz stava (1) ovog člana potvrđuje se da je revidirani projekt izrađen u skladu sa odredbama člana 43. stavovi (3) i (4) ovog zakona. (3) Revizionu klauzulu potpisom i pečatom ovjerava ovlašteno lice privrednog društva u kojem je izvršena revizija. (4) Uz revidirani projekt privredno društvo iz stava (1) ovog člana prilaže izvod o upisu u sudski registar i odobrenje nadležnog organa za obavljanje poslova revizije rudarskih projekata i dokaze da revidenti rudarskog projekta ispunjavaju uslove iz člana 50. stav (1) ovog zakona kao i izvještaj revidenata o izvršenoj reviziji. (5) Revizija složenih projekata može se vršiti komisijski, a svaki revident je odgovoran za svoj dio izvršene revizije. (6) Revizionu klauzulu sa popisom svih revidenata za projekte iz stava (5) ovog člana, potpisom i pečatom ovjerava ovlašteno lice privrednog društva u kojem je izvršena revizija, a potpisuju je predsjednik revizione komisije i svi revidenti. Član 54. (Izmjene u projektu za izvođenje radova) (1) Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta dođe do odstupanja od odobrenog projekta u pogledu općih tehničkih rješenja, radi se novi glavni rudarski projekt. (2) Glavni rudarski projekt iz stava (1) ovog člana odobrava se na način utvrđen u članu 30. ovog zakona. (3) Manjim izmjenama u projektu za izvođenje radova smatraju se izmjene projekta tehničke i tehnološke prirode koje ne pogoršavaju uslove zaštite na radu. (4) Izvođenje radova počinje poslije dobijene pisane saglasnosti projektanta, uz saglasnost službe zaštite na radu. U svim saglasnostima utvrđuje se da se nisu pogoršali uslovi zaštite na radu određeni u rudarskom projektu. (5) Nužna odstupanja od odobrenih dopunskih rudarskih projekata u pogledu izvođenja i postavljanja postrojenja i instalacija kojima se bitno ne odstupa od osnovnih projektnih rješenja mogu se vršiti samo uz prethodnu saglasnost tehničkog rukovodioca izvođača rudarskih radova, službe zaštite na radu i projektanta. VI. RUDARSKI PLANOVI I RUDARSKA MJERENJA Član 55. (Planovi i karte) U cilju pravilnog i sigurnog izvođenja rudarskih radova i racionalne eksploatacije mineralnih sirovina, kao i sprečavanja materijalnih šteta, privredno društvo je na osnovu mjerenja dužno izrađivati planove, odnosno karte iz kojih se može utvrditi stanje rudarskih radova, njihov međusobni položaj i položaj u odnosu na stare rudarske radove i na objekte i vode na površini. Član 56. (Obavezni planovi i karte) (1) Privredno društvo mora imati: 1. situacioni nacrt eksploatacionog polja; 2. geološku kartu eksploatacionog polja i njegovog okoliša, kao i karakteristične geološke profile; 3. planove pojedinih jama, odnosno površinskih kopova; 4. otkopne i etažne planove svih jamskih i površinskih rudarskih radova pojedinih revira; 5. planove energetske mreže (električna mreža, komprimirani zrak i dr.), vodovodne mreže kao i jamskih postrojenja sa glavnim tehničkim podacima; 6. plan sistema veza, daljinskog nadzora i uzbunjivanja; 7. planove provjetravanja jama; 8. planove tektonike i 9. plan odbrane i spašavanja od skupnih opasnosti i udesa. (2) Za rudnike sa velikim pritokom vode i složenom tektonikom, ministar može propisati i vođenje hidrogeoloških planova i karte tektonike. (3) Planovi iz stava (1) tač. 3., 4., 5., 6. i 7. ovog člana moraju se dopunjavati svakog mjeseca prema napredovanju rudarskih radova. (4) Ako se jamski radovi izvode u blizini starih radova ili napuštenih dijelova jame ili prema geološkim rasjedima, dopunjavanje planova vrši se po potrebi u kraćim rokovima. (5) Dopunjavanje planova vrši se u kraćim rokovima i kada se podzemni radovi kreću u području jamskih požara i vodenih akumulacija kao i javnih objekata ili zaštićenih područja. (6) Izuzetno, planovi iz stava (1) tačka 3. ovog člana koji se odnose na površinske kopove, mogu se dopunjavati svakih šest mjeseci uz saglasnost Ministarstva. (7) Kopije planova iz stava (1) ovog člana, privredno društvo je dužno dostaviti na zahtjev Ministarstva. (8) Ako privredno društvo ne izvrši izmjene i dopune rudarskih planova svakih šest mjeseci, ministar će odrediti izvođača koji će izmjene i dopune izvršiti na trošak privrednog društva. Član 57. (Mjeračke knjige i rudarski planovi) (1) O svim izvršenim mjerenjima, privredno društvo dužno je voditi mjeračke knjige koje se ovjeravaju prema propisima o ovjeri poslovnih knjiga. (2) Rudarska mjerenja vrše i planove izrađuju, odnosno dopunjavaju samo lica koja za ove poslove imaju stručnu kvalifikaciju (rudarski mjerači i geodeti). (3) Kada se rade novi rudarski planovi, u njih se moraju prenijeti i svi detalji iz starih rudarskih planova. Član 58. (Plan eksploatacije mineralnih sirovina) Privredno društvo dužno je izraditi dugoročni program i godišnji plan eksploatacije mineralnih sirovina i dostaviti ga Ministarstvu na njihov zahtjev. VII. NADZOR Član 59. (Nadzor nad provođenjem zakona i inspekcijski nadzor) Broj 14 - Strana 1422 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. (1) Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa, tehničkih propisa, propisa o zaštiti od požara pri izvođenju rudarskih radova, propisa o tehničkim normativima, o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja zaposlenika kao i drugih propisa vrši Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona putem Kantonalne rudarske inspekcije (u daljem tekstu: inspekcija), izuzev odredbe člana 70. stav (1) ovog zakona, u odnosu na koju nadzor vrši Kantonalna inspekcija zaštite okolice i Kantonalna urbanističko-građevinska inspekcija, svaka u okviru svoje nadležnosti. (3) Poslove Kantonalnog rudarskog inspektora (u daljem tekstu: inspektor), može obavljati lice koje ima visoku stručnu spremu rudarskog, mašinskog ili elektrotehničkog smjera, najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u privrednim društvima koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina, položen stručni ispit za tehničko rukovođenje u rudarstvu i koje ispunjava uslove iz člana 33. stavovi (1) i (2) Zakona o inspekcijama Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 8/08 i 13/11). Član 60. (Nadležnost inspekcije) (1) Inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: 1. eksploataciju mineralnih sirovina; 2. tehničke mjere pri obavljanju rudarske djelatnosti; 3. zaštitu na radu pri eksploataciji mineralnih sirovina; 4. zaštitu od požara i eksplozije pri eksploataciji mineralnih sirovina; 5. izgradnju i održavanje rudarskih objekata, postrojenja i uređaja izuzev objekata i postrojenja iz člana 6. stav (1) tačka 4. ovog zakona, nad kojima nadzor vrši Kantonalna elektro-energetska inspekcija; 6. transport, uskladištenje i rukovanje eksplozivnim materijalom; 7. izvođače radova; 8. tehničko rukovođenje i nadzor i 9. rudarska mjerenja, pravilnu izradu i redovno dopunjavanje rudarskih planova -karata i ostalu dokumentaciju potrebnu za pravilno tehničko i racionalno izvođenje rudarskih radova i ažurno vođenje mjeračkih knjiga. (2) Inspektor nadzire i rad pogona koji su u neposrednoj vezi sa tehnološkim procesom izvođenja rudarskih radova i elektropostrojenja, kao i uređaja i instalacija pri izvođenju rudarskih radova. Član 61. (Ovlaštenja inspektora) (1) Pri vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima ovlaštenja: 1. u svako doba ući u sve poslovne i pogonske prostorije; 2. pregledati rudarske objekte, postrojenja, uređaje i instalacije; 3. pregledati tehničku i drugu dokumentaciju; 4. utvrditi identitet lica koja izvode rudarske radove; 5. privremeno izuzeti tehničku dokumentaciju ili je fotokopirati; 6. fotografisati lokacije na kojima je zabranio radove; 7. uzeti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala; 8. tražiti pomoć stručne organizacije ili pojedinih stručnih lica i 9. privremeno zabraniti izvođenje rudarskih radova. (2) Inspektor, pored ovlaštenja iz stava (1) ovog člana, ima i sva ovlaštenja iz člana 77. Zakona o inspekcijama Tuzlanskog kantona. (3) Inspektor može u trajanju do osam dana izuzeti dokumentaciju koja mu je potrebna za utvrđivanje činjeničnog stanja. (4) O izuzimanju dokumentacije iz stava (3) ovog člana inspektor izdaje privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova potvrdu sa popisom izuzete dokumentacije. (5) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora inspektoru onemogući obavljanje pregleda ili pruži fizički otpor ili ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć nadležne policije. Član 62. (Dužnosti inspektora) (1) Ukoliko se u rudarskom objektu desio smrtni slučaj ili grupna nesreća, inspektor je dužan odmah na licu mjesta otpočeti sa istragom okolnosti pod kojima je došlo do smrtnih slučajeva ili grupnih nesreća, odrediti mjere i sačiniti pisano mišljenje o uzrocima nesreće. (2) Inspektor je obavezan najmanje jednom u šest mjeseci izvršiti nadzor nad izvođenjem rudarskih radova u objektima koje ugrožavaju opasni gasovi, prodori vode, mulja i blata, silikatna prašina, živina para, kao i prostor sa opasnim radioaktivnim zračenjem i u slučajevima povećanog rizika od nastanka opasnosti. (3) Nadziranje rudarskih radova koji nisu obuhvaćeni u stavu (2) ovog člana inspektor je obavezan vršiti najmanje jednom godišnje. Član 63. (Zapisnik o inspekcijskom pregledu) Inspektor u provođenju inspekcijskog nadzora sastavlja zapisnik na licu mjesta, te donosi rješenje u skladu sa zakonom. Član 64. (Upravne mjere) Kad inspektor utvrdi da privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ne postupa ili nepotpuno postupa prema obavezama koje su mu utvrđene, dužan je prema utvrđenom činjeničnom stanju u zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu naložiti odgovarajuće upravne mjere, i to: 1. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti na način i u roku kako je određeno ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; 2. narediti privremenu zabranu izvođenja radova; 3. narediti zabranu izvođenja radova; 4. narediti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje su privredni subjekt i drugo pravno lice, institucija koja ima javna ovlaštenja, odnosno organ uprave obavezni poduzeti; 5. prisilno provesti izvršenje određene upravne mjere kada je privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova sam ne izvrši; 6. odrediti i druge mjere i obaviti radnje određene ovim zakonom i posebnim propisima; 7. izreći zabranu rada u pogonu ili na određenim poslovima, ako utvrdi nedostatke iz člana 60. ovog zakona; 8. ako se nedostaci i propusti odnose na mjere zaštite na radu ili mjere za zaštitu života i zdravlja građana usljed kojih može nastati neposredna opasnost po život i zdravlje zaposlenika i drugih građana, inspektor će zabraniti rad u pogonu ili na određenim poslovima dok se postojeći nedostaci ne otklone; 9. zabraniti ili privremeno zabraniti izvođenje rudarskih radova. Član 65. (Privremena zabrana izvođenja rudarskih radova) Inspektor može rješenjem privremeno zabraniti izvođenje rudarskih radova privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova do otklanjanja nedostataka, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: 1. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije osigurao potpunu ispravnost sredstava za rad, radni prostor i radni proces kako je to određeno odobrenim projektom i tehničkom dokumentacijom prema odredbama ovog zakona; Petak, 11. novembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 14 - Strana 1423 2. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ne primjenjuje u cijelosti odredbe ovog zakona, tehničke propise, propise iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i druge propise i opće akte koji se odnose na rudarske radove, odnosno ako se radovi ne izvode u skladu sa odobrenom tehničkom dokumentacijom; 3. pri korištenju sredstava rada, primjeni radnih postupaka, korištenju radnog prostora koji nije zaštićen prijeti opasnost od povreda, ugrožavanja zdravlja zaposlenika privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova i ako se zaposlenici ne pridržavaju odgovarajućih uputstava za rad; 4. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije postupio u skladu sa usmeno izrečenim naređenjem inspektora; 5. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova onemogućava obavljanje inspekcijskog pregleda; 6. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije postupio po rješenju za otklanjanje nedostataka. Član 66. (Zabrana izvođenja rudarskih radova) Inspektor će rješenjem zabraniti izvođenje rudarskih radova privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: 1. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova izvodi rudarske radove bez dozvole za izvođenje radova ili se rudarski radovi ne izvode prema odobrenoj projektnoj i tehničkoj dokumentaciji, ili se rudarski radovi izvode suprotno tehničkim propisima, propisima iz oblasti zaštite na radu i zdravlja radnika i drugim propisima koji se odnose na rudarske radove i općim aktima izvođača rudarskih radova, što može ugroziti život i zdravlje zaposlenika, sigurnost saobraćaja i susjednih objekata i uzrokovati nastanak veće materijalne štete; 2. su kod privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova zaposlena lica koja ne ispunjavaju uslove o stručnoj osposobljenosti prema odredbama ovog zakona; 3. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ili njegovo odgovorno lice, i pored usmenog naređenja inspektora, ponovno krši odredbe tehničkih propisa, propisa iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i drugih propisa koji se odnose na rudarske radove, te općih akata izvođača rudarskih radova prema ovom zakonu; 4. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova koristi objekte, postrojenja, uređaje i instalacije bez upotrebne dozvole, što neposredno ugrožava sigurnost objekata i uređaja, život i zdravlje ljudi, odvijanje saobraćaja, susjedne objekte i okoliš i predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje zaposlenika i 5. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova pri izvođenju radova zahvata i područje van prostora određenog dozvolom za eksploataciju prema ovom zakonu. Član 67. (Zabrana obavljanja djelatnosti) Inspektor će rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi: 1. da za obavljanje djelatnosti ne ispunjava zakonom propisane uslove; 2. da se pri obavljanju djelatnosti ne primjenjuju propisi i standardi i 3. ako izradu i reviziju tehničke dokumentacije obavljaju lica koja ne ispunjavaju uslove prema ovom zakonu. Član 68. (Usmeno određivanje upravne mjere) (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora, inspektor će privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova usmeno odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvrši: 1. kad je to obavezan prema ovom zakonu i 2. kad je u nastaloj situaciji neophodno, prema ocjeni inspektora, poduzeti radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje zaposlenika i građana ili nastanak veće materijalne štete. (2) Sadržaj usmene upravne mjere inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora i u zapisnik o inspekcijskom nadzoru. Član 69. (Žalba na rješenje) (1) Žalba na rješenje o usmeno određenoj upravnoj mjeri nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor. (2) Žalba na rješenje o naloženim upravnim mjerama iz čana 64. ovog zakona, može se izjaviti Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Po izjavljenoj žalbi iz stava (2) ovog člana, ministar će donijeti rješenje u roku od 15 dana od dana prijema žalbe. VIII. ZAŠTITA I UREĐENJE PROSTORA Član 70. (Ugrožavanje okoliša) (1) Izvođenje rudarskih radova privredno društvo je dužno osigurati u skladu sa okolinskom dozvolom i urbanističkom saglasnošću na način da ti radovi ne prelaze dozvoljena oštećenja okoliša. (2) Privrednom društvu se neće odobriti eksploatacija na novom eksploatacionom polju ako ne izvrši tehničku rekultivaciju na ranije odobrenom eksploatacionom polju. (3) Ukoliko privredno društvo nakon završenih rudarskih radova ne izvrši tehničku rekultivaciju na eksploatacionom polju, dužan je predati zemljište općini na upravljanje. Troškove tehničke i biološke rekultivacije snosi privredno društvo. Član 71. (Saglasnost za građenje u eksploatacionom polju) (1) Za novu gradnju u granicama ekspoloatacionog polja, prije izdavanja urbanističke saglasnosti, potrebno je prethodno pribaviti mišljenje rudarskog preduzeća. (2) Saglasnost iz stava (1) ovog člana može se izdati i kada prema mišljenju privrednog društva koje vrši eksploataciju, postoji opasnost od oštećenja, ali samo ako ne postoji opasnost po život i zdravlje ljudi i ako se investitor pismeno odrekne prava na naknadu štete koja bi mogla nastati kao posljedica izvođenja rudarskih radova. Član 72. (Građenje u prostoru za eksploataciju) (1) Ako javni interes zahtijeva, na površini eksploataconog polja mogu se graditi objekti infrastrukture (javni putevi, željezničke pruge, kanali i druge saobraćajnice, elektrovodovi visokog napona, vodovodi), ako se osiguraju zaštitni stubovi kojima će se spriječiti ugrožavanje života ljudi i izgrađenih objekata. (2) Prije izrade projektne dokumentacije za objekte iz stava (1) ovog člana, investitor mora sa privrednim društvom usaglasiti pravac i položaj tih objekata u eksploatacionom polju. (3) U skladu sa važećim propisima, privredno društvo ima pravo na naknadu stvarne štete nastale izgradnjom objekata iz stava (1) ovog člana. IX. KAZNENE ODREDBE Član 73. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice: Broj 14 - Strana 1424 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. • ako vrši eksploataciju mineralnih sirovina bez odobrenja za eksploataciju i bez dozvole nadležnog organa (član 7. stav (1)); • ako vrši eksploataciju mineralnih sirovina van odobrenog eksploatacionog polja (član 8. stav (1)); • ako ne organizuje službu spašavanja, vatrogasnu službu i službu prve pomoći ili ne zaključi ugovor sa odgovarajućim službama (član 12.); • ako odmah ne obavijesti Ministarstvo, rudarskog inspektora i Ministarstvo unutrašnjih poslova o svakom smrtnom slučaju, grupnoj povredi, težoj povredi na radu i svakoj drugoj rudarskoj nesreći (član 13. stav (3)); • ako ne organizuje službu zaštite na radu, ne provode mjere zaštite na radu i mjere za sigurnost građana i imovine (član 14. stav (2), i član 36. stav (1)); • ako na poslove vršenja nadzora i tehničkog rukovođenja rudarskim radovima rasporedi lica koja ne ispunjavaju propisane uslove (čl. 15. do 21.); • ako ne osigura izvođenje rudarskih radova prema odobrenoj tehničkoj dokumentaciji i propisima, kao i stalni nadzor svih rudarskih radova, postrojenja i uređaja (član 22.); • ako ne vodi knjigu rudarskog nadzora (član 23.); • ako u određenom roku rudarskoj inspekciji ne prijavi početak izvođenja rudarskih radova i lica koja će obavljati poslove tehničkog i glavnog tehničkog rukovođenja ili ako ne prijavi prestanak rudarskih radova (član 33.); • ako stavi u redovnu upotrebu objekte, postrojenja i uređaje prije dobijanja dozvole za upotrebu (član 34. stav (1)); • ako Ministarstvu i rudarskoj inspekciji u propisanim rokovima ne prijavi svaku privremenu obustavu rudarskih radova ili slučaj pojave opasnosti po život i zdravlje radnika ili ponovni početak rudarskih radova (član 37. st. (1), (2) i (3)); • ako Ministarstvu i rudarskoj inspekciji u propisanom roku ne prijavi svaku potpunu ili trajnu obustavu izvođenja rudarskih radova (član 38. stav (1)); • ako nakon završetka ili trajne obustave rudarskih radova u roku utvrđenom u projektu ne izvrši konačnu sanaciju zemljišta i rekultivaciju okoliša nastalih uticajem rudarskih radova, ne otkloni posljedice nastale rudarskim radovima, ne preduzme potrebne mjere osiguranja za zaštitu života i zdravlja ljudi i imovine, ako o tome ne obavijesti Ministarstvo i nadležne inspekcije i ako sanaciju i rekultivaciju ne izvrši u skladu sa projektom i dozvolom za obustavu eksploatacije, (član 39. st. (1), (2), (3) i (4)); • ako ne posjeduje propisanu tehničku dokumentaciju (član 43.); • ako na osnovu mjerenja ne izradi planove i karte iz člana 56. stav (1) ovog zakona, ako ih redovno ne dopunjava, ako ne vodi mjeračke knjige, ako ne izradi dugoročni program i godišnji plan eksploatacije i ako te programe i planove ne dostavi Ministarstvu (čl. 55., 56., 57. i 58.); • ako se izvođenje rudarskih radova ne obavlja u skladu sa okolinskom dozvolom i urbanističkom saglasnošću (član 70. stav (1)). (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana, bit će kažnjeno odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) tačka 1. ovog člana, kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. (4) Za prekršaje iz stava (1) tač. 1. i 2. ovog člana uz novčanu kaznu izreći će se: • zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja ili kada postoji opasnost da će se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za počinjenje prekršaja, bez obzira na to da li su u vlasništvu počinitelja i • mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja. (5) Imovinskom koristi iz stava (3) tačka 2. ovog člana, smatra se tržišna vrijednost mineralne sirovine dobivene nelegalnom eksploatacijom. Član 74. (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice: • ako su rješenja u projektu nekvalitetna i ako je projekt nekvalitetno izrađen (član 50. stav (7)); • ako uz izrađeni rudarski projekt ili dio rudarskog projekta ne postoji pisana izjava kojom projektant i glavni projektant potvrđuju da su u projektu primijenjeni uslovi iz člana 43. ovog zakona (član 50. stav (5)); • ako je revizija projekta nekvalitetno izvršena (član 51. stav (5)); • ako izvršenom revizijom projekta nije provjerena primjena člana 43. i člana 50. stavovi (5), (6) i (7) ovog zakona (član 51. stav (1)). (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana, bit će kažnjeno odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 800,00 KM do 2.400,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) tačke 3. i 4. ovog člana, bit će kažnjen revident novčanom kaznom od 700,00 KM do 2.100,00 KM. (4) Za prekršaj iz stava (1) tačke 1. i 2. ovog člana, bit će kažnjen projektant i glavni projektant novčanom kaznom od 600,00 KM
Zakon o geološkim istraživanjima TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 14/11 11.11.2011 geološka istraživanja GODINA 18 • TUZLA, PETAK, 11. NOVEMBAR 2011. GODINE • IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU • BROJ 14 489 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 26.10.2011. godine, d o n o s i ZAKON O GEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA TUZLANSKOG KANTONA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom uređuju se: geološka istraživanja iz nadležnosti Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), faze izvođenja geoloških istraživanja, istraživanja od interesa za Kanton, djelatnosti koje koriste rezultate geoloških istraživanja, istražni prostor, izrada i revizija geološke dokumentacije, postupak odobravanja geoloških istraživanja, izvođenje geoloških istraživanja, izvještaji o geološkim istraživanjima, postupak odobravanja rezervi mineralne sirovine, postupak nakon završetka istraživanja, ukidanje odobrenja za geološka istraživanja, inspekcijski nadzor, upravni nadzor i kaznene odredbe. Član 2. (Značenje izraza) (1) Pojmovi i definicije upotrijebljeni u ovom zakonu imaju isto značenje kao što imaju pojmovi i definicije upotrijebljeni u Zakonu o geološkim istraživanjima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 9/10 i 14/10). (2) Za sva pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o geološkim istraživanjima Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalni zakon o geološkim istraživanjima). Član 3. (Mineralne sirovine) (1) Mineralnim sirovinama u smislu ovog zakona smatraju se: a) nemetalične mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, krečnjak, silicijske sirovine, keramičke i vatrostalne gline, keramziti, škriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, tehničko-građevinski kamen, arhitektonsko-građevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, šljunak i pijesak za građevinarstvo izvan vodenih tokova; b) sve sekundarne mineralne sirovine koje se pojavljuju kao neiskorišteni ostatak dobijanja, obogaćivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina i c) sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla. (2) Upravljanje mineralnim sirovinama iz stava (1) ovog člana vrši Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo). II. GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA Član 4. (Geološka istraživanja) Pod geološkim istraživanjima, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se: geološka istraživanja s ciljem pronalaženja i utvrđivanja ležišta mineralnih sirovina iz člana 3. ovog zakona, geološko-ekonomski efekti iskorištenja tih mineralnih sirovina, utvrđivanja geoloških uslova za prostorno planiranje i projektovanje građevinskih i rudarskih objekata, zaštita terena od erozije, poplava i drugih prirodnih nepogoda, geološka istraživanja i ispitivanja u cilju zaštite okoliša na prostoru Kantona i istraživanja od interesa za Kanton. Član 5. (Faze geoloških istraživanja) Osnovne faze geoloških istraživanja u smislu ovog zakona su: a) regionalna geološka istraživanja; b) detaljna geološka istraživanja i c) eksploataciona geološka istraživanja. Član 6. (Regionalna geološka istraživanja) Regionalna geološka istraživanja se izvode u cilju provjere potencijalne mineralne sirovine do nivoa C1 kategorije sa bitnim pokazateljima za fazu detaljnih geoloških istraživanja i za proučavanje hidrogeoloških i inžinjersko-geoloških karakteristika na određenom širem prostoru. Član 7. (Detaljna geološka istraživanja) (1) Detaljna geološka istraživanja mineralnih sirovina vrše se na prostoru gdje je osnovnim i regionalnim geološkim istraživanjima utvrđeno prisustvo ili mogućnost postojanja potencijalne mineralne sirovine. Na osnovu ovih istraživanja utvrđuje se položaj, količina, kvalitet i mogućnost eksploatacije istražene mineralne sirovine. (2) Detaljna geološka istraživanja izvode se sa ciljem proučavanja i ispitivanja detaljnih geoloških, tektonskih, metalogenetskih, hidrogeoloških, geotermalnih, inžinjersko-geoloških, Broj 14 - Strana 1408 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. geofizičkih, seizmoloških, mehaničkih i drugih geoloških svojstava stijena i tla na užem prostoru i višem stepenu poznavanja geološke građe područja. (3) Detaljna geološka istraživanja tla i stijena obavezno se vrše prije izrade tehničke dokumentacije za izgradnju: 1) objekata bazne i hemijske industrije, crne i obojene metalurgije, objekata za proizvodnju celuloze i papira; 2) objekata za preradu kože i krzna, objekata u kojima se proizvode i skladište opasne materije i sličnih objekata i postrojenja koja mogu ugroziti životnu sredinu; 3) željezničkih pruga i pratećih objekata; 4) postrojenja na tečni i naftni gas; 5) autoputeva, magistralnih i regionalnih puteva i pratećih objekata (potpornih konstrukcija, propusta i sl.); 6) tunela; 7) aerodroma i pratećih objekata; 8) hidroelektrana i termoelektrana i pratećih objekata; 9) visokih brana i akumulacija ispunjenih vodom, jalovinom ili pepelom; 10) dalekovoda napona 110 kV i više, trafostanica i rasklopnih postrojenja napona 35 kV i više; 11) magistralnih gasovoda i naftovoda; 12) međuregionalnih i regionalnih objekata vodosnabdijevanja; 13) objekata za prečišćavanje otpadnih voda za gradska naselja; 14) međuregionalnih i regionalnih kanalizacionih sistema; 15) tranzitnih i glavnih telefonsko-telegrafskih centrala i njima pripadajućih postrojenja i veza između tih centrala; 16) objekata od posebnog interesa za odbranu zemlje; 17) objekata radiodifuznih stanica i radiorelejnih sistema; 18) objekata u kojima se sakuplja veći broj lica (pozorišne, bioskopske, sportske, izložbene i slične dvorane), fakulteta, instituta, škola, predškolskih ustanova, bolnica, stadiona, hotela, poslovnih i stambenih objekata površine više od 1.000 m2 i objekata koji imaju četiri i više nadzemnih etaža, autobuskih i željezničkih stanica; 19) vjerskih objekata; 20) silosa i vodotornjeva svih vrsta; 21) hala svih tipova (industrijske, privredne, sportske i dr.); 22) drumskih, željezničkih i pješačkih mostova; 23) sanitarnih deponija otpadaka i postrojenja za tretman čvrstog i opasnog otpada; 24) svih vrsta industrijskih objekata; 25) stanica i postrojenja za uskladištenje i pretakanje goriva motornih vozila; 26) svih vrsta stambenih i poslovnih objekata površine više od 1.000 m2 i objekata koji imaju četiri i više nadzemnih etaža, industrijskih i infrastrukturnih objekata u zonama IXo i više seizmičnosti po MCS skali (Mercalli-Cancani- Siebergova skala), kao i za sve vrste trajnih objekata na uslovno stabilnim terenima prema opće važećim inženjersko-geološkim kriterijima; 27) sistema za meliorizaciju. Član 8. (Eksploataciona geološka istraživanja) (1) Eksploataciona geološka istraživanja obuhvataju geološkorudarske istražne radove za potrebe racionalne eksploatacije mineralne sirovine, zaštitu i osiguranje radne sredine, zaposlenika, opreme i objekata u eksploatacionom prostoru. (2) Istražni radovi iz stava (1) ovog člana izvode se sa ciljem: a) praćenja sastava i provjere kvaliteta mineralne sirovine projektovane za eksploataciju; b) doistraživanja novih količina mineralne sirovine i prekategorizacije iz nižih u višu kategoriju u cilju obnavljanja rezervi A+B kategorije u ležištu; c) praćenja kontinuiteta rasprostiranja mineralne sirovine u geološkoj sredini, uz evidentiranje svih tektonskih struktura; d) snimanja i prikupljanja podataka o hidrogeološkim uslovima radi poduzimanja zaštitnih mjera od prodora podzemnih voda u jamske prostorije ili odvodnjavanja površinskih kopova i e) permanentnog snimanja i praćenja stanja geološke sredine sa napredovanjem rudarskih radova u jamskim i površinskim rudarskim objektima u cilju zaštite radne sredine i nesmetanog odvijanja eksploatacije u ležištu. (3) Privredno društvo – investitor koji vrši eksploataciju mineralne sirovine obavezan je izvoditi istraživanja iz stavova (1) i (2) ovog člana i na osnovu navedenih istražnih radova izrađivati geološke planove i detaljne geološke karte eksploatacionog polja. Član 9. (Geološka istraživanja od interesa za Kanton) (1) Geološka istraživanja od interesa za Kanton su: a) regionalna, detaljna i eksploataciona geološka istraživanja tla, stijena i mineralnih sirovina koja su odlukom Vlade Tuzlanskog Kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona), utvrđena da su od interesa za Kanton; b) izrada geološke dokumentacije utvrđene odlukom Vlade Kantona; c) geološka istraživanja radi zaštite životne sredine na području Kantona. (2) Odluku o istraživanju iz stava (1) ovog člana donosi Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva. (3) Postupak dodjele odobrenja za istraživanje iz stava (2) ovog člana vrši se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 49/04, 19/05, 52/05, 94/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09 i 60/10). Način i uslovi dodjele odobrenja za geološka istraživanja iz stava (1) ovog člana propisat će se pravilnikom koji donosi ministar industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: ministar). Član 10. (Djelatnosti koje koriste rezultate geoloških istraživanja) Geološka istraživanja čine obavezne podloge u sljedećim djelatnostima: a) prostorno uređenje – izrada prostorno-planske dokumentacije i zaštita okoliša; b) utvrđivanje planskih osnova za upravljanje vodama (vodoprivredne osnove) za podzemne vode, c) upravljanje i razvoj poljoprivrednog zemljišta, zemljišta za uzgoj šuma i zaštita tla od erozije i sprečavanje poplava; d) utvrđivanje uslova gradnje nadzemnih i podzemnih građevina (energetskih, vodoprivrednih, saobraćajnih i infrastrukturnih) na prostoru za građenje i e) urbanizacija i utvrđivanje korištenja i zaštite prirodnih resursa i zaštite sredina vezanih uz zemljinu koru. III. ISTRAŽNI PROSTOR Član 11. (Istražni prostor) (1) Istražni prostor definisan u programu ili projektu geoloških istraživanja ograničen je koordinatama prelomnih tačaka na topografskoj osnovi u razmjeru do 1:25.000 i može biti prostor za istraživanje: a) čvrstih mineralnih sirovina; b) tla i stijena. (2) Geološka istraživanja mineralnih sirovina dopuštena su samo unutar granica odobrenog istražnog prostora. Član 12. (Prostor gdje nisu dozvoljena geološka istraživanja mineralne sirovine) Geološka istraživanja u cilju eksploatacije mineralne sirovine nisu dozvoljena na prostoru gdje se nalaze vodoprivredni objekti i Petak, 11. novembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 14 - Strana 1409 uređaji za vodosnabdijevanje, objekti i prostori značajni za odbranu, spomenici kulture, prirodne rijetkosti, groblja i prostori zaštićeni u skladu sa drugim zakonima. IV. IZRADA I REVIZIJA GEOLOŠKE DOKUMENTACIJE Član 13. (Tehnička dokumentacija za izvođenje geoloških istraživanja) Detaljna i eksploataciona geološka istraživanja izvode se na osnovu projekta za istraživanje i ispitivanje urađenog od privrednog društva ili javne ustanove registrovane za obavljanje poslova iz oblasti geologije. Član 14. (Dokumentacija za geološka istraživanja potrebna za građenje stambenih i drugih objekata) (1) Detaljna geološka istraživanja tla za građenje stambenih i drugih građevinskih objekata za čiju su izgradnju propisana obavezna geološka istraživanja tla, vrše se na osnovu projekta istraživanja čiji se rezultati prezentuju u elaboratu o izvedenim istražnim radovima. (2) Za individualne i samostojeće objekte i standardna geomehanička ispitivanja nije neophodna prethodna izrada projekta istraživanja. (3) Istraživanja iz stava (1) ovog člana vrše se na osnovu odobrenja Ministarstva. Član 15. (Stručna lica koja se mogu baviti izradom i revizijom geološke dokumentacije i rukovođenjem istražnim geološkim radovima) Izradom i revizijom projektne i tehničke dokumentacije za geološka istraživanja za mineralne sirovine iz člana 3. ovog zakona, izradom elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine, podzemnih voda, te rukovođenjem istražnim radovima, mogu se baviti stručna lica koja ispunjavaju uslove propisane Federalnim zakonom o geološkim istraživanjima. Član 16. (Privredno društvo ili javna ustanova koja se može baviti izvođenjem geoloških istraživanja, izradom i revizijom projektne dokumentacije) Izvođenjem istražnih geoloških radova, izradom i revizijom projektne, tehničke i druge dokumentacije za geološka istraživanja definisana ovim zakonom, mogu obavljati privredna društva ili javne ustanove koji ispunjavaju uslove propisane Federalnim zakonom o geološkim istraživanjima. Član 17. (Revizija geološke dokumentacije) (1) Programi i projekti geoloških istraživanja obavezno podliježu reviziji u pogledu kvaliteta, opravdanosti izvođenja istražnih radova, mjera i normativa zaštite na radu pri izvođenju geoloških istraživanja, uticaja i zaštite okoline, uticaja projektovanih istražnih radova na sigurnost podzemnih i površinskih objekata i ljudi, kao i u pogledu primjene savremenih metoda i dostignuća geološke nauke i usaglašenosti sa tehničkim propisima, normativima i standardima. (2) Reviziju izvještaja i elaborata o izvršenim geološkim istraživanjima iz člana 9. ovog zakona vrši stručna komisija koju imenuje ministar. U stručnu komisiju se imenuju lica geološke struke koja ispunjavaju uslove propisane Federalnim zakonom o geološkim istraživanjima. Za članove stručne komisije imenuju se i lica geološke struke iz Ministarstva. (3) Stručnoj komisiji pripada naknada za rad. Imenovanje, rad i naknada za rad komisije iz stava (2) ovog člana propisuje se pravilnikom koji donosi ministar. V. POSTUPAK ODOBRAVANJA GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA Član 18. (Uslovi za izvođenje geoloških istraživanja) (1) Zahtjev za odobrenje izvođenja geoloških istraživanja za mineralne sirovine iz člana 3. ovog zakona, podnosi se Ministarstvu. (2) Zahtjev za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja sadrži: a) naziv podnosioca zahtjeva; b) vrstu mineralne sirovine koja se istražuje; c) vrstu i obim istražnih radova; d) prostor za istraživanje (opis veličine prostora, površina, oblik, morfologija) i e) vrijeme početka i završetka istraživanja. (3) Uz zahtjev za odobrenje izvođenja geoloških istraživanja, prilaže se sljedeća dokumentacija: a) topografska osnova (list, sekcija 9. u cjelini formata, razmjeri do 1:25.000 za detaljna geološka istraživanja ili razmjeri do 1:100.000 za regionalna geološka istraživanja, sa nacrtanim granicama istražnog prostora, određenog koordinatama prelomnih tačaka); b) urbanistička saglasnost za istraživanje definisana programom ili projektom istraživanja; c) program regionalnih istraživanja ili projekt detaljnih geoloških istraživanja određene mineralne sirovine i detaljnih geoloških istraživanja u druge namjene; d) izvještaj o izvršenoj reviziji programa, odnosno projekt istraživanja; e) dokaz o registraciji privrednog društva – investitora sa šiframa djelatnosti koje se odnose na eksploataciju mineralne sirovine za koju se zahtjev podnosi; f) dokaze o upisu u registar društava i odobrenje nadležnog organa za bavljenje registrovanom djelatnošću za privredno društvo ili javnu ustanovu koja je izradila i revidirala projekt geoloških istraživanja; g) saglasnost za obavljanje istražnih radova od vlasnika zemljišta na kojem će se vršiti istraživanje. Član 19. (Vođenje postupka za izdavanje odobrenja za geološka istraživanja) (1) U postupku izdavanja odobrenja za geološka istraživanja, Ministarstvo utvrđuje da li je program ili projekt geoloških istraživanja sačinjen u skladu sa ovim zakonom, Federalnim zakonom o geološkim istraživanjima kao i sa propisima donesenim na osnovu Federalnog zakona o geološkim istraživanjima. (2) O zahtjevu za izdavanje odobrenja za geološka istraživanja odlučuje Ministarstvo rješenjem. (3) Protiv rješenja Ministarstva nije dozvoljena žalba ali se može pokrenuti upravni spor. Član 20. (Odbijanje zahtjeva za geološka istraživanja) Ministarstvo će donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva za odobrenje geoloških istraživanja u sljedećim slučajevima: a) ako privredno društvo – investitor ne ispunjava propisane uslove za izdavanje odobrenja za geološka istraživanja; b) ako se u postupku izdavanja odobrenja utvrdi da bi se istražnim radovima ugrozila sigurnost i zdravlje ljudi i imovine ili ako bi se istražnim radovima ometalo obavljanje drugih djelatnosti; c) ako je drugom privrednom društvu – investitoru već izdato odobrenje na istom istražnom prostoru za istu vrstu mineralne sirovine; d) ako se izvršenom revizijom programa ili projekta zaključi da nije opravdano vršiti istraživanje. Broj 14 - Strana 1410 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. Član 21. (Sadržaj rješenja o odobrenju geoloških istraživanja) (1) Rješenje o odobrenju za geološka istraživanja sadrži: a) predmet istraživanja; b) naziv privrednog društva – investitora kome je odobreno istraživanje mineralne sirovine; c) naziv istražnog prostora definisan koordinatama prelomnih tačaka gdje će se izvršiti projektovani obim i vrsta istražnih radova; d) veličina istražnog prostora; e) najmanji obim i vrsta istražnih radova koji se moraju izvršiti; f) najveća količina mineralne sirovine koja se može izvaditi u cilju ispitivanja kvaliteta i hemijsko-tehnoloških osobina; g) uslovi i ograničenja kojih se mora pridržavati privredno društvo kojem je odobreno istraživanje pri izvođenju istražnih radova; h) rok do kojeg se mora početi sa istraživanjem; i) rok za podnošenje izvještaja o provedenom istraživanju; j) obaveza dovođenja zemljišta u prvobitno stanje nakon istraživanja. (2) Vremenski period izvođenja odobrenih geoloških istraživanja određuje se u skladu sa dinamikom predviđenom programom ili projektom geoloških istraživanja. (3) Važenje odobrenja za geološka istraživanja može se, na zahtjev privrednog društva – investitora, produžiti za još jedan period naznačen u odobrenju, ako se nisu promijenili uslovi u skladu sa kojima je izdato odobrenje za istraživanje i ukoliko je izvedeno više od 50% projektovanih istražnih radova. (4) Privredno društvo – investitor ne može vršiti geološka istraživanja bez rješenja o odobrenju geoloških istraživanja. Član 22. (Odobrenje za geološka istraživanja za proširenje eksploatacionog polja) Privredno društvo - investior koji je korisnik istražnog prostora, može podnijeti zahtjev za izvođenje geoloških istraživanja za mineralnu sirovinu na već odobrenom istražnom prostoru u cilju proširenja eksploatacionog polja i prevođenja rezervi iz jedne u drugu kategoriju. Član 23. (Odobrenje za istraživanje različitih mineralnih sirovina) Na isti istražni prostor može se izdati više odobrenja za istraživanje, ako se odnose na različite vrste istraživanja ili različite mineralne sirovine i ako se istražni radovi mogu nesmetano odvijati. VI. IZVOĐENJE GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA Član 24. (Prijava početka izvođenja istražnih radova) Privredno društvo ili javna ustanova koja vrši geološka istraživanja ili investitor tih radova dužni su prijaviti početak istražnih radova Ministarstvu najkasnije 15 dana prije početka istraživanja. Član 25. (Izvođenje istražnih radova i izrada elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine) Privredno društvo – investitor dužno je osigurati izvođenje istražnih radova i izradu elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine u skladu sa programom odnosno projektom istraživanja. Član 26. (Primjena propisa pri izvođenju geoloških istraživanja) Privredno društvo ili javna ustanova koja vrši geološka istraživanja mineralne sirovine dužna je izvoditi radove prema ovom zakonu, odobrenom programu, odnosno projektu geoloških istraživanja, tehničkim propisima, normativima i standardima koji važe za izvođenje tih radova, provoditi propisane mjere zaštite na radu, blagovremeno poduzimati mjere za zaštitu građana i imovine, poduzimati propisane mjere zaštite okoliša i istražne radove izvoditi prema urbanističkim, vodoprivrednim, građevinskim i okolišnim uslovima. Član 27. (Evidencije u toku izvođenja geoloških istraživanja) (1) Pri izvođenju istražnih radova može se vaditi mineralna sirovina u količinama koje zahtijevaju istražni radovi i tehnološka ispitivanja koja su određena u odobrenju za geološka istraživanja. (2) Privredno društvo – investitor u toku izvođenja istraživanja dužan je voditi evidenciju o izvađenim količinama mineralnih sirovina, o mjestu deponovanja i prodaji ili korištenju u druge namjene. (3) Privredno društvo ili javna ustanova dužna je utvrditi i voditi evidenciju o utvrđenim osnovnim obilježjima drugih mineralnih sirovina otkrivenih tokom istraživanja na odobrenom istražnom prostoru, kao i o posebnim karakteristikama istražnog prostora (klizišta, vode, gasovi, sadržaj korisnih mineralnih sirovina). Član 28. (Geološka istraživanja u odobrenom eksploatacionom polju) (1) Privredno društvo – investitor koji se bavi eksploatacijom mineralne sirovine, dužan je putem geološke službe, u okviru svog eksploatacionog polja pratiti eksploataciju i na osnovu projekata istraživanja izvoditi detaljna i eksploataciona geološka istraživanja u cilju sveobuhvatnog izučavanja geoloških svojstava ležišta, prekategorizacije rezervi i praćenja kvaliteta mineralne sirovine. (2) Privredno društvo – investitor dužan je na osnovu plana geoloških istraživanja izraditi projekt geoloških istraživanja i elaborat o rezervama i kvalitetu mineralne sirovine u okviru eksploatacionog polja. (3) Obaveza privrednog društva – investitora koji vrši eksploataciju mineralne sirovine je da vodi knjigu evidencije rezervi mineralne sirovine i svake godine do 15. marta tekuće godine za prethodnu godinu Ministarstvu dostavlja izvještaj o stanju i kvalitetu mineralne sirovine. (4) Privredno društvo – investitor koji se bavi eksploatacijom mineralne sirovine, ukoliko nema svoju geološku službu, poslove geološke djelatnosti povjerava privrednom društvu ili javnoj ustanovi koja ispunjava uslove za obavljanje tih poslova za period dok traje eksploatacija. (5) Za istraživanje odobrene mineralne sirovine u okviru eksploatacionog polja nije potrebno odobrenje Ministarstva. Eksploataciona geološka istraživanja u odobrenom eksploatacionom polju privredna društva izvode u skladu sa godišnjim planom istraživanja i na osnovu revidovanog projekta istraživanja koji odobrava rukovodilac privrednog društva. Član 29. (Geološka istraživanja neodobrene mineralne sirovine u odobrenom eksploatacionom polju) Za istraživanje novootkrivene mineralne sirovine u odobrenom eksploatacionom polju, čija eksploatacija nije odobrena, privredno društvo koje vrši eksploataciju dužno je pribaviti odobrenje Ministarstva u skladu sa ovim zakonom. Član 30. (Ustupanje rezultata izvedenih geoloških istraživanja ležišta mineralne sirovine) Privredno društvo – investitor koji je ulaganjem vlastitih sredstava obavio istraživanje jednog ili više ležišta mineralne Petak, 11. novembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 14 - Strana 1411 sirovine može rezultate istraživanja, uz naknadu utvrđenu ugovorom, ustupiti drugom privrednom društvu – investitoru, uz prethodno pribavljeno odobrenje Ministarstva. VII. IZVJEŠTAJI O GEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA Član 31. (Elaborat i izvještaj o provedenim geološkim istraživanjima) (1) Privredno društvo – investitor dužan je Ministarstvu u toku istraživanja, u rokovima utvrđenim u odobrenju, za istraživanje podnositi periodične izvještaje o izvršenim istražnim radovima, rezultatima istraživanja mineralne sirovine i drugim podacima o kojima vodi evidenciju prema članu 27. ovog zakona i o planiranim istraživanjima u druge namjene. (2) Privredno društvo – investitor dužan je Ministarstvu podnositi godišnji izvještaj o rezultatima istraživanja do 15. marta tekuće za proteklu godinu. (3) Nakon završetka ili trajnog obustavljanja istraživanja privredno društvo – investitor dužan je Ministarstvu podnijeti elaborat sa dokumentacijom o obimu izvedenih istražnih radova, eventualnim odstupanjima od projekta istraživanja, rezultatima istraživanja i tehnološkim ispitivanjima za period u kojem su izvođeni istražni radovi koji sadrži i podatke iz stava (1) ovog člana i člana 27. ovog zakona. (4) Elaborat o završenim istraživanjima tla i stijena za gradnju objekata sadrži posebno podatke o inžinjersko-geološkim i hidrogeološkim karakteristikama, te podatke o geomehaničkim i geotehničkim svojstvima tla i stijena. VIII. POSTUPAK ODOBRAVANJA REZERVI MINERALNE SIROVINE Član 32. (Izrada elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine) Po završetku detaljnih geoloških istraživanja privredno društvo – investitor dužan je izraditi elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine (u daljem tekstu: elaborat) sa geološko-ekonomskom ocjenom i domenom primjene mineralne sirovine. Član 33. (Vođenje postupka za izdavanje rješenja o potvrđivanju količina i kvaliteta mineralne sirovine) (1) Privredno društvo – investitor dužan je nakon izrade elaborata, u roku od 15 dana podnijeti Ministarstvu zahtjev za reviziju. (2) Po podnesenom zahtjevu iz stava (1) ovog člana, Ministarstvo donosi rješenje o imenovanju komisije za reviziju elaborata (u daljem tekstu: komisija). U komisiju se imenuju stručna lica geološke struke koja ispunjavaju uslove propisane Federalnim zakonom o geološkim istraživanjima, a istu sačinjavaju i stručna lica geološke struke iz Ministarstva. Komisiji pripada naknada za rad. Imenovanje, rad i naknada za rad komisije propisuje se pravilnikom koji donosi ministar. (3) Troškove rada komisije snosi privredno društvo – investitor koji podnosi zahtjev za reviziju elaborata. (4) Ministarstvo organizuje reviziju na koju poziva podnosioca zahtjeva, privredno društvo ili javnu ustanovu koja je nosilac izrade elaborata i članove komisije. (5) Nakon prihvatanja elaborata, Ministarstvo donosi rješenje o potvrđivanju količina i kvaliteta mineralne sirovine. (6) Protiv rješenja iz stava (5) ovog člana nije dozvoljena žalba ali se može pokrenuti upravni spor. Član 34. (Rješenje o potvrđivanju količina i kvaliteta mineralne sirovine) Rješenje o potvrđivanju količine i kvaliteta mineralnih sirovina sadrži: a) naziv privrednog društva – investitora kome je odobreno istraživanje mineralne sirovine; b) naziv istražnog prostora i vrsta mineralne sirovine; c) potvrđena količina bilansnih rezervi mineralne sirovine; d) potvrđena količina vanbilansnih rezervi (nije obavezna); e) potvrđen kvalitet mineralne sirovine; f) mogućnost primjene; g) koordinate istražnog prostora. Član 35. (Nadomirivanje eksploatisanih količina mineralne sirovine) (1) Privredno društvo – investitor koji vrši eksploataciju mineralne sirovine dužan je eksploatisane količine mineralne sirovine nadomiriti novoistraženim rezervama odgovarajuće kategorije i klase za tekuću proizvodnju. (2) Privredno društvo – investitor iz stava (1) ovog člana dužan je izraditi i dostaviti na reviziju Ministarstvu elaborat svake pete godine za ležišta čije rezerve osiguravaju tekuću proizvodnju na period od deset godina, a svake sedme godine za ležišta čije rezerve osiguravaju proizvodnju za period duži od deset godina. IX. POSTUPAK NAKON ZAVRŠETKA ISTRAŽIVANJA Član 36. (Zaštita istražnog prostora nakon završetka istraživanja) Nakon završetka ili trajnog obustavljanja istražnih radova privredno društvo – investitor dužan je na istražnom prostoru provesti sve mjere zaštite kojima se isključuje mogućnost nastupanja opasnosti za ljude i imovinu, a zemljište oštećeno istraživanjem dužan je dovesti u stanje prije izvođenja istražnih radova. Član 37. (Obaveze po završetku ili trajnoj obustavi geoloških istraživanja) (1) Nakon završetka ili trajnog obustavljanja istražnih radova, privredno društvo - investitor dužan je obavijestiti Ministarstvo o provedenim mjerama sigurnosti i saniranja istražnog prostora. (2) Ministarstvo je dužno provjeriti da li su provedene mjere dovoljne i da li se njima isključuje mogućnost nastupanja opasnosti za ljude i imovinu. (3) Ako Ministarstvo utvrdi da provedene mjere osiguranja nisu dovoljne, naložit će privrednom društvu – investitoru da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke, odnosno provede i druge mjere osiguranja. (4) Ako privredno društvo – investitor ne postupi prema nalogu iz stava (3) ovog člana, Ministarstvo će provesti potrebne mjere osiguranja o trošku privrednog društva kojem je odobreno istraživanje. X. UKIDANJE ODOBRENJA ZA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA Član 38. (Ukidanje odobrenja za geološka istraživanja) Ministarstvo će ukinuti odobrenje za geološka istraživanja u sljedećim slučajevima: a) ako i pored naloga nadležnog geološkog inspektora nisu provedene mjere zaštite okoliša, zaštite na radu, potrebne mjere za sigurnost ljudi i imovine i ne provode se propisani urbanistički, vodoprivredni i ekološki uslovi; b) ako se istražnim radovima ometaju ili ugrožavaju drugi radovi na istom ili susjednom prostoru; Broj 14 - Strana 1412 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. c) ako se istraživanje izvodi neracionalno i time ugrožava buduća eksploatacija mineralne sirovine na tom ili drugom istražnom prostoru; d) ako se blagovremeno ne nadoknađuje šteta na privatnom posjedu pričinjena u toku istraživanja; e) ako se pod vidom istraživanja vrši eksploatacija mineralne sirovine; f) ako se istraživanje ne obavlja u skladu sa odobrenim programom ili projektom geoloških istraživanja i uslovima utvrđenim u izdatom odobrenju za istraživanje. XI. NADZOR Član 39. (Nadzor nad provođenjem zakona) (1) Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona putem Kantonalne geološke inspekcije (u daljem tekstu: inspekcija). (3) Poslove Kantonalnog geološkog inspektora (u daljem tekstu: inspektor) može obavljati diplomirani inžinjer geologije sa radnim iskustvom u struci od najmanje pet godina, položenim stručnim ispitom i koji ispunjava uslove iz člana 33. stavovi 1. i 2. Zakona o inspekcijama Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 8/08 i 13/11). Član 40. (Nadležnost inspekcije) U vršenju nadzora inspektor: a) vrši uvid da li privredno društvo - investitor koji se bavi izvođenjem geoloških istraživanja posjeduje rješenje o odobrenju izvođenja geoloških istraživanja za mineralne sirovine iz člana 3. ovog zakona i da li se radovi izvode u skladu sa odobrenom projektnom i tehničkom dokumentacijom; b) nadzire da li privredno društvo ili javna ustanova izvodi geološka istraživanja u skladu sa zakonima i tehničkim propisima kao i normativima i standardima koji se odnose na izvođenje tih radova i provodi li propisane mjere zaštite građana, imovine i okoliša; c) naređuje otklanjanje uočenih nedostataka; d) usmjerava, koordinira rad i aktivno sarađuje sa drugim inspektorima; e) obavlja i druge poslove u vezi sa nadzorom geoloških istraživanja. Član 41. (Ovlaštenja inspektora) (1) Pri vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima ovlaštenja: 1. nesmetano vršiti inspekcijski nadzor i ulaziti u prostore gdje se izvode istražni radovi, tražiti podatke i svu dokumentaciju potrebnu u obavljanju nadzora; 2. pregledati tehničku i drugu dokumentaciju; 3. utvrditi identitet lica koja izvode istražne radove; 4. privremeno izuzeti tehničku dokumentaciju ili je fotokopirati; 5. fotografisati lokacije na kojima je zabranio radove; 6. tražiti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala; 7. tražiti pomoć stručne organizacije ili pojedinih stručnih lica; 8. privremeno zabraniti izvođenje geoloških istraživanja. (2) Inspektor, pored ovlaštenja iz stava (1) ovog člana, ima i sva ovlaštenja iz člana 77. Zakona o inspekcijama Tuzlanskog kantona. (3) Inspektor može, u trajanju do osam dana, izuzeti dokumentaciju koja mu je potrebna za utvrđivanje činjeničnog stanja. (4) O izuzimanju dokumentacije iz stava (3) ovog člana, inspektor privrednom društvu-investitoru izdaje potvrdu sa popisom izuzete dokumentacije. (5) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora inspektoru onemogući obavljanje pregleda ili pruži fizički otpor ili ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć nadležne policije. Član 42. (Zapisnik o inspekcijskom nadzoru) Inspektor u provođenju inspekcijskog nadzora sastavlja zapisnik na licu mjesta, te donosi rješenje u skladu sa zakonom. Član 43. (Upravne mjere koje se nalažu rješenjem) Ukoliko inspektor utvrdi da privredno društvo – investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova ne postupa u skladu sa propisima, dužan je prema utvrđenom činjeničnom stanju u zapisniku o izvršenom inspekcijskom nadzoru naložiti odgovarajuće upravne mjere, i to: a) narediti otklanjanje nepravilnosti na način i u roku kako je određeno ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; b) narediti privremenu zabranu izvođenja radova; c) narediti zabranu izvođenja radova; d) narediti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje je privredni subjekt i drugo pravno lice, institucija koja ima javna ovlaštenja, odnosno organ uprave obavezan poduzeti; e) prisilno provesti izvršenje određene upravne mjere kada je privredno društvo – investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova sami ne izvrše; f) zabraniti obavljanje djelatnosti; g) odrediti i druge mjere i obaviti radnje određene ovim zakonom i propisima. Član 44. (Privremena zabrana izvođenja geoloških istražnih radova) Inspektor može privrednom društvu – investitoru rješenjem zabraniti izvođenje radova do otklanjanja nedostataka ako prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da: a) privredno društvo ili javna ustanova koja izvodi geološka istraživanja nije osigurala potpunu ispravnost sredstava za rad, radnog prostora i radnog procesa kako je to određeno odobrenim projektom i tehničkom dokumentacijom prema odredbama ovog zakona; b) privredno društvo ili javna ustanova koja izvodi geološke istražne radove ne primjenjuje u cijelosti odredbe ovog zakona, tehničke propise, propise iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i druge propise i akte, odnosno ako se radovi ne izvode u skladu sa odobrenom tehničkom dokumentacijom; c) pri korištenju sredstava rada, primjeni radnih postupaka, korištenju radnog prostora koji nije zaštićen prijeti opasnost od povreda, ugrožavanja zdravlja zaposlenika privrednog društva ili javne ustanove koja izvodi geološke istražne radove i ako se zaposlenici ne pridržavaju odgovarajućih uputstava za rad; d) privredno društvo – investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova nisu postupili u skladu sa usmeno izrečenim naređenjem inspektora i e) privredno društvo – investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova onemogućava vršenje inspekcijskog pregleda. Član 45. (Zabrana izvođenja geoloških istražnih radova) Inspektor će rješenjem zabraniti izvođenje istražnih radova ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: Petak, 11. novembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 14 - Strana 1413 a) privredno društvo ili javna ustanova koja vrši istraživanje izvodi istražne radove bez odobrenja za istraživanje ili bez odobrenja za obavljanje registrovane djelatnosti ili se pri izvođenju istražnih radova ne primjenjuju odredbe ovog zakona, tehnički propisi, propisi iz oblasti zaštite na radu i zdravlja zaposlenika, što može ugroziti život i zdravlje zaposlenika, sigurnost saobraćaja i susjednih objekata, zaštita životne sredine i mogućnost nastanka veće materijalne štete, odnosno radovi se ne izvode u skladu sa odobrenom tehničkom dokumentacijom, b) su kod privrednog društva – investitora, odnosno privrednog društva ili javne ustanove zaposlena lica koja ne ispunjavaju uslove o stručnoj osposobljenosti prema odredbama ovog zakona; c) privredno društvo - investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova ili njihovo odgovorno lice, i pored usmenog naređenja inspektora, ponovno krši odredbe tehničkih propisa, propisa iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i drugih propisa koji se odnose na rudarske radove, te općih akata ovog zakona; d) privredno društvo - investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova pri istraživanju koristi postrojenja i geološku opremu za koju nemaju upotrebnu dozvolu, što neposredno ugrožava sigurnost objekata i uređaja, živote i zdravlje ljudi, odvijanje saobraćaja, susjedne objekte i okoliš i predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje zaposlenika i e) privredno društvo - investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova pri izvođenju radova zahvataju i područje van prostora određenog odobrenjem za istraživanje propisano u skladu sa ovim zakonom. Član 46. (Zabrana obavljanja djelatnosti) Inspektor će rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti privrednom društvu – investitoru, odnosno privrednom društvu ili javnoj ustanovi, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi; a) da za obavljanje djelatnosti ne ispunjava uslove propisane ovim i drugim zakonom; b) da se pri obavljanju djelatnosti ne primjenjuju propisi i standardi; c) ako izradu i reviziju tehničke dokumentacije obavljaju lica koja ne ispunjavaju uslove prema ovom zakonu. Član 47. (Usmeno određivanje upravne mjere) (1) U obavljanju inspekcijskog pregleda, inspektor će privrednom društvu – investitoru, odnosno privrednom društvu ili javnoj ustanovi usmeno odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvrši: a) kada je to obavezan prema ovom zakonu, b) kada je prema nastaloj situaciji neophodno poduzeti radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje zaposlenika i građana ili nastanak veće materijalne štete. (2) Sadržaj usmene upravne mjere inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora i u zapisnik o inspekcijskom nadzoru. Član 48. (Žalba na rješenje) (1) Žalba na rješenje o usmeno određenoj upravnoj mjeri nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor. (2) Žalba na rješenje o utvrđenim upravnim mjerama iz člana 43. ovog zakona, može se izjaviti Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Po izjavljenoj žalbi iz stava (2) ovog člana, ministar će donijeti rješenje u roku od 15 dana od dana prijema žalbe. XII. UPRAVNI NADZOR Član 49. (Provođenje upravnog nadzora) Upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavlja Ministarstvo. XIII. KAZNENE ODREDBE Član 50. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice u svojstvu investitora ako: a) se bavi eksploatacijom a ne izvodi geološka istraživanja i na osnovu istražnih radova ne izrađuje geološke planove i detaljne geološke karte eksploatacionog polja, (član 8. stav (3)); b) vrši istraživanje van istražnog prostora (član 11. stav (2)); c) provodi geološka istraživanja na prostoru gdje geološka istraživanja nisu dozvoljena (član 12.); d) vrši geološka istraživanja bez prethodno pribavljenog odobrenja za istraživanje od strane Ministarstva (član 21. stav (4)); e) Ministarstvu ne prijavi početak istražnih radova u propisanom roku (član 24.); f) ne osigura izvođenje istražnih radova i izradu elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine u skladu sa programom, odnosno projektom istraživanja (član 25.); g) pri istražnim radovima izvadi veće količine mineralnih sirovina od onih koje zahtijevaju istražni radovi i tehnološka ispitivanja (član 27. stav (1)); h) u toku istraživanja ne vodi evidenciju o izvađenim količinama mineralne sirovine, o mjestu deponovanja i prodaji ili korištenju u druge namjene ili ako ne vodi evidenciju o utvrđenim osnovnim obilježjima drugih mineralnih sirovina otkrivenih tokom istraživanja na odobrenom istražnom prostoru kao i o posebnim karakteristikama istražnog prostora (član 27. stavovi (2) i (3)); i) ne vodi knjigu evidencije rezervi mineralne sirovine i u propisanom roku ne dostavlja Ministarstvu izvještaj o stanju i kvalitetu mineralne sirovine (član 28. stav (3)); j) u propisanim rokovima ne podnosi periodični i godišnji izvještaj o rezultatima istraživanja mineralnih sirovina i drugim podacima o kojima vodi evidenciju iz člana 27. ovog zakona i o planiranim istraživanjima u druge namjene (član 31. stavovi (1) i (2)); k) nakon završetka ili trajnog obustavljanja istraživanja Ministarstvu ne podnese elaborat o obimu izvedenih istražnih radova, eventualnim odstupanjima od projekta istraživanja kao i tehnološkim ispitivanjima za period u kojem su izvedeni istražni radovi (član 31. stav (3)); l) Ministarstvu u propisanom roku ne dostavi na reviziju i ovjeru elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine na istražnom prostoru, odnosno ekploatacionom polju (član 33. stav (1)); m) eksploatisane količine mineralne sirovine ne nadomiri novoistraženim rezervama odgovarajuće kategorije i klase i ne sačini elaborat o rezervama mineralne sirovine u propisanim rokovima (član 35. stav (2)); n) nakon završetka ili trajnog obustavljanja istražnih radova ne provodi mjere osiguranja ljudi i imovine, ne dovede zemljište u stanje prije izvođenja istražnih radova ili ne osposobi za korištenje u druge namjene u skladu sa odobrenjem za istraživanje (član 36.); o) nakon završetka ili trajnog obustavljanja istražnih radova ne obavijesti Ministarstvo o provedenim mjerama sigurnosti i saniranja istražnog prostora (član 37. stav (1)). Broj 14 - Strana 1414 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana, bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) tačke od a) do c) ovog člana, uz novčanu kaznu izreći će se i: a) zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja, ili su nastali izvršenjem prekršaja ili kad postoji opasnost da će se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za počinjenje prekršaja, bez obzira na to da li su u vlasništvu počinitelja; b) mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja. (4) Imovinskom koristi iz stava (3) tačka b) ovog člana smatra se tržišna vrijednost mineralne sirovine dobijene nelegalnom eksploatacijom. (5) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana mogu se izraći zabrane odgovornom licu da obavlja određene dužnosti u trajanju od jednog do šest mjeseci. XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 51. (Propisi ministra) Ministar će propise iz članova 9., 17. i 33. ovog zakona donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 52. (Stupanje na snagu zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“. B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog kantona, T U Z L A N S K I K A N T O N S k u p š t i n a Bajazit Jašarević, v.r. Broj: 01-02-392-8/11 Tuzla, 26.10.2011. godine 490 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 26.10.2011. godine, d o n o s i ZAKON O RUDARSTVU TUZLANSKOG KANTONA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom uređuje se: pravni status rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina, način i uslovi upravljanja mineralnim sirovinama, zaštita, izvođenje rudarskih radova, mjere zaštite na radu, obustava izvođenja i trajni prekid rudarskih radova, tehnička dokumentacija i projektovanje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski nadzor, zaštita i uređenje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja vezana za upravljanje mineralnim sirovinama za koja je članom 7. stav (1) tačke 4., 5. i 6. Zakona o rudarstvu Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ broj: 26/10) utvrđena nadležnost kantona. Član 2. (Značenje izraza) (1) Pojmovi i definicije upotrijebljeni u ovom zakonu imaju isto značenje kao što imaju pojmovi i definicije upotrijebljeni u Zakonu o rudarstvu Federacije BiH (u daljem tekstu: Federalni zakon o rudarstvu). (2) Za sva pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe Federalnog zakona o rudarstvu. Član 3. (Rudarska djelatnost) Rudarska djelatnost obuhvata rudarske istražne radove, eksploataciju mineralnih sirovina uključujući otvaranje, pripremanje, otkopavanje, transport, odlaganje, dopremu, preradu i uskladištenje mineralnih sirovina, izradu i reviziju tehničke dokumentacije za tu djelatnost (izvještaji, studije, elaborati, planovi i projekti), sanaciju i tehničku rekultivaciju zemljišta oštećenog rudarskim radovima. Član 4. (Mineralne sirovine i upravljanje mineralnim sirovinama) (1) Mineralnim sirovinama, u smislu ovog zakona, smatraju se: 1. nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, krečnjak, kvarc, kvarcni pijesak, kvarcit, keramičke i vatrostalne gline, keramziti, škriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni škriljci, tehničkograđevinski kamen, arhitektonsko-građevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, šljunak i pijesak za građevinarstvo izvan vodenih tokova; 2. sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kao neiskorišteni ostatak dobijanja, obogaćivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina i 3. sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla. (2) Mineralnim sirovinama iz stava (1) ovog člana upravlja Ministarstvo industrije energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo). (3) Vlada Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona), može donijeti odluku za eksploataciju mineralne sirovine od posebnog interesa za Tuzlanski kanton (u daljem tekstu: Kanton). Član 5. (Rudarski radovi) Rudarski radovi u smislu ovog zakona su: 1. rudarski istražni radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina na površini i/ili ispod površine zemlje, u tekućim i stajaćim vodama, u primarnom nalazištu, naplavinama, iskopanom materijalu i jalovištima; 2. priprema, otvaranje, eksploatacija, uređivanje zemljišta u vrijeme eksploatacije, obogaćivanje, uskladištavanje i sanacija i rekultivacija otkopanih prostora; 3. ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjere sigurnosti i upotrebljivosti u rudarstvu; 4. sve vrste miniranja na površini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova; 5. odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri izvođenju rudarskih istražnih radova i eksploataciji mineralnih sirovina; 6. izrada jamskih karata i karata etaža na površinskim kopovima; 7. izrada planova odvodnjavanja površinskih kopova i jamskih rudarskih prostorija i njihova zaštita od površinskih i podzemnih voda; 8. izrada planova sanacije podzemnih prostorija i ugrađivanja osnovne podgrade; 9. izrada planova provjetravanja, injektiranja i ankerisanja; 10. izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija,
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 06/11 30.04.2011 SN TK 10/18, SN TK 13/17, SN TK 12/16, SN TK 11/14, SN TK 01/13, SN TK 07/05, SN TK 05/04 koncesije Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KONCESIJAMA Članak 1. U Zakonu o koncesijama („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 5/04 i 7/05), u članku 3. točka 7. ispred riječi: „lovstvo“ dodaje se riječ: „privredno“, te ispred riječi: „ribolov“ dodaje se riječ: „privredni“. U točki 8. riječi: „u međugradskom prometu na području Kantona“ zamjenjuju se riječima: „na kantonalnim linijama“. Iza točke 15. dodaju se nove točke 16) i 17), koje glase: „16) korištenje snage vjetra u privredne svrhe, 17) korištenje sunčeve energije u privredne svrhe.“ Članak 2. Iza članka 4. dodaje se novi članak 4a., koji glasi: „Članak 4a. Zabranjeno je korištenje predmeta koncesija utvrđenih ovim zakonom bez zaključenog ugovora o koncesiji, ukoliko drugim zakonom nije drugačije utvrđeno.“ Članak 3. Članak 20. mijenja se i glasi: “Nadzor, provjeru rada koncesionara i praćenje izvršenja koncesionog ugovora vrši Povjerenstvo. Povjerenstvo može, kada to zahtijevaju razlozi stručnosti, ovlastiti drugu osobu da obavlja nadzor iz stavka 1. ovog članka. Ovlaštena osoba iz stavka 2. ovog članka može: - stupiti u objekt ili imovinu koncesionara u bilo koje primjereno vrijeme, - zahtijevati dostavljanje bilo kojeg podatka ili dokumenta koji je neophodan u obavljanju povjerenog mu nadzora. Koncesionar ne smije ometati rad Povjerenstva niti ovlaštene osobe. Ministarstvo financija Tuzlanskog kantona prati izvršenje koncesionih ugovora u pogledu plaćanja naknada za koncesije. Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona kao i radom koncesionara vrši nadležni inspektor.” Članak 4. U članku 26. iza stavka 6. dodaju se novi stavci 7. i 8., koji glase: „U slučaju da za isti predmet koncesije, prije donošenja odluke o pristupanju postupku dodjele koncesije, prijedlog za dodjelu koncesije dostave i drugi zainteresirani ponuđači, njihovi zahtjevi se ne mogu uzeti u razmatranje. Ukoliko se ne zaključi ugovor o dodjeli koncesije na temelju samoinicijativne ponude prvog podnositelja, provodit će se postupak dodjele koncesije putem javnog poziva.“ Članak 5. U članku 27. stavak 1. u točki 3. iza riječi: “koncesiju” briše se točka i zarez i dodaju riječi: “i osiguravanje bankovne garancije u periodu trajanja ugovora o koncesiji, prihvatljive za koncesora”. Članak 6. Iza članka 27. dodaje se novi članak 27a., koji glasi: „Registar koncesija Članak 27a. Ugovori o koncesiji se upisuju u jedinstveni registar koncesija koji vodi Povjerenstvo. Povjerenstvo donosi Pravilnik o ustroju i vođenju registra koncesija“. Članak 7. U članku 28. stavak 1. mijenja se i glasi: „Naknade za koncesije utvrđene ugovorom o koncesiji predstavljaju prihod Kantona i općina na čijem se području nalazi predmet koncesije, a raspoređuju se u omjeru 80% u korist općina i 20% u korist Kantona“. Članak 8. U članku 33. u stavku 1. riječ: „Povjerenstva“ zamjenjuje se riječima: „Vlade Kantona“. Članak 9. U članku 34. u stavku 1. broj „5.000,00“ zamjenjuje se brojem „3.000,00“, a broj „20.000,00“ zamjenjuje se brojem „10.000,00.“ U stavku 1. alineja 1. mijenja se i glasi: „- ako koncesionar ometa rad Povjerenstva ili ovlaštene osobe (članak 20. stavak 4.).“ U istom stavku u alineji 3. riječ „Povjerenstva“ zamjenjuje se riječima „Vlade Kantona.“ Stavak 2. mijenja se i glasi: „Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 KM.“ Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3., koji glasi: „Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se fizička osoba koja djeluje po ovlaštenju koncesionara novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 KM.“ Članak 10. U članku 35. u stavku 1. u alineji 1. riječi: „stavak 2.“ zamjenjuju se riječima: „stavak 3.“ U istom stavku u alineji 2. riječi: „stavak 2. alineja 3.“ zamjenjuju se riječima: „stavak 3. alineja 2.“ Stavak 2. mijenja se i glasi: „Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 800,00 do 2.500,00 KM.“ Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3., koji glasi: „Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se fizička osoba koja djeluje po ovlaštenju koncesionara novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 KM.“ Članak 11. Članak 37. mijenja se i glasi: „Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se pravna osoba koja koristi, odnosno obavlja djelatnost koja je predmet koncesije iz članka 3. ovog zakona bez zaključenog ugovora o koncesiji (članak 4a). Subota, 30. travnja 2011. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 487 Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 KM. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 KM. Uz novčanu kaznu, za prekršaj iz stavka 1. ovog članka, pravnoj i fizičkoj osobi može se izreći zaštitna mjera zabrana obavljanja djelatnosti koja je predmet koncesije iz članka 3. ovog zakona, u trajanju do šest mjeseci.“
Zakon o prostornom uređenju i građenju TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 06/11 30.04.2011 SN TK 20/23, SN TK 22/22, SN TK 04/17, SN TK 02/16, SN TK 03/15, SN TK 15/13, SN TK 04/13 prostorno uređenje,građenje GODINA 18 • TUZLA, SUBOTA, 30. TRAVNJA 2011. GODINE • IZDANJE NA HRVATSKOM JEZIKU • BROJ 6 126 Na temelju članka 24. stavak 1. točka c. Ustava Tuzlanskog kantona (“Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i “Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 28.4.2011. godine, d o n o s i Z A K O N O PROSTORNOM UREĐENJU I GRAĐENJU OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet) Zakonom o prostornom uređenju i građenju Tuzlanskog kantona uređuju se: a) načela za plansko uređenje, korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom, organizacija sustava prostornog uređenja, vrste i sadržaj, način izrade i postupak donošenja planskih dokumenata, način provođenja planskih dokumenata, vršenje inspekcijskog nadzora nad provođenjem ovog zakona i druga pitanja od značaja za prostorno uređenje; b) uvjeti projektiranja, građenja, upotrebe i održavanja građevine, tehnička svojstva i drugi uvjeti koje moraju zadovoljavati građevine, građevinski materijali, proizvodi i oprema koji se grade ili ugrađuju za izgradnju objekata na području Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), te sadržaj investiciono-tehničke dokumentacije, uvjeti za obavljanje poslova izgradnje, nadzora, te postupci izdavanja odobrenja za građenje i za upotrebu, kao i obveze i nadležnosti urbanističko-građevinske inspekcije (u daljem tekstu: inspekcija). Članak 2. (Značenje pojedinih izraza) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: 1. Prostor je sastav fizičkih struktura na površini zemlje, odnosno na, iznad i ispod površine tla i vode dokle dopiru neposredni utjecaji ljudske djelatnosti. 2. Prostorni razvoj podrazumijeva trajne promjene prostora koje su rezultat ljudskih aktivnosti. 3. Prostorno uređenje je planiran razmještaj djelatnosti i objekata na određenom području. 4. Plansko prostorno uređenje podrazumijeva korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom u cilju održivog razvoja na temelju cjelovitog pristupa u planiranju prostora. 5. Održivi razvoj je osiguranje takvog korištenja prostora, koji uz očuvanje životne sredine, prirode i trajnog korištenja prirodnih dobara, te zaštitu kulturnog-povijesnog naslijeđa i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, bez ugrožavanja jednakih mogućnosti za zadovoljavanje potreba budućih generacija. 6. Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se, na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja posebnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora i očuvanja kvaliteta okolice, određuju namjene prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za poboljšanje i urbanu obnovu izgrađenih područja, te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru. 7. Naselje je nastanjen, izgrađen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta. 8. Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, po pravilu, obuhvata jedno ili više naselja, sa područjem koje pripada tom naseljenom mjestu. Naseljena mjesta mogu biti gradskog, mješovitog i seoskog karaktera. 9. Selo je naselje čije se stanovništvo pretežno bavi poljoprivrednom djelatnosti. 10. Građevinsko zemljište je neizgrađeno i izgrađeno zemljište u gradskim, mješovitim i seoskim naseljima, koje je prostornim i urbanističkim planovima namijenjeno za izgradnju građevina i druge zahvate u prostoru, sukladno odredbama ovog zakona. 11. Uređeno građevinsko zemljište je zemljište na kome su obavljeni radovi na pripremi i opremanju zemljišta prema planskim dokumentima i programu uređenja građevinskog zemljišta 12. Građenje je materijalizacija neke građevinsko-tehničke zamisli u prostoru, a obuhvata izvođenje pripremnih radova, građevinskih radova (uključujući građevinsko-zanatske radove), ugradnju i montažu opreme, te druge zahvate u prostoru. Građenjem se smatraju i radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, sanacije, rehabilitacije, konzervacije, izgradnje privremenih građevina i uklanjanje građevina. 13. Pripremni radovi su radovi na pripremi gradilišta, odnosno radnje vezane za postavljanje ograde, izvođenje radova i građenje pomoćnih građevina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organiziranja gradilišta i primjene odgovarajuće tehnologije građenja, pripremu odgovarajućeg prostora za skladištenje građevinskog materijala, te organiziranje prometne komunikacije unutar gradilišta i pristupnih puteva, izrada gradilišnih instalacija i njihovih priključaka. 14. Uklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uvjeta za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekt, te pristup i upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima. 15. Održavanjem građevine smatra se praćenje stanja građevine i izvođenje radova nužnih za funkcionalnost, sigurnost i pouzdanost građevine, život i zdravlje ljudi, te za očuvanje bitnih tehničkih svojstava i drugih uvjeta propisanih za predmetnu građevinu. 16. Rekonstrukcijom se smatra izvođenje radova na postojećoj građevini, kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji bi mogli utjecati na stabilnost građevine ili njenih dijelova; uvode nove instalacije ili ugrađuje nova oprema u građevinu; mijenja namjena, tehnološki proces ili vanjski izgled građevine, Broj 6 - Strana 454 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30. travnja 2011. god. te mijenjaju uvjeti pod kojima je, na temelju građevinske dozvole, izgrađena građevina. Ne smatraju se rekonstrukcijom radovi na zamjeni instalacija i opreme koji se izvode prema uvjetima utvrđenim u odobrenju za građenje. Rekonstrukcijom građevine smatraju se i radovi kojima se oštećena građevina, čije oštećenje prelazi 70%, dovodi u stanje prije oštećenja, ako je oštećenje nastalo kao posljedica starosti građevine ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. 17. Sanacijom se smatraju građevinski i drugi radovi na oštećenim građevinama kojima se građevina dovodi u stanje prije oštećenja. Radovi redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine, koji se mogu smatrati radovima tekućeg održavanja, podrazumijevaju radove koji ne utječu na konstrukciju građevine, zaštitu okolice, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda, odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvrđeni urbanističkom suglasnosti i odobrenjem za građenje (manji popravci, malterisanje, bojenje fasada i njihovo dovođenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje građevinske stolarije, zastakljivanje postojećih otvora, zamjena pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i popravka oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka i sl.). 18. Konzervacijom građevine smatra se izvođenje radova kojima se oštećena ili nedovršena građevina zaštićuje od daljeg propadanja, a do stjecanja uvjeta za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj građevini. 19. Rehabilitacija podrazumijeva vraćanje oštećenog ili uništenog dobra kulturno-povijesnog naslijeđa u stanje u kojem je to dobro bilo prije oštećenja i uništenja, kao i ponovno građenje (obnova) nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku i dimenzijama, od istog ili istovrsnog materijala kao što je bilo prije rušenja uz korištenje iste tehnologije građenja, u mjeri u kojoj je to moguće. 20. Zaštita objekata u ovisnosti od vrste i lokacije građevine, podrazumijeva: - konzervaciju spomenika, koja podrazumijeva očuvanje fizičkih ostataka spomenika i njegovog okruženja uz zabranu bilo kakvog građenja nove građevine na istom lokalitetu ili u blizini lokaliteta, te zaštitu od uništenja nalaza i preuređenja koji bi ugrozili autentičnost spomenika; - restauraciju, koja podrazumijeva rekonstrukciju građevine uz potpuno očuvanje raritetne, autentične vrijednosti građevine sa svim njenim estetskim, umjetničkim i povijesnim vrijednostima uz upotrebu tradicionalnih građevinskih materijala i radove izvođene na temelju postojeće originalne dokumentacije; - iluminaciju, koja podrazumijeva poduzimanje takvih intervencija na spomeniku ili u njegovom neposrednom okruženju radi ugradnje sustava električne rasvjete, koje ni na koji način neće ugroziti njegovu vrijednost. 21. Dogradnjom se smatra svako proširenje postojeće građevine kojim se zauzima zemljište ili prostor u odnosu na tu građevinu, ako dograđeni dio čini građevinsku i funkcionalnu cjelinu sa građevinom uz koju se dograđuje, a kojom se mijenjaju uvjeti iz urbanističke suglasnosti i odobrenja za građenje. 22. Nadogradnjom se smatra izgradnja jedne ili više etaža, kao i preuređenje krovišta, odnosno potkrovlja na postojećim građevinama, kojim se dobija novi stambeni, poslovni ili drugi korisni prostor. 23. Promjenom namjene građevine smatra se promjena stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena uvjetuje izmjenu konstruktivnih elemenata građevine ili bitno mijenja uvjete korištenja te građevine, okolnih građevina i prostora, odvijanja prometa i uvjete očuvanja okolice. 24. Uklanjanjem građevine smatra se rušenje ili demontaža građevine ili njenog dijela, zbrinjavanje otpadnog materijala nastalog rušenjem, zatečenog materijala, opreme i drugih elemenata i dovođenje građevinske parcele ili njenog djela u uredno stanje. Uklanjanje građevine vrši se zbog fizičke dotrajalosti ili većih oštećenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanje građevine u smislu ovog zakona smatra se i rušenje građevine radi privođenja zemljišta konačnoj namjeni. 25. Građevina podrazumijeva građevinski objekt na određenoj lokaciji trajno povezan sa tlom, a koji se sastoji od građevinskog dijela i ugrađene opreme koji zajedno čine tehničkotehnološku cjelinu. Građevinom se smatraju i nasipi, iskopi i odlagališta, tj. svi objekti povezani s tlom, kojima se mijenja način korištenja prostora. 26. Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina 27. Građevinskim dijelom složene građevine smatra se dio građevine izgrađen od građevinskih materijala i proizvoda, uključujući građevinske instalacije, građevinsko-završne radove i opremu koji skupa čine jednu cjelinu. 28. Dijelovi (etaže) i visina građevine: - Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz fasadu građevine, ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova), - Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni teren, odnosno da je najmanje jednom svojom fasadom izvan terena, - Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine, ili je ukopan više od 50% svog volumena, čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena, - Kat je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja, - Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, pri čemu visina nadzida ne može biti viša od 1,20 m, - Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz fasadu građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno do vrha nadzida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,20 m, - Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz fasadu građevine do najviše točke krova (sljemena). 29. Opremom se smatraju postrojenja, uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi koji su u sklopu tehnološkog procesa ugrađeni u građevinski dio / strukturu. 30. Građevinski proizvodi su proizvedeni građevinski materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije koji su namijenjeni za građenje. 31. Privremena građevina je građevina montažnodemontažne izvedbe postavljena privremeno na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za organiziranje sajmova, javnih manifestacija, te za druge potrebe sukladno planu (kiosci, telefonske govornice, ljetne bašte, reklamni panoi i sl.). 32. Stambeni objekt je građevina stambene namjene na posebnoj građevinskoj parceli. 33. Stambeno-poslovni objekt je građevina stambene i poslovne namjene na posebnoj građevinskoj parceli . 34. Izvođenje drugih zahvata u prostoru podrazumijeva sve radove na površini tla, te ispod i iznad površine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uvjeti korištenja prostora kao što su: nivelacija terena, pozajmište zemljanog materijala, deponija inertnog materijala, obrambeni nasipi i sl. 35. Iskolčavanje građevine podrazumijeva geodetski prenos tlocrta vanjskog oblika građevine ili osi trase građevine koju je dozvoljeno graditi, na terenu unutar građevinske parcele. Elaborat iskolčenja građevine je dokument kojim se iskazuje način iskolčenja građevine na terenu i način kojim su stabilizirane točke planirane građevine. 36. Građevinska parcela je zemljište na kojem se nalazi građevina i uređene površine koje služe toj građevini, ili zemljište na kojem je predviđeno građenje građevine i uređenje površina koje će služiti toj građevini koje ima pristup na prometnicu sukladno uvjetima iz planske dokumentacije. Subota, 30. travnja 2011. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 455 37. Regulaciona linija je planska linija definirana grafički i numerički detaljnim planskim dokumentom kojom se utvrđuju pojedinačne građevinske parcele ili koja odvaja zemljište planirano za javne površine od zemljišta planiranog za druge namjene. 38. Građevinska linija je planska linija koja se utvrđuje grafički i numerički detaljnim planskim dokumentom i označava liniju prema kojoj se gradi, odnosno iskolčava građevina, ili liniju koju građevina ili gabarit građevine ne smije preći. 39. Zaštitni pojas i zaštitna zona su površine zemljišta, vodne površine ili zračni prostori, koji su definirani planskim dokumentima ili na temelju planskih dokumenata numerički i grafički i namijenjeni su za zaštitu života i zdravlja ljudi, sigurnost i funkciju građevina, površina ili prostora, sukladno odredbama zakona i posebnih propisa donesenih na temelju tih zakona. 40. Javne površine su sve površine čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovske i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.) 41. Zelene i rekreacijske površine podrazumijevaju: javne zelene površine (park-šume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz prometnice i sl.); zelene zone, odnosno pojasevi, kojima se sprečava neplanirano širenje naselja i koje imaju različite rekreacijske i zaštitne namjene; zelene površine stambenih, odnosno urbanih cjelina; zelene površine posebne namjene (groblja, botanički i zoološki vrtovi, sl.); površine za rekreaciju i masovni šport na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, športski tereni, kupališta, vježbališta, strelišta, kros i trim staze i sl.); zelene površine uz obale rijeka i jezera. 42. Gradilištem se smatra zemljište, uključujući i privremeno zauzeto zemljište, kao i zemljište potrebno za omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije građenja, zajedno s objektom koji se gradi. 1. dio SUSTAV PLANIRANJA I UREĐENJA PROSTORA I. TEMELJNA NAČELA PROSTORNOG PLANIRANJA Članak 3. (Principi prostornog planiranja) Cjelovit pristup prostornom planiranju i uređenju prostora obuhvata: - istraživanje, provjeru i ocjenu mogućnosti zahvata na prostoru Kantona; - korištenje, zaštitu i način upravljanja prostorom; - praćenje stanja u prostoru, te izradu i donošenje planskih dokumenata; - provođenje i praćenje provođenja planskih dokumenata. Članak 4. (Načela prostornog planiranja) Prostorno planiranje temelji se na načelima: - usuglašenosti prostornog uređenja Kantona s prostornim uređenjem šireg područja, - ravnomjernog privrednog, društvenog i kulturnog razvoja Kantona uz poštivanje i razvijanje regionalnih prostornih specifičnosti, - zaštita i racionalno korištenje prostora sukladno principima održivog humanog razvoja, - zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštita i unapređenje stanja okolice, - zaštite kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa, - usuglašavanje interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za Kanton, - usuglašavanje privatnog i javnog interesa, - usuglašavanje prostornog uređenja općina međusobno i sa prostornim uređenjem Kantona, - usuglašavanje prostornog uređenja Kantona sa prostornim uređenjem susjednih kantona i Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, kao i sa prostornim uređenjem Republike Srpske, odnosno njenih dijelova koji graniče sa Kantonom, - javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno planiranje i uređenje sukladno ovom zakonu i posebnim propisima, - uspostavljanja jedinstvenog sustava informacija o prostoru Kantona u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Kantona. Članak 5. (Namjene površina) (1) S ciljem planskog uređenja i izgradnje naselja, stvaranja povoljnih uvjeta za život, rad i zdravlje čovjeka, zaštite i dugoročnog upravljanja prirodnim dobrima, u prostoru se utvrđuje: - građevinsko zemljište - poljoprivredno zemljište - šumsko zemljište - vodne površine - zaštićena i rekreacijska područja - infrastrukturni sustavi - eksploataciona polja - neplodno zemljište i ostala zemljišta (2) Površine zemljišta iz stavka (1) ovog članka utvrđuju se na temelju ovog zakona, posebnih zakona i planova prostornog uređenja. II. UREÐENJE PROSTORA Članak 6. (Urbano i uže urbano područje) (1) Radi usmjeravanja građenja, odgovarajućim planskim dokumentima utvrđuju se granice urbanog i užeg urbanog područja. (2) Urbano područje utvrđuje se za jedno ili više naselja koja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu cjelinu ili za prostorno funkcionalnu međusobno povezanu cjelinu koja, na temelju planskih pretpostavki, ima uvjete za dalji razvoj. (3) Urbano područje obuhvata izgrađene i neizgrađene površine namijenjene za stanovanje rad, odmor i rekreaciju, urbanu opremu i infrastrukturu, te površine za posebnu namjenu i zelene površine, kao i površine rezervirane za budući razvoj. Osim građevinskog zemljišta, granicama urbanog područja mogu biti obuhvaćena i druga zemljišta. (4) Ako postoji potreba utvrđivanja posebnih uvjeta građenja u centrima ili intenzivno izgrađenim dijelovima urbanih područja, utvrđuje se uže urbano područje. (5) Uže urbano područje obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgrađeno ili je planom predviđeno da tako bude izgrađeno i obrazuje se u svrhu utvrđivanja režima građenja, posebnih uvjeta pri izdavanju lokacijske informacije, urbanističke suglasnosti, odobrenja za građenje i sl. Članak 7. (Građenje naselja) (1) Građenje naselja vrši se na temelju detaljnih planskih dokumenata ili razvojnih planova, sukladno odredbama ovog zakona. (2) Rekonstrukcija postojećih dijelova naselja vrši se isključivo na temelju usvojenih detaljnih planskih dokumenata. Članak 8. (Režimi građenja) Intenzitet i karakter građenja na pojedinim područjima određuje se prema utvrđenom javnom interesu, potrebama i mogućnostima korisnika i drugim lokalnim ograničenjima, tako da se kroz planske dokumente mogu uvesti sljedeći režimi građenja: a) režim zabrane građenja - na područjima od značaja za budući razvoj na kojima se ne dozvoljava nikakva izgradnja, osim tekućeg održavanja i građevinskih zahvata s ciljem osiguranja osnovnih higijenskih uvjeta, promjene namjene unutar postojećih gabarita građevina, a samo izuzetno se dozvoljava podizanje novih građevina i uređaja koji podržavaju postojeću funkciju tih područja (objekti neophodne infrastrukture, neophodni javni objekti, objekti Broj 6 - Strana 456 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30. travnja 2011. god. za opskrbu i sl.); b) režim građenja I. stupnja – na urbanom području na kojem se planira građenje, rekonstrukcija ili sanacija; na dijelovima područja sa zaštićenim kulturno-povijesnim i prirodnim naslijeđem, turističkim naseljima, športskim, rekreacijskim i zdravstvenim područjima na kojima se planira građenje; na privrednim zonama većim od 5 ha, za koje se uvjeti za odobravanje građenja utvrđuju na temelju zoning plana, regulacionog plana, odnosno urbanističkog projekta izrađenog na temelju regulacionog plana, te na manjim dijelovima užeg urbanog područja koje je već građeno i na kome ne predstoji intenzivno građenje, rekonstrukcija ili sanacija za koje se uvjeti za odobravanje građenja utvrđuju na temelju urbanističkog projekta, ako nije donesen regulacioni plan; c) režim građenja II. stupnja – na područjima za koje se donosi urbanistički plan, a za koja se uvjeti za odobravanje građenja utvrđuju na temelju prostornog plana, urbanističkog plana i plana parcelacije; d) režim građenja III. stupnja – na urbanim područjima za koja se uvjeti za odobravanje građenja utvrđuju na temelju prostornog plana i plana parcelacije; e) režim građenja IV. stupnja – na urbanim i drugim područjima za koja nije utvrđena obveza donošenja plana parcelacije, a za koja se uvjeti za odobravanje građenja vrše po postupku koji je utvrđen zakonom. Članak 9. (Građenje izvan građevinskog zemljišta) (1) Građenje naselja i građevina može se odvijati samo na građevinskom zemljištu. (2) Izuzetno od odredbe stavka (1) ovog članka, izvan granica urbanog područja, odnosno građevinskog zemljišta može se, ako je predviđeno važećim prostornim planom, odobriti građenje koje, s obzirom na svoje osobenosti, zauzima prostore izvan urbanog područja, odnosno građevinskog zemljišta, a naročito: - magistralne i regionalne infrastrukture (prometna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr); - zdravstvene, rekreacijske i športske građevine, - građevine za potrebe obrane i vojske, - stambene i privredne građevine poljoprivrednog proizvođača za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili seoskog turizma, uključujući melioracione sustave i sustave navodnjavanja, - istraživanje, iskorištavanje i uređivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, šume, vode, poljoprivredno zemljište i dr), - komunalne i druge slične građevine (deponije komunalnog otpada, groblja, spomen obilježja i sl.). Članak 10. (Zabrana građenja) (1) Skupština Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Skupština Kantona), odnosno općinsko vijeće, kod donošenja odluka o pristupanju izradi, izmjeni ili dopuni detaljnih planskih dokumenata, mogu zabraniti građenje na određenim dijelovima područja kada je to neophodno za razvoj naselja, izgradnju prometnica, uređenje voda, zaštitu prirodnog i kulturno-povijesnog naslijeđa i sl. (2) Zabrana građenja iz stavka (1) ovog članka traje do usvajanja odgovarajućeg plana, ali ne duže od dvije godine. Članak 11. (Građenje na eksploatacionim poljima) (1) Građenje je dozvoljeno na eksploatacionim poljima sukladno odredbama Zakona o rudarstvu. (2) Građevinska zemljišta unutar granica eksploatacionog polja mogu se definirati prostornim planom, odnosno urbanističkim planom, uz pribavljanje mišljenja rudnika koji vrši eksploataciju mineralne sirovine, sukladno odredbama Zakona o rudarstvu. Članak 12. (Naselja za privremeni smještaj) (1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i sličnih građevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, tehničkih katastrofa, ratnih razaranja i sl., mogu se graditi naselja za privremeni smještaj. (2) Naselje u smislu stavka (1) ovog članka, planira se i gradi tako da, po prestanku okolnosti koje su zahtijevale njegovu izgradnju, bude uklonjeno u roku od šest mjeseci, a prostor doveden u prvobitno stanje od strane investitora ili organa koji je donio odluku o izgradnji privremenog naselja, ili da preraste u naselje koje odgovara budućem razvoju tog područja sukladno važećim planskim dokumentima (3) Ukoliko naselje odgovara budućem razvoju tog područja, može se naknadno izdati urbanistička suglasnost i odobrenje za građenje. Članak 13. (Groblja) Površine namijenjene za sahranjivanje utvrđuju se prostornim planom općine ili urbanističkim planom. Gradnja i uređenje groblja vrši se na temelju usvojenog urbanističkog projekta ili regulacionog plana. Članak 14. (Zone budućeg razvoja) (1) Razvojnim planskim dokumentima utvrđuju se površine i koridori rezervirani za budući razvoj, na kojima nije dozvoljeno građenje do izrade odgovarajućeg detaljnog planskog dokumenta (2) Na utvrđenim površinama iz stavka (1) ovog članka, mogu se odobriti sljedeće privremene namjene: zelene i rekreacijske površine, igrališta, obavljanje poljoprivredne djelatnosti, površine za parkiranje i dr., a sukladno odluci o provođenju razvojnih planskih dokumenata. Članak 15. (Gradnja infrastrukturnih sustava ) Gradnja infrastrukturnih sustava i građevina vodne, prometne, energetske i komunalne infrastrukture vrši se sukladno planskim dokumentima općina i Kantona, odnosno Federacije i planovima odgovarajućih institucija i javnih poduzeća, te sukladno planskoj dokumentaciji propisanoj drugim zakonima (o vodama, cestama i dr.). Članak 16. (Zaštitni pojasevi) (1) S ciljem osiguranja infrastrukturnih sustava i građevina za funkciju kojoj su namijenjeni, utvrđuju se i uređuju zaštitni infrastrukturni pojasevi duž trasa infrastrukturnih građevina. Zaštitni infrastrukturni pojasevi su: - zaštitni putni pojas - zaštitni pružni pojas - zaštitni aerodromski pojas - zaštitni dalekovodni pojas - zaštitna zona izvorišta vode i vodoprivrednih građevina - i drugi zaštitni pojasevi (cjevovodi industrijske vode, sonovodi, šljakovodi, plinovod i dr.) (2) Posebnim zakonima, provedbenim propisima i općim aktima nadležnih organa (o putevima, željeznici, vodama i drugo) bliže se određuju odgovarajući zaštitni pojasevi. (3) Širina pojaseva utvrđenih planskim dokumentom ne može biti manja od širine pojaseva utvrđenih posebnim zakonom, provedbenim propisima i općim aktima nadležnih organa. (4) Na prostoru obuhvaćenom zaštitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi građevine ili vršiti radovi suprotno namjeni zbog koje je uspostavljen pojas. Ukoliko takve građevine postoje, na njih se primjenjuje režim zabrane građenja, ako posebnim propisom nije drugačije predviđeno. (5) Građenje u zaštitnim pojasevima infrastrukturnih sustava koji prolaze kroz naselja i drugim zaštitnim pojasevima, mora se regulirati detaljnom planskom dokumentacijom, uz poštivanje odredbi relevantnih zakona koji se odnose na zaštitne pojaseve. Članak 17. (Zaštita poljoprivrednog zemljišta) (1) Površinski sloj plodnog i potencijalno plodnog tla u područjima građevinskog zemljišta, i to na površinama koje će biti Subota, 30. travnja 2011. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 457 trajno zauzete dopuštenim građevinskim objektima ili zahvatima u prostoru, skida se i odvozi na posebnu lokaciju gdje se predaje operatoru banke-deponije plodnog zemljišta, uz naknadu. (2) Za privremeno zauzimanje zemljišne površine, plodni i potencijalno plodni sloj zemljišta može se skinuti i zaštititi na privremenoj deponiji, pa nakon okončanja privremenog korištenja zemljišta, vratiti na isto mjesto radi rekultivacije, uz očuvanje njegovog prirodnog sastava, strukture i fizičkog stanja. Članak 18. (Zaštita šumskog zemljišta) (1) U šumi i na šumskom zemljištu mogu se graditi samo građevine koje su u funkciji upravljanja šumama. Ostale građevine mogu se graditi ili izvoditi zahvati na šumskom zemljištu ako su planirani važećim planskim dokumentima. (2) Na šumskom zemljištu mogu se graditi i građevine sa posebnom namjenom za turizam, šport i rekreaciju i pripadajuća infrastruktura, kao i infrastrukturne građevine uz zadovoljavanje posebnih okolinskih uvjeta. (3) Na šumskom zemljištu mogu se vršiti radovi istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina, te izgradnje građevina i infrastrukture za te svrhe, pod uvjetom prethodne izrade cjelovite studije opravdanosti, uključujući i studiju utjecaja na okoliš, kojima se potvrđuje opravdanost. (4) Investitor dopuštene građevine ili zahvata u prostoru na šumskom zemljištu čija namjena će zbog toga biti trajno promijenjena, ili čija će vegetacija biti uništena, dužan je da izvrši zamjensku sadnju drveća i druge vegetacije na dijelu šumskog zemljišta koji odredi Kantonalna uprava za šumarstvo. Članak 19. (Zaštićena područja) (1) Planski dokumenti izrađuju se uz puno uvažavanje područja koji predstavljaju vrijedno kulturno-povijesno i prirodno naslijeđe, tj. područja koja su proglašena zaštićenim zonama. (2) Dijelovi prirodnog i izgrađenog područja koji se, u smislu ovog zakona, stavljaju pod posebnu zaštitu su: - područja i pojedinačne vrijednosti nepokretnog prirodnog naslijeđa, - područja, cjeline i pojedinačne vrijednosti kulturnopovijesnog naslijeđa, - ambijentalne cjeline. (3) Ako kulturno-povjesno i prirodno naslijeđe, iz stavka (2) ovog članka posjeduje nesumnjive vrijednosti, zaštićuje se u smislu ovog zakona, iako nije evidentirano i zaštićeno odredbama zakona o zaštiti tog naslijeđa. III. ORGANIZACIJA SUSTAVA PROSTORNOG PLANIRANJA I UREÐENJA Članak 20. (Djelotvornost prostornog planiranja) (1) Djelotvornost prostornog planiranja i uređenje prostora Kantona osiguravaju Skupština Kantona i Vlada Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona), te općine donošenjem planskih dokumenata i drugih dokumenata određenih ovim zakonom. (2) Stručnu osnovanost dokumenata iz stavka (1) ovog članka osiguravaju Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo) i nadležni kantonalni i općinski organi osnovani radi obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja, te pravne osobe registrirane za izradu tih dokumenata. Članak 21. (Izrada planskih dokumenata) (1) Stručne poslove izrade planskih dokumenata osiguravaju kantonalni organi uprave, odnosno nadležne općinske službe, putem pravnih osoba registriranih za obavljanje tih poslova, osim ako nosilac izrade planskih dokumenata nije nadležni kantonalni ili općinski organ kojem su odlukom o osnivanju povjereni poslovi izrade planskih dokumenata. (2) Izbor nosioca izrade planskog dokumenta izvršit će nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta sukladno Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. (3) Izbor nosioca izrade detaljnog planskog dokumenta finansiranog od strane investitora koje želi da gradi u granicama obuhvata planirane prostorne cjeline, izvršit će investitor. (4) Stručne poslove prostornog planiranja, izrade planskih dokumenata i stručnih podloga za njihovu izradu mogu obavljati pravne osobe registrirane za tu djelatnost, koje imaju ovlaštenja za obavljanje stručnih poslova izrade planskih dokumenata. Članak 22. (Nadležnosti) Ministarstvo je nadležno za pripremu planskih dokumenata od značaja za Kanton, kao i za njihovo provođenje, dok su općinske službe za prostorno uređenje nadležne za pripremu i provođenje planskih dokumenata od značaja za tu općinu. Članak 23. (Zavod za prostorno planiranje i urbanizam) Stručne poslove za potrebe Kantona iz oblasti prostornog planiranja i uređenja obavlja kantonalni Zavod za prostorno planiranje i urbanizam (u daljem tekstu: Zavod). IV. PLANSKI DOKUMENTI Članak 24. (Ciljevi) Planskim dokumentima određuje se svrsishodno organiziranje, korištenje i namjena prostora, te mjere i smjernice za uređenje i zaštitu prostora. Članak 25. (Vrste planskih dokumenata) (1) Planski dokumenti su: A) Razvojni planovi: - prostorni plan Kantona - prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona - prostorni plan općina - urbanistički plan B) Detaljni planski dokumenti: - zoning plan - regulacioni plan, - urbanistički projekt C) Drugi planski dokumenti: - plan parcelacije (2) Razvojni planovi su strateški dugoročni planski dokumenti kojima se definiraju temeljna načela planskog uređenja prostora, ciljevi prostornog razvoja uređenja kao i zaštita, korištenje i namjena prostora. Rade se za vremenski period od 10 do 20 godina. (3) Detaljni planski dokumenti su tehničko-regulativni planski dokumenti kojima se regulira korištenje zemljišta, izgradnja i uređenje prostora. Rade se za vremenski period od pet do deset godina. (4) Period za koji se donosi planski dokument definira se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Članak 26. (Razvojni planovi) (1) Obavezna je izrada i donošenje sljedećih razvojnih planova: a) za teritoriju Kantona – prostorni plan Kantona, b) za područja od značaja za Kanton – prostorni plan područja posebnih obilježja, c) za područje općine – prostorni plan općine, d) za urbano područje općine u kome je smješteno sjedište Kantona – urbanistički plan, e) za urbano područje u kome je smješteno sjedište općine – urbanistički plan, ako je takva obveza utvrđena prostornim planom općine, Broj 6 - Strana 458 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30. travnja 2011. god. f) za naselje gradskog tipa unutar područja posebnih obilježja – urbanistički plan, ako je takva obveza utvrđena prostornim planom područja posebnih obilježja. (2) U slučaju da općine nemaju mogućnost da same rade prostorni plan općine, mogu odlučiti da rade zajednički prostorni plan za dvije ili više općina. Članak 27. (Detaljni planski dokumenti) Detaljni planski dokumenti se izrađuju na temelju obveze utvrđene razvojnim planovima, i to: a) zoning plan, za ostala urbana područja općine - na temelju prostornog plana općine; b) regulacioni plan, za dijelove urbanih područja na kojima predstoji intenzivna gradnja, rekonstrukcija ili urbana sanacija - na temelju prostornog plana Kantona ili općine, ili urbanističkog plana; c) regulacioni plan, za vanurbana područja koje treba zaštititi i uređivati sukladno članku 9. ovog zakona – na temelju prostornog plana Kantona, prostornog plana područja posebnih obilježja Kantona ili prostornog plana općine; d) urbanistički projekt, za posebno značajne cjeline u urbanim područjima koje traže kreativna rješenja uređenja prostora – na temelju prostornog plana općine, urbanističkog plana, zoning plana ili regulacionog plana. Članak 28. (Planski dokumenti) (1) Planski dokumenti baziraju se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. (2) Planski dokumenti se rade na temelju Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. (3) Planski dokumenti se međusobno usklađuju. Planski dokumenti užeg područja moraju biti sukladno planskim dokumentima šireg područja, a ako to nije slučaj, primjenjuju se planski dokumenti šireg područja. (4) Izuzetno od stavka (3) ovog članka, planski dokumenti užeg područja primjenjivat će se ako se tim planom ne mijenja osnovna koncepcija prostornog uređenja šireg područja, te uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva. (5) Sastavni dijelovi planskih dokumenata su odluka o usvajanju plana i odluka o provođenju plana. Članak 29. (Prostorni plan Kantona) (1) Prostorni plan Kantona preuzima, prilagođava, razrađuje i kreativno dopunjava planska opredjeljenja iz prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine, koja se odnose na prostor Kantona. Uz potpuno uvažavanje kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti, prostorni plan Kantona utvrđuje temeljna načela planskog uređenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, te zaštitu, korištenje i namjenu prostora, a naročito: - osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko, građevinsko zemljište, vodne i druge površine), - sustav naselja po značaju, karakteru i dominantnoj privrednoj djelatnosti, - urbana i ruralna područja sa režimima građenja, - razvoj naselja i povezivanje sa centrom Kantona, - osnovu prostornog razvoja vanurbanih područja (poljoprivreda, stočarstvo, šumarstvo, industrijske zone, turizam), - građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od značaja za Federaciju, Kanton i općine, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (prometna, vodoprivredna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura), - drugu infrastrukturu od značaja za Federaciju, Kanton i općine (zdravstvo, naobrazba, znanost, kultura, šport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje itd.), - prostorno definiranje ležišta mineralnih i ostalih sirovina i mogućnosti njihovog korištenja, - mjere zaštite okolice sa razmještajem građevina i postrojenja koje mogu značajnije ugroziti okolicu, - mjere zaštite kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa, - mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, - obveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar Kantona (prostorni plan općine, područja posebnog obilježja, urbanistički plan i dr.), - obveze u pogledu sanacije devastiranih površina (podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina), - uvjeti korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora. (2) Odluka o provođenju prostornog plana Kantona i program mjera i aktivnosti za provođenje plana sastavni su dijelovi plana. (3) Prostorni plan Kantona može sadržavati i druge elemente od značaja za Kanton, na temelju ovog zakona. (4) Prostorni plan Kantona donosi Skupština Kantona na prijedlog Vlade Kantona za period od 20 godina i objavljuje se u “Službenim novinama Tuzlanskog kantona“. (5) Prije utvrđivanja prijedloga prostornog plana Kantona, Ministarstvo je dužno pribaviti mišljenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), kao i mišljenja općinskih vijeća. (6) Općinsko vijeće je dužno dostaviti mišljenje u roku od 60 dana od dana dostave prostornog plana Kantona, a u slučaju da mišljenje nije dostavljeno, smatrat će se da je dato pozitivno mišljenje, odnosno da nema primjedbi na predloženi dokument. Članak 30. (Izvješće o stanju u prostoru) (1) Ministarstvo i nadležne općinske službe vode dokumentaciju potrebnu za praćenje stanja u prostoru, izradu i praćenje provedbe planskih dokumenata. (2) O stanju prostora na području Kantona i općina svake dvije godine radi se izvješće o stanju u prostoru. (3) Izvješće o stanju u prostoru sadrži analizu provođenja planskih dokumenata i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na planskom korištenju prostora, na zaštiti vrijednosti prostora i okolice, te druge elemente od značaja za plansko uređenje prostora Kantona i općina. Članak 31. (Program mjera i aktivnosti za unapređenje stanja u prostoru) (1) Skupština Kantona, na temelju izvješća o stanju u prostoru, donosi četverogodišnji program mjera i aktivnosti za unapređenje stanja u prostoru Kantona. (2) Program mjera sadrži procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojećih planskih dokumenata, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu, te druge mjere i aktivnosti od značaja za izradu i donošenje tih dokumenata. (3) Programom mjera može se utvrditi potreba uređenja prostora od značaja za Kanton, izvori financiranja uređenja, te rokovi uređenja za planiranu namjenu. (4) Programom mjera u dijelu koji se odnosi na područja posebnih obilježja, utvrđuju se i druge mjere za provođenje politike planskog uređenja prostora i izrade planskih dokumenata. Članak 32. (Prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona) (1) Prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona donosi se za područja od posebnog značaja za Kanton ako se ta obveza utvrdi prostornim planom Kantona i ako nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju. (2) Područja posebnog obilježja utvrđuju se za: - područja koja imaju izraziti prirodni ili kulturno-povijesni značaj; - slivno područje hidroakumulacije za potrebe regionalnog snabdijevanja vodom dvije ili više općina; - područja eksploatacije mineralnih sirovina na područjima dvije ili više općina; - područja za šport, rekreaciju i banje. Subota, 30. travnja 2011. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 459 (3) Prostorni plan područja posebnih obilježja utvrđuje, s obzirom na zajednička prirodna, kulturna, povijesna, privredna i druga obilježja, osnovnu organiziranost prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okolice, a po potrebi se određuje obveza izrade urbanističkih i detaljnih planova uređenja za uža područja unutar prostornog plana područja posebnih obilježja. (4) Prostorni plan posebnih obilježja od značaja za Kanton donosi Skupština Kantona i objavljuje se u “Službenim novinama Tuzlanskog kantona“. (5) Prije utvrđivanja prijedloga prostornog plana iz stavka (4) ovog članka Kanton je dužan pribaviti mišljenje općina koje obuhvata taj plan prostornog uređenja. Članak 33. (Financijska sredstva) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja prostornog plana Kantona i prostornog plana područja posebnih obilježja Kantona osiguravaju se iz proračuna Kantona. Članak 34. (Prostorni plan općine) (1) Prostorni plan općine preuzima, prilagođava, razrađuje i kreativno dopunjava planska opredjeljenja iz prostornog plana Kantona koja se odnose na prostor općine. Prostorni plan općine utvrđuje temeljna načela planskog uređenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, te zaštitu, korištenje i namjenu prostora, a naročito: - osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko, građevinsko zemljište, vodne i druge površine), - sustav naselja po značaju, karakteru i dominantnoj privrednoj djelatnosti, - urbana i ruralna područja sa režimima građenja, - razvoj naselja i povezivanje sa centrom općine, - osnovu prostornog razvoja vanurbanih područja (poljoprivreda, stočarstvo, šumarstvo, industrijske zone, turizam), - građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od značaja za Federaciju, Kanton i općinu, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (prometna, vodoprivredna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura), - drugu infrastrukturu od značaja za Federaciju, Kanton i općinu (zdravstvo, naobrazba, znanost, kultura, šport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje itd.), - prostorno definiranje ležišta mineralnih i ostalih sirovina i mogućnosti njihovog korištenja, - mjere zaštite okolice sa razmještajem građevina i postrojenja koje mogu značajnije ugroziti okolicu, - mjere zaštite kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa, - mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, - obveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar općine (detaljni planski dokumenti: zoning plan, regulacioni plan, urbanistički projekt, plan parcelacije), - obveze u pogledu sanacije devastiranih površina (podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina), - uvjeti korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora, - uvjeti građenja za područja za koja se ne donose detaljni planski dokumenti (veličina građevinskih parcela za individualnu stambenu izgradnju, odstojanje objekata od susjednih, visina objekata, uvjeti izgradnje pristupa javnim objektima i prometnicama i drugi urbanističkotehnički uvjeti). (2) Izvod iz prostornog plana Kantona i odluka o provođenju prostornog plana općine, sastavni su dijelovi prostornog plana općine. (3) Prostorni plan općine može sadržavati i druge elemente koji nisu u suprotnosti sa prostornim planom Kantona. (4) Prostorni plan općine donosi općinsko vijeće za period od 20 godina i objavljuje se u službenom glasilu općine. (5) Prije donošenja prostornog plana, općina je dužna pribaviti suglasnost Ministarstva, kojom se potvrđuje da je prostorni plan općine usuglašen sa prostornim planom Kantona i da je urađen sukladno Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata i ovom zakonu. Članak 35. (Urbanistički plan) (1) Urbanistički planovi se donose za urbana područja, kako je definirano u članku 26. ovog zakona. Granice područja za koje se izrađuju urbanistički planovi definiraju se prostornim planom Kantona, odnosno općine. (2) Urbanističkim planovima detaljnije se razrađuju opredjeljenja iz prostornog plana Kantona, odnosno općine, a naročito: - osnovna organizacija prostora, - korištenje i namjena zemljišta sa prijedlogom dinamike njihovog uređenja (granice građevinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta), - namjena zemljišta za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, športa, turizma i posebne namjene, - zone prometne, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, - zone obnove i sanacije, - privredne zone, - objekti društvene infrastrukture (zdravstvo, naobrazba, znanost, i dr), - zaštita kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa, - mjere za unapređenje i zaštitu okolice, - mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, - mjere zaštite osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, - zaštitne zone, - uvjeti korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite zemljišta u urbanom području, - druge elemente od važnosti za područje za koje se plan donosi. (3) Urbanističkim planom utvrđuje se obveza izrade detaljnih planova uređenja prostora za uža urbana područja unutar prostornog obuhvata tog plana. (4) Sastavni dijelovi urbanističkog plana su izvod iz plana šireg područja i odluka o provođenju urbanističkog plana. (5) Urbanistički plan donosi općinsko vijeće i objavljuje se u službenom glasilu općine. (6) Prije donošenja urbanističkog plana, općina je dužna pribaviti suglasnost Ministarstva, kojom se potvrđuje da je urbanistički plan usuglašen sa prostornim planom Kantona i da je urađen sukladno Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Članak 36. (Zoning plan) (1) Zoning plan je detaljni planski dokument koji se donosi za ostala urbana područja općine, ukoliko je ta obveza utvrđena prostornim planom općine. Granice područja za koje se izrađuje zoning plan definiraju se prostornim planom općine. (2) Zoning plan definira namjene pojedinih površina i propisuje uvjete projektiranja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojećih građevina. Ovim planom se određuju lokacijski i urbanističko-tehnički uvjeti, što služi za pripremu glavnog projekta i pribavljanje odobrenja za građenje. (3) Zoning plan mora sadržavati: - definicije pojedinih termina; - zoning kartu (sa granicama zona određene namjene i građevinskim parcelama unutar tih zona); - službenu kartu (označene javne građevine i infrastruktura, granice infrastrukturnih sustava sa uključenim zaštitnim zonama ili pojasevima); - listu načina korištenja zemljišta – namjena sa popisom zona u kojima je svaka od tih namjena dozvoljena ili uvjetno dozvoljena; Broj 6 - Strana 460 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30. travnja 2011. god. - urbanističke standarde za svaku pojedinu zonu (dozvoljena gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgrađenosti, definirani tipovi građevine, minimalna i maksimalna veličina parcele, maksimalna visina/katnost građevine, maksimalni gabarit građevine, minimalna udaljenost ivica građevine od granice parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uvjeti uređenja vanjskih površina, uvjeti koji se moraju zadovoljiti zbog zaštite okolice (buka, vibracije, izduvni plinovi, režimi rada, skladištenje otpadnog materijala, i sl.), uvjeti arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u ovisnosti od specifičnosti zone); - jasno definirane procedure i kriterije odobravanja zahtjeva za uvjetno dozvoljene namjene u nadležnim organima općine; - jasno označena područja za koja se mora uraditi urbanistički projekt ili raspisati konkurs u cilju što kvalitetnijeg uređenja posebnih urbanih i drugih prostornih cjelina sa naročitim značajem (zone specijalne namjene); - jasno definirane procedure i razloge - kriterije zbog kojih se može odobriti proces izmjene zoning plana; - jasno definirane zabrane i ograničenja namjena na plavnom području, sukladno Zakonu o vodama. (4) Lista dozvoljenih i uvjetno dozvoljenih namjena u svim definiranim zonama zoning plana mora uključiti sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene, sigurnosne i socijalne potrebe stanovnika urbanog područja općine. (5) Uvjetno dozvoljena namjena može biti odobrena jedino ako ne ugrožava susjedne građevine i susjedno zemljište. (6) Postojeće građevine legalno izgrađene prije usvajanja zoning plana se nastavljaju koristiti i po usvajanju plana, i ako njihova namjena nije sukladna zoning planu. Ako se podnese zahtjev za promjenu namjene ili rekonstrukciju postojeće građevine, primjenjivat će se odredbe zoning plana. Članak 37. (Regulacioni plan i urbanistički projekt) (1) Obaveza izrade i donošenja regulacionog plana i urbanističkog projekta utvrđuje se planskim dokumentima šireg područja. (2) Regulacionim planom i urbanističkim projektom se određuju lokacijski uvjeti koji definiraju namjenu, položaj, funkciju, veličinu i oblikovanje građevina. (3) Radi što kvalitetnijeg uređenja posebnih urbanih i drugih prostornih cjelina sa naročitim značajem, detaljni plan - urbanistički projekt se radi na temelju najboljeg rješenja odabranog kroz instituciju javnog konkursa. Programski uvjeti za raspisivanje konkursa moraju biti suglasni sa odredbama plana šireg područja. (4) Obaveza izrade, sadržaj, postupak i način donošenja regulacionog plana i urbanističkog projekta utvrđuje se Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. (5) Regulacioni plan i urbanistički projekt utvrđuju: - točan obim područja za koji se radi detaljni plan, - detaljnu namjenu površina, - gustinu naseljenosti, - koeficijent izgrađenosti, - regulacionu i građevinsku liniju, - nivelacione podatke, - uređenje prostora, - način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom, energetskom, telekomunikacionom i drugom infrastrukturom sa uvjetima i obvezama priključivanja na istu, - uvjete za građenje i druge zahvate u prostoru, - programske uvjete za raspisivanje javnog konkursa za određene lokalitete, - mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, - mjere zaštite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, - mjere za zaštitu okolice, očuvanje prirodnog i kulturnopovijesnog naslijeđa, - plan parcelacije, - podatke o vlasničkom statusu zemljišta, - uvjete uređenja građevinskog zemljišta, - druge elemente od značaja za područje za koje se plan donosi. (6) Regulacionim planom može se odrediti obveza raspisivanja javnog konkursa za usvajanje projektnih rješenja za pojedine planirane građevine, na značajnijim lokacijama utvrđenim planom. Članak 38. (Donošenje detaljnih planskih dokumenata) (1) Detaljne planske dokumente donosi Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće, u ovisnosti od nivoa nadležnosti za donošenje planskog dokumenta. (2) Odluka o donošenju detaljnog planskog dokumenta i detaljni planski dokument sa odlukom o provođenju istog, objavljuju se u “Službenim novinama Tuzlanskog kantona“, odnosno službenom glasilu općine. (3) Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praćenje provođenja prostornog plana općine, urbanističkih i detaljnih planova osiguravaju se iz proračuna općine na posebnoj proračunskoj poziciji i iz drugih izvora. (4) Izuzetno od stavka (3) ovog članka, investitor koji ima poseban interes za izradu detaljnog planskog dokumenta za određeno područje, može svojim sredstvima financirati izradu detaljnog planskog dokumenta, bez prava nametanja zahtjeva i rješenja koja nisu sukladna urbanističkom, odnosno prostornom planu. Iznos financijskog ulaganja bit će uzet u obzir kod utvrđivanja naknade za uređenje zemljišta. (5) Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praćenje provođenja detaljnih planova, za područja od značaja za Kanton, osiguravaju se iz proračuna Kantona i iz drugih izvora. Članak 39. (Plan parcelacije) (1) Plan parcelacije izrađuje se za područja na kojima je utvrđen režim građenja III. stupnja. (2) Za prostorne cjeline za koje nije propisano donošenje ili se kasni s izradom detaljnog plana, a potrebe zahtijevaju hitnost rješavanja, plan parcelacije se donosi kao pomoćni plan namijenjen za definiranje pojedinačnih građevinskih parcela, sukladno prostornom ili urbanističkom planu. (3) Plan parcelacije izrađuje se na ažuriranim geodetskokatastarskim planovima, u analognom i digitalnom obliku, ovjerenim od nadležne općinske službe. (4) Planom parcelacije utvrđuje se: veličina, oblik i položaj parcele, pristup parcelama, regulacione i građevinske linije i površine za javne namjene. (5) Plan parcelacije mora da sadrži: situacioni plan sa regulacionim i građevinskim linijama, granicama postojećih katastarskih i novoformiranih građevinskih parcela, podatke o vlasnicima, odnosno korisnicima građevinskog zemljišta sa oznakama katastarskih parcela i obračunom površina, kao i planove prometa, komunalne, energetske i telekomunikacione infrastrukture. (6) Veličine i položaj parcela definiraju se na temelju odredaba urbanističkog ili prostornog plana. Svaka parcela mora imati izlaz na put i riješene priključke na komunalnu i drugu infrastrukturu. (7) Plan parcelacije se, po pravilu, donosi za prostornu cjelinu na kojoj se vrši građenje. Ako plan parcelacije ne pokriva potpuno jednu prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvršiti tako da se na preostalom dijelu omogući obrazovanje drugih građevinskih parcela. (8) Plan parcelacije donosi općinsko vijeće. V. PRIPREMA, IZRADA I USVAJANJE PLANSKIH DOKUMENATA Članak 40. (Priprema, izrada i donošenje planskih dokumenata) (1) Priprema, izrada i donošenje planskih dokumenata vrši se sukladno ovom zakonu. Subota, 30. travnja 2011. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 461 (2) Postupak pripreme, izrada i sadržaj planskih dokumenata utvrđen je Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Članak 41. (Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata) (1) Prije pristupanja izradi ili izmjeni planskih dokumenata Skupština Kantona ili općinsko vijeće, ovisno od nadležnosti, donosi odluku o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata. (2) Odluka iz stavka (1) ovog članka sadrži: - vrstu planskog dokumenta čijoj se izradi ili izmjeni pristupa, - granice područja za koji se dokument radi ili mijenja, - vrstu planskog dokumenta višeg reda na temelju kojeg se pristupa izradi planskog dokumenta, - vremenski period za koji se planski dokument donosi, - smjernice za izradu ili izmjenu planskog dokumenta, - optimalni rok izrade, - sadržaj planskog dokumenta, - odredbe o sudjelovanju javnosti - javnoj raspravi i javnom uvidu, - način osiguranja sredstava za izradu ili izmjenu planskog dokumenta, - nosioca pripreme za izradu ili izmjenu planskog dokumenta, - nosioca izrade ili izmjene planskog dokumenta, - druge elemente u ovisnosti od specifičnosti područja za koje se planski dokument radi. (3) Odlukom o pristupanju izradi detaljnog plana, može se utvrditi režim zabrane građenja na prostoru ili dijelu prostora za koji se detaljni plan izrađuje do donošenja istog, a najduže u trajanju od dvije godine. (4) Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta, ovisno od nivoa nadležnosti, objavljuje se u “Službenim novinama Tuzlanskog kantona“, odnosno u službenom glasilu općine. Članak 42. (Nosilac pripreme planskog dokumenta) (1) Nosilac pripreme za izradu planskih dokumenata (u daljem tekstu: nosilac pripreme) za čije donošenje je nadležna Skupština Kantona je Ministarstvo, a za planske dokumente za čije donošenje je nadležno općinsko vijeće, nosilac pripreme je općinska služba za poslove prostornog uređenja. (2) Ako su za donošenje planskih dokumenata nadležne dvije ili više općina, nosilac pripreme utvrđuje se sporazumno. (3) Nosilac pripreme pokreće inicijativu za izradu planskih dokumenata. (4) Prema potrebi, obimu i vrsti planskog dokumenta, nosilac pripreme može posebnom odlukom formirati savjet plana radi stručnog praćenja izrade planskog dokumenta u svim fazama rada, utvrđivanja koncepta prostornog uređenja, te usuglašavanja stavova i interesa. Savjet plana sačinjavaju istaknuti stručnjaci iz oblasti prostornog planiranja, urbanizma, prometa, energetike, ekonomije, okolice i drugih oblasti. Članak 43. (Obveze nosioca pripreme) (1) Nosilac pripreme dužan je odmah po zaključenju ugovora sa odabranim nosiocem izrade plana, a najkasnije u roku od 30 dana dostaviti nosiocu izrade svu raspoloživu dokumentaciju, neophodnu za izradu plana, a naročito: - plan višeg reda ili šireg područja, - važeće provedbene planove, uključujući izmjene, dopune i korekcije, - strategiju zaštite okolice, - planove razvoja privrede i poljoprivrede, - podatke o geološkoj podlozi i mineralnim resursima, - katastarske podloge i raspoložive geodetske podloge i dr. (2) Nosilac pripreme dužan je osigurati suradnju i koordinirati aktivnosti svih zainteresiranih strana u procesu prostornog planiranja, kao što su vlasnici nekretnina, zakoniti korisnici prostora i sudionici u njegovoj izgradnji i uređivanju, te organi uprave, upravne organizacije i agencije, nosioci javnih ovlaštenja nadležni za vodoprivredu, šumarstvo, poljoprivredu, promet, energetiku, telekomunikacije, turizam, rudarstvo, zdravstvo, školstvo, kulturu, zaštitu okolice, sanitarno-zdravstvenu zaštitu, zaštitu na radu, zaštitu od požara, civilnu zaštitu, zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih dobara, organi nadležni za obranu, organi unutarnjih poslova, privredna komora, predstavnici vjerskih zajednica i drugi subjekti. (3) Zainteresirane strane dužne su da u roku od 30 dana po dobivanju obavijesti o pristupanju izradi plana dostave tražene podatke, podloge i relevantne informacije, te svoje prijedloge i sugestije za određena planska rješenja na cijelom području obuhvaćenom planom. Vlasnici zemljišta i objekata na njima dužni su da u istom roku dostave svoje prijedloge i sugestije za planska rješenja koja se tiču njihove imovine. (4) Ako organ, organizacija ili druga pravna ili fizička osoba ne dostavi svoje sugestije ili prijedloge za određena planska rješenja na cijelom području obuhvaćenom planom u roku od 30 dana od dana prijema obavijesti, smatrat će se da nemaju nikakvih posebnih zahtjeva. (5) Nosilac pripreme plana dužan je da odmah proslijedi dobivene podatke, podloge, informacije, prijedloge i sugestije iz stavka (3) nosiocu izrade planskog dokumenta. Članak 44. (Nosilac izrade planskog dokumenta) (1) Izrada planskih dokumenata može se povjeriti samo pravnoj osobi registriranoj za obavljanje tih poslova ili nadležnoj kantonalnoj ili općinskoj upravnoj organizaciji, kojoj su povjereni poslovi izrade planskih dokumenata i koja ima ovlaštenje za izradu istih. (2) Izbor nosioca izrade planskih dokumenata izvršit će nosilac pripreme za izradu dokumenata sukladno Zakonu o javnim nabavkama BiH iz reda pravnih osoba koje su registrirane za djelatnost izrade planskih dokumenata i koji ispunjavaju ostale uvjete predviđene zakonom, osim u slučaju kada je nosilac izrade dokumenta upravna organizacija, kojoj su povjereni poslovi izrade planskih dokumenata. (3) Izbor nosioca izrade detaljnog planskog dokumenta financiranog od strane investitora koji želi da gradi u granicama obuhvata planirane prostorne cjeline izvršit će investitor. (4) Nosilac izrade je dužan da prednacrt, kao i svaku sljedeću fazu izrade dokumenata, uradi sukladno ovom zakonu, propisima donesenim na temelju ovog zakona i odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta, kao i svim dokumentima dostavljenim od strane nosioca pripreme. (5) Nosilac izrade mora osigurati usklađenost planskog dokumenta kojeg izrađuje sa planskim dokumentima šireg područja i odgovoran je za isto. Članak 45. (Prednacrt i nacrt planskog dokumenta) (1) Nosilac izrade obvezan je nosiocu pripreme predati prednacrt planskog dokumenta, sa svim dijelovima koje odgovarajući dokumenti treba da sadrže. (2) Prije utvrđivanja nacrta, prednacrt planskog dokumenta razmatra savjet plana, ako je formiran. (3) Na prednacrt plana nosilac pripreme plana i članovi savjeta plana daju eventualne primjedbe, prijedloge i sugestije na predloženi dokument, zauzima se stav i formuliraju zaključci sa preporukama koji se dostavljaju nosiocu izrade. (4) Nosilac izrade razmatra primjedbe, mišljenja i sugestije na prednacrt, a one izmjene koje smatra opravdanim, ugrađuje u nacrt planskog dokumenta i dostavlja ga nosiocu pripreme, uz odgovarajuće obrazloženje. (5) Nacrt planskog dokumenta sadrži grafički i tekstualni dio, a za potrebe rasprave na skupovima i sjednicama Skupštine Kantona, odnosno općinskog vijeća, posebno se izrađuje skraćeni nacrt sa najvažnijim grafičkim i tekstualnim prilozima koji su dovoljno detaljni i informativni. Broj 6 - Strana 462 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30. travnja 2011. god. Članak 46. (Javna rasprava i javni uvid) (1) Nosilac izrade je dužan da predstavi nacrt planskog dokumenta nosiocu pripreme i savjetu plana (ako je formiran) i nakon diskusije o njemu, nacrt se prihvata zaključkom nosioca pripreme i prosljeđuje Skupštini Kantona, odnosno općinskom vijeću, u ovisnosti od nivoa nadležnosti za donošenje određenog dokumenta, na razmatranje i usvajanje. U suprotnom, nacrt se vraća nosiocu izrade sa primjedbama, sugestijama i rokom za doradu, nakon čega se ponavlja prethodna procedura. (2) Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće razmatra nacrt planskog dokumenta i stavlja ga na javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvrđenom u odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta. (3) O mjestu, vremenu i načinu izlaganja nacrta planskog dokumenta na javni uvid, javnost se obavještava oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnog informiranja najmanje tri puta, s tim da se prva obavijest objavljuje 15 dana prije početka javnog uvida, a druge dvije dva dana uzastopno, neposredno pred početak javnog uvida. (4) Obavijest iz stavka (3) ovog članka sadrži mjesto, datum, početak i trajanje javnog uvida u planskom dokumentu, mjesto i datum jedne ili više prezentacija i rasprava na skupovima te na sjednicama Skupštine Kantona, odnosno općinskog vijeća, te rok do kojeg se mogu poslati pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na nacrt dokumenta. (5) Dužina javne rasprave ovisi o vrsti dokumenta i definirana je odlukom iz članka 41. ovog zakona. Javna rasprava za dokumente prostornog uređenja iz nadležnosti Kantona ne može trajati kraće od 60 niti duže od 90 dana. Javna rasprava za planske dokumente u nadležnosti općina mogu trajati: za prostorni plan i urbanistički plan najmanje 30, a najviše 60 dana, a za detaljne planove do 30 dana. (6) Nacrt planskog dokumenta izlaže se na javni uvid u integralnoj formi na prikladan način u odgovarajućim prostorijama po lokalnim centrima i uz prisustvo stručnih osobe koja mogu dati određena obavještenja, a prvenstveno je namijenjen vlasnicima zemljišta i zakonitim korisnicima prostora u tom lokalnom području obuhvaćenom planom, dok se skraćeni nacrt službeno dostavlja ostalim zainteresiranim stranama – organima i organizacijama iz članka 43. stavak (2) ovog zakona, kao sudionicima planiranja. Nacrt planskog dokumenta u elektronskoj formi treba postaviti i na web stranici nadležnog organa – nosioca pripreme. Organizacija javne rasprave i javnog uvida te prateća tehnička pitanja su obveza i odgovornost nosioca pripreme. (7) O nacrtu prostornog plana Kantona, kao i nacrtu prostornog plana područja posebnih obilježja Kantona nosilac pripreme pribavlja mišljenje Federalnog Ministarstva o usklađenosti plana sa važećom planskom dokumentacijom na nivou Federacije. (8) Javne rasprave za nacrte planskih dokumenata od važnosti za Kanton organiziraju se u svim općinama u sastavu Kantona. (9) Kada se na javni uvid stavlja nacrt prostornog plana općine i urbanističkog plana, njegovo izlaganje se vrši u prostorijama mjesnih zajednica i u sjedištu općine koje taj plan obuhvata. (10) Na nacrt prostornog plana općine i urbanističkog plana pribavlja se suglasnost Ministarstva koja mora biti dostavljena u roku od 30 dana od dana prijema planskog dokumenta. Ako Ministarstvo ne dostavi svoju suglasnost kojom potvrđuje usuglašenost planskog dokumenta sa prostornim planom Kantona, smatrat će se da nema primjedbi. (11) O nacrtu detaljnog planskog dokumenta nosilac pripreme pribavlja suglasnost Ministarstva da je plan usklađen sa važećim planskim dokumentima šireg područja, te da je urađen sukladno Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Suglasnost mora biti dostavljena u roku od 30 dana od dana prijema plana. Ako Ministarstvo ne dostavi suglasnost u propisanom roku, smatrat će se da je ista data, odnosno da nema primjedbi na nacrt plana. (12) Nacrt detaljnog planskog dokumenta se izlaže na fizički pristupačan, tehnički i informativno adekvatan način, uz prisustvo stručne osobe: - u prostorijama općine, odnosno nosioca pripreme planskog dokumenta, - u prostorijama nosioca izrade plana, - u prostorijama u kojima se održavaju sjednice Skupštine Kantona, odnosno općinskog vijeća ili drugim prostorima, - u prostorijama odgovarajućih mjesnih zajednica na koje se plan odnosi. Obvezno se organiziraju skupovi sa raspravom o nacrtu detaljnog plana u svakoj mjesnoj zajednici (ili dijelu mjesne zajednice) obuhvaćenoj planom. (13) Nosilac pripreme detaljnog plana dužan je blagovremeno, obavijestiti javnim oglasom vlasnike nekretnina i druge zakonite korisnike prostora na području za koje se donosi detaljni plan i pozvati ih da izvrše uvid u nacrt detaljnog plana, te da se uključe u javnu raspravu učestvovanjem na skupovima ili dostavljanjem pisanih primjedbi, sugestija i prijedloga nosiocu pripreme. Ukoliko se pozvani ni na koji način ne odazovu na javnu raspravu u predviđenom roku, smatrat će se da su suglasni sa datim nacrtom detaljnog plana i da ne mogu naknadno postavljati bilo kakve primjedbe i uvjete u procesu odobravanja građenja i drugih zahvata u prostoru koji su sukladni detaljnom planu i općim urbanističkim pravilima. (14) Nosilac pripreme plana obvezan je da na svakom mjestu na kojem je izložen nacrt plana, obavijesti javnost da se detaljnije informacije, objašnjenja i pomoć u formuliranju primjedbi mogu dobiti kod nosioca pripreme i nosioca izrade ili kod dežurne stručne osobe na mjestu izlaganja. (15) Primjedbe, prijedlozi i mišljenja o nacrtu plana upisuju se u svesku sa numeriranim stranama, koja se nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izlaže ili se dostavljaju poštom u pisanom obliku nosiocu pripreme. Nosilac pripreme je dužan da otvori mogućnost dostavljanja primjedbi na nacrt putem elektronske pošte. Članak 47. (Prijedlog planskog dokumenta) (1) Prijedlog planskog dokumenta utvrđuje se na temelju nacrta koji je prošao fazu javnog uvida i na temelju stava nosioca izrade o primjedbama, prijedlozima i mišljenjima na taj nacrt. U prijedlogu planskog dokumenta ne mogu se mijenjati planska rješenja iz nacrta plana, osim onih na koja je bila stavljena osnovana i prihvaćena primjedba, prijedlog ili mišljenje. Po održanoj javnoj raspravi predviđenoj ovim zakonom, nosilac izrade završava prijedlog planskog dokumenta i uz odgovarajuće obrazloženje dostavlja ga nosiocu pripreme. (2) Nosilac pripreme razmatra izvješće o provedenoj javnoj raspravi, izmjenama koje su usljed toga nastale i o primjedbama koje nisu mogle biti prihvaćene i utvrđuje prijedlog planskog dokumenta. Kompletan materijal nosilac pripreme dostavlja Skupštini Kantona, odnosno općinskom vijeću. (3) Prijedlog planskog dokumenta razmatra i usvaja Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće. (4) Usvojeni planski dokument je javni dokument, ima karakter zakonskog akta i stavlja se na stalni javni uvid kod organa nadležnog za poslove prostornog uređenja. (5) Elektronska verzija usvojenog planskog dokumenta postavlja se na web-stranici Kantona ili općine u cilju informiranja zainteresiranih subjekata i javnosti. Članak 48. (Donošenje planova u vanrednim uvjetima i okolnostima) (1) S ciljem stvaranja planskog osnova za obnovu i izgradnju naselja za neodložno zbrinjavanje stanovništva sa razrušenog, poplavljenog i drugog ugroženog područja detaljni plan se može raditi i donositi i po skraćenom postupku. (2) Način i postupak pripreme, izrade i donošenje planskog dokumenta po skraćenom postupku definirat će se odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta. Članak 49. (Izmjena i dopuna planskih dokumenata) (1) Izmjene i dopune planskog dokumenta vrše se po postupku i na način predviđen za izradu i donošenje tog planskog dokumenta. (2) Izuzetno od odredbe stavka (1) ovog članka, izmjena i dopuna planskog dokumenta može se vršiti po skraćenom postupku, Subota, 30. travnja 2011. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 463 ako se tom izmjenom i dopunom bitno ne mijenja osnovni koncept planskog dokumenta. (3) Nosilac pripreme planskog dokumenta, u smislu stavka (2) ovog članka, podnosi Skupštini Kantona, odnosno općinskom vijeću, prijedlog izmjene i dopune planskog dokumenta koji čini tekstualno obrazloženje sa grafičkim prikazom na odgovarajućem broju tematskih karata iz planskog dokumenta za koji se predlaže izmjena i dopuna. Ako se radi o planskom dokumentu užeg područja, nosilac pripreme mora prethodno pribaviti suglasnost Ministarstva o usuglašenosti izmjene i dopune sa planskim dokumentom šireg područja. (4) Nakon provedene procedure i usvajanja izmjena i dopuna od strane Skupštine Kantona, odnosno općinskog vijeća, iste se objavljuju u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“, odnosno službenom glasilu općine i ugrađuju u planski dokument. Članak 50. (Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskih dokumenata) (1) Inicijativu za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta mogu pokrenuti: - poslanici Skupštine Kantona ili vijećnici općinskog vijeća, - Vlada Kantona ili općinski načelnik, - organi uprave i upravne organizacije, - javna poduzeća, - privredne i strukovne komore, - savjeti mjesnih zajednica, - vlasnici zemljišta i građevina na njemu, - potencijalni investitori u razvojne projekte, - nevladine organizacije. (2) Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta mora biti stručno i detaljno obrazložena. Subjekti navedeni u stavku (1) ovog članka ne mogu kao razlog za pokretanje inicijative koristiti svoju nepažnju ili nesudjelovanje u fazi pripreme i donošenja tog dokumenta. (3) Najraniji rok za pokretanje inicijative za izmjenu detaljnog planskog dokumenta je pet godine od dana stupanja na snagu detaljnog planskog dokumenta čija se izmjena ili dopuna predlaže. (4) Inicijativa se upućuje Ministarstvu, odnosno nadležnoj općinskoj službi koji dalje postupaju po propisanoj proceduri. VI. SUSTAV INFORMACIJA O STANJU U PROSTORU Članak 51. (Jedinstveni informacioni sustav) (1) S ciljem prikupljanja, obrade i korištenja podataka od značaja za planiranje, uređenje, korištenje i zaštitu prostora, Ministarstvo, u suradnji sa drugim ministarstvima i općinama, uspostavlja i održava jedinstveni informacioni sustav u oblasti prostornog planiranja i uređenja (GIS – Geografski informacioni sustav). (2) Jedinstveni informacioni sustav obuhvata oblast podataka i informacija za cijeli prostor Kantona. (3) Svi subjekti jedinstvenog informacionog sustava na kantonalnom i općinskom nivou moraju raditi sukladno federalnoj Uredbi o sadržaju i nosiocima jedinstvenog informacionog sustava, metodologiji prikupljanja i obradi podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije. (4) Sredstva za održavanje jedinstvenog informacionog sustava u oblasti prostornog planiranja i uređenja osiguravaju se iz proračuna Kantona i proračuna općine. Članak 52. (Sadržaj jedinstvenog informacionog sustava) (1) U okviru jedinstvenog informacionog sustava (GIS-a) vodi se i održava jedinstvena evidencija koja obuhvata podatke o: - ažurnim digitalnim, geodetsko – topografsko - kartografskim podlogama u državnom koordinatnom sustavu, - satelitske snimke Kantona, - podatke o prostornim planovima Kantona, - podatke o prostornim i urbanističkim planovima općina, - podatke o detaljnim planovima općina, - katastarske podatke o zemljištu, - prirodnim resursima sa kvalitativnim i kvantitativnim obilježjima i sl., - stanovništvu, - infrastrukturnim sustavima, - privredi, - građevinskom zemljištu - kulturno-povijesnom i prirodnom naslijeđu i posebno zaštićenim prostorima, - ugrožavanju okolice (bespravno građenje, zagađenje tla, vode, zraka i sl), - područjima gdje je opasnost od posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja posebno izražena (seizmičke karakteristike terena, poremećaji u stabilnosti tla, plavna područja, područja ugrožena mogućnošću izbijanja požara, područja izložena mogućem utjecaju tehničkih katastrofa i prekomjernom zagađenju zbog havarije u pogonima i sl.), - društvenim djelatnostima, - turizmu, - komunalnim djelatnostima, - kadrovima i pravnim osobama koja se bave poslovima u oblasti planskog uređenja prostora, - druge podatke koji su od značaja za planiranje i održavanje GIS-a. Članak 53. (Obveza dostavljanja podataka) (1) Nadležne općinske službe za poslove prostornog uređenja vode jedinstvenu evidenciju podataka i informacija o stanju prostora u odgovarajućim bazama i dužne su svake godine do 15. siječnja tekuće godine dostaviti Ministarstvu godišnje izvješće o stanju prostora kao i o provođenju planskih dokumenata na nivou općine za proteklu godinu, sa popunjenim jedinstvenim obrascima. (2) Javna poduzeća, agencije i drugi pravni subjekti koji posjeduju, prikupljaju, izrađuju ili obrađuju podatke potrebne za formiranje i ažuriranje jedinstvenog informacionog sustava iz članka 51. ovog zakona dužni su podatke i dokumentaciju redovno, a najkasnije do 5. siječnja tekuće godine za proteklu godinu, dostavljati nadležnoj općinskoj službi za prostorno uređenje. (3) Na zahtjev Ministarstva i općinske službe za prostorno uređenje, pravne osobe iz stavka (2) ovog članka dužne su u određenom roku da dostavljaju podatke iz članka 52. stavak (1). VII. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U URBANIM PODRUČJIMA Članak 54. (Uređenje građevinskog zemljišta) (1) Pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta u urbanim područjima (u daljem tekstu: uređenje građevinskog zemljišta) obuhvata izgradnju prometne i komunalne infrastrukture koja je potrebna za izgradnju i korištenje građevina i zahvata u prostoru koji su planirani planskim dokumentima. (2) Izgradnja građevina vrši se na uređenom građevinskom zemljištu. (3) Izuzetno od stavka (2) ovog članka, izgradnja građevina može se vršiti i na neuređenom građevinskom zemljištu, pod uvjetom da se njegovo uređenje izvrši u toku građenja građevine, a najkasnije do tehničkog prijema završene građevine. (4) Uređenje građevinskog zemljišta je obveza općine. Na nivou općine vrši se prikupljanje sredstava, financiranje i koordinacija aktivnosti planiranja, programiranja, projektiranja građevinsko-tehničkih sustava i izvođenje uređenja građevinskog zemljišta. Neke od navedenih faza aktivnosti općina može povjeriti javnim komunalnim poduzećima koje je osnovala za te poslove, ili ustupiti drugim institucijama sukladno Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Broj 6 - Strana 464 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30. travnja 2011. god. (5) Izuzetno od stavka (4) ovog članka, u slučaju da građevinsko zemljište nije uređeno u momentu podnošenja zahtjeva za odobrenje za građenje, investitor građevine ili drugog zahvata u prostoru na toj lokaciji uložit će svoja sredstva u izgradnju komunalne infrastrukture prema usvojenom planskom dokumentu i projektima, a to ulaganje će se uzeti u obzir prilikom utvrđivanja visine naknade za uređenje građevinskog zemljišta. (6) U slučaju iz stavka (5) ovog članka, investitor odnosno nadležne općinske službe ugovorom definiraju obim radova, potrebna financijska sredstva, te obveze i međusobne odnose između investitora, nadležnog organa i javnog poduzeća nadležnog za određenu infrastrukturu. (7) Za uređenje građevinskog zemljišta po potrebi se izdaje odobrenje za građenje za pripremne radove. Članak 55. (Pripremanje građevinskog zemljišta) Pripremanje građevinskog zemljišta za gradnju obuhvata: - rješavanje imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima nekretnina, - donošenje planskog dokumenta koji je osnov za odobravanje građenja na određenom prostoru, - parcelaciju zemljišta, - uklanjanje postojećih građevina, premještanje nadzemnih i podzemnih instalacija sukladno planskom dokumentu, - inženjersko-geološka ispitivanja, (eventualna sanacija klizišta, drenaže, regulacija vodotoka, ravnanje zemljišta i sl), - izradu dokumentacije i obavljanje radova na zaštiti kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa koji bi mogli biti ugroženi radovima na pripremanju zemljišta, - sve druge radnje sukladno planskom dokumentu. Članak 56. (Opremanje i uređenje građevinskog zemljišta) (1) Opremanje građevinskog zemljišta obuhvata: - građenje prometnica uključujući kolovoze, pločnike i pješačke prijelaze, trgove i javna parkirališta, i dr, - izgradnju pristupa građevinama javnog karaktera kojim se osigurava nesmetano kretanje osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, - podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne prometne signalizacije i semafora, - uređenje javnih zelenih površina, rekreativnih terena, parkova, igrališta, pješačkih staza, nasada, travnjaka, terena za dječja igrališta, objekata javne higijene, - izgradnju uređaja za odvod površinskih i otpadnih voda, te uređaja i postrojenja za njihovo prečišćavanje, - izgradnju građevina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju električne, plinske i druge energije, telekomunikacijske objekte i uređaje, - uređenje sanitarnih deponija i građenje građevina za preradu i uništavanje otpada, - regulaciju vodotoka i uređenje obala voda i vodnih površina. (2) Minimum uređenja građevinskog zemljišta treba da osigura: - snabdijevanje pitkom vodom i rješenje otpadnih voda, - kolski prilaz građevinskoj parceli i potreban broj parking mjesta, - snabdijevanje električnom energijom. Članak 57. (Program uređenja građevinskog zemljišta) (1) Uređenje građevinskog zemljišta vrši se na temelju programa uređenja zemljišta, kojim se usklađuje izgradnja građevina i komunalne infrastrukture, detaljnije se određuju rokovi za izgradnju komunalne infrastrukture, utvrđuju uvjeti za priključenje na istu, i drugo. (2) Program uređenja građevinskog zemljišta usvaja općinsko vijeće na prijedlog nadležne općinske službe. (3) Program uređenja zemljišta priprema i provodi nadležna općinska služba. (4) Prilikom uređenja pojedinih dijelova građevinskog zemljišta ili građenja novih građevina mora se voditi računa o redoslijedu uređenja tako da se omogući usklađenost i funkcionalna povezanost infrastrukturnih sustava. (5) Nove građevine i nova komunalna infrastruktura ili njeni novi dijelovi ne mogu biti priključeni na postojeće građevine i uređaje komunalne infrastrukture koje kapacitetom ne zadovoljavaju potrebama novih građevina ili novih dijelova komunalne infrastrukture. (6) Javna komunalna i druga poduzeća nadležna za održavanje, rad i pružanje servisa pojedinih komunalnih i drugih usluga odgovorna su za kvalitetnu i efikasnu realizaciju projekata nove infrastrukture koji su im povjereni i moraju usuglašavati svoje planove i strategije sa nadležnom općinskom službom. Članak 58. (Financiranje uređenja građevinskog zemljišta) (1) Uređenje građevinskog zemljišta financira se iz proračuna općine, naknada za uređenje, korištenje i pogodnost građevinskog zemljišta sukladno Zakonu o građevinskom zemljištu i iz drugih izvora. (2) Nadležna općinska služba, u funkciji nosioca odgovornosti za uređenje građevinskog zemljišta i izvršioca financijskog plana, podnosi općinskom vijeću izvješće o stanju realizacije programa uređenja građevinskog zemljišta i njegovim financijskim efektima najmanje jednom godišnje. Članak 59. (Naknada za uređenje građevinskog zemljišta) (1) Naknada za troškove uređenja građevinskog zemljišta regulirana je Zakonom o građevinskom zemljištu i obračunava se na temelju stvarno uloženih sredstava za pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta sukladno odgovarajućem planskom dokumentu i programu uređenja građevinskog zemljišta. (2) Iznos naknade troškova uređenja građevinskog zemljišta za svaki pojedinačan slučaj utvrđuje se posebnim aktom koji donosi nadležna općinska služba. (3) Iznos iz stavka (2) ovog članka investitor uplaćuje nakon što je utvrđeno da ispunjava sve druge uvjete za odobrenje za građenje, o čemu ga službeno obavještava nadležna općinska služba. (4) Izuzetno, nadležna općinska služba i investitor mogu ugovorom regulirati plaćanje iznosa u ratama, pri čemu cjelokupna suma mora biti uplaćena prije izdavanje odobrenja za upotrebu i početka korištenja objekta, ali ne duže od tri godine od dana izdavanja odobrenja za građenje. Članak 60. (Financiranje vlastitim sredstvima) (1) Za namjeravanu gradnju za koju nadležni organi ocijene da se odobravanje može provesti jedino na temelju detaljnog planskog dokumenta koji još nije izrađen, investitor može da snosi troškove izrade toga plana, koji će se uzeti u obzir kao dio troškova uređenja građevinskog zemljišta. (2) Investitoru koji je uložio vlastita sredstva za uređenje građevinskog zemljišta na određenoj lokaciji na kojoj je naknadno predviđeno građenje za potrebe drugih investitora, priznat će se pravo na povrat dijela uloženih sredstava. 2. dio PROVOĐENJE PLANSKIH DOKUMENATA I. NAČELA Članak 61. (Utvrđivanje preduvjeta za odobravanje promjene u prostoru) (1) Sve promjene u prostoru izazvane građevinskim radovima i drugim intervencijama koje podrazumijevaju određeno korištenje Subota, 30. travnja 2011. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 465 zemljišta moraju biti suglasne općim načelima prostornog uređenja i odredbama važećih planskih dokumenata. (2) U ravnopravnoj su upotrebi, suglasno ovom zakonu, dva postupka određivanja preduvjeta za odobravanje promjena u prostoru: - izrada lokacijske informacije o preduvjetima za odobravanje sukladno važećim detaljnim planovima, - izrada urbanističke suglasnosti u slučaju nepostojanja detaljnih planskih dokumenata. (3) Zainteresirana osoba dužna je da podnese Ministarstvu, odnosno nadležnoj općinskoj službi za prostorno uređenje zahtjev za definiranje preduvjeta za odobravanje planirane promjene u prostoru na određenoj lokaciji. (4) Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba su dužni da zahtjev riješe u roku od 15 dana za lokacijsku informaciju, odnosno 30 dana za urbanističku suglasnost, računajući od dana podnošenja potpunog zahtjeva. (5) Prije podnošenja zahtjeva, zainteresirana osoba može provjeriti koji su planski dokumenti usvojeni za predmetnu lokaciju. Nadležni organ je dužan da svakoj zainteresiranoj osobi omogući uvid u važeće planske dokumente, radi prethodnog informiranja o uvjetima korištenja zemljišta na predmetnoj lokaciji. Članak 62. (Organi nadležni za određivanje preduvjeta za odobravanje planirane promjene u prostoru) (1) Preduvjete za odobravanje planirane promjene u prostoru utvrđuje nadležna općinska služba na čijem se području zahtijeva građenje ili drugi zahvati u prostoru. (2) Izuzetno od stavka (1) ovog članka, Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja nadležne općinske službe, utvrđuje preduvjete za odobravanje planirane promjene u prostoru u slučajevima izgradnje i vršenja zahvata: - građevina i izvođenja zahvata u prostoru koji će se odvijati na području dvije ili više općina, - građevina i izvođenja zahvata koji su od posebnog značaja za Kanton, - proizvodnih objekata preko 4000m2, - građevina u zaštitnom pojasu magistralnih i regionalnih cesta izvan urbanih područja koje su definirane zakonom, - pilana i brenti, - asfaltnih baza, - postrojenja za proizvodnju električne energije iz hidroelektrana snage do 1 MW, - istraživanje mineralnih sirovina i pitke vode, - eksploataciju mineralnih sirovina i pitke vode, - građevina i zahvata koje u cjelosti financira Vlada Kantona, - deponije za odlaganje čvrstog otpada od kantonalnog značaja. Članak 63. (Urbanističko-tehnički uvjeti) Urbanističko-tehnički uvjeti, u ovisnosti od vrste građevine, odnosno zahvata u prostoru, utvrđuju: - namjenu građevine, odnosno zahvata u prostoru, - veličinu i oblik parcele, - regulacionu i građevinsku liniju, - koeficijent izgrađenosti parcele, kao i procent izgrađenosti parcele gdje je to potrebno, - tehničke pokazatelje građevine, - visinu i odstojanje građevine od susjednih parcela, - nivelacijske kote poda prizemlja građevine u odnosu na javni put, - uvjete za arhitektonsko oblikovanje građevine, - prostorno organiziranje građevinske parcele uključujući rješenje internog prometa, - površine za parkiranje odnosno garažiranje vozila. Za stanovanje – 1 stan – jedno parking mjesto, odnosno garažno mjesto; za poslovne, odnosno proizvodne prostore i druge namjene broj parking mjesta utvrditi prema urbanističkim normativima u ovisnosti od vrste djelatnosti, - uvjete za uređenje građevinske parcele, posebno zelenih površina, - način i uvjete priključenja na komunalnu infrastrukturu, - način i uvjete priključenja na javni put, - obveze koje se moraju ispoštovati u odnosu na susjedne objekte, - uvjete vezane za zaštitu okolice, - uvjete za omogućavanje slobodnog pristupa osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, - uvjete za zaštitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja, - inženjersko – geološke uvjete, - druge elemente i uvjete važne za građevinu, odnosno zahvat u prostoru prema posebnim propisima. Članak 64. (Posebni uvjeti zaštite okolice) (1) U slučaju kada namjena građevine ili drugi zahvat u prostoru može imati značajan utjecaj na okolicu i kada se nalazi na spisku objekata za koju je potrebno dobiti okolinsku dozvolu od nadležnog ministarstva na temelju odgovarajućeg propisa, pri definiranju preduvjeta za odobravanje promjene u prostoru zainteresirana osoba se obavještava da je dužna podnijeti zahtjev za okolinsku dozvolu nadležnom ministarstvu i priložiti dokumentaciju definiranu posebnim zakonom koji tretira zaštitu okolice. (2) Okolinska dozvola se izdaje u postupku izdavanja urbanističke suglasnosti. II. LOKACIJSKA INFORMACIJA Članak 65. (Lokacijska informacija) (1) Lokacijska informacija je stručni akt koji izdaje Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba, kojim se investitoru u pismenoj formi daju urbanističko-tehnički uvjeti za projektiranje kao i drugi preduvjeti za odobravanje buduće promjene u prostoru na nekoj lokaciji, a koji se utvrđuju na temelju važećih detaljnih planskih dokumenata, ovog zakona i posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona. (2) Kao osnove za izdavanje lokacijske informacije koriste se usvojeni detaljni planovi: zoning plan, regulacioni plan i urbanistički projekt. (3) Zainteresirana osoba uz zahtjev za lokacijsku informaciju prilaže: - kopiju katastarskog plana sa naznakom korisnika predmetne parcele; - idejni projekt građevine sa opisom namjene i funkcije građevine ili drugog zahvata u prostoru, sa osnovnim tehničkim pokazateljima, - opis predviđene tehnologije rada – ako se radi o proizvodnom objektu ili specifičnom zahvatu u prostoru, - druge podatke ili dokumente koje Ministarstvo ili nadležna općinska služba utvrde kao relevantne za pripremu i izradu lokacijske informacije, - dokaz o izvršenoj uplati administrativne takse. Članak 66. (Sadržaj lokacijske informacije) (1) U slučaju da je područje buduće izgradnje obuhvaćeno regulacionim planom ili urbanističkim projektom, lokacijska informacija se sastoji od ovjerenog izvoda iz odgovarajućeg detaljnog planskog dokumenta, opisa lokacije, urbanističko-tehničkih uvjeta i drugih podataka koji se odnose na mogućnosti priključenja na infrastrukturne sustave. (2) Ako je područje budućeg građenja obuhvaćeno zoning planom, lokacijska informacija sadrži ovjereni izvod iz zoning plana, izvješće o usklađenosti gabarita i položaja planirane građevine i njene namjene sa odredbama zoning plana (zadovoljenje urbanističko-tehničkih uvjeta), kao i dodatne uvjete koje treba zadovoljiti u procesu projektiranja, te podatke o mogućnostima priključenja na infrastrukturne sustave. Broj 6 - Strana 466 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30. travnja 2011. god. (3) Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba, u postupku utvrđivanja ostalih preduvjeta po službenoj dužnosti pribavlja mišljenje sa svim potrebnim podacima i tehničkim specifikacijama. (4) Lokacijska informacija sadrži i obavještenje o roku njenog važenja te mogućnosti njene izmjene u slučaju izmjene postojećeg ili izrade novog detaljnog plana. (5) Lokacijska informacija se izdaje za cijelu građevinsku parcelu koja je namijenjena za gradnju građevine ili drugi zahvat u prostoru. Članak 67. (Važenje lokacijske informacije) (1) Lokacijska informacija važi do izmjene važećeg ili donošenja novog detaljnog planskog dokumenta, ako je njegovo donošenje predviđeno planom šireg područja. (2) Ako zainteresirana osoba nije podnijela zahtjev za odobrenje za građenje u roku od godinu dana od dana prijema lokacijske informacije, dužna je pismeno tražiti uvjerenje od nadležnog organa da izdata lokacijska informacija nije promijenjena, prije podnošenja zahtjeva za odobrenje za građenje. III. URBANISTIČKA SUGLASNOST Članak 68. (Urbanistička suglasnost) (1) Urbanistička suglasnost je upravni akt koji izdaje Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba, kojim se definiraju preduvjeti za projektiranje i odobravanje buduće promjene u prostoru kada ne postoji detaljan planski dokument za to područje. (2) Mišljenje u postupku izdavanja urbanističke suglasnosti iz nadležnosti Ministarstva priprema službena osoba nadležne općinske službe sukladno planskim dokumentima i uvjetima propisanim ovim zakonom. (3) Osnovi za definiranje preduvjeta u urbanističkoj suglasnosti su: prostorni plan Kantona, prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona, prostorni plan općina i urbanistički plan, te izuzetno plan parcelacije. (4) Urbanističko-tehničke i druge uvjete koji nisu utvrđeni planskim dokumentima iz stavka (3) ovog članka ili odlukom o njihovom provođenju, a propisani su zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona, utvrđuje Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba. (5) Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba, u postupku utvrđivanja ostalih preduvjeta iz urbanističke suglasnosti po službenoj dužnosti pribavlja suglasnost javnih poduzeća i drugih nadležnih institucija, a troškove izdavanja suglasnosti snosi zainteresirana osoba. (6) Javna poduzeća i druge nadležne institucije, obvezni su dostaviti organu koji provodi postupak donošenja urbanističke suglasnosti traženu suglasnost u roku 30 dana od dana prijema službenog zahtjeva. (7) Službena osoba organa koji vodi postupak izdavanja urbanističke suglasnosti treba da izađe na lice mjesta i neposredno provjeri da li su prava susjeda, čije parcele neposredno graniče sa predmetnom parcelom, a koja se tiču važećih urbanih standarda, zaštićena s obzirom na planiranu gradnju ili zahvat u prostoru, o čemu se sačinjava službena zabilješka koja se prilaže uz spis. Članak 69. (Načelna urbanistička suglasnost) (1) Za parcelu gradskog građevinskog zemljišta u državnoj svojini koja se namjerava dodijeliti na korištenje radi građenja na temelju javnog konkursa, odnosno putem neposredne pogodbe prethodno se donosi načelna urbanistička suglasnost, odnosno lokacijska informacija po službenoj dužnosti. (2) Urbanističkom suglasnošću iz stavka (1) ovog članka utvrđuju se temeljni preduvjeti za odobravanje građenja na predmetnom zemljištu. Zainteresirana osoba koje je stekla pravo korištenja radi građenja, zatražit će dopunu rješenja o urbanističkoj suglasnosti sa svim potrebnim podacima koji su relevantni za odobravanje građenja. Članak 70. (Prilozi uz zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti) Zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti sadrži: - kopiju katastarskog plana, sa naznakom korisnika predmetne parcele, - obrazloženje zahtjeva sa podacima potrebnim za utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta, - druge dokumente ili podatke koje Ministarstvo ili nadležna općinska služba utvrdi kao relevantne za pripremu i izradu urbanističke suglasnosti (idejni projekt građevine, opis predviđene tehnologije rada ako se radi o proizvodnom objektu ili specifičnom zahvatu u prostoru, okolinsku dozvolu i td.), - dokaz o izvršenoj uplati administrativne takse. Članak 71. (Sudjelovanje zainteresiranih strana u postupku) (1) Prije izdavanja urbanističke suglasnosti, nadležni organ dužan je zainteresiranim stranama u postupku omogućiti uvid u idejni projekt. (2) Ministarstvo ili nadležna općinska služba će pozvati zainteresirane strane da u roku od 15 dana izvrše uvid u idejni projekt. (3) Ako zainteresirana strana u postupku ne pristupi uvidu u projekt u roku iz stavka (2) ovog članka, smatrat će se da joj je pružena mogućnost uvida u idejni projekt. (4) Zainteresirana strana u postupku može svoje pravo uvida u idejni projekt ostvariti na licu mjesta, prilikom izlaska službene osobe Ministarstva, odnosno nadležne općinske službe za izdavanje urbanističke suglasnosti na lokaciju na kojoj je predviđeno građenje, a o stavu zainteresirane strane se sastavlja službena zabilješka koja se ulaže u spis. (5) Ako je investitor uz zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti priložio ovjereno pismeno izjašnjenje-izjavu pojedinih zainteresiranih strana u postupku, nadležni organ te subjekte neće pozivati. Članak 72. (Sadržaj urbanističke suglasnosti) (1) Rješenje o urbanističkoj suglasnosti sadrži: - granice pripadajućeg zemljišta – građevinske parcele, - podatke o namjeni, položaju i oblikovanju građevine, odnosno zahvata u prostoru, - izvod iz plana, odnosno iz stručne ocjene, na temelju kojih se utvrđuje urbanistička suglasnost, - urbanističko-tehničke uvjete, - mišljenja s podacima i suglasnostima nadležnih javnih poduzeća i drugih nadležnih subjekata, - posebne uvjete i obveze u svezi sa zaštitom okolice, ukoliko je to predviđeno drugim propisima, - obveze u pogledu ispitivanja inženjersko-geoloških i geomehaničkih uvjeta tla, - uvjete u svezi sa zaštitom prava susjeda s obzirom na važeće urbane standarde, - uvjete u svezi sa uređenjem građevinskog zemljišta, - druge podatke i uvjete od značaja za odobravanje promjene u prostoru. (2) Urbanistička suglasnost se izdaje za pripadajuću građevinsku parcelu namijenjenu građenju ili drugom zahvatu u prostoru. (3) Ukoliko Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba u postupku prikupljanja podataka i uvjeta za konkretnu lokaciju utvrdi da predložena zamisao o korištenju zemljišta nije sukladna planskim dokumentima, ili nije dobiveno pozitivno mišljenje nadležnih institucija u procesu donošenja urbanističke suglasnosti, odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti. Članak 73. (Važenje urbanističke suglasnosti) (1) Urbanistička suglasnost važi godinu dana od dana njene pravosnažnosti i u tom se periodu može podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje. Subota, 30. travnja 2011. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 467 (2) Važenje urbanističke suglasnosti može se izuzetno produžiti za još jednu godinu. Članak 74. (Žalba na rješenje o urbanističkoj suglasnosti) (1) Protiv rješenja nadležne općinske službe stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu. (2) Protiv rješenja Ministarstva može se izjaviti žalba Komisiji za drugostupanjsko upravno rješavanje Vlade Kantona. (3) Rok za podnošenje žalbe je 15 dana od dana dostave rješenja stranci. Članak 75. (Urbanistička suglasnost za privremene građevine i zahvate u prostoru) (1) Urbanistička suglasnost za privremene građevine, zahvate u prostoru ili za privremene namjene na građevinskom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni utvrđenoj u planskim dokumentima izdaje se samo izuzetno i s ograničenim rokom važenja, odnosno, najdalje do privođenja zemljišta konačnoj namjeni. (2) Urbanistička suglasnost mora sadržavati obvezu investitora da, po isteku roka iz stavka (1) ovog članka privremenu građevinu mora ukloniti, a zemljište mora dovesti u prethodno stanje o svom trošku i bez prava na naknadu. (3) Ukoliko investitor ne izvrši obvezu iz stavka (2) ovog članka, nadležni urbanističko-građevinski inspektor naredit će uklanjanje privremene građevine, te dovođenje zemljišta u prvobitno stanje na teret investitora. (4) U slučaju da zbog ranijeg privođenja zemljišta trajnoj namjeni, nastane potreba da se privremena građevina ukloni prije isteka roka utvrđenog u urbanističkoj suglasnosti shodno stavku (1) ovog članka, Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba, dužna je po izdavanju urbanističke suglasnosti za trajnu građevinu pravovremeno obavijestiti investitora privremene građevine o potrebi i novom roku njenog uklanjanja. Članak 76. (Urbanistička suglasnost za neurbanizirana naselja) Za izgradnju građevina i vršenje drugih zahvata u prostoru na građevinskim zemljištima izvan urbanih područja u naseljima mješovitog i seoskog tipa za koje se ne radi urbanistički plan, urbanistička suglasnost se utvrđuje na temelju uvjeta iz prostornog plana Kantona ili općine. 3. dio PROJEKTIRANJE, GRAĐENJE I VRŠENJE DRUGIH ZAHVATA U PROSTORU I. NAČELA Članak 77. (Principi planskog uređenja prostora) (1) Plansko uređenje korištenja prostora u svrhu izgradnje građevina i vršenja drugih zahvata u prostoru je u nadležnosti Kantona i općina, a bazira se na politici korištenja zemljišta definiranoj prostornim planom Kantona i općina. (2) Plansko uređenje prostora obuhvata: - građenje i uređivanje naselja i okolnog prostora, - upotrebu i zaštitu prirodnih i izgrađenih resursa, - obavljanje drugih zahvata u prostoru sukladno planskim dokumentima i drugim propisanim uvjetima iz ovog zakona. II. OBVEZNA TEHNIČKA SVOJSTVA GRAĐEVINA Članak 78. (Bitne osobine građevina) (1) Sve građevine moraju biti projektirane i izgrađene sukladno planskim dokumentima. (2) Osiguranje usklađenosti građevine sa planskim dokumentima, sigurnost i evidentiranost građevina je u javnom interesu. (3) Usklađenost građevine sa planskim dokumentima osigurava se projektiranjem sukladno urbanističko-tehničkim uvjetima iz lokacijske informacije, odnosno urbanističke suglasnosti, u postupku izdavanja odobrenja za građenje, izvođenjem radova, u postupku izdavanja odobrenja za upotrebu, te pravilnim korištenjem i održavanjem građevine. (4) Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da se postigne sigurnost građevine u cjelini, kao i u svakom njenom dijelu. (5) Sigurnost, u smislu ovog zakona, je sposobnost građevine da izdrži sva predviđena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj upotrebi, te da zadrži sva bitna tehnička svojstva tokom predviđenog vremena trajanja, a to su: - mehanička otpornost i stabilnost; - sigurnost u slučaju požara; - zaštita života i zdravlja ljudi; - pristupačnost; - zaštita korisnika od ozljeda; - zaštita od buke i vibracija; - ušteda energije i toplinska zaštita; - otpornost na vanjske utjecaje i zaštita od djelovanja na okolicu. (6) Građenjem i korištenjem građevine ne smije se ugroziti sigurnost drugih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr. (7) Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se do svih mjernih uređaja za isporučenu vodu i energente (struja, grijanje, plin) za posebne dijelove građevine (stan, poslovni prostor, garaža i sl.), može doći iz zajedničkih dijelova građevine, bez ulaska u posebne dijelove građevine. Članak 79. (Mehanička otpornost i stabilnost) Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da, tokom građenja i upotrebe, predvidiva djelovanja ne prouzrokuju: - rušenje građevine ili njenog dijela; - deformacije nedopuštenog stupnja; - oštećenja građevinskog dijela ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije; - nesrazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Članak 80. (Zaštita od požara) Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se u slučaju požara: - očuva nosivost konstrukcije tokom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom; - spriječi širenje vatre i dima unutar građevine; - spriječi širenje vatre na susjedne objekte; - omogući sigurno izmještanje korisnika; - omogući odgovarajuću zaštitu spasitelja. Članak 81. (Zaštita života i zdravlja) Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da udovoljava uvjetima zaštite života i zdravlja ljudi, te da ne ugrožava radnu i životnu okolicu, posebno zbog: - oslobađanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (zagađivanje zraka); - opasnih zračenja; - udara struje; - eksplozija; - zagađivanja voda i tla; - neodgovarajućeg zbrinjavanja krutog otpada; - neodgovarajuće odvodnje otpadnih voda, drugog tekućeg otpada ili dima; - sakupljanja vlage u dijelovima građevine ili na unutarnjim površinama; Broj 6 - Strana 468 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30. travnja 2011. god. - mehanički pokretne opreme i dijelova unutar i oko građevine. Članak 82. (Zaštita od ozljeda) Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se tokom njenog korištenja izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati od pokliznuća, pada, sudara, opekotina, udara struje ili eksplozije. Članak 83. (Uklanjanje arhitektonskih barijera) (1) Građevine sa više stambenih jedinica, javni objekti, te uslužni i privredni objekti moraju biti projektirani i izgrađeni tako da je osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima trajno osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. (2) Uvjeti iz stavka (1) ovog članka definirani su Uredbom o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja svih barijera za osobe s umanjenim tjelesnim sposobnostima. (3) U građevinama iz stavka (1) ovog članka za koje je izdato odobrenje za građenje ili koje su izgrađene prije donošenja ovog zakona, arhitektonske barijere koje onemogućavaju pristup i kretanje osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima uklonit će se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona. (4) Nalog za uklanjanje arhitektonskih barijera daje Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba, na zahtjev osobe s umanjenim tjelesnim sposobnostima ili njenog staratelja, odnosno udruge. Za uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno omogućavanje slobodnog pristupa građevini i kretanja u građevini osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima, odgovoran je vlasnik građevine, odnosno investitor. Uklanjanje arhitektonskih barijera će se izvesti o trošku vlasnika građevine. Članak 84. (Zaštita od buke i vibracija) Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da nivoi buke u građevini i njenoj okolici ne prelaze dopuštene vrijednosti za njenu namjenu, određene posebnim propisom. Članak 85. (Ušteda energije i toplinska zaštita) (1) Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni sukladno tehničkim standardima, a na način da, u odnosu na lokalne klimatske prilike, potrošnja energije bude optimalna, odnosno ispod propisanog nivoa, te da se sukladno poznatim dostignućima struke, osigura ušteda energije. Pri tome u građevini moraju biti osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti. (2) Uvjeti iz stavka (1) ovog članka definirani su federalnim propisima. Članak 86. (Otpornost na vanjske utjecaje i zaštita od djelovanja na okolicu) (1) Građevina mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da se zaštiti od destruktivnog djelovanja vanjskih utjecaja (klimatsko-meteorološki, antropogeni i sl.). (2) Zaštita od djelovanja na okolicu podrazumijeva da su pri projektiranju građevine primijenjena najbolja tehnička saznanja koja osiguravaju da će pri izgradnji i upotrebi građevine utjecaj na okolicu biti sukladno propisanim kriterijima. Članak 87. (Odstupanje od tehničkih svojstava građevine) (1) U slučaju rekonstrukcije ili sanacije građevine koja je spomenik kulture, ako nije proglašena nacionalnim spomenikom, može se odstupiti od nekih tehničkih svojstava, ukoliko takvo odstupanje ne utječe negativno na život i zdravlje ljudi. (2) Suglasnost za odstupanje, na zahtjev investitora, daje Ministarstvo uz prethodnu suglasnost institucije nadležne za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa. (3) Suglasnost iz stavka (2) ovog članka neće se izdati ako tehničkim rješenjem ili drugom mjerom nije na odgovarajući način riješeno odstupanje od bitnih tehničkih svojstava za građevinu. Članak 88. (Posebni propisi) Kod utvrđivanja tehničkih svojstava građevine primjenjuju se tehnički propisi uz primjenu standarda koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i uz uvažavanje evropskih standarda, a sukladno međunarodnim načelima harmonizacije tehničkog zakonodavstva. Članak 89. (Građevinski proizvodi i oprema) (1) Građevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo ako je njihov kvalitet dokazan dokumentom proizvođača ili certifikatom o usklađenosti s utvrđenim posebnim propisima, normativima i standardima. (2) Građevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajući propis ili norma, mogu se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo na temelju potvrde ovlaštene institucije za certifikaciju da građevinski proizvod ili oprema unutar granica svoje namjene zadovoljava zahtjeve u pogledu osiguranja tehničkih svojstava bitnih za građevinu. III. SUDIONICI U PROJEKTIRANJU I GRAĐENJU Članak 90. (Sudionici u projektiranju i građenju) (1) Sudionici u projektiranju i građenju su investitor, projektant, revident, izvođač i nadzor. (2) Odnosi između investitora i drugih sudionika u projektiranju i građenju iz stavka (1) ovog članka uređuju se ugovorom. Članak 91. (Investitor) (1) Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime i za čiji račun se gradi građevina i vrše drugi zahvati u prostoru sukladno odredbama ovog zakona. (2) Projektiranje, reviziju projekata, građenje i stručni nadzor nad građenjem investitor je dužan povjeriti pravnim ili fizičkim osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti. (3) Investitor je dužan osigurati stručni nadzor nad građenjem najkasnije do dana otpočinjanja pripremnih radova. (4) Investitor koji gradi u svoje ime, a za račun nepoznatog kupca mora nadzor povjeriti drugoj pravnoj osobi registriranoj za poslove projektiranja i nadzora. (5) Investitor je dužan imenovati glavnog nadzornog inženjera, u slučaju kada radi građevine za svoje potrebe, koji je odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja, u slučaju izvođenja više vrsta radova na određenoj građevini i kada nadzorni organ ima i druge nadzorne inženjere odgovarajuće struke za te radove. (6) Investitor je dužan imenovati izvođača odgovornog za međusobno usklađivanje radova ako u gradnji sudjeluju dva izvođača ili više njih. (7) Investitor je dužan, najkasnije do dana početka radova imati elaborat iskolčenja građevine i izvršeno iskolčenje na terenu. Investitor je dužan pozvati nadležnu urbanističko-građevinsku inspekciju da zapisnički konstatuje ispunjenost svih uvjeta za početak radova. (8) Investitor je dužan Ministarstvu ili nadležnoj općinskoj službi koji su mu izdali odobrenje za građenje, kao i nadležnoj urbanističko-građevinskoj inspekciji, najkasnije osam dana prije planiranog početka radova, prijaviti početak građenja. (9) U slučaju prekida radova, investitor je dužan poduzeti mjere osiguranja građevine i susjednih građevina i površina. Ako prekid radova traje duže od tri mjeseca, investitor je dužan ponovo prijaviti početak radova osam dana prije početka. (10) Ako se u toku građenja promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora obavijestiti Ministarstvo, odnosno nadležnu općinsku službu u roku od osam dana od nastale promjene. (11) Pored poziva nadležne inspekcije da izvrši kontrolu ispunjenja uvjeta za početak radova, investitor je dužan da pozove Subota, 30. travnja 2011. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 469 inspekciju da izvrši obvezni pregled prilikom izvođenja grubih građevinskih radova građevine te nakon okončanja objekta, a prije podnošenja zahtjeva za odobrenje za upotrebu. Članak 92. (Projektant) (1) Projektant, prema ovom zakonu je pravna osoba registrirana za obavljanje poslova projektiranja. (2) Projektiranjem građevina i drugih zahvata u prostoru može se baviti pravna osoba registrirana za tu djelatnost, ako pored ispunjavanja općih uvjeta, u radnom odnosu ima najmanje po jednog diplomiranog inženjera sa položenim stručnim ispitom i najmanje pet godina radnog iskustva odgovarajuće struke za svaku vrstu projekta koji radi (arhitektonski, građevinski, mašinski, elektro itd) ili da, ukoliko nema uposlene projektante za svaku vrstu projekta koje radi, osigura sklapanjem poslovnih ugovora, angažiranje projektanata, diplomiranih inženjera sa položenim stručnim ispitom i odgovarajućim stažom, odnosno angažiranje pravnih osoba registriranih za obavljanja djelatnosti projektiranja. (3) Projektant, diplomirani inženjer sa položenim stručnim ispitom, može na temelju sklopljenog poslovnog ugovora sa pravnim osobama registriranim za obavljanje djelatnosti projektiranja, obavljati poslove projektiranja iz oblasti za koje ima visoku stručnu spremu i položen stručni ispit. (4) Pravna osoba koja projektuje, imenuje jednog ili više projektanata koji su odgovorni za ispravnost i kvalitet projekta ili dijela projekta. Projektant je odgovoran da projekt ili dio projekta za čiju je izradu imenovan, zadovoljava uvjete iz ovoga zakona, posebnih zakona, propisa donesenih na temelju zakona, tehničkih normi i standarda. (5) Ako u izradi glavnog, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja građevine učestvuje više projektanata, pravna osoba kojoj je povjerena izrada projekta, imenuje projektanta voditelja. Projektant voditelj može istodobno biti i projektant određene vrste projekta. (6) Projektant voditelj odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i međusobnu usklađenost projekata, što potvrđuje svojim potpisom i odgovarajućom potvrdom. (7) Ako u izradi projekta učestvuju dvije ili više pravnih osoba, investitor je dužan imenovati koordinatora projekta, odnosno odrediti osobu koja će imenovati tog koordinatora. Na koordinatora projekta odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz stavka (6) ovog članka. Članak 93. (Revident) (1) Reviziju projektne dokumentacije (glavni projekt, izvedbeni projekt, projekt izvedenog stanja) vrši pravna osoba registrirana za poslove projektiranja. (2) Reviziju određene faze – dijela projekta može obavljati diplomirani inženjer odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom uposlen kod pravne osobe iz stavka (1) ovog članka, ili pravna osoba mora, ukoliko nema uposlene diplomirane inženjere koji mogu biti revidenti za sve dijelove projekta, osigurati poslovnim ugovorima angažiranje revidenata koji ispunjavaju propisane uvjete. (3) Pravna osoba iz stavka (1) ovog članka je dužna imenovati odgovornog revidenta, koji je odgovoran za koordinaciju kontrole pojedinih faza ili dijelova glavnog, odnosno izvedbenog projekta. (4) Revident je dužan vršiti reviziju projekta sukladno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na temelju ovog zakona i posebnih zakona. (5) Odgovorni revident iz stavka (3) ovog članka mora biti stručna osoba s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, koja se istakla u projektiranju složenih građevina ili njenih dijelova ili je na drugi način dala doprinos tehničkoj struci i ima položen odgovarajući stručni ispit. (6) Odgovorni revident organizira izradu završnog izvješća o reviziji ukupne projektne dokumentacije, na temelju pojedinačnih izvješća o reviziji pojedinih faza ili dijelova projekta, koji se prilažu uz završno izvješće. (7) Reviziji projekta podliježu svi glavni i izvedbeni projekti stambenih i stambeno-poslovnih objekata, javnih objekata, poslovnih i privrednih objekata, kao i projekti za koje odobrenje za građenje izdaje Ministarstvo, izuzev stambenih objekata razvijene bruto površine do 300m2 i jednostavnih poljoprivrednih objekata razvijene bruto površine do 400 m2 (8) Odgovorni revident i revident ne može biti osoba koja je u cjelosti ili djelimično učestvovala u izradi projektne dokumentacije ili ako je taj projekt u cjelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran kod pravne osobe u kojoj je uposlena. Članak 94. (Izvođač) (1) Građenjem građevine i vršenjem drugih zahvata u prostoru može se baviti pravna i fizička osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: izvođač). (2) Građenjem građevina mogu se baviti fizičke osobe registrirane za obavljanje te djelatnosti i to za individualne stambene i stambeno - poslovne objekte korisne površine do 300m2 ili pomoćne objekte korisne površine do 150m2. (3) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor je dužan imenovati glavnog izvođača odgovornog za međusobno usklađivanje radova. (4) Izvođač je dužan: - graditi sukladno izdatom odobrenju za građenje, ovom zakonu i drugim propisima; - proučiti glavni, odnosno izvedbeni projekt i provjeriti postavke i rješenja, te blagovremeno upozoriti investitora na nedostatke ukoliko postoje; - radove izvoditi tako da tehnička svojstva građevine odgovaraju utvrđenim uvjetima za odnosnu građevinu; - ugrađivati materijale, opremu i proizvode sukladno standardima i normativima definiranih projektom; - osigurati dokaze o kvalitetu radova i ugrađenih materijala, proizvoda i opreme sukladno odredbama ovog zakona i zahtjevima iz projekta; - poduzeti mjere za sigurnost građevine, radova, opreme i materijala, za sigurnost radnika, sigurnost susjednih građevina, sukladno važećim zakonskim propisima; - obavijestiti instituciju nadležnu za zaštitu kulturno– povijesnog i prirodnog naslijeđa kada u toku građenja ili izvođenja drugih zahvata u prostoru naiđe na materijalne objekte koje mogu imati obilježje prirodnog ili kulturnopovijesnog naslijeđa i poduzme mjere zaštite nalazišta; - urediti, opremiti i stalno održavati gradilište sukladno propisima; - u toku građenja voditi građevinski dnevnik i građevinsku knjigu; - prilikom građenja povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova radnicima koji ispunjavaju propisane uvjete nomenklature zanimanja za izvođenje tih radova, odnosno obavljanja tih poslova; - sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o načinu održavanja građevine, odnosno zahvata u prostoru. (5) Izvođač imenuje voditelja građenja, a u slučaju da izvodi samo pojedine radove, imenuje voditelja tih radova. Voditelj građenja, odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu uvjeta iz stavka (5) ovog članka. (6) Voditelj građenja i voditelj pojedinih radova mora biti diplomirani inženjer sa najmanje tri godine radnog iskustva ili inženjer sa najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima građenja i položenim stručnim ispitom. (7) Izuzetno od odredbi prethodnog stavka, kada je investitor fizička osoba koja gradi za svoje potrebe građevinu, voditelj građenja za stambenu zgradu ili stambeno-poslovnu zgradu korisne površine do 300 m2, može biti i osoba sa višom ili srednjom stručnom spremom i pet godina radnog iskustva na poslovima građenja ili nadzora, te sa položenim stručnim ispitom. Članak 95. (Nadzor) (1) Nadzor nad građenjem u ime investitora, može obavljati pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili građenja, Broj 6 - Strana 470 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30. travnja 2011. god. uz uvjet da u radnom odnosu ima uposleno najmanje po jednog diplomiranog inženjera sa najmanje pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom za svaku vrstu radova za koje obavlja nadzor (građevinsko-zanatski, konstruktivni, elektro, mašinski itd.), ili da, ukoliko nema uposlene diplomirane inženjere za sve vrste radova za koje obavlja nadzor, osigura angažiranje diplomiranih inženjera sa najmanje pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom, sklapanjem poslovnih ugovora sa pravnim ili fizičkim osobama registriranim za poslove projektiranja i/ili građenja. (2) Pravna osoba iz stavka (1) ovog članka imenuje nadzorne inženjere za konkretni projekt koji moraju ispunjavati uvjete iz stavka (1) ovog članka, (3) Nadzorni inženjer je osoba ovlaštena za provedbu nadzora nad građenjem, koji se provodi u ime investitora. (4) Ovisno o složenosti građevine, pravna osoba koja obavlja nadzor nad građenjem u ime investitora, može formirati nadzorni tim i imenovati koordinatora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inženjera i odgovoran je za usklađivanje rada nadzornog tima. (5) Akt o imenovanju nadzornog tima i koordinatora, pravna osoba je dužna dostaviti Ministarstvu, odnosno nadležnoj općinskoj službi. (6) Nadzor nad građenjem investitor ne može povjeriti istoj pravnoj osobi kojoj je povjerio građenje svoje građevine. Članak 96. (Obveze nadzornog inženjera) (1) U provođenju nadzora nadzorni inženjer dužan je: - utvrditi usklađenost iskolčenja građevine sa zapisnikom o iskolčenju građevine i projektom; - provjeriti i utvrditi gradi li se sukladno odobrenju za građenje, tehničkoj dokumentaciji i ovom zakonu; - provjeriti i utvrditi da je kvalitet radova, ugrađenih proizvoda i opreme sukladan zahtjevima projekta, uvjetima propisanim ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima, važećim tehničkim propisima i standardima, te da je taj kvalitet dokazan propisanim ispitivanjima i dokumentima; - biti prisutan u svim fazama testiranja kvaliteta ugrađenog materijala kao i u svim fazama testiranja nosivog sklopa građevine; - potvrditi urednost izvođenja radova potpisivanjem građevinskog dnevnika, te kontrolirati građevinsku knjigu, potpisivati obračunske situacije i sve eventualne izmjene u tehničkoj dokumentaciji; - napisati izvješće investitoru o obavljenom nadzoru nad građenjem građevine. (2) Nadzorni inženjer, ako nisu ispunjeni zahtijevani uvjeti, odgovoran je za provedbu potrebnih mjera. Nadzorni inženjer dužan je pravovremeno obavijestiti investitora o svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči tokom građenja. (3) Nadzorni inženjer dužan je pravovremeno obavijestiti urbanističko-građevinskog inspektora o svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje je uočio tokom građenja, a koje investitor ili izvođač radova nisu htjeli otkloniti na temelju njegovog upozorenja. Članak 97. (Stručni ispiti) Inženjeri iz oblasti urbanizma, arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike, mašinstva i prometa koji obavljaju poslove projektiranja, revizije projekta, građenja, nadzora nad građenjem i održavanju građevine, moraju imati položen stručni ispit sukladno propisima. IV. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA GRAĐEVINE ILI ZAHVATA U PROSTORU Članak 98. (Tehnička dokumentacija) Tehnička dokumentacija građevine ili zahvata u prostoru, prema redoslijedu izrade dijeli se na sljedeće vrste projekata: - idejni projekt, - glavni projekt, - izvedbeni projekt, - projekt izvedenog stanja. Članak 99. (Idejni projekt) (1) Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i drugih priloga kojima se daju najvažnija oblikovno-funkcionalna rješenja građevine, te prikaz smještaja građevine u prostoru. (2) Idejni projekt sadrži tehnički opis sa dokaznicom površina, situaciono rješenje građevine u prostoru, odgovarajuću grafičku dokumentaciju za razradu tehničke dokumentacije, te grubi predmjer radova, materijala i opreme (po potrebi). (3) Idejni projekt, ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine, može sadržavati i druge nacrte i priloge ako su oni značajni za utvrđivanje urbanističko-tehničkih uvjeta za područja građenja koja nisu obuhvaćena odgovarajućim detaljnim planskim dokumentom, kao i drugih uvjeta za izradu glavnog projekta (opis tehnološkog procesa, tehnološki nacrti, opis primjene određene tehnologije građenja, procjena troškova, preliminarna procjena utjecaja na okolicu i sl.). Članak 100. (Glavni projekt) (1) Glavni projekt je skup međusobno usklađenih faza projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine, prikaz smještaja građevine u prostoru, dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, drugih zahtjeva predviđenih ovim zakonom, posebnim propisima, normama i tehničkim standardima. (2) Na temelju glavnog projekta izdaje se odobrenje za građenje, izvode radovi, vrši inspekcijski nadzor, tehnički pregled, te izdaje odobrenje za upotrebu građevine. (3) Glavni projekt, ovisno od tehničke strukture građevine, može biti izrađen iz jednog ili više dijelova – faza i obvezno sadrži: - naziv i registraciju pravne osobe koja vrši projektiranje, - urbanističku suglasnost ili lokacijsku informaciju, - popise odgovornih projektanata za sve dijelove projekta, - projektni zadatak ovjeren od strane investitora, - opće i posebne uvjete, standarde, norme i propise za objekt ili zahvat, - tehnički opis za sve radove sa dokaznicom površina, - termički proračun konstrukcije objekta, - predmjer radova, materijala i opreme, - arhitektonski projekt, - projekt konstrukcije, - projekt instalacija vodovoda i kanalizacije, - projekt elektro instalacije, - projekt mašinskih instalacija, - tehnološki projekt, - projekt vanjskog uređenja, - projekt zaštite prirodne sredine, ako se radi o namjeni građevine koja je posebnim pravilnikom definirana kao djelatnost koja može ugroziti okolicu, - elaborat o inženjersko – geološkim istraživanjima, - elaborat zaštite od požara, - elaborat zaštite na radu, - elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su posebnim zakonom propisane mjere odlaganja, - i drugo ovisno od vrste građevine. (4) Arhitektonski projekt iz stavka (3) ovog članka sadrži: - situaciono rješenje urađeno na geodetskoj podlozi sa nanešenim granicama i brojevima katastarskih čestica, - sve osnove/tlocrte objekta, - karakteristične podužne i poprečne presjeke, - sve fasade objekta, - sheme stolarije, bravarije i staklarije, - karakteristične detalje, - ostale potrebne nacrte. (5) Za predfabricirane dijelove građevine i opreme, koji imaju certifikat ili atest o usklađenosti ili za koje je na neki drugi propisani Subota, 30. travnja 2011. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 471 način dokazano da su proizvedeni prema važećim standardima, to nije potrebno ponovo dokazivati u glavnom projektu. Navedeni dokaz kao prilog je sastavni dio projekta. (6) Glavni projekt na temelju kojeg je izgrađena određena građevina, može se upotrijebiti za građenje takve građevine na drugoj lokaciji ako su s time suglasni investitor i projektant koji je izradio taj projekt pod uvjetom prilagođavanja tog projekta urbanističko-tehničkim uvjetima, građevinskoj parceli, priključcima na objekte i uređaje komunalne infrastrukture i geomehaničkom izvješću za drugu lokaciju, uz poštivanje autorskih prava reguliranih posebnim zakonom. (7) Glavni projekt se radi u minimalnoj razmjeri 1:100 Članak 101. (Izvedbeni projekt) (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se detaljnije razrađuje i dopunjuje izvedbenim detaljima odobreni glavni projekt u svrhu izvođenja radova. (2) Izvedbeni projekt mora biti izrađen sukladno glavnom projektu i uvjetima za građenje datim u odobrenju za građenje, te mora sadržavati detaljne crteže i njihove tekstualne opise, čime se građevina potpuno definira za gradnju. Izvedbeni projekt sadrži detaljnije opise, planove oplate, nacrte armature, nacrte detalja i druge nacrte, te sve potrebne računske provjere. (3) Na temelju izvedbenog projekta pristupa se građenju građevine, vrši se inspekcijska kontrola građenja, tehnički pregled izvedenih radova, te izdavanje odobrenja za upotrebu građevine. (4) Ukoliko izvedbeni projekt ne radi projektant glavnog projekta, investitor je dužan projektantu glavnog projekta dostaviti izvedbeni projekt radi ovjere njegove usklađenosti s glavnim projektom i uvjetima datim u odobrenju za građenje. (5) Projektant glavnog projekta dužan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana, pismeno obavijestiti inspekciju da izvedbeni projekt koji mu je dostavljen na ovjeru, nije izrađen sukladno odredbama ovoga zakona, posebnim propisima i normativima donesenim na temelju zakona i pravila struke. (6) Izvedbeni projekt mora biti pregledan i od strane izvođača i od strane nadzora, koji su direktno, zajedno sa projektantom izvedbenog projekta, odgovorni za njegovu usklađenost sa glavnim projektom i odobrenjem za građenje. (7) Izvedbeni projekt radi se u minimalnoj razmjeri 1:50, a nacrti detalja u razmjeri 1:20, 1:10, 1:5, u ovisnosti od obuhvata i vrste detalja. Članak 102. (Projekt izvedenog stanja) (1) Projekt izvedenog stanja je skup međusobno usklađenih projekata koji se rade kada se u toku izvođenja radova na građevini vrše izmjene i to za one radove i dijelove građevine na kojima je došlo do izmjene u odnosu na glavni ili izvedbeni projekt, a koje su bile odobrene od strane projektanta i nadzornog organa, a da nisu u suprotnosti sa odobrenjem za građenje. (2) Projekt izvedenog stanja radi se kao dodatak glavnom ili izvedbenom projektu u vidu posebne knjige samo za izmijenjene dijelove u odnosu na glavni ili izvedbeni projekt. (3) U slučaju da se tokom građenja nisu dogodile nikakve izmjene u odnosu na glavni, odnosno izvedbeni projekt, izvođač i nadzor potvrđuju i ovjeravaju na glavnom, odnosno izvedbenom projektu, da je izvedeno stanje identično sa projektiranim. (4) Projekt izvedenog stanja radi se u istom mjerilu kao i izvedbeni projekt. Članak 103. (Projekt tehnologije i organizacije građenja) (1) Projekt tehnologije i organizacije građenja se izrađuje za obimne i složene građevine ili u slučaju posebnih uvjeta građenja (ograničen prostor, nova tehnologija rada, povećana opasnost na radu, izraženi utjecaji na okolinu i sl.). (2) Obveza izrade projekta tehnologije i organizacije građenja definira se lokacijskom informacijom, odnosno urbanističkom suglasnošću. U tom slučaju, projekt tehnologije i organizacije građenja izrađuje projektant uporedo sa glavnim projektom, a investitor prilaže oba projekta uz zahtjev za odobrenje za građenje. U slučaju da se posebno traži odobrenje za pripremne radove, onda se projekt tehnologije i organizacije prilaže uz zahtjev. (3) Izuzetno, obveza izrade projekta tehnologije i organizacije može da se propiše odobrenjem za građenje, a provjeru postojanja i kontrolu sadržaja projekta vrši nadležni urbanističko-građevinski inspektor prilikom prvog, obveznog inspekcijskog pregleda na gradilištu. (4) Projekt iz stavka (3) ovog članka izrađuje odabrani izvođač radova. Izuzetno, tehnološka rješenja – tehnologiju građenja daje projektant glavnog projekta, ukoliko se radi o novoj odnosno specifičnoj tehnologiji. (5) Projekt tehnologije i organizacije građenja sadrži: - analizu svih uvjeta građenja, - prijedlog mogućih tehnologija građenja, - specifikacije potrebnih resursa, - vremenski plan građenja, - projekt tehničkog opremanja i uređenja gradilišta, - analizu rizika i elaborat zaštite na radu prilikom izgradnje, - procjenu utjecaja i elaborat otklanjanja i smanjenja utjecaja na okolicu prilikom izgradnje. Članak 104. (Dokumentacija kontrole kvaliteta) (1) Dokumentaciju kontrole kvaliteta čine svi projekti i planovi kontrole kvaliteta materijala, kontrole montaže, kontrole utezanja i sl., atesti i certifikati ugrađenog materijala, rezultati završnih mjerenja i testova koji su provedeni sukladno posebnim tehničkim propisima i propisima donesenim na temelju zakona, te sukladno važećim standardima. (2) Investitor je dužan dostaviti na uvid svu dokumentaciju kontrole kvaliteta komisiji prilikom tehničkog pregleda objekta. Članak 105. (Označavanje i čuvanje tehničke dokumentacije) (1) Investiciono-tehnička dokumentacija mora imati: - naziv, naslov i registraciju pravne osobe koja vrši projektiranje, - naziv građevine, - podatke o investitoru, - oznaku ili broj projekta, - vrstu tehničke dokumentacije, - naziv nacrta, - mjerilo u kojem je nacrt izrađen, - datum izrade, - ime i potpis odgovornog projektanta, - pečat i ovjeru od strane pravne osobe koja je izradila investiciono-tehničku dokumentaciju, - dokaz o položenom stručnom ispitu projektanta voditelja i odgovornih projektanata pojedinih faza projekta - poseban akt sa potpisima odgovornih projektanata kao dokaz da je izvršeno usklađivanje svih faza projekta. (2) Ovjerom projekta iz stavka (1) ovog članka pravna osoba koja je izradila projekt potvrđuje da je projekt kompletan, njegovi dijelovi međusobno usklađeni, kao i da je usklađen sa odredbama ovog zakona, te sa odredbama posebnih propisa i normi donesenih na temelju drugih zakona i pravila struke. (3) Projekti i svi njegovi dijelovi moraju biti uvezani i numerirani po redoslijedu, na način da se onemogući zamjena sastavnih dijelova. (4) U svaki projekt mora biti uvezan akt o registraciji pravne osobe koja je izradila projekt, dokaz o položenom stručnom ispitu projektanta voditelja i odgovornih projektanata pojedinih faza projekta. Uz projekt treba biti priloženo zbirno izvješće o reviziji projekta. (5) Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba koja izdaje odobrenje za građenje i odobrenje za upotrebu, dužna je da trajno, odnosno za vrijeme dok građevina postoji, čuva tehničku dokumentaciju na temelju koje je izdato odobrenje za građenje, sa ucrtanim svim izmjenama i dopunama koje su se dogodile u toku gradnje. Broj 6 - Strana 472 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30. travnja 2011. god. (6) Investitor, odnosno njegov pravni sljedbenik, obvezan je čuvati kompletnu dokumentaciju sve dok građevina postoji. (7) Pravna osoba koja je izradila projekt obvezna je čuvati istu u vremenu od najmanje 10 godina nakon izgradnje građevine. Članak 106. (Revizija projekta) (1) Revident koji vrši reviziju glavnog, odnosno izvedbenog projekta, ovisno o vrsti građevine, mora obaviti reviziju u pogledu: - suglasnosti s projektnim zadatkom, - formalne kompletnosti projekta, - kvalifikacija glavnog i ostalih projektanata, - usklađenosti projekta sa uvjetima iz lokacijske informacije, odnosno urbanističke suglasnosti, - mehaničke otpornosti i stabilnosti, - zaštite od buke i vibracija, - uštede energije i toplinske zaštite, - otpornosti na vanjske utjecaje i zaštite od djelovanja na okolicu, - zaštite od požara i eksplozije, - zaštite na radu, - eliminiranje arhitektonskih barijera za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, - drugih aspekata koji su specifični za pojedine građevine. (2) Reviziju glavnog, odnosno izvedbenog projekta investitor može povjeriti samo revidentu koji ispunjava uvjete predviđene ovim zakonom. (3) Samo pozitivna ocjena svih elemenata projekta koji su bili predmet revizije, omogućava prihvaćanje projekta i podnošenje zahtjeva za odobrenje za građenje, dok se, u suprotnom, projekt vraća projektantu na doradu, prema primjedbama i uputama revidenta. Projektant je obvezan postupiti po primjedbama i uputama revidenta i u tom smislu doraditi projekt u određenom roku. (4) Revizija glavnog, odnosno izvedbenog projekta nije potrebna ako se radi o građevinama i zahvatima u prostoru koji su definirani člankom 109. stavak (1) ovog zakona, kao i za stambene objekte razvijene bruto površine do 300 m2 i jednostavne poljoprivredne objekte razvijene bruto površine do 400 m2. Članak 107. (Nostrifikacija projekta) (1) Nostrifikacija projekta je postupak utvrđivanja usklađenosti idejnog, glavnog i izvedbenog projekta urađenog u inozemstvu s odredbama ovog zakona, tehničkim propisima, normama i pravilima struke iz područja građevinarstva. (2) Nostrifikaciju projekta vrši pravna osoba registrirana za poslove projektiranja (u daljem tekstu: ovlaštena pravna osoba), koja ima u radnom odnosu uposlene diplomirane inženjere za sve dijelove projekta s najmanje pet godina radnog iskustva na projektiranju istih ili sličnih građevina s položenim stručnim ispitom, ili da, ukoliko nema uposlene diplomirane inženjere za sve dijelove projekta, osigura poslovnim ugovorima angažiranje pravne osobe registrirane za obavljanja djelatnosti projektiranja koja ispunjavanja te uvjete. (3) Ovlaštena pravna osoba dužna je izvršiti prijevod projekta na bosanski, hrvatski ili srpski jezik. Dopuštena je izrada dvojezičnih dijelova projekta, kako bi se mogao uporediti prijevod sa izvornikom kao i radi racionalnosti izrade grafičkih dijelova projekta. (4) Ovlaštena pravna osoba u postupku nostrifikacije projekta izrađuje izvješće o nostrifikaciji koje sadrži potvrdu o nostrifikaciji, a po potrebi i dokumente iz stavka (6) ovog članka. (5) Potvrda o nostrifikaciji je isprava kojom se potvrđuje da je projekt izrađen u inozemstvu usklađen sa zakonom i bosanskohercegovačkim propisima iz područja građevinarstva. (6) Ako se u projektu izrađenom u inozemstvu primjenjuju odredbe inozemnih propisa i/ili normi, ovlaštena pravna osoba mora navesti i odgovarajuće bosanskohercegovačke propise i/ili norme. (7) Ako bosanskohercegovačkih propisa i/ili normi nema, ovlaštena pravna osoba u izvješću o nostrifikaciji mora priložiti upotrijebljene inozemne propise i/ili norme, kao i njihov prijevod na bosanski, hrvatski ili srpski jezik. (8) Izvješće o nostrifikaciji je sastavni dio projekta. (9) Ovlaštena pravna osoba koja je izvršila nostrifikaciju projekta, može izvršiti kontrolu ili dopunu istog. (10) Ovjerom projekta iz stavka (1) ovlaštena pravna osoba, odgovara za izvršenu nostrifikaciju projekta, odnosno usklađivanje projekta s ovim zakonom, posebnim zakonima i bosanskohercegovačkim propisima iz područja građevinarstva i drugih područja projekta. V. ODOBRENJE ZA GRAĐENJE Članak 108. (Odobrenje za građenje) (1) Investitor može pristupiti građenju građevine samo na temelju odobrenja za građenje, osim u slučajevima iz članka 109. ovog zakona. (2) Odobrenje za građenje se izdaje za građenje cijele građevine, odnosno dijela građevine koja čini tehničko-tehnološku cjelinu. Članak 109. (Zahvati za koje nije potrebno odobrenje za građenje) (1) Odobrenje za građenje nije potrebno za: - radove na održavanju postojeće građevine, koji se mogu svrstati u radove tekućeg održavanja; - građenje individualne ili obiteljske grobnice, sukladno propisanim lokalnim standardima; - uređenje okućnice individualnog stambenog objekta za koji je izdato odobrenje za građenje, što podrazumijeva građenje: ograda prema susjedima, staza ili platoa, zidova visine do 0,8 m od nivoa tla, vrtnog bazena ili ribnjaka površine do 20 m2, vrtnog ognjišta površine do 1,5 m2 i visine do 3 m; - pomoćne građevine namijenjene redovnoj upotrebi individualnog stambenog objekta, koje se grade na parceli za koju je izdato odobrenje za građenje, što podrazumijeva: individualne garaže, spremišta, drvarnice, bruto površine do 18 m2 i visine sljemena do 3 m, nadstrešnice, cisternu za vodu zapremine do 10 m3, septičku jamu zapremine do 10 m3; - staklenik za bilje bruto površine do 30 m2 i visine vijenca do 4 m od nivoa okolnog terena; - postavljanje plastenika namijenjenih isključivo poljoprivrednoj proizvodnji; - montažne objekte i kioske površine do 12 m2; - dječja igrališta i temelje stabilnih dječjih igračaka; - nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom saobraćaju; - reklamne panoe površine do 12 m2; - kablovske i zračne priključke na niskonaponsku, PTT i CATV mrežu, kao i priključke građevina sa važećim odobrenjem za građenje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plin); - športske terene bez tribina koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo (igrališta za tenis, nogomet, i slično); - radove na stubištima, hodnicima i sl., na promjeni pristupa građevini i unutar građevine radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja u građevini osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima; - radove na zamjeni i dopuni opreme, ako je to sukladno namjeni građevine. (2) Radovi iz stavka (1) ovog članka mogu se izvoditi bez odobrenja za građenje jedino ako su prethodno riješeni imovinskopravni odnosi, dobivena lokacijska informacija, odnosno urbanistička suglasnost. (3) U građenju građevina i izvođenju radova iz stavka (1) ovog članka investitor i izvođač dužni su se pridržavati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje. (4) Radovi iz stavka (1) ovog članka podliježu tehničkom pregledu od strane nadležne općinske službe, na temelju čega se izdaje rješenje o završenoj građevini. Subota, 30. travnja 2011. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 473 Članak 110. (Posebni slučajevi građenja) (1) U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tokom tih događaja, odnosno neposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za građenje mogu se graditi one građevine koje služe sprečavanju ili zaštiti od djelovanja tih pojava, odnosno otklanjanju štetnih posljedica. (2) Građevine iz stavka (1) ovog članka moraju se ukloniti kada prestane potreba njihovog korištenja. Ako je potrebno da ta građevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno pribavati odobrenje za građenje u roku od šest mjeseci po prestanku potrebe njenog korištenja. (3) Kod obnove oštećenih građevina, stupanj oštećenja svih građevina utvrđuje stručna komisija za procjenu štete koju čine stručne osobe građevinske, arhitektonske, elektro i po potrebi mašinske struke, koje imenuje nadležna općinska služba ili se koristi nalaz vještaka odgovarajuće struke. (4) Izlaskom na lokaciju oštećene građevine, stručna komisija iz stavka (3) ovog članka utvrđuje stručnim nalazom i mišljenjem stupanj oštećenja građevine kao i potrebne radnje koje treba izvršiti prije sanacije građevine, uključujući i izradu tehničke dokumentacije. (5) U slučaju da konstruktivni elementi građevine zbog djelovanja iz stavka (1) ovog članka nisu oštećeni, građevina se može vratiti u prvobitno stanje sukladno odobrenju za građenje na temelju kojeg je izgrađena. (6) Ukoliko stručna komisija utvrdi da se radi o većim oštećenjima konstruktivnih dijelova građevine, nadležni organ će od investitora zahtijevati da priloži tehničku dokumentaciju za sanaciju građevine i ateste o izvršenim ispitivanjima konstrukcije građevine. U tom slučaju nadležna općinska služba na temelju priložene dokumentacije izdaje odobrenje za sanaciju, koje mora biti usklađeno sa odobrenjem za građenje na temelju kojeg je građevina izgrađena. (7) U slučaju iz stavka (6) ovog članka odobrenjem za građenje utvrdit će se i obveza pribavljanja odobrenja za upotrebu sanirane građevine. (8) Kada se radi o građevinama koje su potpuno uništene, ponovno građenje iste građevine na istom lokalitetu može otpočeti po pribavljanju novog odobrenja za građenje, koje se izdaje na temelju dokaza o vlasništvu uništene građevine, prvobitno izdatog odobrenja za građenje i glavnog projekta nove građevine. Članak 111. (Odobrenje za rekonstrukciju građevine) Investitor je dužan pribaviti odobrenje za građenje ako namjerava izvršiti rekonstrukciju, dogradnju ili nadogradnju postojeće građevine. Članak 112. (Organi nadležni za izdavanje odobrenja za građenje) Odobrenje za građenje izdaje Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba, koja je izdala lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku suglasnost. Članak 113. (Zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje podnosi investitor Ministarstvu, odnosno nadležnoj općinskoj službi iz članka 112. ovog zakona. (2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje prilaže se: - lokacijska informacija, odnosno urbanistička suglasnost, - dokaz o pravu građenja na predmetnoj lokaciji, - zapisnik o iskolčavanju građevine, - tri primjerka glavnog projekta, - pisano izvješće o obavljenoj reviziji glavnog projekta, osim u slučajevima iz članka 106, stavak 4. - pisano izvješće i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima iz članka 107. ovog zakona, - okolinska dozvola sukladno članku 64. stavak (2), - elaborati o istražnim radovima ako su podaci iz njih poslužili za izradu glavnog projekta, te tehnološki elaborat ako je potreban, - dokaz o uplati administrativne takse, - drugi prilozi određeni posebnim zakonima. Članak 114. (Dokaz o pravu građenja) Dokazom o pravu građenja iz članka 113. stavak (2) ovog zakona smatra se: - izvod iz zemljišne knjige, - ugovor na temelju kojeg je investitor stekao pravo vlasništva, ili odluka nadležnih organa na temelju kojih je investitor stekao pravo građenja ili pravo korištenja, - ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje, - ugovor o koncesiji sklopljen sa nadležnim organom kojim koncesionar-investitor stiče pravo građenja, - pisana i ovjerena suglasnost za planiranu izgradnju svih suvlasnika nekretnine, Članak 115. (Postupak izdavanja odobrenja za građenje) (1) U postupku izdavanja odobrenja za građenje primjenjuje se Zakon o upravnom postupku. (2) Odobrenje za građenje je upravni akt koji izdaje Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva, ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom, te uvjeti iz lokacijske informacije, odnosno iz urbanističke suglasnosti. (3) Kada Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje, dužno je o tome pismeno obavijestiti investitora, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni. (4) U slučajevima kada sukladno odredbama ovog zakona, po članku 106. stavak (4) revizija glavnog projekta nije obvezna, Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba koji izdaju odobrenje za građenje dužni su utvrditi da li je projekt kompletan, urađen sukladno urbanističko-tehničkim uvjetima i od strane pravne osobe registrirane za poslove projektiranja. (5) Prije izdavanja odobrenja za građenje, Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba je dužna utvrditi da li je glavni projekt izrađen sukladno uvjetima datim u lokacijskoj informaciji ili urbanističkoj suglasnosti, odnosno urbanističko tehničkim uvjetima propisanim zakonom. (6) U postupku izdavanja odobrenja za građenje, Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba kao prethodno pitanje rješava naknadu za uređenje građevinskog zemljišta, te naknadu za pogodnost i korištenje građevinskog zemljišta. Po prijemu kompletnog zahtjeva, Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba je dužna utvrditi iznose spomenutih naknada i izdati rješenje investitoru u roku od 10 dana o obvezi i uvjetima plaćanja tih naknada. Investitor je dužan da u roku od 10 dana po prijemu rješenja dostavi dokaze da su plaćeni troškovi uređenja građevinskog zemljišta, naknada za pogodnost i naknada za korištenje građevinskog zemljišta ili kopiju ugovora sa nadležnom općinskom službom o plaćanju iznosa na rate. Članak 116. (Sadržaj odobrenja za građenje) (1) Rješenje o odobrenju za građenje sadrži: - podatke o investitoru kojem se izdaje odobrenje (naziv, odnosno ime i prezime, sa sjedištem, odnosno adresom); - podatke o građevini za koju se izdaje odobrenje sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i katnosti građevine, sa oznakom lokacije (katastarska parcela, naselje, naziv ulice, broj i sl.); - naziv glavnog projekta sa nazivom pravne osobe koja je izradila glavni projekt; - izjavu da je glavni projekt sastavni dio odobrenja; - period za koji odobrenje važi; Broj 6 - Strana 474 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30. travnja 2011. god. - obvezu investitora da prijavi početak izvođenja radova organu koji izdaje odobrenje i nadležnoj građevinskoj inspekciji osam dana prije otpočinjanja radova; - druge podatke od značaja za specifičnu lokaciju i građevinu. (2) Nadležni organ dužan je poslati kopiju odobrenja za građenje nadležnoj inspekciji. (3) Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za građenje, dužno je kopiju odobrenja dostaviti nadležnoj općinskoj službi na čijoj se teritoriji gradi građevina. (4) Glavni projekt je sastavni dio odobrenja za građenje, što na projektu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom Ministarstva, odnosno nadležne općinske službe koja je to odobrenje izdala. Članak 117. (Odbijanje zahtjeva za izdavanja odobrenja za građenje) Zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje će se odbiti: - ako investitor ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje odobrenja za građenje, - ako se u postupku izdavanja odobrenja za građenje utvrdi da glavni projekt nije usklađen sa lokacijskom informacijom, odnosno urbanističkom suglasnošću; - ako se uviđajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na građevinskoj parceli ne podudara sa glavnim projektom. Članak 118. (Žalba na rješenje o odobrenju za građenje) (1) Protiv rješenja o odobrenju za građenje nadležne općinske službe, stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (2) Protiv rješenja Ministarstva stranka može izjaviti žalbu Komisiji za drugostupanjsko upravno rješavanje Vlade Kantona u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Članak 119. (Izmjena i/ili dopuna odobrenja za građenje) (1) Investitor je dužan da podnese zahtjev za izmjenu i/ ili dopunu odobrenja za građenje ako tokom građenja namjerava da učini takve izmjene na građevini kojima se tehnički značajno odstupa od rješenja u glavnom projektu, na temelju kojeg je izdato odobrenje za građenje, koje su u okvirima uvjeta datih u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanističkoj suglasnosti. (2) Ukoliko planirane izmjene izlaze iz okvira uvjeta iz stavka (1) ovog članka, postupak će se provesti na način propisan za izdavanje odobrenja za građenje. (3) Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za građenje obavezno se podnosi prije poduzimanja bilo kakvih radova i zahvata na samoj građevini / gradilištu. (4) Ako se u toku građenja promijeni investitor, novi investitor dužan je u roku od 30 dana podnijeti Ministarstvu, odnosno nadležnoj općinskoj službi zahtjev za izmjenu odobrenja za građenje. (5) Novi investitor dužan je uz zahtjev za izmjenu odobrenja za građenje priložiti: - važeće odobrenje za građenje - dokaz o pravu građenja na navedenoj nekretnini, odnosno dokaz da je stekao pravo vlasništva na građevini koja je predmet izmjene odobrenja za građenje. (6) Promjena investitora može se zatražiti do izdavanja odobrenja za upotrebu. Članak 120. (Načelno odobrenje za građenje za složenu građevinu i odobrenje za dijelove te građevine) (1) Odobrenje za građenje izdaje se za građenje cijele građevine. (2) Izuzetno od odredbe stavka (1) ovog članka, na zahtjev investitora odobrenje za građenje može se izdati i za dijelove građevine koji predstavljaju funkcionalni ili tehnološki dio složene građevine. (3) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje prema odredbi stavka (2) ovog članka, investitor je dužan dobiti načelno odobrenje za cijelu građevinu. (4) Načelnim odobrenjem, po zahtjevu investitora, određuju se dijelovi građevine za koje će se izdavati pojedinačna odobrenja za građenje te redoslijed njihovog izdavanja. (5) Uz zahtjev za izdavanje načelnog odobrenja za složenu građevinu prilaže se: - lokacijska informacija ili urbanistička suglasnost za cijelu složenu građevinu, - izvod iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom cijele složene građevine i susjednih građevina, odnosno za građevine koje se grade na većem području situacija se može prikazati na geodetskoj podlozi u odgovarajućem mjerilu, - tri primjerka idejnog projekta cijele složene građevine (dva primjerka projekta u analognoj formi, a jedan primjerak u digitalnoj formi), - popis dijelova građevine za koje će se izdavati pojedinačna odobrenja za građenje i redoslijed podnošenja zahtjeva, - okolinska dozvola, ako složena građevina spada u građevine i procese za koje je to propisano, - suglasnosti pribavljene u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke suglasnosti za predmetnu građevinu, - dokaz o uplati administrativne takse, - drugi nacrti i podaci u ovisnosti od složenosti građevine. (6) Idejni projekt cijele složene građevine iz stavka (5) ovog članka pored dijelova iz članka 99. ovog zakona, treba da sadrži i shemu tehnološkog procesa sa naznakom opreme i njenim karakteristikama. (7) Idejni projekt iz stavka (6) ovog članka sastavni je dio načelnog odobrenja što na njemu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom Ministarstva, odnosno nadležne općinske službe. (8) Uz zahtjev iz stavka (5) ovog članka može se umjesto idejnog projekta priložiti glavni projekt cijele složene građevine. (9) Na postupak izdavanja načelnog odobrenja za građenje složene građevine i dijela složene građevine primjenjuju se odredbe ovog zakona propisane za postupak izdavanja odobrenja za građenje. (10) Načelno odobrenje za složenu građevinu na temelju koje se izdaju odobrenja za građenje za dijelove građevine, prestaje važiti u roku od pet godina od njegove pravosnažnosti. Važenje načelnog odobrenja za građenje može se produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili urbanističko-tehnički uvjeti i ako je za najmanje jedan dio složene građevine izdato odobrenje za upotrebu. (11) Odobrenje za građenje za dijelove složene građevine se izdaje na zahtjev investitora, uz koji se prilaže sljedeće: - kopija načelnog odobrenja za građenje složene građevine, - geodetski snimak – plan s ucrtanom situacijom cijele složene građevine i naznakom dijela složene građevine za koju se traži odobrenje za građenje, - dokaz o pravu građenja, - tri primjerka glavnog projekta dijela složene građevine (dva primjerka projekta trebaju biti u analognoj formi, a jedan primjerak u digitalnoj formi), - pisano izvješće o obavljenoj reviziji glavnog projekta, - pisano izvješće i potvrdu o izvršenoj o nostrifikaciji u slučajevima iz članka 107. ovog zakona, - dokaz o uplati administrativne takse za troškove postupka. Članak 121. (Odobrenje za pripremne radove) (1) U slučaju kompleksnih i dugotrajnih projekata izgradnje koji zahtijevaju obimne i složene pripreme, kao i u slučaju posebnih prostornih uvjeta i ograničenja, investitor može podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za pripremne radove za potrebe tehničkog uređenja gradilišta prije nego što dobije odobrenje za građenje, za šta postoje sve potrebne pretpostavke. (2) Investitor ne smije otpočeti radove vezane za samu građevinu bez odobrenja za građenje. (3) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za pripremne radove, investitor je dužan priložiti: - kopiju lokacijske informacije, odnosno pravosnažne urbanističke suglasnosti; Subota, 30. travnja 2011. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 475 - dokaz o pravu građenja sukladno članku 114. ovog zakona; - projekt tehnologije i organizacije građenja, sukladno članku 103. ovog zakona. - potrebne suglasnosti nadležnih institucija za privremene gradilišne priključke na komunalnu infrastrukturu i javni put; - odobrenje nadležnog organa za privremeno zauzimanje i korištenje javne površine, ukoliko se radi o takvom slučaju. (4) Rok za izdavanje odobrenja za pripremne radove na gradilištu je 30 dana od dana prijema potpunog zahtjeva. (5) Odobrenjem za pripremne radove iz stavka (4) ovog članka mora se odrediti rok u kome se građevine izgrađene na temelju odobrenja za građenje za pripremne radove moraju ukloniti. (6) Obavljanje pripremnih radova istražnog karaktera (prethodne studije, geološka, geomehanička istraživanja, prikupljanje podataka za projektiranje i sl.) izvode se na temelju lokacijske informacije, odnosno urbanističke suglasnosti i dokaza o pravu građenja iz članka 114. ovog zakona. Članak 122. (Odobrenje za građenje za privremene građevine) (1) Građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, te privremene građevine koje će se koristiti duže od 90 dana od njihovog postavljanja, mogu se postavljati samo na temelju odobrenja za građenje za privremene građevine. (2) Odobrenjem za građenje iz stavka (1) ovog članka investitoru se određuje rok u kojem je dužan o svom trošku ukloniti privremenu građevinu, a najduže u roku do jedne godine. Članak 123. (Prestanak važenja odobrenja za građenje) (1) Odobrenje za građenje prestaje važiti ako se sa radovima na građevini za koju je izdano odobrenje za građenje ne započne u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti odobrenja. (2) Važenje odobrenja za građenje može se posebnim rješenjem, po zahtjevu investitora, produžiti za još jednu godinu ako se nisu promijenili uvjeti prema kojima je izdano ranije odobrenje za građenje. (3) Zahtjev iz stavka (2) ovog članka investitor mora podnijeti Ministarstvu, odnosno nadležnoj općinskoj službi koja je izdala ranije odobrenje za građenje, najmanje 15 dana prije prestanka važenja tog odobrenja. VI. GRADILIŠTE Članak 124. (Prijava građenja) (1) Investitor je dužan da Ministarstvu, odnosno nadležnoj općinskoj službi, koja mu je izdala odobrenje za građenje, kao i nadležnoj inspekciji pismeno prijavi početak radova, najkasnije u roku od osam dana prije početka radova. (2) Nadležna inspekcija je dužna da planira i izvrši prvi inspekcijski pregled na gradilištu u roku od 10 dana od dana prijave početka radova, kako bi provjerila ispunjavanje zakonom propisanih uvjeta za početak gradnje. Članak 125. (Iskolčavanje) (1) Prije početka građenja vrši se iskolčavanje građevine sukladno uvjetima datim u odobrenju za građenje i na temelju glavnog ili izvedbenog projekta. (2) Iskolčavanje građevine vrši organ nadležan za katastar ili te poslove povjerava pravnoj osobi registriranoj za izvođenje tih poslova. O iskolčavanju se sačinjava elaborat, a kopije se dostavljaju investitoru, nadležnom organu i nadležnoj inspekciji. (3) Za štetu proisteklu iz pogrešnog iskolčavanja odgovara osoba koja je izvršila iskolčavanje, po općim pravilima o naknadi štete. (4) Nadležna inspekcija je dužna odmah, na poziv investitora, uz obavezno prisustvo osobe iz stavka (2) ovog članka, provjeriti da li je stvarni položaj građevine u prostoru i iskop temelja građevine urađen sukladno elaboratu o iskolčavanju, te odobriti nastavak radova. Članak 126. (Uređenje gradilišta) (1) Uređenje gradilišta mora biti sukladno kantonalnom pravilniku koji donosi Ministarstvo. (2) Konkretna rješenja tehničkog uređenja i opremanja gradilišta obrađuju se u sklopu projekta tehnologije i organizacije građenja. (3) Sve privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. izvođač mora ukloniti odmah po završetku građenja. (4) Investitor je obvezan da, po završetku građenja, zemljište na području gradilišta kao i na prilazu gradilištu dovede u stanje sukladno uvjetima iz lokacijske informacije, odnosno urbanističke suglasnosti i odobrenja za građenje, a najkasnije do dana tehničkog pregleda građevine. Članak 127. (Dokumentacija na gradilištu) Izvođač na gradilištu mora imati sljedeću dokumentaciju: - rješenje o upisu u sudski registar, - akt o imenovanju odgovorne osobe (voditelja gradnje, odnosno voditelja pojedinih radova), - odobrenje za građenje i glavni projekt, - ovjerene izvedbene projekte sa svim izmjenama i dopunama, - građevinski dnevnik, - građevinsku knjigu, - akt investitora o imenovanju nadzornog organa, - dokaz o ispitivanju i kvalitetu ugrađenih materijala, proizvoda i opreme, - elaborat o iskolčenju građevine izrađen od fizičke ili pravne osobe registrirane za obavljanje geodetske djelatnosti ili nadležne službe za poslove katastra, - nacrt (shema) organizacije gradilišta. VII. ODOBRENJE ZA UPOTREBU Članak 128. (Odobrenje za upotrebu) (1) Svaka izgrađena građevina za koju se izdaje odobrenje za građenje smije se početi koristiti odnosno staviti u pogon, te izdati rješenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu, tek nakon što Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba, izda dozvolu za njenu upotrebu (u daljem tekstu: odobrenje za upotrebu) na temelju prethodno izvršenog tehničkog pregleda građevine. (2) Izuzetno od stavka (1) ovog članka za zahvate u prostoru definirane člankom 109. ovog zakona izdaje se rješenje o završetku građevine nakon izvršenog tehničkog pregleda. (3) Odobrenje za upotrebu može se na zahtjev investitora izdati i za dio građevine prije dovršetka građenja cijele građevine: - kada je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (korištenja mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za snabdijevanje energijom i dr.), - kada je u pitanju složena građevina, - kada se određeni dio građevine može privesti namjeni prije dovršenja cijele građevine. (4) U slučaju složene građevine, pojedina odobrenja za upotrebu dijelova građevine se izdaju prema uvjetima određenim načelnim odobrenjem, glavnim projektom i odobrenjem za građenje za taj dio građevine. Nakon završetka složene građevine izdaje se jedinstveno odobrenje za upotrebu za cijelu građevinu bez obzira na prethodno izdano jedno ili više pojedinačnih odobrenja za upotrebu za dijelove složene građevine. Članak 129. (Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu, investitor podnosi Ministarstvu, odnosno nadležnoj općinskoj službi, koja je izdala odobrenje za građenje. Broj 6 - Strana 476 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30. travnja 2011. god. (2) Uz zahtjev iz stavka (1) ovog članka investitor prilaže: - kopiju odobrenja za građenje, uključujući i eventualne izmjene i dopune, a za građevine i zahvate u prostoru iz članka 109. ovog zakona zapisnik o inspekcijskom pregledu prije početka građenja, - geodetski snimak građevine i parcele izrađen na katastarskoj podlozi u analognom i digitalnom obliku, - pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima, - pisano izvješće nadzora nad građenjem, sa potvrdom o kompletnosti radova. Članak 130. (Tehnički pregled) (1) Tehničkim pregledom utvrđuje se da je građevina izgrađena sukladno tehničkoj dokumentaciji na temelju koje je izdato odobrenje za građenje, tehničkim propisima i normativima, kao i uvjetima za građevinu utvrđenim posebnim propisima. (2) Tehnički pregled vrši se po završetku izgradnje objekta, odnosno nakon izvršenja svih radova predviđenih odobrenjem za građenje i glavnim, odnosno izvedbenim projektom. (3) Ukoliko je u toku građenja došlo do manjih odstupanja koja ne podliježu izmjeni i/ili dopuni odobrenja za građenje, investitor je dužan da za tehnički pregled pripremi i projekt izvedenog stanja. (4) Tehnički pregled mora se obaviti u roku od najviše 30 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva za odobrenje, ili najviše 20 dana od dana imenovanja komisije za tehnički pregled. (5) Predsjednik komisije, u dogovoru sa investitorom, dogovara mjesto i termin tehničkog pregleda i obavještava članove komisije. (6) Predsjednik i članovi komisije za tehnički pregled o izvršenom tehničkom pregledu sastavljaju zapisnik u koji se unosi i mišljenje svakog člana da li se izgrađena građevina može koristiti ili se moraju otkloniti nedostaci, odnosno da se ne može izdati odobrenje za upotrebu. Zapisnik potpisuje predsjednik i svi članovi komisije. (7) Predsjednik, odnosno članovi komisije za tehnički pregled moraju obaviti tehnički pregled sukladno odredbama ovog zakona i drugih propisa. (8) Troškove obavljanja tehničkog pregleda, koji se utvrđuju za svaki konkretan slučaj na temelju kriterija iz posebne odluke Vlade Kantona, odnosno općinskog načelnika, snosi investitor. Članak 131. (Komisija za tehnički pregled) (1) Tehnički pregled obavlja komisija iz reda kvalifikovanih stručnjaka koju rješenjem, u roku od osam dana od dana prijema potpunog zahtjeva za odobrenje za upotrebu, obrazuje Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba koja je izdala odobrenje za građenje. (2) Broj članova komisije ovisi od vrste i složenosti građevine i od vrsta radova koje komisija pregleda, odnosno komisija mora imati po jednog stručnog člana za svaku vrstu radova koje pregleda. Jedan od članova komisije je predsjednik komisije i on koordinira rad. (3) Izuzetno od stavka (2) ovog članka komisiju za tehnički pregled zahvata u prostoru definiranog člankom 109. ovog zakona, sačinjavaju dvije osobe tehničke struke arhitektonskog ili građevinskog smjera uposlene u organu koji je izdao lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku suglasnost, izuzev osoba koje su učestvovale u postupku izdavanja istih. (4) Članovi komisije mogu biti diplomirani inženjeri odgovarajuće struke sa pet godina radnog iskustva, položenim stručnim ispitom i iskustvom u projektiranju ili izvođenju građevina sličnih izgrađenoj građevini. (5) U radu komisije ne mogu sudjelovati službene osobe koje su učestvovale u postupku izdavanja urbanističke suglasnosti i odobrenja za građenje, niti osobe koje su sudjelovale u izradi tehničke dokumentacije, reviziji glavnog ili izvedbenog projekta, gradnji i nadzoru nad gradnjom. (6) Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba koja imenuje komisije za tehnički pregled dužna je najmanje jednom u dvije godine objaviti javni oglas stručnim osobama da dostave dokaze o ispunjavanju uvjeta za učešće u komisijama. Javni oglas mora biti objavljen najmanje u jednom dnevnom listu. (7) Provjeru ispunjavanja uvjeta iz oglasa iz stavka (6) ovog članka vrši stručna komisija koju imenuje odgovorna osoba Ministarstva, odnosno nadležne općinske službe i sastavlja listu kvalifikovanih stručnjaka. Članak 132. (Dužnost investitora u postupku tehničkog pregleda) (1) Investitor je dužan osigurati prilikom tehničkog pregleda prisustvo svih sudionika u građenju, osigurati uvjete za rad, te slobodan i neometan pristup svim dijelovima građevine uz potrebnu stručnu asistenciju nadzora i izvođača. (2) Investitor je dužan, najkasnije osam dana prije tehničkog pregleda, komisiji za tehnički pregled dostaviti na uvid i raspolaganje tokom njenog rada dokumentaciju na temelju koje je izgrađena građevina, odnosno izvedeni radovi: - dokumentaciju iz članka 129., - ostalu dokumentaciju definiranu posebnim propisima u ovisnosti od vrste građevine. (3) Dokumentaciju iz stavka (2) ovog članka komisija za tehnički pregled mora uredno vratiti investitoru po okončanju svog rada. Članak 133. (Izdavanje odobrenja za upotrebu) (1) Odobrenje za upotrebu se izdaje u formi rješenja prema Zakonu o upravnom postupku, na temelju pozitivne ocjene iz zapisnika komisije za tehnički pregled. (2) Predsjednik komisije za tehnički pregled dužan je da nakon obavljenog tehničkog pregleda zapisnik o izvršenom tehničkom pregledu dostavi Ministarstvu, odnosno nadležnoj općinskoj službi najkasnije u roku od osam dana po izvršenom tehničkom pregledu. (3) Ukoliko je na temelju zapisnika iz stavka (2) ovog članka utvrđeno da nema nedostataka ili da su uočeni nedostaci otklonjeni, nadležni organ dužan je u roku od sedam dana od dana prijema zapisnika, izdati odobrenje za upotrebu. (4) Ako su zapisnikom o tehničkom pregledu utvrđeni nedostaci koje je potrebno otkloniti, a ti nedostaci ne utječu na tehničke karakteristike bitne za građevinu prema odredbama ovog zakona, Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba može izdati privremeno odobrenje za upotrebu i odrediti rok u kojem se uočeni nedostaci moraju otkloniti. Rok i vrijeme trajanja privremenog odobrenja za upotrebu ne mogu biti duži od 90 dana. (5) Po uklanjanju nedostataka iz stavka (4) ovog članka, investitor je dužan obavijestiti nadležni organ, podnijeti dokaze o otklanjanju nedostataka i zahtijevati ponovni tehnički pregled. (6) U ponovnom tehničkom pregledu, koji može obaviti i jedan član komisije, pregledaju se samo oni radovi koje je trebalo popraviti ili doraditi, o čemu se sačinjava zapisnik. Ako su svi nedostaci otklonjeni, nadležni organ izdaje rješenje o odobrenju za upotrebu u roku od sedam dana od dostave zapisnika o ponovnom tehničkom pregledu. (7) Ukoliko se prilikom ponovnog tehničkog pregleda utvrdi i zapisnički konstatuje da nedostaci nisu otklonjeni, Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba u pismenoj formi obavještava investitora o novom roku za otklanjanje nedostataka i postupak se ponavlja. Ukoliko nedostaci nisu ponovo otklonjeni, donosi se rješenje o odbijanju izdavanja odobrenja za upotrebu i o tome obavještava nadležna inspekcija. (8) Ako se tehničkim pregledom utvrdi i zapisnički konstatuje da se nedostaci na građevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost građevine, život ili zdravlje ljudi, okolicu, promet ili susjedne objekte, Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu. (9) Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba je dužna poslati kopiju odobrenja za upotrebu nadležnoj inspekciji. (10) Građevina za koju je izdano odobrenje za upotrebu može se upisati u zemljišne knjige. Subota, 30. travnja 2011. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 477 Članak 134. (Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu odbit će se: - ako je građevina izgrađena bez odobrenja za građenje, - ako su tokom građenja izvršene izmjene i/ili dopune na građevini koje podliježu izmjeni i/ili dopuni odobrenja za građenje, a da prethodno nije zatražena izmjena i/ili dopuna odobrenja kod Ministarstva, odnosno nadležne općinske službe, - ako zahtjev podnese osoba na koju nije izdato odobrenje za građenje, a da prethodno nije izvršena izmjena odobrenja za građenje u smislu promjene imena investitora, - ako se po zapisniku o tehničkom pregledu u ostavljenom roku ne otklone nedostaci koji bitno utječu na stabilnost i sigurnost građevine, - ako se po zapisniku o tehničkom pregledu utvrdi da se nedostaci na građevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost građevine, život ili zdravlje ljudi, okolicu, promet ili susjedne objekte. Članak 135. (Rješenje o završetku građevine) Rješenje o završetku građevine, te zahvata u prostoru za koje nije potrebno izdavanje odobrenja za građenje prema članku 109. ovog zakona, izdaje se sukladno Zakonu o upravnom postupku i na temelju pozitivne ocjene iz zapisnika komisije za tehnički pregled u roku od 30 dana. Članak 136. (Odobrenje za probni rad) (1) Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba može na temelju mišljenja komisije za tehnički pregled, za građevinu koja po svom tehnološkom procesu s obzirom na ugrađene instalacije, opremu i postrojenje zahtijeva probni rad, izdati odobrenje za probni rad. (2) Odobrenje za probni rad može se izdati samo pod uvjetom da je komisija za tehnički pregled utvrdila da je građevina sagrađena sukladno izdatom odobrenju za građenje i da puštanje građevine u probni rad ne ugrožava život i zdravlje ljudi, okolicu i susjedne građevine. (3) Probni rad građevine iz stavka (1) ovog članka može trajati najduže 12 mjeseci, a izuzetno, u posebno složenim tehnološkim procesima, probni rad se može produžiti za još 12 mjeseci. Članak 137. (Odobrenje za upotrebu kod promjene namjene građevine) (1) Prije početka korištenja postojeće građevine kod promjene namjene potrebno je pribaviti odobrenje za upotrebu za novu namjenu. Za izdavanje odobrenja za upotrebu kod promjene namjene građevine shodno se primjenjuju članci 128. do 134. ovog zakona. (2) Zahtjev za odobrenje za upotrebu kod promjene namjene građevine mora sadržavati: - kopiju odobrenja za građenje koja obuhvata radove u svezi sa promjenom namjene, - kopiju ranijeg odobrenja za upotrebu, - pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima, - izvješće nadzora nad građenjem, sa potvrdom o kompletnosti radova u svezi sa promjenom namjene. Članak 138. (Žalbeni postupak) (1) Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu, odnosno rješenja o završetku građevine nadležne općinske službe, stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu u roku od 15 dana. (2) Protiv rješenja Ministarstva stranka može izjaviti žalbu Komisiji za drugostupanjsko upravno rješavanje Vlade Kantona u roku od 15 dana. Članak 139. (Bespravno građenje) (1) Građenje građevine bez odobrenja za građenje nije dozvoljeno. (2) Za građevinu koja se gradi ili je izgrađena bez odobrenja za građenje ne smije se dati priključak na električnu mrežu, javni vodovod, kanalizaciju i drugu komunalnu infrastrukturu. 4. dio UPOTREBA I ODRŽAVANJE GRAĐEVINE Članak 140. (Korištenje i održavanje građevine) (1) Građevina se može koristiti samo na način koji je sukladan njenoj namjeni. (2) Vlasnik građevine dužan je održavati građevinu na način da se u predviđenom vremenu njenog trajanja očuvaju tehnička svojstva bitna za građevinu definirana ovim zakonom, odnosno da se ne dozvoli narušavanje njenih spomeničkih svojstava, ako je ta građevina uvrštena u popis građevina kulturno-povijesne baštine. (3) U slučaju takvog oštećenja građevine koje ugrožava stabilnost same građevine ili njenog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne građevine ili ljudsko zdravlje, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu kao opasnu do otklanjanja oštećenja. (4) Za građevine sa više vlasnika svi suvlasnici i vlasnici posebnih dijelova građevine snose po principu objektivne odgovornosti solidarno nastalu štetu trećim osobama i ne mogu pojedinačno poduzimati zamjene i popravak zajedničkih dijelova i uređaja zgrade suprotno odredbama Zakona o upravljanju, korištenju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrade i suprotno odredbama ovog zakona. Članak 141. (Uklanjanje građevine) (1) Vlasnik građevine može pristupiti uklanjanju građevine ili njenog dijela, ako se ne radi o uklanjanju na temelju inspekcijskog rješenja, samo na temelju odobrenja za uklanjanje. (2) Odobrenje za uklanjanje izdaje Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba na zahtjev vlasnika građevine. (3) Uz zahtjev za uklanjanje građevine vlasnik prilaže: - kopiju katastarskog plana sa podacima o korisnicima predmetne i susjednih parcela, - dokaz o pravu vlasništva građevine; - tri primjerka projekta uklanjanja građevine; - suglasnosti nadležnih institucija ili drugih pravnih osoba za uklanjanje ako se tim uklanjanjem može ugroziti javni interes (zaštita kulturno-povijesnog naslijeđa, zaštita komunalnih i drugih instalacija i dr.), materijalna dobra, život i zdravlje ljudi, okolica; - procjena utjecaja na okolicu sukladno posebnom zakonu ili odgovarajuća okolinska dozvola, - dokaz o uplati administrativne takse. (4) Projekt uklanjanja građevine sadrži: - tehnički opis načina uklanjanja građevine, postupka s građevinskim otpadom i opis konačnog uređenja parcele, - sve potrebne nacrte građevine, uključujući planove i sheme za uklanjanje po fazama, - proračune stabilnosti konstrukcije ili njenih dijelova tokom uklanjanja, odnosno demontaže, - tehnička rješenja osiguranja stabilnosti okolnih objekata i zemljišta, - elaborat zaštite na radu prilikom uklanjanja građevine, - elaborat o mjerama za otklanjanje i smanjenje utjecaja na okolicu prilikom uklanjanja. (5) Projekt uklanjanja mogu da rade osobe ovlaštene za izradu tehničke dokumentacije. (6) Kod uklanjanja građevine ili njenog dijela stručni nadzor za te radove je obvezan. Članak 142. (Postupak izdavanja odobrenja za uklanjanje) (1) U postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje građevine primjenjuje se Zakon o upravnom postupku. Stranka u postupku Broj 6 - Strana 478 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30. travnja 2011. god. je vlasnik građevine a zainteresirana strana, pored općine, može biti i vlasnik ili zakupac nekretnine koja neposredno graniči sa građevinom (parcelom) za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje. (2) Odobrenje za uklanjanje je upravni akt koji izdaje nadležni organ u roku od 30 dana od dana prijema potpunog zahtjeva, ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom. (3) Kada nadležni organ utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje, dužan je o tome pismeno izvijestiti podnosioca zahtjeva, najkasnije u roku od 10 dana od dana podnošenja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni. (4) Ukoliko podnosilac zahtjeva u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pismene obavijesti ne ispuni sve uvjete ili pismeno ne obavijesti Ministarstvo, odnosno nadležnu općinsku službu o nemogućnosti ispunjavanja potrebnih uvjeta u zadanom roku, Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba će zaključkom odbaciti zahtjev. (5) Prije izdavanja odobrenja, Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba je dužna da izvrši uvid na licu mjesta, zajedno sa nadležnim inspektorom i da provjeri suglasnost postavki iz projekta za uklanjanje sa stvarnim stanjem, da utvrdi eventualne rizike koji bi se mogli pojaviti prilikom uklanjanja, te da ustanovi mogući utjecaj na zainteresirane strane. O svim zapažanjima se pravi službena zabilješka i ulaže u spis. Članak 143. (Sadržaj odobrenja za uklanjanje) (1) Rješenje o odobrenju za uklanjanje građevine sadrži: - podatke o stranci kojoj se izdaje odobrenje (naziv, odnosno ime sa sjedištem odnosno adresom), - podatke o građevini za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i katnosti građevine, sa oznakom lokacije (katastarske parcele), - naziv projekta sa nazivom pravne osobe koja je izradila projekt uklanjanja, - izjavu da je projekt uklanjanja sastavni dio odobrenja, - period za koji odobrenje važi, - obvezu stranke da prijavi početak izvođenja radova Ministarstvu, odnosno nadležnoj općinskoj službi koji izdaje odobrenje i nadležnoj inspekciji osam dana prije otpočinjanja radova, - druge podatke od značaja za specifičnu lokaciju i građevinu. (2) Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba dužna je poslati kopiju odobrenja za uklanjanje nadležnoj inspekciji. (3) Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za građenje, dužno je kopiju odobrenja dostaviti nadležnoj inspekciji u općini na čijoj se teritoriji gradi građevina. (4) Projekt uklanjanja je sastavni dio odobrenja za uklanjanje, što na projektu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom Ministarstva, odnosno nadležne općinske službe koja je izdala to odobrenje. Članak 144. (Žalbeni postupak) (1) Protiv rješenja općinske službe za prostorno uređenje u postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje, stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu u roku od 15 dana. (2) Protiv rješenja Ministarstva donesenog u postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje stranka može izjaviti žalbu Komisiji za drugostupanjsko upravno rješavanje Vlade Kantona u roku od 15 dana. Članak 145. (Uklanjanje građevine zbog fizičke dotrajalosti ili oštećenja) (1) Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba po službenoj dužnosti, a na prijedlog nadležnog inspektora, rješenjem određuje uklanjanje građevine ili dijela građevine za koje se utvrdi da zbog fizičke dotrajalosti, elementarnih nepogoda ili ratnih dejstava i većih oštećenja ne može dalje da služi svojoj namjeni ili da predstavlja opasnost po život ili zdravlje ljudi, okolne objekte i promet, kao i uvjete i mjere koje je potrebno sprovesti, odnosno osigurati pri uklanjanju građevine ili dijela građevine. (2) Postupak iz stavka (1) smatra se hitnim. Stranka u postupku je vlasnik građevine iz stavka (1) ovog članka, a zainteresirana strana je nadležni inspektor. (3) Žalba protiv rješenja iz stavka (1) ovog članka ne odlaže izvršenje rješenja. Žalbu može podnijeti vlasnik ili drugi zakoniti korisnik građevine Ministarstvu, odnosno Komisiji za drugostupanjsko upravno rješavanje Vlade Kantona, u roku od 15 dana. (4) Organizacija uklanjanja i pripadajući troškovi su obveza vlasnika građevine. Ukoliko je vlasnik nepoznat ili odsutan, ili je građevina oštećena usljed elementarne nepogode ili više sile, organizaciju i troškove preuzima Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba. Vlasnici takvih građevina nemaju pravo na naknadu štete zbog uklanjanja. (5) Ako se u postupku donošenja rješenja o uklanjanju građevine ili dijela građevine utvrdi da se opasnost po život ili zdravlje ljudi, okolne građevine i promet može ukloniti i rekonstrukcijom građevine ili njenog dijela, na zahtjev vlasnika može se prema odredbama ovog zakona odobriti rekonstrukcija građevine ili njenog dijela, pod uvjetom da se izvede u roku koji odredi Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba. 5. dio NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA I INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 146. (Opći principi) (1) Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog zakona vrši Ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog zakona obavlja kantonalna i općinska urbanističko-građevinska inspekcija. (3) Poslove urbanističko-građevinske inspekcije obavlja kantonalni i općinski urbanističko-građevinski inspektor (u daljem tekstu: inspektor) Članak 147. (Urbanističko - građevinski inspektori) Za inspektora se postavlja diplomirani inženjer arhitektonske ili građevinske struke sa najmanje tri godine radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom propisanim člankom 97., koji ispunjava i druge uvjete propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjoj organizaciji. Članak 148. (Obuhvat, sadržaj i forme inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijskim nadzorom, prema ovom zakonu, obavlja se kontrola nad radom subjekata prostornog planiranja i uređenja, sudionika projektiranja i građenja, subjekata i sudionika korištenja, održavanja i uklanjanja građevina, kontrola dokumentacije o kvalitetu materijala i proizvoda koji se ugrađuju u građevine i kontrola stabilnosti, sigurnosti i funkcionalnosti tih građevina. (2) Pri izvršenju obveza iz stavka (1) ovog članka, kontrolira se izrada prostorno-planske dokumentacije, usklađenosti planova užeg područja sa planom šireg područja, usuglašenosti lokacijske informacije odnosno urbanističke suglasnosti sa detaljnim planskim dokumentom ili planom šireg područja, nadzor nad radom sudionika u građenju, korištenju, održavanju i uklanjanju građevine, i kontrola kvaliteta materijala građevinskih proizvoda. (3) Svoju obvezu inspekcija vrši kroz preventivno djelovanje i inspekcijske preglede: obvezne, povremene i vanredne. (4) U izvršenju poslova inspekcijskog nadzora mogu se, angažirati ovlaštene institucije koje su specijalizirane za pojedina tehnička područja, naročito s obzirom na ispitivanje i ocjenu kvaliteta. Članak 149. (Preventivno djelovanje inspekcije) (1) S ciljem suzbijanja bespravnog građenja i drugih zahvata u prostoru, nadležna inspekcija je dužna da djeluje preventivno na terenu, na cijelom urbanom području, kao i van urbanog područja. Subota, 30. travnja 2011. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 479 (2) Lokalni organi (mjesne zajednice, služba civilne zaštite) planirat će javne tribine sa ciljem informiranja o procesu zakonitog građenja, davanja konkretnih savjeta i podsticanja poštivanja propisa. (3) Lokalni organi su, u procesu izrade, a naročito u fazi javne rasprave o planskim dokumentima, obvezni da prate tok i provjeravaju poštivanje javnosti rada i sudjelovanje zainteresiranih strana u tom procesu. Članak 150. (Obvezni, vanredni i povremeni inspekcijski pregledi) (1) Nalog za izvršenje svakog inspekcijskog pregleda mora izdati ovlaštena osoba nadležne inspekcije, sukladno zakonu. (2) Subjekti, sudionici, aktivnosti i rezultati u oblasti prostornog planiranja i uređenja se kontroliraju obveznim pregledima u procesu izrade planskih dokumenata. Vanredni pregledi se vrše na zahtjev drugog nadležnog organa ili ovlaštenog sudionika, odnosno zainteresirane strane u tom procesu. (3) Subjekti, sudionici, aktivnosti i rezultati u oblasti provođenja planskih dokumenata se kontroliraju povremenim pregledima, na bazi učestalosti predmeta kod nadležnih organa i procjene rizika od povreda zakonitosti. Vanredni pregledi se vrše na zahtjev drugog nadležnog organa ili ovlaštenog sudionika, odnosno zainteresirane strane u tom procesu. (4) Subjekti, sudionici, aktivnosti i rezultati u oblasti projektiranja se kontroliraju povremenim pregledima. Vanredni pregledi se vrše na zahtjev drugog nadležnog organa ili ovlaštenog sudionika, odnosno zainteresirane strane u tom procesu. (5) Izgradnja građevina i vršenje drugih zahvata u prostoru moraju se sustavno pratiti od strane inspekcije u svim fazama, kroz sustav obveznih, vanrednih i povremenih inspekcijskih pregleda. 1. Obvezni inspekcijski pregled se vrši na licu mjesta/ gradilištu, na službeni poziv investitora, najmanje tri puta: - u fazi iskolčenja građevine, kada provjerava fizički položaj građevine u prostoru, - u fazi izrade nosive konstrukcije ili odgovarajuće bitne građevinske strukture, - u fazi završetka objekta. 2. Vanredni pregledi pri izgradnji i vršenju drugih zahvata u prostoru vrše se na zahtjev drugog nadležnog organa ili ovlaštenog sudionika, odnosno zainteresirane strane u tom procesu. 3. Povremeni pregledi se vrše po izboru nadležnog inspektora, a s obzirom na procjenu rizika od povreda zakonitosti građenja. (6) Učesnici u građenju, vlasnik odnosno korisnik građevine dužni su nadležnom inspektoru omogućiti provođenje nadzora te dati na uvid svu dokumentaciju, omogućiti pregled građevine i proizvoda kao i obavljanje drugih radnji u svezi sa nadzorom. (7) Kod kompleksnih i obimnih građevina, ovlaštena osoba nadležne inspekcije formira tim inspektora različitih specijalnosti koji će timski vršiti preglede na gradilištu. Članak 151. (Nadležnosti inspektora) (1) Kantonalni inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: - izradom dokumenata prostornog uređenja koje donosi Skupština Kantona i dokumenata za koje Ministarstvo daje suglasnost prije njihovog usvajanja, - ostvarivanjem i provedbom prostornog plana Kantona i prostornog plana područja posebnih obilježja Kantona, - stručnom ocjenom na temelju koje se donose urbanističkotehnički uvjeti za građevine za koje je nadležno Ministarstvo, - usuglašenošću lokacijske informacije odnosno urbanističke suglasnosti sa planskim dokumentima i stručnom ocjenom za građevine za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku informaciju odnosno urbanističku suglasnost, - primjenom urbanističko-tehničkih građevinskih normativa i propisa, - izgradnjom i korištenjem građevina i drugih zahvata u prostoru za koje odobrenje za građenje izdaje Ministarstvo, - kvalitetom ugrađenih građevinskih materijala, poluproizvoda i proizvoda u građevinama i zahvatima u prostoru iz svoje nadležnosti. (2) Općinski inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: - izradom planskih dokumenata na nivou općine, - ostvarivanjem i provođenjem planskih dokumenata na nivou općine, - stručnom ocjenom na temelju koje se donose urbanističkotehnički uvjeti za građevine za koje je nadležna općinska služba, - usuglašenosti lokacijske informacije odnosno urbanističke suglasnosti sa planskim dokumentima i stručnom ocjenom, za građevine za koje je nadležna općinska služba, - primjenom urbanističko-tehničkih građevinskih normativa i propisa, - izgradnjom i korištenjem građevina i drugih zahvata u prostoru za koje odobrenje za građenje izdaje nadležna općinska služba, - kvalitetom ugrađenih građevinskih materijala, poluproizvoda i proizvoda u građevinama i zahvatima u prostoru iz svoje nadležnosti. Članak 152. (Prava i dužnosti inspektora u oblasti prostornog planiranja, uređenja i provođenja planskih dokumenata) (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja, uređenja i provođenja planskih dokumenata inspektor ima pravo i dužnost: - narediti obustavu izrade i donošenja planskih dokumenata ako se obavlja protivno odredbama ovog zakona i kantonalnih propisa za njegovo provođenje, te utvrditi rok za otklanjanje tih nepravilnosti, - zabraniti provođenje planskog dokumenta koji nije sukladan odredbama ovog zakona i kantonalnih propisa za njegovo provođenje, ili je njegovo donošenje bilo u suprotnosti sa zakonom i drugim propisima, te o tome obavijestiti donosioca plana, - narediti obustavu svake aktivnosti koja se obavlja protivno propisima o zaštiti kulturno-povijesnog naslijeđa, te urbanog standarda, - narediti obustavu provođenja planskog dokumenta ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta sukladno tom planu ugrožavaju ili pogoršavaju uvjeti na određenom području, - prijaviti slučaj povrede zakona i propisa od strane subjekata prostornog planiranja Ministarstvu, odnosno nadležnoj općinskoj službi za prostorno planiranje, - proglasiti ništavim dokument lokacijske informacije odnosno urbanističke suglasnosti ako utvrdi da nisu izdani sukladno ovom zakonu, odnosno da nisu u suglasnosti sa odgovarajućim planskim dokumentom, - narediti da se otklone u određenom roku utvrđene nepravilnosti u primjeni ovoga zakona i kantonalnih propisa za njegovo provođenje, ako u odredbama alineja 1. do 4. ovog članka nisu određene druge mjere. (2) Inspektor može izdati prekršajni nalog, odnosno zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredbi ovog zakona u svezi sa prostornim planiranjem i uređenjem i provođenjem planskih dokumenata protiv svih fizičkih i pravnih osoba i u njima odgovornih osoba i neposrednih izvršilaca tih prekršajnih djela. Članak 153. (Prava i dužnosti inspektora u oblasti građenja, upotrebe, održavanja i uklanjanja građevine) (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti građenja, upotrebe, održavanja i uklanjanja građevine, inspektor ima pravo i dužnost sudionicima u građenju: - narediti otklanjanje nepravilnosti, - narediti obustavu građenja, Broj 6 - Strana 480 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30. travnja 2011. god. - narediti uklanjanje građevine, - narediti zabranu upotrebe. (2) Inspektor može izdati odgovarajući prekršajni nalog, odnosno zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredbi ovog zakona u svezi sa građenjem, upotrebom, održavanjem i uklanjanjem građevine, protiv svih fizičkih i pravnih osoba i u njima odgovornih osoba i neposrednih izvršilaca tih prekršajnih djela. Članak 154. (Otklanjanje nepravilnosti) (1) U provođenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i dužnost sudionicima u građenju rješenjem narediti da u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi. (2) U provođenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti vlasniku postojeće građevine, odnosno investitoru da otkloni nedostatke na građevini koji su nastali ili su uočeni tokom njenog korištenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti pouzdanost građevine, susjednih građevina, život i zdravlje ljudi, okolinu i nesmetan pristup osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima. (3) U provođenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i dužnost da rješenjem naredi obustavu upotrebe građevine, ukoliko za nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad, odnosno odobrenje za upotrebu, ili je istekao rok odobrenja. Članak 155. (Obustava građenja) (1) Inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti obustavu daljeg građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova: - ako se građevina gradi, odnosno rekonstruira protivno odobrenju za građenje, odnosno protivno lokacijskoj informaciji ili urbanističkoj suglasnosti za građevine za koje nije potrebno odobrenje za građenje, te odrediti primjereni rok za usklađivanje izvedenog stanja s odobrenim projektom građevine, odnosno za dobivanje izmijenjenog ili dopunjenog odobrenja za građenje, odnosno izmijenjene i dopunjene urbanističke suglasnosti za građevine za koje nije potrebno odobrenje za građenje, - ako se nakon zaključka kojim se dozvoljava obnova postupka za odobrenje za građenje nastavi sa izvođenjem radova, - ako se građevina gradi, odnosno rekonstruira, a da u roku određenom rješenjem nisu otklonjeni utvrđeni nedostaci, - ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili izvođenju radova koji mogu ugroziti tehnička svojstva bitna za građevinu propisana ovim zakonom, te odrediti primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka, - ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta na kojem se gradi ili samim građenjem mogu ugroziti ili pogoršati uvjeti na određenom području, - ako utvrdi da se radovi izvode na način da se ugrožava stabilnost susjednih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije, te narediti hitne mjere zaštite, - ako utvrdi da radove izvodi ili vrši nadzor pravna ili fizička osoba koja nije registrirana za izvođenje ili nadzor te vrste radova, odnosno koja ne ispunjava posebne uvjete propisane ovim zakonom. - ako se ni nakon ponovljenih pokušaja za uspostavu kontakta s investitorom on ne pojavi na gradilištu na kojem su utvrđene povrede propisa. (2) U slučajevima iz alineja 2. do 8. stavka (1) ovog članka inspektor će narediti na licu mjesta i zatvaranje gradilišta, odnosno građevine obilježavajući ga na propisani način, posebnom oznakom, nakon čega investitor i izvođač ne smiju nastaviti dalje građenje, odnosno izvođenje pojedinih radova. (3) Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine propisat će Ministarstvo posebnim pravilnikom. Članak 156. (Uklanjanje građevine) (1) Inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti investitoru da o svom trošku izvrši uklanjanje građevine ili njezinog dijela, ili otklanjanje posljedica izvršenih zahvata u prostoru i uspostavi prijašnje stanje: - ako se građevina gradi, odnosno rekonstruira ili je izgrađena bez odobrenja za građenje, odnosno bez lokacijske informacije ili urbanističke suglasnosti za građevine za koje nije potrebno odobrenje za građenje, - ako se gradi protivno odobrenju za građenje ili protivno lokacijskoj informaciji ili urbanističkoj suglasnosti za građevine za koje nije potrebno odobrenje za građenje, a u određenom roku se nije uskladilo izvedeno stanje s odobrenim projektom građevine, odnosno nije dobila izmjena ili dopuna odobrenja za građenje, odnosno izmjena ili dopuna urbanističke suglasnosti, - ako se tokom građenja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili stabilnost okolnih građevina ili su na drugi način ugroženi životi ljudi ili okolica, inspektor će narediti, kada je to potrebno, i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga, - ako utvrdi da je usljed dotrajalosti ili većih oštećenja postojeće građevine neposredno ugrožena stabilnost građevine ili njezinog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi način otkloniti, kada inspektor naređuje i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga (podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.), - ako se sukladno ovom zakonu ne uklone privremene građevine izgrađene na gradilištu u okviru pripremnih radova, kao i privremene građevine iz članka 122. ovog zakona. (2) U slučajevima iz alineja 1., 2., 3. i 4. stavka (1) ovog članka inspektor će prije donošenja rješenja na licu mjesta izvršiti zatvaranje gradilišta, odnosno građevine, obilježavajući ga na propisani način. (3) Ako se građevina iz alineje 4. stavka (1) ovog članka nalazi u naseljima ili dijelovima naselja, koja su upisana u registru spomenika kulture kao urbanistička cjelina, ili je građevina spomenik kulture ili se nalazi na zaštićenom dijelu prirode, rješenje o uklanjanju ne može se donijeti bez suglasnosti Ministarstva, odnosno institucije nadležne za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa. Postupak davanja suglasnosti Ministarstva, odnosno institucije nadležne za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa je hitan. (4) Ako u slučajevima iz stavka (1) ovog članka investitor, odnosno vlasnik ne postupi po rješenju inspektora o uklanjanju građevine ili njenog dijela, rješenje će se izvršiti pomoću druge osobe na trošak investitora, odnosno vlasnika. (5) Način izvršenja rješenja i druge uvjete izvršenja uklanjanja građevine rješenjem određuje inspektor . (6) Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba dužni su svake godine shodno Zakonu o javnim nabavkama BiH izvršiti izbor pravne osobe iz stavka (4) ovog članka, čije usluge će se koristiti za izvršenje rješenja građevinske inspekcije. (7) Do naplate od investitora, sredstva za troškove izvršenja inspekcijskog rješenja putem pravne osobe registrirane za poslove građenja, osiguravaju se iz kantonalnog, odnosno općinskog proračuna. Članak 157. (Zabrana upotrebe) (1) Inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti zabranu upotrebe građevine ili njenog dijela u slučaju: - da nije pribavljeno odobrenje za upotrebu za građevinu ili njen dio, odnosno rješenje o završetku građevine, - ukoliko je upotreba građevine opasna po život i zdravlje ljudi, - ukoliko za nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad ili je rok za probni rad istekao a da nije dobiveno odobrenje za upotrebu. Subota, 30. travnja 2011. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 481 (2) U slučajevima iz stavka (1) ovog članka inspektor će izvršiti zatvaranje građevine obilježavajući je na propisani način. Članak 158. (Mjere naređene zapisnikom) (1) Inspektor može zapisnikom narediti izvršenje potrebnih mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i po imovinu i u drugim hitnim slučajevima za koje smatra da su opravdani. (2) Rok za izvršenje naređenih mjera počinje teći od dana uručenja zapisnika. (3) Inspektor je dužan izdati i dostaviti subjektu nadzora pisano rješenje o naređenim mjerama u roku od tri dana od dana kada je zapisnikom naređeno izvršenje mjera. Članak 159. (Nepoznat investitor) (1) Ako inspektor utvrdi da se građenje vrši suprotno planskom dokumentu, protivno odredbama zakona, pri čemu je investitor nepoznat ili je nepoznato njegovo boravište, može donijeti rješenje i bez saslušanja investitora. Inspektor će odgovarajuće rješenje i zaključak o dozvoli izvršenja oglasiti na oglasnoj ploči nadležne inspekcije, a isto postaviti na građevinu koja se gradi. (2) Rok izvršenja mjera sadržanih u aktima iz stavka (1) ovog članka kao i rok za žalbu počinje teći od dana njihovog objavljivanja na oglasnoj ploči nadležne inspekcije. (3) Inspektor može investitoru koji je nepoznat ili nepoznatog boravišta ostaviti pismeni poziv za saslušanje na građevini koja se gradi. (4) Ukoliko se, uprkos poduzetim mjerama iz stavaka (1) i (3) ovog članka ne može stupiti u kontakt sa nepoznatim investitorom, a to bitno utječe na dalji razvoj nezakonitog građenja, inspektor je ovlašten da zatvori gradilište. Članak 160. (Rekonstrukcija građevine registrirane kao spomenik kulture) (1) U slučaju rekonstrukcije bez odobrenja za građenje građevine koja je registrirana kao spomenik kulture, inspektor ima pravo i dužnost na licu mjesta rješenjem narediti obustavu daljeg građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova, te narediti uspostavu prijašnjeg stanja odnosno popravak građevine. Inspektor ujedno naređuje zatvaranje gradilišta i vrši njegovo obilježavanje posebnom oznakom, kao i hitne mjere osiguranja ukoliko je to potrebno. (2) Rješenjem iz stavka (1) ovog članka ujedno se naređuje investitoru da u roku od tri dana, od institucije nadležne za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa, zatraži određivanje načina uspostave prijašnjeg stanja, odnosno popravak građevine. (3) O slučaju iz stavka (1) ovog članka inspektor je dužan obavijestiti instituciju nadležnu za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa i nadležnu policijsku upravu. (4) Institucija nadležna za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa dužna je nalaz i mišljenje o uspostavi prijašnjeg stanja, odnosno popravku spomenika kulture dostaviti nadležnom inspektoru. Članak 161. (Žalba na rješenje inspektora) (1) U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. (2) Na rješenje kantonalnog i općinskog inspektora iz stavka (1) ovog članka može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja. (3) Žalba se podnosi Ministarstvu. Članak 162. (Obveze inspektora) Ukoliko inspektor smatra da rješenje o urbanističkoj suglasnosti, odnosno o odobrenju za građenje sadrži nepravilnosti koje su zakonom predviđene kao razlog ništavosti, poništenja ili ukidanja rješenja, dužan je obavijestiti Ministarstvo, odnosno nadležnu općinsku službu. 6. dio KAZNENE ODREDBE I. PREKRŠAJI Članak 163. (1) Novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kaznit će se pravna osoba ako: - postupi suprotno članku 16. stavak 4. ovog zakona. - obavlja poslove iz članka 21. stavak 4. ovog zakona, a nije registrirana za tu djelatnost, - pristupi izradi ili izmjeni planskog dokumenta protivno ovom zakonu, propisima donesenim na temelju ovog zakona, odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta i ne osigura usklađenost sa planskim dokumentom šireg područja, (članak 44. stavci 4. i 5.), (2) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. Članak 164. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u Ministarstvu, odnosno nadležnoj općinskoj službi ako: - postupi suprotno odredbama članka 28. stavci 3. i 4., - pristupi izradi, odnosno izmjeni planskog dokumenta, prije donošenja odluke o pristupanju izradi, odnosno izmjeni planskog dokumenta (članak 41. stavak 1), - izradu planskog dokumenta povjeri pravnoj osobi ili upravnoj organizaciji suprotno članku 44. stavak 1., - ne omogući slobodan pristup i ne daje informacije o usvojenim planskim dokumentima, ako ne stavi planski dokument na stalni javni uvid kod nadležnog organa, ili ako isti ne postavi na web-stranicu (članak 47. stavci 4. i 5.), - izda lokacijsku informaciju odnosno urbanističku suglasnost, odobrenje za građenje, odobrenje za upotrebu i rješenje o završetku građevina suprotno odredbama ovog zakona, odnosno izda te akte, a da organ ili služba kojim rukovodi nije nadležan za takve slučajeve (članak 65. stavci 1. i 2., čl. 66., 68., 115., 133. i 135.), - ne čuva tehničku dokumentaciju (članak 105. stavak 5.). Članak 165. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj javna poduzeća, agencije i drugi pravni subjekti ako ne postupe po odredbama članka 53. stavci 2. i 3. (2) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u javnom poduzeću, agenciji i drugim pravnim subjektima novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. Članak 166. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj investitor - pravna osoba ako: - projektiranje, reviziju projekta, stručni nadzor ili građenje povjeri pravnoj ili fizičkoj osobi koja nije registrirana za obavljanje tih djelatnosti (članak 91. stavak 2.), - ne osigura stručni nadzor nad građenjem (članak 91.stavak 3), - ne imenuje izvođača odgovornog za međusobno usklađivanje radova ako u gradnji sudjeluju dva izvođača ili više njih (članak 91. stavak 6.), - ne pribavi elaborat iskolčenja građevine u propisanom roku (članak 91., stavak 7.), - ne prijavi početak građenja u propisanom roku (članak 91., stavak 8.), - u slučaju prekida radova ne osigura građevinu, susjedne građevine i površine, odnosno u određenom roku, ponovo ne prijavi početak radova (članak 91. stavak 9.), - ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (članak 91. stavak 10.), Broj 6 - Strana 482 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30. travnja 2011. god. - ne pozove inspekciju da izvrši obvezni pregled (članak 91. stavak 11.), - pristupi građenju građevine bez pribavljenog odobrenja za građenje (članak 108. stavak 1.), - pristupi rekonstrukciji, dogradnji ili nadogradnji postojeće građevine bez pribavljenog odobrenja za građenje (članak 111.), - ne ukloni privremenu građevinu u određenom roku (članak 122. stavak 2.), - po završetku građenja ne dovede zemljište u stanje propisano člankom 126. stavak 4., - ne omogući slobodan pristup svim dijelovima građevine i ne stavi na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju komisiji za tehnički pregled (članak 132. stavci 1. i 2.). (2) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i investitor - fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. (3) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba investitora kao pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM. Članak 167. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba – vlasnik ako ukloni građevinu bez odobrenja za uklanjanje (članak 141. stavak 1.). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i fizička osoba – vlasnik građevine novčanom kaznom u iznosu od 200 do 1.000 KM. (3) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. Članak 168. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja gradi za nepoznatog kupca ako nadzor ne povjeri drugoj pravnoj osobi registriranoj za obavljanje nadzora (članak 91. stavak 4.). (2) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. Članak 169. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja projektuje ako: - nije registrirana za projektiranje (članak 92. stavak 2.), - imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane uvjete (članak 92., stavci 4., 5. i 7.), - izvedbeni projekt nije izrađen sukladno glavnom projektu (članak 101. stavak 2.), - ne postupi po nalazu revidenta u određenom roku (članak 106. stavak 3.). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi - novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM. (3) Za prekršaje iz alineja 3. i 4. stavak (1) ovog članka kaznit će se projektant, projektant voditelj i koordinator projekta novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. Članak 170. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj odgovorni revident i revident ako: - obavi reviziju projekta, ako je u cjelosti ili djelimično učestvovao u izradi projekta ili ako je taj projekt u cjelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran kod pravne osobe u kojoj je uposlen (članak 93. stavak 8.), - ne obavi reviziju sukladno članku 106. stavak (1). Članak 171. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj izvođač pravna osoba koja gradi građevine ili vrši druge zahvate u prostoru, ako: - nije registriran za građenje građevina i vršenja drugih zahvata u prostoru (članak 94. stavak 1.), - ne gradi sukladno odobrenju za građenje (članak 94. stavak 5., alineja 1.), - radove ne izvodi tako da tehnička svojstva građevine odgovaraju utvrđenim uvjetima za odnosnu građevinu (članak 94., stavak 5. alineja 3.), - ne ugrađuje materijale, opremu i proizvode sukladno standardima i normativima definiranim projektom (članak 94. stavak 5. alineja 4.), - ne osigura dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih materijala proizvoda i opreme (članak 94. stavak 5. alineja 5.), - ne poduzme mjere za sigurnost građevine, radova, opreme i materijala, za sigurnost radnika, sigurnost susjednih građevina (članak 94. stavak 5. alineja 6.), - ne obavijesti nadležnu instituciju kada u toku građenja ili izvođenja drugih zahvata u prostoru naiđe na građevine koje mogu imati obilježje prirodnog ili kulturnopovijesnog naslijeđa i ne poduzme mjere zaštite nalazišta (članak 94., stavak 5., alineja 7.), - ne uredi, ne opremi i stalno ne održava gradilište sukladno propisima (članak 94. stavak 5. alineja 8.), (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i izvođač fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 1.500 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM. (4) Za prekršaje iz stavka (1) alineje od 3. do 8. ovog članka kaznit će se i voditelj građenja odnosno pojedinih radova novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. Članak 172. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj izvođač - pravna osoba ako: - ne vodi građevinski dnevnik i građevinsku knjigu (članak 94. stavak 5. alineja 9.), - ne imenuje voditelja građenja ili voditelja pojedinih radova, odnosno ako imenuje voditelja građenja ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava propisane uvjete (članak 94. stavci 6. ,7.i 8.), - ne postupi sukladno članku 126. stavak (3), - na gradilištu nema dokumentaciju propisanu člankom 127., (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se izvođač fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM (4) Za prekršaje iz stavka (1) alineje 2. do 4. ovog članka kaznit će se i voditelj građenja odnosno pojedinih radova novčanom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM. Članak 173. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provodi nadzor nad građenjem ako: - nije registrirana za obavljanje poslova nadzora, odnosno projektiranja i građenja (članak 95., stavak 1.), - imenuje nadzornog inženjera koji ne ispunjava propisane uvjete (članak 95, stavak 2.). (2) Za prekršaje iz stavka (1) alineje 1. i 2. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. Članak 174. Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj nadzorni inženjer ako: - u provođenju nadzora ne postupi sukladno članku 96. stavak 1., - ne obavijesti investitora o nedostacima i/ili nepravilnostima uočenim tokom građenja (članak 96. stavak 2.). Subota, 30. travnja 2011. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 483 Članak 175. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao investitor i izvođač ako nastave građenje odnosno izvođenje pojedinih radova nakon zatvaranja gradilišta odnosno građevine od strane inspekcije (članak 155., stavak 2.). (2) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i fizička osoba kao investitor i izvođač, novčanom kaznom od 500 do 1.500 KM. Članak 176. Novčanom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako kao predsjednik, odnosno član komisije za tehnički pregled obavi tehnički pregled suprotno odredbama ovog zakona i drugih propisa (članak 130. stavak 7.). Članak 177. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako dozvoli priključenje bespravno izgrađene građevine na električnu mrežu, javni vodovod, kanalizaciju i drugu komunalnu infrastrukturu (članak 139. stavak 2.). (2) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM. Članak 178. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba - vlasnik građevine, odnosno posebnog dijela građevine, ako : - ne koristi građevinu sukladno njenoj namjeni (članak 140. stavak 1.) - postupa suprotno članku 140. stavak (2). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se fizička osoba - vlasnik građevine, odnosno posebnog dijela građevine, novčanom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 500 do 1.500 KM. 7. dio PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 179. (1) Planski dokumenti doneseni do dana stupanja na snagu ovog zakona kojima nije istekla važnost, smatraju se planskim dokumentima u smislu ovog zakona do isteka njihove važnosti, ili do donošenja planskih dokumenata, sukladno ovom zakonu. (2) Postupak izrade i donošenja planskih dokumenata započet prema odredbama ranije važećih propisa nastavit će se prema odredbama ovog zakona. Članak 180. (1) Izuzetno, ako dokumenti iz članka 68. stavak (3) ovog zakona, propisani kao osnova za definiranje preduvjeta u urbanističkoj suglasnosti, nisu doneseni, ili ako je istekao period za koji su doneseni, nadležna općinska služba utvrdit će preduvjete u urbanističkoj suglasnosti na temelju stručne ocjene komisije koju imenuje općinsko vijeće, ili stručne ocjene subjekta koji taj organ ovlasti za davanje stručne ocjene. (2) Stručna ocjena iz stavka (1) ovog članka sadrži sve neophodne elemente za definiranje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta za planiranu promjenu u prostoru. (3) Komisiju iz stavka (1) ovog članka čini pet članova koji se biraju i imaju iskustvo iz oblasti prostornog planiranja i urbanizma, arhitekture, građevinarstva, geologije, prava i dr. Izbor članova komisije izvršit će se putem javnog oglasa objavljenog u najmanje jednom dnevnom listu. (4) Provjeru ispunjavanja uvjeta iz stavka (3) ovog članka i sastavljanje liste kvalifikovanih stručnih osoba sa koje će se izvršiti izbor članova komisije, vrši komisija koju imenuje općinski načelnik. Članak 181. (1) Općine su dužne donijeti svoje prostorne planove najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do donošenja prostornih planova iz stavka (1) ovog članka, primjenjivat će se Prostorni plan Tuzlanskog kantona za period 2005-2025. godine. (3) Na području općina koje ne donesu prostorni plan u propisanom roku, ne mogu se izdavati rješenja o urbanističkoj suglasnosti i odobrenja za građenje. Članak 182. Ako je upravni postupak pokrenut pred Ministarstvom, odnosno nadležnom općinskom službom do dana stupanja na snagu ovog zakona, a do toga dana nije doneseno prvostupanjsko rješenje, ili je rješenje bilo poništeno i vraćeno prvostupanjsko organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti prema odredbama ovog zakona. Članak 183. (1) Ministarstvo će pravilnik iz članka 126. stavak 1. ovog zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Ministarstvo će pravilnik iz članka 155. stavak 3. ovog zakona donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Članak 184. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prostornom uređenju („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 3/05) i Zakon o građenju („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 3/05). Članak 185. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“. B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog kantona, T U Z L A N S K I K A N T O N S k u p š t i n a Bajazit Jašarević, v.r. Broj: 01-02-249-30/10 Tuzla, 28.4.2011. godine 127 Na temelju članka 24. stavak 1. točka c) Ustava Tuzlanskog kantona (“Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i “Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), a u svezi s člankom 20. Zakona o proglašenju dijela područja planine Konjuh Zaštićenim pejzažom „Konjuh“ („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 13/09), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 28.4.2011. godine, d o n o s i Z A K O N O OSNIVANJU JAVNE USTANOVE ZAŠTIĆENI PEJZAŽ „KONJUH“ I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (Predmet) (1) Ovim zakonom Skupština Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: osnivač) osniva Javnu ustanovu Zaštićeni pejzaž „Konjuh“ (u daljem tekstu: Javna ustanova).
Zakon o izmjeni Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 03/10 27.02.2010 SN TK 08/20, SN TK 13/19, SN TK 08/14, SN TK 14/09 porez,imovina,nasljeđe,poklon
Zakon o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 14/09 17.12.2009 SN TK 08/20, SN TK 13/19, SN TK 08/14, SN TK 03/10 porez,imovina,nasljeđe,poklon AKONO POREZU NA IMOVINU, NASLJEĐE I POKLONI. OPĆE ODREDBEČlan 1.Ovim zakonom uređuju se porezi koje plaćaju fi zička lica i pravna lica (u daljem tekstu: porezi) na području Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton).II. VRSTE I RASPODJELA POREZAČlan 2.Porezi propisani ovim zakonom su: 1. Porez na imovinu,2. Porez na nasljeđe i poklon.Član 3.Prihodi od poreza propisanih članom 2. ovog zakona se raspoređuju u budžete općina u iznosu od 100%.1. POREZ NA IMOVINUČlan 4.Obveznik poreza na imovinu je fi zičko i pravno lice koje je vlasnik slijedeće imovine:1. zgrade ili stana za odmor i rekreaciju,2. poslovne prostorije, stambene zgrade, stana, garaže i parking prostora koji se izdaju pod zakup,3. motornog vozila,4. plovnog objekta5. vazduhoplova ili letjelice u vlasništvu fi zičkog lica.Obveznik poreza na imovinu je fi zičko i pravno lice koje je vlasnik ili korisnik slijedeće imovine:1. stola za igru u kasinu,2. automata za igru na sreću,3. automata za zabavne igre.GODINA 16 • TUZLA, ^ETVRTAK 17. DECEMBAR 2009. GODINE • IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU • BROJ 14Ako je imovina u vlasništvu ili je koristi više lica svako od njih je porezni obveznik srazmjerno dijelu vlasništva, odnosno dijelu koji koristi.Član 5.Porez na imovinu plaća se godišnje u paušalnom iznosu i to:1. za zgradu ili stan za odmor i rekreaciju -------- 1 KM po 1 m²2. za poslovnu prostoriju, stambenu zgradu, stan i garažu koji se izdaju u zakup:a) za poslovni prostor koji se izdaje pod zakup za:- kancelarijski, ugostiteljski ili trgovinski koji se nalazi u stambenoj zgradi, poslovno-stambenoj zgradi ili poslovnom centru .................................. 2,5 KM po 1m²- kancelarijski, ugostiteljski ili trgovinski koji se nalazi u porodičnoj kući ......................................... 1 KM po 1m²- skladišni, proizvodni ................................ 1 KM po 1m²b) za stambenu zgradu i stan koji se izdaju pod zakup ................................................... 1 KM po 1 m² c) za garažu koja se izdaje pod zakup ............ 1 KM po 1 m²d) za parking prostor koji se izdaje u zakup ...... 2 KM po 1m²3. za motorno vozilo i to:a) putničko motorno vozilo do 8 godina starosti:- do 1600 cm³ ........................................................ 30 KM- od 1600 cm³ do 1800 cm³ ................................... 50 KM- od 1800 cm³ do 2000 cm³ ................................... 70 KM- preko 2000 cm³ ................................................. 200 KMb) za putničko motorno vozilo preko 8 godina starosti 20 KM c) za teretno motorno vozilo do 10 godina starosti:- do 3 t ................................................................. 100 KM- od 3 t do 8 t ....................................................... 200 KM- preko 8 t ............................................................ 300 KMd) za teretno motorno vozilo preko 10 godina starosti 70 KMe) za motocikl: - do 50 cm³ do 10 godina starosti ........................ 40 KM- od 50 cm³ do 150 cm³ do 10 godina starosti ..... 60 KM- od 150 cm³ do 750 cm³ do 10 godina starosti ....... 100 KM- od 750 cm³ do 1100 cm³ do 10 godina starosti ..... 250 KM- preko 1100 cm³ do 10 godina starosti ............. 350 KM- preko 50 cm³ i preko 10 godina starosti ........... 30 KM4. za plovni objekat:a) do 5 m dužine bez motornog pogona .................... 30 KMb) od 5 m do 10 m dužine bez motornog pogona ...... 50 KMc) preko 10 m dužine bez motornog pogona ............. 70 KMd) do 5 m dužine sa motornim pogonom................... 50 KMe) od 5 m do 10 m dužine sa motornim pogonom .... 70 KMf) preko 10 m dužine sa motornim pogonom ......... 100 KMg) do 5 m dužine sa motornim pogonom preko 73,6 kW ..................................................... 600 KMh) preko 5 m dužine sa motornim pogonom preko 73,6 kW ................................................... 1000 KMi) skuter ................................................................... 100 KM Broj 14 - Strana 1264 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA ^etvrtak 17. decembar 2009. god. 5. po stolu u kasinu -------- 10.000 KM6. automat za igru na sreću -------- 2.000 KM7. automat za zabavne igre -------- 800 KM8. za vazduhoplov i letjelicu na motorni pogon u vlasništvu fi zičkog lica:a) veličine do 6 sjedišta -------- 500 KMb) veličine od 7 do 12 sjedišta -------- 1.000 KMc) veličine preko 12 sjedišta -------- 2.000 KM.Obveznici poreza na imovinu koja podliježe obavezi registracije, plaćaju porez na imovinu prije registracije kod nadležnog organa. Bez dokaza o plaćenom porezu ne može se izvršiti registracija.Porez na imovinu iz stava 1. tačaka 1., 2., 4., 5., 6. i 7. ovog člana, plaća se u roku od 8 dana od krajnjeg roka za podnošenje prijave.Član 6.Porez na imovinu ne plaćaju: 1. Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, kantoni i općine,2. strane države pod uslovom reciprociteta,3. invalidna lica na jedan putnički automobil nabavljen jedan puta u periodu do 5 godina,4. vlasnici zgrada ili stanova za odmor ili rekreaciju koje koriste u stambene svrhe obveznik i članovi njegove porodice, izbjegla ili raseljena lica, kao i vlasnici objekata koji su oštećeni preko 70%,5. na imovinu koja vlasniku služi za obavljanje osnovne djelatnosti, osim imovine iz člana 4. stav 2.,6. vjerske institucije i Crveni križ/krst Tuzlanskog kantona i općinske organizacije Crvenog križa/krsta na području Kantona.Član 7.Ako u toku kalendarske godine dođe do promjene vlasništva nad imovinom novi vlasnik ne plaća porez na tu imovinu za tu kalendarsku godinu, ako je taj porez naplaćen od ranijeg vlasnika.Član 8.Porez na imovinu razrezuje se unaprijed u godišnjem iznosu za imovinu zatečenu u posjedu poreznog obveznika na dan 1. januar godine za koju se razrez vrši, a za imovinu stečenu tokom godine u visini koja odgovara srazmjerno vremenu od dana sticanja do kraja godine, a na osnovu porezne prijave, odnosno evidencija i drugih pokazatelja.Član 9.Nadležni organi koji vode evidenciju o imovini iz člana 4. ovog zakona na koju se plaća porez, dužni su dostaviti nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave (u daljem tekstu: Porezna uprava) podatke o vlasnicima i njihovoj imovini.Organ nadležan za izdavanje odobrenja za građenje objekata dužan je da o izdatim odobrenjima mjesečno obavještava Poreznu upravu na čijem području se vrši građenje i na čijem je području prebivalište vlasnika objekta.Organ nadležan za ovjeru potpisa ugovora o zakupu imovine i notari, dužni su ovjerene ugovore o zakupu imovine dostaviti nadležnoj poreznoj ispostavi u roku od 8 dana od dana ovjere istih. 2. POREZ NA NASLJEĐE I POKLONČlan 10.Obveznik poreza na nasljeđe i poklon je fi zičko lice koje na teritoriji Kantona naslijedi ili primi na poklon imovinu podložnu plaćanju poreza na nasljeđe i poklon.Obveznik poreza na nasljeđe i poklon je i lice koje naslijedi odnosno primi na poklon pravo uživanja ili korištenja nepokretnosti.Član 11.Porezu na nasljeđe i poklon podliježe zemljište, zgrade i ostala nepokretna imovina, kao i pravo uživanja, odnosno korištenja, na toj nepokretnoj imovini koju fi zičko lice stiče na teritoriji Kantona na osnovu Zakona o nasljeđivanju, odnosno ugovora o poklonu među živim ili za slučaj smrti.Porezu na nasljeđe i poklon podliježe pokretna imovina čija prometna vrijednost prelazi 2.000 KM.Član 12.Porezna obaveza poreza na nasljeđe i poklon nastaje u trenutku pravosnažnog rješenja o nasljeđivanju, odnosno u trenutku prijema poklona.Poklon se smatra primljenim u trenutku potpisivanja ugovora o poklonu, a ako ugovor nije zaključen u pismenoj formi, u trenutku kada je poklon primljen.Ako je nepokretna imovina koja je predmet nasljeđivanja odnosno poklona opterećena pravom uživanja, obaveza nasljednika odnosno poklonoprimca za plaćanje poreza na nasljeđe odnosno poklon nastaje po prestanku prava na uživanje.Član 13.Osnovica poreza na nasljeđe i poklon je prometna vrijednost naslijeđene ili na poklon primljene imovine u času nastanka porezne obaveze po odbitku dugova i troškova koji terete imovinu na koju se plaća ovaj porez.Osnovica iz prethodnog stava umanjuje se i za iznos sredstava koje nasljednik uloži u imovinu, koja je predmet nasljeđa, prije nastanka porezne obaveze.Član 14.Prometnu vrijednost naslijeđene ili na poklon primljene imovine u prethodnom članu utvrđuje Porezna uprava na način i po postupku utvrđenom propisima o porezu na promet nepokretnosti i prava.Član 15.Vrijednost svih poklona primljenih u toku jedne kalendarske godine od istog poklonodavca čini jednu poreznu osnovicu.Ako se nasljeđe ili poklon sastoji iz imovine na koju se plaća porez na nasljeđe i poklon i iz imovine na koju se ovaj porez ne plaća, od vrijednosti imovine koja podliježe porezu odbija se srazmjerni dio ukupnih dugova, tereta i troškova koji otpadaju na tu imovinu.Ako se nasljednik odrekne prava nasljedstva u korist drugog lica bez naknade, odnosno protunaknade, stopa poreza na nasljeđe i poklon utvrđuje se prema prometnoj vrijednosti nasljednog dijela imovine, zavisno o nasljednom redu lica koje je naslijedilo imovinu na osnovu odreknuća u odnosu na ostavioca.Član 16.Porez na nasljeđe plaća se po stopi od 2% od poreske osnovice.Porez na poklon plaća se po stopi od 3% od poreske osnovice do trećeg nasljednog reda.Ostali poklonoprimci plaćaju porez na poklon po odredbama Zakona o porezu na promet nepokretnosti i prava.Član 17.Porez na nasljeđe i poklon ne plaća:1. nasljednik, odnosno poklonoprimac prvog nasljednog reda, bračni drug ako je u drugom nasljednom redu, roditelji kada nasljeđuju i primaju na poklon imovinu od djece,2. nasljednik drugog nasljednog reda, pod uslovom da je sa ostaviocem u trenutku njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu,3. nasljednik koji nije u prvom nasljednom redu, a nasljeđuje poljoprivredno zemljište, a kome je poljoprivreda osnovno zanimanje. ^etvrtak 17. decembar 2009. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 14 - Strana 1265Član 18.Porez na nasljeđe i poklon ne plaća se na:1. predmete domaćinstva,2. na imovinu na koju nasljednik, odnosno poklonoprimac ne može steći pravo vlasništva, pravo uživanja, odnosno korištenja.3. na imovinu koja se ustupi bez naknade Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine, Kantonu, općini, vjerskim institucijama i humanitarnim organizacijama.Porez uplaćen prije ustupanja ili poklona ne vraća se.Član 19.Razrez poreza na nasljeđe i poklon vrši Porezna uprava općine na čijem se području nalazi imovina. U slučaju da naslijeđena imovina, odnosno poklon, sadrži samo pokretnu imovinu, porez razrezuje nadležna Porezna uprava u prebivalištu obveznika poreza.Ako se naslijeđena ili na poklon primljena imovina nalazi na području dvije ili više općina, razrez poreza vrši Porezna uprava prema mjestu gdje se imovina nalazi.Član 20.Primjerak pravosnažnog rješenja o nasljeđivanju i ugovora o poklonu nepokretne imovine, nadležni sud i notar su dužni dostaviti Poreznoj upravi, u roku od 15 dana od pravosnažnosti rješenja, odnosno ovjere ugovora.Član 21.Za neblagovremeno plaćanje poreza propisanih ovim zakonom plaća se zatezna kamata, po stopi utvrđenoj propisima Federacije Bosne i Hercegovine za neblagovremeno plaćanje javnih prihoda. Član 22.Obveznicima poreza na nasljeđe i poklon porez se utvrđuje rješenjem Porezne uprave.Obveznici poreza na nasljeđe i poklon dužni su razrezani porez platiti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. III. UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZAČlan 23.Obveznici poreza na imovinu, dužni su podnijeti poreznu prijavu Poreznoj upravi do kraja februara godine u kojoj se vrši razrez.Oblik i sadržaj porezne prijave propisuje ministar fi nansija.Ako obveznik poreza u toku godine stekne imovinu na koju se plaća porez na imovinu, dužan je podnijeti poreznu prijavu u roku od 15 dana od dana sticanja imovine.Član 24.Obveznici poreza, koji su dužni podnijeti poreznu prijavu za razrez poreza, moraju blagovremeno javnim pozivom biti pozvani na podnošenje porezne prijave.Javni poziv za podnošenje porezne prijave objavljuje Porezna uprava. ŽalbaČlan 25.Protiv akta Porezne uprave donesenog u prvom stepenu može se izjaviti žalba nadležnom organu za rješavanje po žalbi, u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine.Obnova postupkaČlan 26.Porezna uprava, koja je donijela rješenje o utvrđivanju poreza kojim je okončan postupak utvrđivanja poreza, može sama ili na zahtjev obveznika obnoviti postupak u roku od pet godina nakon njegove pravosnažnosti prema odredbama Zakona o upravnom postupku.Prisilna naplata porezaČlan 27.Od poreznog obveznika, koji dospjeli porez propisan ovim zakonom nije platio u propisanom roku (u daljem tekstu: porezni dužnik), porez se prisilno naplaćuje u skladu sa načinom i postupcima prisilne naplate propisane Zakonom o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine.JamstvoČlan 28.Ako je imovina u zajedničkom vlasništvu više lica, onda ta lica solidarno odgovaraju za obaveze po osnovu poreza na imovinu.ZastaraČlan 29.Na rokove zastare prava na utvrđivanje porezne obaveze, prava na naplatu poreza, kamata i troškova prisilnog izvršenja i novčanih kazni, pravo poreznog obveznika na povrat nepravilno ili više plaćenih iznosa poreza, kamata, troškova prisilnog izvršenja i novčanih kazni i pokretanje prekršajnog postupka zbog povreda odredbi ovoga zakona primjenjuju se odredbe Zakona o poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine. Član 30.Propisi o zastari potraživanja, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom, primjenjuju se i na zastaru prava utvrđivanja i naplate poreznih obaveza.Član 31.Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem poreza propisanih ovim zakonom vrši nadležna Porezna uprava.IV. KAZNENE ODREDBEČlan 32.Novčanom kaznom od 250,00 KM do 1.250,00 KM, kaznit će se za prekršaj fi zičko lice:1. Porezni obveznik koji ne podnese poreznu prijavu u propisanom roku (član 23.st. 1. i 3.),2. Porezni obveznik koji ne plati porez u propisanom roku (član 5. stav 3. i član 22. stav 2.).Član 33.Novčanom kaznom od 500,00 KM do 7.500,00 KM, za prekršaj će se kazniti pravno lice:1. Porezni obveznik koji ne podnese poreznu prijavu u propisanom roku (član 23. st. 1. i 3.),2. Porezni obveznik koji ne plati porez u propisanom roku (član 5. stav 3. i član 22. stav 2.).Novčanom kaznom od 100,00 KM do 1.000,00 KM, za prekršaj propisan u stavu 1. ovog člana, će se kazniti i odgovorno lice u pravnom licu.Član 34.Novčanom kaznom od 100,00 KM do 1.500,00 KM, za prekršaj će se kazniti ovlašteno službeno lice u nadležnom organu:1. koje ne dostavi podatke o vlasniku i njegovoj imovini i mjesečno ne izvještava nadležnu poreznu upravu o izdatim odobrenjima za građenje (član 9.),2. koje ne dostavi u propisanom roku rješenje o nasljeđivanju ili ugovor o poklonu (član 20.).V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlan 35.Ministar fi nansija će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik o primjeni odredaba Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon. Broj 14 - Strana 1266 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA ^etvrtak 17. decembar 2009. god. Odredbe Pravilnika o primjeni odredaba Zakona o kantonalnim porezima („Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 4/04, 7/04 i 11/04), u dijelu koji se odnosi na porez na imovinu i porez na nasljeđe i poklon, primjenjivat će se do donošenja novog pravilnika u skladu sa ovim zakonom.Član 36.Porezne obaveze nastale do dana stupanja na snagu ovog zakona, izvršit će se prema propisima koji su se primjenjivali u momentu nastanka porezne ob
Zakon o vodama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 11/08 10.12.2008 SN TK 12/20 vode
Zakon o pružanju pravne pomoći TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 10/08 06.11.2008 SN TK 22/21, SN TK 11/17 pravna pomoć
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 07/07 10.07.2007 SN TK 11/20, SN TK 14/13, SN TK 08/12, SN TK 11/05 zakon,tk,komunalna djelatnost,tuzla,tuzlanski kanton Utorak, 10. juli 2007. g. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 7 - Strana 457 GODINA 14 • TUZLA, UTORAK, 10. JULI 2007. GODINE • IZDAWE NA SRPSKOM JEZIKU • BROJ 7 190 Na osnovu ~lana 24. stav 1. ta~ka c) Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podriwskog kantona”, br. 7/97 i 3/99, i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici odr`anoj 27. 6. 2007. godine, donosi ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVR[EWU BUXETA ZA 2007. GODINU ^lan 1. U Zakonu o izvr{ewu Buxeta Tuzlanskog kantona za 2007. godinu (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj 3/07), u ~lanu 8., iza stava 8. dodaje se novi stav koji glasi: “Vlastiti prihodi ure|eni Pravilnicima o utvr|ivawu vlastitih prihoda, na~inu i rokovima raspodjele po postupku iza stavova 3., 4., 5., 6., 7. i 8. ovog ~lana koristi}e se poslije 31. 12. 2007. godine”. ^lan 2. U ~lanu 8. stav 12. rije~i: “do 31. marta 2007. godine” zamjewuju se rije~ima “do kraja fiskalne 2007. godine”. ^lan 3. Ovaj zakon stupa na snagu danom objavqivawa u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”. Bosna i Hercegovina Predsjednik Federacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona TUZLANSKI KANTON Skup{tina Mr. sci. Amir Fazli}, v.r. Broj: 01-02-459-4/07 Tuzla, 27. 6. 2007. godine 191 Na osnovu ~lana 24. stav 1. ta~ka c) Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podriwskog kantona”, br. 7/97 i 3/99, i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici odr`anoj 27. 6. 2007. godine, donosi ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA ^lan 1. U Zakonu o komunalnim djelatnostima (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj 11/05), u ~lanu 8. dodaje se novi stav 3. koji glasi: “(3) Op{tinsko vije}e }e povjeriti pravnim licima ~iji su osniva~i crkve i vjerske zajednice obavqawe komunalnih djelatnosti iz ~lana 3. ta~ke 9. i 10. ovog zakona”. ^lan 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”. Bosna i Hercegovina Predsjednik Federacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona TUZLANSKI KANTON Skup{tina Mr. sci. Amir Fazli}, v.r. Broj: 01-02-484-4/07 Tuzla, 27. 6. 2007. godine 192 Na osnovu ~lana 24. stav 1. ta~ka c) Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podriwskog kantona”, br. 7/97 i 3/99, i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04) i ~lana 13. Odluke o kreditirawu projekata razvoja i zapo{qavawa iz nov~anih sredstava ostvarenih prodajom preduze}a u procesu privatizacije na podru~ju Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj 12/02), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici odr`anoj 27. 6. 2007. godine, donosi ODLUKU o davawu saglasnosti I Daje se saglasnost na Odluku o izmjenama Odluke o odobravawu kredita JP “Me|unarodni aerodrom Tuzla” Tuzla, broj 02/1-14-624/07 od 10. 5. 2007. godine. II Ova odluka stupa na snagu danom dono{ewa i bi}e objavqena u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”. Bosna i Hercegovina Predsjednik Federacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona TUZLANSKI KANTON Skup{tina Mr. sci. Amir Fazli}, v.r. Broj: 01-02-406-4/07 Tuzla, 27. 6. 2007. godine
Zakon o komunalnim djelatnostima TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 11/05 19.12.2005 SN TK 11/20, SN TK 14/13, SN TK 08/12, SN TK 07/07 komunalna djelatnost,zakon,tk Ponedjeljak, 19. decembar 2005. g. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 11 - Strana 361 GODINA 12 • TUZLA, PONEDJELJAK, 19. DECEMBAR 2005. GODINE • IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU • BROJ 11 407 Na osnovu ~lana 24. stav 1. ta~ka c) Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/02, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 12. 12. 2005. godine, donosi ZAKON O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA I - OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom odre|uju se komunalne djelatnosti, na~ela, na~in obavljanja i finansiranja, te druga pitanja od zna~aja za uspje{no obavljanje komunalnih djelatnosti na podru~ju Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). ^lan 2. (Definicija komunalne djelatnosti) Pod komunalnim djelatnostima, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se naro~ito: pru‘anje komunalnih usluga od interesa za fizi~ka i pravna lica, te finansiranje gra|enja i odr‘avanje objekata i ure|aja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sistema na podru~ju op}ina kao i Kantona, kada je to propisano ovim zakonom. II - KOMUNALNE DJELATNOSTI ^lan 3. (Komunalne djelatnosti) Komunalne djelatnosti u smislu ovog zakona su: 1. snabdijevanje pitkom vodom; 2. odvo|enje i pre~i{}avanje otpadnih voda; 3. snabdijevanje toplotnom energijom; 4. obavljanje javnog prijevoza putnika; 5. odr‘avanje ~isto}e; 6. odlaganje komunalnog otpada; 7. odr‘avanje javnih povr{ina; 8. odr‘avanje javnih parking prostora i javnih gara‘a; 9. odr‘avanje grobalja; 10. obavljanje pogrebnih poslova; 11. tr‘nice i pijace; 12. odr‘avanje javne rasvjete; 13. obavljanje kafilerijskih poslova; 14. dekorisanje; 15. obavljanje dimnja~arskih poslova. ^lan 4. (Zna~enje pojmova) (1) Pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju slijede}e zna~enje: 1. Pod snabdijevanjem pitkom vodom podrazumijevaju se poslovi zahvatanja, pre~i{}avanja, kontrole kvaliteta i distribucije vode za pi}e vodovodnom mre‘om do mjernog instrumenta korisnika, uklju~uju}i i mjerni instrument, odnosno zajedni~ki mjerni instrument kod objekata kolektivnog stanovanja, kao i odr‘avanja hidranata; 2. Pod odvo|enjem i pre~i{}avanjem otpadnih voda podrazumijevaju se poslovi skupljanja, odvo|enja i pre~i{}avanja otpadnih voda od priklju~aka korisnika na zajedni~ku kanalizacionu mre‘u, odnosno od prvog kontrolnog okna, tretman otpadnih voda u ure|aju za pre~i{}avanje, crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septi~kih jama, te odvo|enje atmosferskih voda; 3. Pod snabdijevanjem toplotnom energijom podrazumijevaju se poslovi proizvodnje i distribucije toplotne energije (pare, vrele vode, tople vode, sanitarne tople vode i sl.) mre‘om do podstanice korisnika, uklju~uju}i i podstanicu, odnosno glavni zaporni ventil ili zajedni~ki mjerni instrument kod objekata kolektivnog stanovanja, odnosno mjerni instrument korisnika, 4. Pod obavljanjem javnog prijevoza putnika podrazumijeva se prijevoz putnika u javnim prijevoznim sredstvima na linijama unutar zona koje utvr|uju op}ine za ~ija podru~ja se prijevoz odvija; 5. Pod odr‘avanjem ~isto}e podrazumijevaju se poslovi ~i{}enja i pranja javnih povr{ina, uklanjanje snijega i poledice sa javnih povr{ina, te sakupljanje i odvoz komunalnog otpada na ure|ene pretovarne stanice ili sanitarnu deponiju; 6. Pod odlaganjem komunalnog otpada podrazumijeva se obra|ivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na sanitarnu deponiju, otvaranje, saniranje i zatvaranje deponije po posebnim propisima; 7. Pod odr‘avanjem javnih povr{ina podrazumijeva se odr‘avanje javnih prometnih povr{ina, pje{a~kih staza i pje{a~kih zona van zelenih povr{ina, trgova i otvorenih odvodnih kanala, javnih zelenih povr{ina (pje{a~kih staza i pje{a~kih zona unutar zelenih povr{ina), hortikultura, urbanog mobilijara (javnih satova, javnih ~esmi, fontana i javnih nu‘nika), spomen parkova, dje~ijih igrali{ta, parkovskog mobilijara, ‘ardinjera, rekreativno-zabavnog centra i zoo-vrtova; 8. Pod odr‘avanjem javnih parking prostora i javnih gara‘a podrazumijeva se odr‘avanje prostora i objekata u kojima se pru‘aju usluge parkiranja motornih vozila; Broj 11 - Strana 362 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 19. decembar 2005. g. 9. Pod odr‘avanjem grobalja podrazumijeva se upravljanje, odr‘avanje i ure|ivanje prostora i objekata (mrtva~nice, kapele i sl.) za obavljanje ispra}aja i sahrane umrlih lica; 10. Pod obavljanjem pogrebnih poslova podrazumijeva se preuzimanje, opremanje i prijevoz umrlog lica do groblja; 11. Pod tr‘nicama i pijacama podrazumijevaju se odre|eni zatvoreni i otvoreni prostori na kojima se pru‘aju usluge obavljanja prometa ‘ive‘nim namirnicama i drugim proizvodima, te ure|ivanje i odr‘avanje ovih prostora; 12. Pod odr‘avanjem javne rasvjete podrazumijeva se odr‘avanje objekata i ure|aja javne rasvjete kojom se osvjetljavaju prometne i druge javne povr{ine; 13. Pod obavljanjem kafilerijskih poslova podrazumijevaju se poslovi uklanjanja pasa lutalica, eutanazija i ne{kodljivo uklanjanje ‘ivotinjskih le{eva sa javnih povr{ina; 14. Pod dekorisanjem se podrazumijeva ukra{avanje javnih povr{ina i prostora povodom dr‘avnih i vjerskih praznika, odr‘avanje kulturnih, zabavnih, sportskih, sajamskih i drugih manifestacija prigodnim ukrasnim rekvizitima; 15. Pod dimnja~arskom djelatno{}u smatra se provjeravanje ispravnosti i funkcionisanja dimovodnih kanala i ure|aja za lo‘enje. (2) Op}ine }e posebnim propisima bli‘e regulisati obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti. III - NA^ELA OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI ^lan 5. (1) Komunalne djelatnosti su od javnog dru{tvenog interesa i obavljaju se kao javne slu‘be. (2) Op}ine, pravna i fizi~ka lica koja obavljaju komunalne djelatnosti obavezni su na osnovu ovog zakona i posebnih propisa: a) osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti; b) osigurati odr‘avanje komunalnih objekata i ure|aja u stanju funkcionalne sposobnosti; c) osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na na~elima odr‘ivog razvoja, d) preduzimati mjere za o~uvanje i za{titu okoli{a; e) osigurati javnost i transparentnost rada. (3) Pod komunalnim objektima iz stava 2. ovog ~lana smatraju se gra|evinski objekti sa ure|ajima, instalacijama i opremom, sama postrojenja, ure|aji i instalacije i drugi objekti koji slu‘e u svrhu pru‘anja komunalnih usluga korisnicima, kao i ure|eno gra|evinsko zemlji{te i druga dobra koja op}ina posebnim aktom utvrdi kao dobra u op}oj upotrebi, a koja slu‘e pru‘anju komunalnih usluga. (4) Op}insko vije}e propisuje op{te uslove kori{tenja, ~uvanja i odr‘avanja komunalnih objekata. IV - OBEZBJE\ENJE OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI ^lan 6. (1) Op}ine obezbje|uju obavljanje komunalnih djelatnosti odre|enih ovim zakonom. (2) Op}ine su du‘ne posebnim propisima regulisati uslove i na~in organizovanja poslova u vr{enju pojedinih komunalnih djelatnosti, a naro~ito: a) tehni~ko, sanitarno-higijenske i zdravstvene i druge posebne uslove za obavljanje djelatnosti kojima se obezbje|uje odre|eni obim, vrsta i kvalitet komunalnih usluga, ako njihov kvalitet nije propisan na drugi na~in, b) na~in obezbje|ivanja kontinuiteta u vr{enju komunalnih djelatnosti, c) prava i obaveze davaoca i korisnika komunalnih usluga, d) na~in naplate cijene za komunalne usluge, kao i prava korisnika u slu~aju nevr{enja, odnosno nekvalitetnog vr{enja komunalne usluge, e) na~in postupanja i ovla{tenja op}inskih organa u slu~aju prekida u pru‘anju komunalnih usluga, kao i mjere koje je du‘an preduzeti davalac usluge u takvim situacijama. ^lan 7. (1) Kanton mo‘e utvrditi da se obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti iz ovog zakona obezbje|uje na nivou Kantona, ako su takve prirode da se njihovo obavljanje na nivou Kantona mo‘e ekonomi~nije i efikasnije obavljati. (2) Dvije ili vi{e op}ina mogu zajedni~ki obezbjediti obavljanje komunalnih djelatnosti na jedan od na~ina propisanih u ~lanu 8. ovog zakona. (3) Kada dvije ili vi{e op}ina zajedni~ki organizuju obavljanje komunalnih djelatnosti, op}ine svoje odnose u zajedni~kom obezbje|enju obavljanja poslova reguli{u ugovorom. ^lan 8. (1) Op}ine, u skladu sa ovim zakonom, obezbje|uju obavljanje komunalnih djelatnosti putem: a) javnog preduze}a komunalnih djelatnosti, b) pravnog ili fizi~kog lica na osnovu ugovora o povjeravanju komunalnih poslova, c) pravnog lica na osnovu ugovora o koncesiji; (u daljem tekstu: davaoci komunalnih usluga). (2) Op}insko vije}e mo‘e odlu~iti, na prijedlog mjesne zajednice, da se o organizovanju obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti ili poslova iz okvira tih djelatnosti u seoskim i izdvojenim naseljenim mjestima, kada te djelatnosti slu‘e isklju~ivo potrebama stanovni{tva i drugih subjekata u tim naseljima, stara mjesna zajednica. ^lan 9. (Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti) (1) Op}ina mo‘e obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti koje se finansiraju iz njenog bud‘eta povjeriti pravnom ili fizi~kom licu na osnovu pisanog ugovora. (2) Op}insko vije}e odre|uje komunalne djelatnosti iz stava (1) ovog ~lana, te utvr|uje uslove i mjerila za provo|enje prikupljanja ponuda za povjeravanje odre|enih komunalnih poslova na osnovu ugovora. (3) Postupak za dodjelu komunalnih djelatnosti pravnom ili fizi~kom licu vr{i se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. (4) Nakon prikupljanja ponuda, Op}insko vije}e donosi odluku o izboru lica kome }e se povjeriti obavljanje komunalnih poslova na osnovu ugovora. (5) Na osnovu odluke iz prethodnog stava, Op}inski na~elnik sklapa ugovor o povjeravanju odre|enih komunalnih poslova koji obavezno sadr‘i: a) djelatnost za koju se sklapa ugovor, b) vrijeme na koje se sklapa ugovor, c) vrstu i obim poslova, d) na~in odre|ivanja cijene za obavljanje poslova, te na~in i rok pla}anja, e) garanciju izvr{ioca za ispunjenje ugovora. (6) Ugovor iz stava (5) ovog ~lana mo‘e se zaklju~iti najdu‘e na vrijeme od ~etiri godine. ^lan 10. (Koncesija) Davanje koncesija za obavljanje komunalnih djelatnosti vr{i se u skladu sa Zakonom o koncesijama. Ponedjeljak, 19. decembar 2005. g. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 11 - Strana 363 V -USLOVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI DAVAOCI KOMUNALNIH USLUGA ZA OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI ^lan 11. (Uslovi za obavljanje komunalnih djelatnosti) Davaoci komunalnih usluga iz ~lana 8. ovog zakona moraju ispunjavati sljede}e uslove: a) da su registrovani za obavljanje komunalnih djelatnosti, b) da posjeduju odgovaraju}u opremu i sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti, c) da raspola‘u odgovaraju}im stru~nim kadrovima koji mogu obezbijediti stalno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, d) da obezbijede vr{enje komunalnih djelatnosti u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa, e) da cijene komunalnih usluga obrazuju prema va‘e}im propisima, f) da utvrde normative rada i utro{ka materijalnih sredstava i omogu}e kontrolu istih od strane nadle‘nih organa, g) da uspostave tarifni sistem koji }e biti osnova za naplatu usluga, h) da kontinuirano rade na podizanju nivoa komunalnih usluga i unapre|enja komunalnih djelatnosti, i) da obezbijede sva prava radnika po osnovu radnog odnosa u skladu sa zakonskim propisima i kolektivnim ugovorom. VI -PRAVA I OBAVEZE DAVAOCA I KORISNIKA KOMUNALNIH USLUGA ^lan 12. (Obaveze davaoca komunalne usluge) Davaoci komunalnih usluga du‘ni su organizovati svoj rad i poslovanje na na~in kojim obezbje|uju: a) trajno i nesmetano pru‘anje komunalnih usluga korisnicima pod uslovima, na na~in i prema normativima koji su odre|eni zakonom i drugim propisima, b) ispravnost i funkcionalnost komunalnih objekata i ure|aja, c) odre|eni kvalitet komunalnih usluga koji podrazumijeva naro~ito: zdravstvenu i higijensku ispravnost prema va‘e}im propisima, standardima i normativima, za{titu okoline i ta~nost u pogledu rokova i isporuke, sigurnost korisnika u dobijanju usluga, d) razvoj i unapre|enje kvaliteta i asortimana komunalnih usluga, kao i unapre|ivanju organizacije rada, efikasnosti i drugih uslova, e) red prvenstva u snabdijevanju komunalnih usluga u slu~aju vi{e sile, u skladu sa propisom op}ine, f) mjere za{tite i obezbje|enja komunalnih objekata, odr‘avanje gra|evinskih i drugih objekata, postrojenja i opreme koji slu‘be za obavljanje komunalnih djelatnosti. ^lan 13. (Javno obavje{tavanje o smetnjama) Davalac komunalne usluge du‘an je u sredstvima javnog informisanja ili na drugi pogodan na~in obavijestiti korisnike komunalnih usluga o planiranim ili o~ekivanim smetnjama i prekidima koji }e nastati ili mogu nastati u pru‘anju komunalnih usluga najkasnije jedan dan prije o~ekivanog prekida u pru‘anju tih usluga. ^lan 14. (Postupanje u slu~aju neplaniranih poreme}aja) (1) U slu~aju nastupanja neplaniranih ili neo~ekivanih poreme}aja ili prekida u pru‘anju komunalnih usluga, odnosno obavljanju komunalnih djelatnosti, davalac komunalne usluge du‘an je odmah o tome na adekvatan na~in obavijestiti nadle‘nu op}insku slu‘bu, i istovremeno preduzeti mjere za otklanjanje uzroka poreme}aja i za obezbje|enje pru‘anja usluga. (2) Nadle‘na op}inska slu‘ba, po prijemu obavje{tenja iz stava (1) ovog ~lana odnosno po utvr|ivanju poreme}aja ili prekida u pru‘anju komunalnih usluga, du‘na je odmah da: a) odredi red prvenstva i na~in pru‘anja usluga onim korisnicima kod kojih bi uslijed prekida nastala opasnost po ‘ivot i rad gra|ana ili rad pravnih i fizi~kih lica, ili bi nastala zna~ajna, odnosno nenadoknadiva {teta, b) naredi mjere za hitnu za{titu komunalnih objekata i druge imovine koja je ugro‘ena, c) preduzme mjere za hitno otklanjanje nastalih posljedica i druge potrebne mjere za obavljanje komunalnih djelatnosti, d) utvrdi razloge i eventualnu odgovornost za poreme}aj, odnosno prekid vr{enja djelatnosti i u~injenu {tetu. ^lan 15. (Obaveza pla}anja komunalne usluge) (1) Korisnik komunalne usluge du‘an je davaocu komunalne usluge platiti utvr|enu cijenu komunalne usluge. (2) O sporovima izme|u korisnika komunalne usluge i davaoca komunalne usluge odlu~uje nadle‘ni sud. ^lan 16. (Uskra}ivanje komunalne usluge) (1) Davalac komunalne usluge ne mo‘e uskratiti komunalnu uslugu osim u slu~aju ako korisnik: a) izvr{i priklju~enje na komunalnu mre‘u bez prethodno pribavljenog odobrenja, b) koristi uslugu protivno propisima ili ugovoru, c) neosnovano ometa druge korisnike usluga, d) ne plati iskori{tenu komunalnu uslugu u ugovorenom roku, e) nenamjenski koristi komunalnu uslugu u vrijeme ote‘anog snabdijevanja, odnosno snabdijevanja uz ograni~enje potro{nje (redukcije) o ~emu je korisnik blagovremeno obavije{ten na odgovaraju}i na~in. (2) Po prestanku razloga za uskra}enje komunalne usluge, davalac komunalne usluge je du‘an da, na zahtjev korisnika komunalne usluge, najkasnije u roku od tri dana od dana podno{enja zahtjeva i pla}enih stvarnih tro{kova za ponovno uklju~enje, nastavi pru‘anje komunalne usluge korisniku. (3) Korisnik ne mo‘e otkazati kori{tenje komunalne usluge ako to tehni~ke mogu}nosti ne dozvoljavaju, odnosno ako bi se time ugrozio kvalitet kori{tenja i standard drugih korisnika, te ako bi se time negativno uticalo na okoli{. ^lan 17. (Ugovor o pru‘anju komunalne usluge) Davalac i korisnik komunalne usluge du‘ni su usaglasiti prije po~etka kori{tenja usluge sve elemente pru‘anja odre|ene komunalne usluge (prava i obaveza davaoca i korisnika komunalne usluge, te druga bitna pitanja) i o tome zaklju~iti ugovor. ^lan 18. (Intervencija na komunalnoj infrastrukturi) (1) Vlasnik ili korisnik nekretnine du‘an je omogu}iti davaocu komunalne usluge intervenciju na izgra|enoj komunalnoj infrastrukturi i postrojenjima uz obavezu davaoca komunalne usluge da nadoknadi {tetu ili otkloni posljedice izvr{ene intervencije. Broj 11 - Strana 364 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 19. decembar 2005. g. (2) Davalac komunalne usluge je du‘an otkloniti posljedice izvr{ene intervencije najkasnije u roku od 7 dana od dana zavr{etka intervencije. (3) Zabranjuje se neovla{tenim licima bilo kakva intervencija na komunalnoj infrastrukturi i postrojenjima. VII - SREDSTVA ZA OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI ^lan 19. (Izvori obezbje|enja sredstava) (1) Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti obezbje|uju se iz: a) cijene komunalne usluge; b) komunalne naknade; c) bud‘eta op}ine; d) drugih izvora po posebnim propisima. Cijena komunalne usluge ^lan 20. (Finansiranje komunalnih djelatnosti iz cijene komunalne usluge) Iz cijene komunalne usluge obezbje|uju se sredstva za obavljanje sljede}ih komunalnih djelatnosti: a) snabdijevanje pitkom vodom; b) odvo|enje i pre~i{}avanje otpadnih voda, osim odvo|enja oborinskih voda; c) snabdijevanje toplotnom energijom; d) obavljanje javnog prijevoza putnika; e) odr‘avanje ~isto}e u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na deponiju; f) odlaganje komunalnog otpada; g) odr‘avanje javnih parking prostora i javnih gara‘a; h) obavljanje pogrebne djelatnosti uklju~uju}i poslove sahranjivanja na komunalnim grobljima i naknade za zauzeto, odnosno rezervisano zemlji{te; i) tr‘nice i pijace. ^lan 21. (Utvr|ivanje visine cijene komunalne usluge) (1) Visinu cijene i na~in pla}anja komunalne usluge odre|uje davalac komunalne usluge uz prethodnu saglasnost op}inskog vije}a, na osnovu sljede}ih elemenata: a) vrsta, obim i kvalitet komunalnih usluga utvr|enih standardima i normativima u skladu sa propisom op}ine, b) vrijednost sredstava anga‘ovanih u pru‘anju usluga, c) obim i kvalitet ulo‘enog rada u obavljanju komunalnih usluga, d) visina materijalnih tro{kova u obavljanju komunalnih usluga, standardima i normativima utro{ka energije, materijalnih i drugih tro{kova ili planskim kalkulacijama, e) iznos za finansiranje gradnje komunalnih objekata, prema Programu gradnje komunalnih objekata, f) drugi elementi u zavisnosti od uslova na tr‘i{tu. (2) Zahtjev za saglasnost op}inskog vije}a na cijenu komunalne usluge obavezno sadr‘i: - vrstu komunalne usluge, na~in obra~una i pla}anja usluge, - strukturu postoje}e cijene komunalne usluge, - predlo‘enu novu cijenu usluge i njezinu strukturu, - postotak promjene cijene u odnosu na postoje}u cijenu, - razloge za promjenu cijene sa detaljnim obrazlo‘enjem i kalkulacijom, - datum primjene nove cijene. (3) Cijena komunalne usluge mo‘e sadr‘avati i iznos za finansiranje gradnje objekata i ure|aja komunalne infrastrukture na podru~ju ili za potrebe op}ine na kojemu se isporu~uje komunalna usluga, u skladu sa investicionim programom gradnje objekata i ure|aja komunalne infrastrukture, koji podnosi davalac komunalne usluge uz obezbije|enu saglasnost op}inskog vije}a. (4) Investicioni program iz prethodnog stava sadr‘i opis poslova s procjenom tro{kova za gradnju pojedinih objekata i opreme i pregled finansijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje investicionih programa, s naznakom izvora finansiranja. (5) Davalac komunalne usluge je obavezan izvijestiti op}insko vije}e o utro{ku sredstava iz prethodnog stava. (6) Ukoliko se cijena usluge od strane op}inskog vije}a utvrdi u ni‘em iznosu od stvarne cijene ko{tanja, razliku sredstava }e nadoknaditi op}ina. ^lan 22. (Obveznik pla}anja cijene komunalne usluge) Obveznik pla}anja cijene komunalne usluge za pru‘enu uslugu je vlasnik nekretnine ili korisnik kada je to vlasnik ugovorom prenio na korisnika. Komunalna naknada ^lan 23. (Raspored sredstava komunalne naknade) Iz komunalne naknade obezbje|uju se sredstva za obavljanje sljede}ih komunalnih djelatnosti: a) odvo|enje i pre~i{}avanje otpadnih voda u dijelu koji se odnosi na odvo|enje oborinskih voda u dijelu ~ije finansiranje nije obezbije|eno na na~in utvr|en posebnim propisima; b) odr‘avanje ~isto}e u dijelu koji se odnosi na ~i{}enje i pranje javnih povr{ina, uklanjanje snijega i poledice sa javnih povr{ina u dijelu ~ije finansiranje nije obezbje|eno na na~in utvr|en posebnim propisma; c) odr‘avanje javnih povr{ina u dijelu ~ije finansiranje nije obezbije|eno na na~in utvr|en posebnim propisima; d) odr‘avanje grobalja u dijelu koji nije obuhva}en naknadom za rezervisano, odnosno zauzeto zemlji{te; e) odr‘avanje (uklju~uju}i utro{ak elektri~ne energije) javne rasvjete u dijelu ~ije finansiranje nije obezbije|eno na na~in utvr|en posebnim propisima; f) obavljanje kafilerijskih poslova; g) dekorisanje. ^lan 24. (Obveznik pla}anja komunalne naknade) (1) Komunalnu naknadu pla}aju u naseljima sa ure|enim gra|evinskim zemlji{tem, vlasnik stambenog objekta, proizvodnog i poslovnog prostora, gara‘nog prostora, gra|evinskog zemlji{ta koje slu‘i u svrhu obavljanja proizvodne i poslovne djelatnosti, te neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta, ili korisnik kada je to ugovorom vlasnik prenio na korisnika. (2) Neizgra|enim gra|evinskim zemlji{tem, u smislu ovog zakona, smatra se zemlji{te na kojem nije izgra|ena nikakva gra|evina ili na kojem postoji privremena gra|evina za ~iju izgradnju nije potrebno odobrenje za gradnju. (3) Neizgra|enim gra|evinskim zemlji{tem smatra se i zemlji{te na kojem se nalaze ostaci nekada{nje gra|evine. (4) Naseljima sa ure|enim gra|evinskim zemlji{tem, prema stavu (1) ovog ~lana, smatraju se naselja opremljena najmanje pristupnom cestom, objektima za snabdijevanje elektri~nom energijom i snabdijevanje vodom prema mjesnim prilikama. Ponedjeljak, 19. decembar 2005. g. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 11 - Strana 365 (5) Izuzetno, Op}insko vije}e mo‘e posebnim aktom osloboditi od obaveze pla}anja komunalne naknade subjekte iz stava (1) ovog ~lana za podru~ja u kojima nije organizovano pru‘anje komunalnih usluga. ^lan 25. Komunalna naknada je javni prihod op}ine. Osnove i mjerila za odre|ivanje komunalne naknade ^lan 26. Komunalna naknada utvr|uje se u zavisnosti od stepena opremljenosti naselja objektima i ure|ajima komunalne infrastrukture, razvijenosti javnog prijevoza putnika, namjene objekata odnosno prostora i pripadnosti gra|evine odnosno korisne povr{ine, te gra|evine u odre|enoj zoni gra|evinskog zemlji{ta. ^lan 27. (1) Komunalna naknada odre|uje se za stambeni, proizvodni i poslovni prostor prema jedinici mjere izgra|ene korisne povr{ine (m2), a za otvoreni prostor-skladi{ta, stovari{ta, pijace kao i za drugi otvoreni prostor koji neposredno slu‘i za obavljanje djelatnosti prema jedinici mjere (m2) gra|evinskog zemlji{ta. (2) Korisna povr{ina stambenog i poslovnog prostora izra~unava se u skladu sa posebnim propisima. ^lan 28. Komunalna naknada utvr|uje se po jedinici mjere na osnovu broja bodova i u zavisnosti od zone gra|evinskog zemlji{ta u kojoj se objekat nalazi, {to je utvr|eno posebnim propisima koji ure|uju gra|evinsko zemlji{te. ^lan 29. (1) Broj bodova za izra~unavanje komunalne naknade po zonama za stambeni, proizvodni i poslovni prostor iznosi: (2) Broj bodova za gara‘ni prostor i vikend objekte jednak je polovini broja bodova za stambeni prostor. (3) Za stambeni i gara‘ni prostor, kao i vikend objekte koji se koriste za druge namjene, broj bodova odre|uje se prema mjerilima za tu vrstu prostora za onaj dio korisne povr{ine koji se za tu svrhu koristi. (4) Broj bodova za neizgra|eno gra|evinsko zemlji{te po 1 m2 dobije se tako {to se broj bodova za stambeni prostor po 1 m2 mno‘i sa koeficijentom 0,05. (5) Broj bodova za gra|evinsko zemlji{te koje slu‘i za obavljanje poslovne djelatnosti po 1 m2 dobije se tako {to se broj bodova za poslovni prostor po 1 m2 mno‘i sa koeficijentom 0,10. r/b Zona Stambeni prostor Proizvodni prostor Poslovni prostor Broj bodova / m2 1. 2. 3. 4. 5. 6. I zona II zona III zona IV zona V zona VI zona 28 20 13 8 4 2 56 40 20 12 6 3 84 60 32 20 10 5 ^lan 30. (Osloba|anje od pla}anja komunalne naknade) Vlasnici, odnosno korisnici iz ~lana 24. stav 1. ovog zakona, koji se finansiraju iz bud‘eta i objekti vjerskih zajednica koji slu‘e obavljanju vjerskih obreda, oslobo|eni su pla}anja komunalne naknade. ^lan 31. (Izra~unavanje mjese~nog iznosa komunalne naknade) Mjese~ni iznos komunalne naknade za sve obveznike izra~unava se mno‘enjem pripadaju}eg broja bodova sa vrijedno{}u boda i korisnom povr{inom objekta, odnosno povr{inom zemlji{ta koje neposredno slu‘i za obavljanje proizvodnje i pru‘anje usluga, odnosno povr{inom gra|evinskog zemlji{ta odnosno povr{inom neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta. ^lan 32. (Utvr|ivanje vrijednosti boda komunalne naknade) (1) Vrijednost boda komunalne naknade utvr|uje Op}insko vije}e na osnovu programa finansiranja komunalnih djelatnosti odlukom koju donosi najkasnije do 31. decembra teku}e godine za narednu godinu. (2) Ako se vrijednost boda komunalne naknade ne utvrdi do roka iz prethodnog stava, visina komunalne naknade ostaje nepromijenjena. (3) Program iz stava (1) ovog ~lana sadr‘i: gra|enje objekata i ure|aja komunalne infrastrukture, nabavku opreme za obavljanje komunalne djelatnosti, obim i kvalitet odr‘avanja pojedinih komunalnih objekata i ure|aja i obavljanja komunalnih usluga iz ~lana 23. ovog zakona, visinu potrebnih sredstava za realizaciju programa i raspored sredstava za svaku djelatnost posebno i po namjenama, kao i mjere za sprovo|enje programa. ^lan 33. (Rje{enje o utvr|ivanju komunalne naknade) (1) Obaveza i na~in pla}anja komunalne naknade za svakog pojedinog obveznika utvr|uje se rje{enjem koje donosi op}inska slu‘ba za upravu nadle‘na za komunalne poslove. (2) O ‘albi protiv rje{enja iz prethodnog stava ovog ~lana u drugom stepenu rje{ava Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice (u daljem tekstu: Ministarstvo). VIII - FINANSIRANJE GRA\ENJA I NABAVKE OPREME ^lan 34. (Izvori finansiranja gradnje komunalne infrastrukture) (1) Gra|enje objekata i ure|aja komunalne infrastrukture i nabavka opreme za obavljanje komunalnih djelatnosti, finansira se iz: a) cijene komunalne usluge; b) komunalne naknade; c) bud‘eta op}ine; d) donacije; e) drugih izvora utvr|enih posebnim propisima. (2) Kanton mo‘e u~estvovati svojim sredstvima u izgradnji komunalnih objekata od zna~aja za Kanton ili interesa za vi{e op}ina ili op}inu, u skladu sa planovima razvoja. Priklju~enje gra|evine ^lan 35. (Priklju~enje na komunalnu infrastrukturu) (1) Priklju~enje na komunalnu infrastrukturu obavlja se u skladu sa zakonom i drugim propisima. Broj 11 - Strana 366 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 19. decembar 2005. g. (2) Vlasnik ili investitor gra|evinskog objekta obavezan je priklju~iti objekat na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvo|enje otpadnih voda. (3) Priklju~enje na komunalnu infrastrukturu treba izvesti na na~in da svaki posebni dio zgrade koji predstavlja samostalnu upotrebnu cjelinu (stan, poslovni prostor, gara‘a i sl.) odnosno svaki pojedina~ni potro{a~, ima ugra|en poseban ure|aj za mjerenje potro{nje, a kod snabdijevanja toplotnom energijom obavezna je i ugradnja ure|aja za regulaciju potro{nje. (4) Davalac komunalne usluge, du‘an je omogu}iti sada{njem korisniku komunalne usluge, na njegov zahtjev, ugradnju posebnog ure|aja za mjerenje potro{nje, odnosno za regulaciju potro{nje, ukoliko to tehni~ke mogu}nosti dozvoljavaju. (5) Davalac komunalne usluge mo‘e izvr{iti priklju~enje na komunalnu infrastrukturu samo za gra|evinski objekat zapo~et ili izgra|en u skladu sa zakonom, osim za usluge odvo‘enja komunalnog otpada. (6) Vlasnik gra|evinskog objekta pla}a tro{kove priklju~enja na komunalnu infrastrukturu. (7) Tehni~ko-tehnolo{ke uslove za ugradnju mjernog i regulacionog ure|aja iz stava (3) ovog ~lana odre|uje davalac komunalne usluge. IX - NADZOR ^lan 36. (Nadzor) Nadzor nad provo|enjem odredaba ovog zakona vr{e nadle‘na ministarstva. ^lan 37. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad provo|enjem odredaba ovog zakona i posebnih propisa iz ~lana 4. stav (2) ovog zakona vr{i op}inski komunalni inspektor u okviru svoje nadle‘nosti. (2) Komunalnom inspektoru u vr{enju inspekcijskog nadzora nad provo|enjem ovog zakona i posebnih propisa iz ~lana 4. stav (2) ovog zakona poma‘e komunalni redar, u skladu sa posebnim propisima. ^lan 38. (Uslovi za postavljenje komunalnog inspektora i redara) Za komunalnog inspektora mo‘e biti postavljeno lice koje pored op{tih uslova propisanih zakonom, ispunjava i posebne uslove: da ima odgovaraju}u visoku stru~nu spremu, polo‘en stru~ni upravni ispit i 3 godine radnog sta‘a. Za komunalnog redara mo‘e biti postavljeno lice koje pored op{tih uslova propisanih zakonom ispunjava i posebne uslove: da ima odgovaraju}u vi{u ili srednju {kolsku spremu, polo‘en stru~ni upravni ispit i 6 mjeseci radnog sta‘a. ^lan 39. (1) U vr{enju inspekcijskog nadzora komunalni inspektor je ovla{ten: a) kontrolisati da li se komunalna djelatnost obavlja na na~in utvr|en zakonom i propisom donesenim na osnovu zakona, b) kontrolisati stanje komunalnih objekata, c) kontrolisati da li se komunalne usluge pru‘aju u skladu sa utvr|enim uslovima, d) narediti da se utvr|eni nedostaci i nepravilnosti otklone na na~in i u roku kako je odre|eno zakonom i propisom donesenim na osnovu zakona, e) zabraniti preduzimanje radnji za koje smatra da su u suprotnosti sa zakonom ili drugim propisom nad ~ijim sprovo|enjem vr{i nadzor, f) narediti preduzimanje odgovaraju}ih radnji koje je subjekt nadzora po zakonu ili propisu donesenom na osnovu zakona bio du‘an preduzeti, g) izre}i i naplatiti nov~anu kaznu u skladu sa zakonom ili propisom op}ine, h) podnijeti prijavu protiv subjekta nadzora i odgovornog lica za u~injeni prekr{aj, i) odrediti i druge mjere i radnje za koje je ovla{ten zakonom i drugim propisom. (2) ‘alba protiv rje{enja komunalnog inspektora ne odla‘e izvr{enje rje{enja. ^lan 40. (1) Protiv upravnog akta komunalnog inspektora, kada postupa po kantonalnim propisima, u drugom stepenu rje{ava Ministarstvo. (2) Protiv upravnog akta komunalnog inspektora, kada postupa po op}inskim propisima, rje{ava organ odre|en propisom op}ine. X - KAZNENE ODREDBE ^lan 41. (1) Nov~anom kaznom od 1.000,00 KM do 5000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj davalac komunalne usluge: a) ako u sredstvima javnog informisanja ili na drugi pogodan na~in blagovremeno ne obavijesti korisnike komunalnih usluga o planiranim ili o~ekivanim smetnjama i prekidima koji mogu nastati u pru‘anju komunalnih usluga (~lan 13.) b) ako se ne pridr‘ava obaveza utvr|enih u ~lanu 14. stav (1) ovog zakona, c) ako uskrati komunalnu uslugu korisniku izuzev slu~ajeva utvr|enih u ~lanu 16. stav (1) ovog zakona, d) ako po prestanku razloga za uskra}enje komunalne usluge ne nastavi pru‘anje komunalne usluge u roku utvr|enom u ~lanu 16. stav (2) ovog zakona, e) ako postupi suprotno odredbama ~lana 35. stav (3), (4), i (5) ovog zakona. (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice davaoca komunalne usluge nov~anom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM. ^lan 42. (1) Nov~anom kaznom od 1.000,00 KM do 5000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj davalac komunalne usluge ako se ne pridr‘ava odredaba utvr|enih u ~lanu 12. ovog zakona. (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice davaoca komunalne usluge nov~anom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM. ^lan 43. (1) Nov~anom kaznom od 1.000,00 KM do 5000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice kao korisnik komunalne usluge: a) ako izvr{i neovla{teno priklju~enje na komunalnu infrastrukturu (~lan 16. stav (1) ta~ka a); b) ako koristi komunalnu uslugu protivno propisima ili ugovoru (~lan 16. stav (1) ta~ka b); c) ako neosnovano ometa druge korisnike komunalnih usluga (~lan 16. stav (1) ta~ka c); Ponedjeljak, 19. decembar 2005. g. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 11 - Strana 367 d) ako nenamjenski koristi komunalnu uslugu u vrijeme ote‘anog snabdijevanja, odnosno snabdijevanja uz ograni~enje potro{nje (redukcije) o ~emu je korisnik blagovremeno obavije{ten na odgovaraju}i na~in (~lan 16. stav (1) ta~ka d); e) ako sprije~i davaoca komunalne usluge da interveni{e na komunalnoj infrastrukturi i postrojenjima (~lan 18. stav (1); f) ako neovla{teno interveni{e ili dopusti intervenciju na komunalnoj infrastukturi i postrojenjima (~lan 18. stav 2). (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice pravnog lica nov~anom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i fizi~ko lice nov~anom kaznom od 200,00 do 1.000,00 KM. XI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 44. (1) Op}ine su du‘ne u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, obezbijediti obavljanje komunalnih djelatnosti saglasno odredbama ovog zakona. (2) Propise kojima }e se bli‘e regulisati obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti, op}ine }e donijeti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 45. (1) Danom stupanja na snagu ovog zakona, na podru~ju Kantona prestaje primjena Zakona o komunalnim djelatnostima (“Slu`beni list SR BiH”, broj 20/90). (2) Provedbeni propisi doneseni na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima (“Slu`beni list SR BiH”, broj 20/90), primjenjivat }e se ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona do dono{enja propisa na osnovu ovog zakona. ^lan 46. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”. Bosna i Hercegovina Predsjednik Federacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona, TUZLANSKI KANTON Skup{tina Mr. sci. Amir Fazli}, v.r. Broj: 01-02-191-20/05 Tuzla, 12. 12. 2005. godine 408 Na osnovu ~lana 24. stav 1. ta~ka c. Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/02 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 12. 12. 2005. godine, donosi ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNIVANJU JAVNOG PREDUZE]A “ME\UNARODNI AERODROM TUZLA” ZRA^NA LUKA DUBRAVE ^lan 1. U Zakonu o osnivanju Javnog preduze}a “Me|unarodni aerodrom Tuzla” Zra~na luka Dubrave (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 1/98 i 6/98), u nazivu Zakona bri{e se tekst “ZRA^NA LUKA DUBRAVE”. ^lan 2. ^lan 1. mijenja se i glasi: “Radi pru`anja usluga vezanih za funkcije Aerodroma u Tuzli i vr{enja drugih prate}ih djelatnosti, osniva se Javno preduze}e “Me|unarodni aerodrom Tuzla”, dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u (u daljem tekstu: Javno preduze}e), ~ija je djelatnost od posebnog interesa za Tuzlanski kanton (u daljem tekstu: Kanton). Javno preduze}e posluje sredstvima u dr‘avnoj svojini”. ^lan 3. U ~lanu 2. dodaje se novi stav 1. koji glasi: “Javno preduze}e se organizuje kao dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u.” Dosada{nji stavovi 1. i 2. postaju stavovi 2. i 3. ^lan 4. ^lan 3. mijenja se i glasi: “Javno preduze}e posluje pod nazivom Javno preduze}e “Me|unarodni aerodrom Tuzla”, dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u. Skra}eni naziv Javnog preduze}a je: JP Me|unarodni aerodrom Tuzla, d.o.o. Naziv Javnog preduze}a na engleskom jeziku glasi: Tuzla Internacional Airport. Sjedi{te Javnog preduze}a je u Gornjim Dubravama, op}ina @ivinice”. ^lan 5. ^lan 4. mijenja se i glasi: “Javno preduze}e odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom. ^lan 6. U ~lanu 7. stav 1. umjesto ta~ke na kraju teksta stavlja se zarez, i dodaje novi tekst koji glasi: “kao i imovina koja se sastoji od zgrade putni~kog terminala, portirnice sa nastre{nicom i parkirali{ta za automobile”. U stavu 2. istog ~lana rije~i: “Tuzlansko-podrinjskog” zamjenjuju se rije~ima: “Tuzlanskog”. ^lan 7. Naziv poglavlja: “III - ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE” mijenja se i glasi: “III - ORGANIZACIJA I ORGANI JAVNOG PREDUZE]A”. ^lan 8. Iza ~lana 8. dadaju se novi ~lanovi 8a. i 8b. koji glase: “^lan 8a. Organi Javnog preduze}a su: 1. Skup{tina, 2. Nadzorni odbor, 3. Uprava, kao organi upravljanja i 4. Odbor za reviziju.
Zakon o dopuni Zakona o koncesijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 07/05 23.08.2005 SN TK 10/18, SN TK 13/17, SN TK 12/16, SN TK 11/14, SN TK 01/13, SN TK 06/11, SN TK 05/04 koncesije
Zakon o koncesijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 05/04 14.04.2004 SN TK 10/18, SN TK 13/17, SN TK 12/16, SN TK 11/14, SN TK 01/13, SN TK 06/11, SN TK 07/05 koncesije Srijeda, 14. travanj 2004. g. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 5 - Strana 265 GODINA 11 • TUZLA, SRIJEDA, 14. TRAVANJ 2004. GODINE • IZDANJE NA HRVATSKOM JEZIKU • BROJ 5 70 Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka c) Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00 i 14/02), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 30. 3. 2004. godine, donosi ZAKON O KONCESIJAMA I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim zakonom ure|uju se: predmet, na~in i uvjeti pod kojima se doma}im i stranim pravnim osobama mogu dodjeljivati koncesije za osiguranje infrastrukture i usluga, te eksploatacija prirodnih resursa, financiranje, projektiranje, izgradnju, obnovu, odr‘avanje i/ili rukovo|enje radom, te infrastrukture i svih za nju vezanih objekata i ure|aja u oblastima koje su u nadle‘nosti Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), nadle‘nosti za dodjelu koncesija, osnivanje Povjerenstva za koncesije Kantona, tenderski postupak, sadr‘aj ugovora o koncesiji, prestanak ugovora o koncesiji, prava i obveze koncesionara, rje{avanje sporova i druga pitanja od zna~aja za dodjelu koncesije na podru~ju Kantona. Cilj Zakona ^lanak 2. Cilj ovog zakona je da stvori transparentan, nediskriminatoran i jasan pravni okvir za utvr|ivanje uvjeta pod kojima se doma}im i stranim pravnim osobama mogu dodjeljivati koncesije u Kantonu i stimuliranje ulaganja stranog kapitala u oblastima iz ~lanka 1. ovog zakona. Predmet koncesije ^lanak 3. Predmet koncesije, prema odredbama ovog zakona, jeste: (1) kori{tenje vodotoka i drugih voda na podru~ju Kantona; (2) izgradnja hidroenergetskih objekata snage ispod 5 MW; (3) izgradnja i kori{tenje ili kori{tenje hidroakumulacija na podru~ju Kantona; (4) istra‘ivanje i/ili kori{tenje energetskih ili drugih mineralnih sirovina uklju~uju}i sve vrste soli i solnih voda utvr|enih posebnim zakonom; (5) istra‘ivanje i/ili kori{tenje sirove nafte i zemnog gasa; (6) istra‘ivanje i/ili kori{tenje nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina, uklju~uju}i sve sekundarne mineralne sirovine utvr|ene posebnim zakonom; (7) lovstvo i ribolov na podru~ju Kantona; (8) javni linijski prijevoz osoba u me|ugradskom prometu na podru~ju Kantona; (9) kori{tenje ljekovitih termalnih i mineralnih voda; (10) hidromelioracioni sustavi i sustavi za va|enje materijala iz vodotoka i vodnih povr{ina; (11) kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta koje nije predmet restitucije; (12) hoteli i ostali turisti~ki objekti; (13) prostori za {port i rekreaciju; (14) komunalne djelatnosti i druge javne slu‘be, kao i izgradnja, odr‘avanje i kori{tenje komunalnih objekata, ako druga~ije nije utvr|eno posebnim zakonom; (15) upravljanje i prerada otpada, osim otpada koji je obuhva}en komunalnom djelatno{}u, uz primjenu “~iste tehnologije”. ^lanak 4. Poseban oblik koncesije, u smislu ovog zakona, je ustupanje izgradnje objekata, postrojenja ili pogona, putem financiranja projekata po sistemu BOT-a (Builde Operate-Transfer) - izgradnja i financiranje kompletnog objekta, postrojenja ili pogona, njegovo kori{tenje i predaja u svojinu koncesora u ugovorenom roku, koji ne mo‘e biti du‘i od roka utvr|enog ovim zakonom. Postupak za dodjelu koncesije iz prethodnog stavka provodi se po odredbama ovog zakona. Definicije ^lanak 5. Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljede}a zna~enja: “Koncesor” - nadle`na ministarstva ili drugi organ vlasti Kantona koji odredi Vlada Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona) koji sukladno ovom zakonu preduzima aktivnosti do dodjele koncesije i u ime Vlade Kantona potpisuje ugovor o koncesiji; “Koncesionar” - pravna osoba osnovana sukladno posebnim zakonima Federacije Bosne i Hercegovine u vlasni{tvu doma}e i/ili strane pravne osobe kojoj se dodjeljuje koncesija i koja izvr{ava ugovor o koncesiji sukladno ovom zakonu; “Koncesija” - pravo kori{tenja prirodnog bogatstva ili dobra, ili pravo na obavljanje odre|enih djelatnosti na podru~ju Kantona Broj 5 - Strana 266 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 14. travanj 2004. g. koje doma}oj ili stranoj pravnoj osobi ustupa nadle`ni kantonalni organ, pod uvjetima utvr|enim ovim zakonom i drugim propisima, uz odgovaraju}u naknadu. Nadle‘nost za dodjelu koncesije ^lanak 6. Odluku o pristupanju dodjeli koncesije za odre|eno dobro kao i odre|ivanju koncesora donosi Vlada Kantona na prijedlog resornog ministra. Prije dono{enja odluke o pristupanju dodjeli koncesije iz ~lanka 3. to~ki 8., 11., 12., 13. i 14. ovog zakona, Vlada Kantona }e tra‘iti suglasnost op}inskog vije}a na ~ijem se podru~ju nalazi predmet koncesije. Zahtjev za provedbu postupka davanja koncesije mo‘e podnijeti svaka doma}a ili strana pravna osoba putem nadle‘nog ministarstva. II - INSTITUCIONALNA STRUKTURA Osnivanje i op}e funkcije Povjerenstva ^lanak 7. Ovim zakonom osniva se Povjerenstvo za koncesije Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Povjerenstvo), kao regulatorno tijelo koje obavlja funkcije i vr{i ovla{tenja u svezi s dodjelom koncesija koje su u nadle‘nosti Kantona, i u svom radu se zala‘e za zadovoljavanje javnih potreba i gospodarski razvoj putem uklju~ivanja privatnog sektora u financiranje, projektiranje, izgradnju, obnovu, odr‘avanje i/ili rukovo|enje radom infrastrukture i za nju vezanih objekata i ure|aja, usluga i eksploataciju prirodnih resursa i objekata koji slu‘e njihovom iskori{tavanju, vode}i ra~una o za{titi gospodarskih i dru{tvenih interesa, za{titi okoli{a, kao i pravi~nom odnosu prema privatnom sektoru. Sjedi{te Povjerenstva je u Tuzli. Povjerenstvo mo‘e odr‘avati sjednice i izvan sjedi{ta. Sastav Povjerenstva ^lanak 8. Povjerenstvo se sastoji od 7 ~lanova, dr‘avljana Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: BiH) sa prebivali{tem na podru~ju Kantona, uklju~uju}i predsjednika i zamjenika predsjednika od kojih su pet stalni ~lanovi, a dva ~lana se kooptiraju iz op}ine na ~ijem se podru~ju nalazi predmet koncesije. Predsjednik i zamjenik predsjednika Povjerenstva ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda. Imenovanje i podobnost ~lanova Povjerenstva ^lanak 9. Pet stalnih ~lanova Povjerenstva imenuje Skup{tina Kantona, na prijedlog Vlade Kantona iz reda istaknutih stru~njaka u oblasti prava, ekonomije i in‘injerstva, a dva ~lana kooptira Vlada Kantona na prijedlog op}inskog vije}a na ~ijem se podru~ju nalazi predmet koncesije za koji je potrebna suglasnost iz ~lanka 6. stavak 2. ovog zakona. Imenovanje Povjerenstva u prvom sazivu obavit }e se u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog zakona. Predsjednika i zamjenika predsjednika iz reda ~lanova Povjerenstva imenuje Skup{tina Kantona. Osoba koja je pravomo}no osu|ena za kazneno djelo protiv imovine, gospodarstva, ustavnog poretka, zlouporabe slu‘bene i druge odgovorne du‘nosti, ne mo‘e biti imenovana za ~lana Povjerenstva. ^lan Povjerenstva ne smije imati izravnih ili neizravnih interesa u bilo kojoj aktivnosti koji bi doveli do sukoba osobnih interesa s njegovim slu‘benim du‘nostima. ^lan Povjerenstva ne smije biti anga‘iran na drugom poslu, obavljati bilo koju drugu funkciju, niti smije obavljati politi~ke funkcije. Mjerila za izbor i imenovanje ~lanova Povjerenstva moraju biti sukladna zakonu. Trajanje mandata ^lanak 10. ^lanovi Povjerenstva imenuju se na period od pet godina i mogu biti imenovani na jo{ jedan mandatni period. Ukoliko mjesto ~lana Povjerenstva ostane upra‘njeno prije isteka mandata, na preostali period do isteka mandata, Skup{tina Kantona na prijedlog Vlade Kantona imenuje novog ~lana. Upo{ljavanje, rad i naknada uposlenih ^lanak 11. Predsjednik Povjerenstva koordinira rad Povjerenstva i odgovoran je za rad uposlenih. Povjerenstvo ima tajnika Povjerenstva. Tajnik Povjerenstva i ostali uposleni koji obavljaju poslove za Povjerenstvo, upo{ljavaju se na na~in i pod uvjetima utvr|enim Zakonom i Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Povjerenstva. Pravilnikom o pla}ama i drugim naknadama po osnovu uposlenosti propisuju se mjerila za odre|ivanje visine pla}e i drugih naknada. Vlada Kantona utvr|uje visinu pla}e i drugih naknada po temelju uposlenosti koje pripadaju predsjedniku, zamjeniku predsjednika i ostalim ~lanovima Povjerenstva. Nadle‘nost Povjerenstva ^lanak 12. U nadle‘nosti Povjerenstva je: - pra}enje cjelokupnog rada koncesionara u cilju osiguranja snabdijevanja uslugama potro{a~a na adekvatan na~in, a kojima se pri tome napla}uje odgovaraju}i iznos naknade; - odobravanje rokova i uvjeta standardnog ugovora o pru‘anju usluga potro{a~ima; - razmatranje primjedbi potro{a~a u svezi s iznosom naknade ili uvjetima za snabdijevanje uslugama od koncesionara; - odlu~ivanje o svakom podnesenom zahtjevu ili zahtjevu za revizijom, podnesenim sukladno ovom zakonu; - sudjelovanje u radu sa specijalnim zajedni~kim povjerenstvom sukladno zakonu; - provedba procedure po tenderskom postupku. Ostale du‘nosti i funkcije Povjerenstva ^lanak 13. Povjerenstvo priprema Dokument o politici dodjele koncesija (u daljem tekstu: Dokument o politici) sukladno verificiranoj strategiji razvoja Kantona, razvojnim dokumentima op}ina i drugim razvojnim dokumentima, u kojem se, izme|u ostalog, daje opis i utvr|uju gospodarski sektori i industrijske oblasti koje se mogu delegirati ili dodijeliti doma}im i stranim pravnim osobama, vode}i ra~una o za{titi javnog interesa. Dokument o politici podnosi se Srijeda, 14. travanj 2004. g. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 5 - Strana 267 Vladi Kantona, o kojem se Vlada Kantona izja{njava u roku od 30 dana od dana prijama. Na usvojeni Dokument o politici od strane Vlade Kantona, Skup{tina Kantona daje suglasnost. Dokument o politici objavljuje se u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”. Povjerenstvo prati izvr{enje Dokumenta o politici i o tome podnosi godi{nje izvje{}e Vladi Kantona. Povjerenstvo na vlastitu inicijativu ili na zahtjev bilo koje zainteresirane osobe, mo‘e formulirati op}e principe i/ili zahtijevati provedbu konkretnih propisa koji reguliraju odre|enu gospodarsku ili industrijsku oblast. Povjerenstvo obavje{tava ministra o svakom pitanju koje ministar podnese Povjerenstvu, a na vlastitu inicijativu mo‘e obavijestiti ministra o bilo kojem pitanju iz svoje nadle‘nosti. Ako se zainteresirane strane usuglase, Povjerenstvo mo‘e vr{iti arbitra‘u u svakom sporu koji nastane izme|u ugovornih strana a mo‘e djelovati i kao posrednik, na zahtjev zainteresiranih strana. Nakon {to zainteresirana strana podnese zahtjev, Povjerenstvo donosi odluku u cilju za{tite prava zainteresiranih strana. Povjerenstvo sura|uje sa drugim tijelima osnovanim po zakonu Federacije i Kantona. Ukoliko postoji potreba za{tite javnog interesa, Povjerenstvo mo‘e predlo‘iti Vladi Kantona da nadoknadi tro{kove sudjelovanja eksperata na javnim raspravama. Koncesionar pla}a naknadu za ukupne ili djelimi~ne tro{kove koji nastanu zbog razmatranja bilo kog pitanja dostavljenog Povjerenstvu ili tro{kove nastale pri provedbi odluka ili naredbi Povjerenstva sukladno odluci Vlade Kantona. Sredstva za rad Povjerenstva ^lanak 14. Sredstva za rad Povjerenstva osiguravaju se u Prora~unu Kantona. Kori{tenje sredstava od Povjerenstva podlije‘e reviziji koju obavlja nadle‘no tijelo za reviziju financijskog poslovanja institucija Kantona. Povjerenstvo priprema godi{nje finansijsko izvje{}e i uklju~uje ga u izvje{}e o radu u prethodnoj fiskalnoj godini i dostavlja ga Skup{tini Kantona putem Vlade Kantona. Odluke Povjerenstva ^lanak 15. Na rad i odlu~ivanje Povjerenstva primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. Protiv odluke Povjerenstva, kao i nakon preispitivanja odluke po zahtjevu, nije dozvoljena ‘alba, ali se mo‘e pokrenuti upravni spor kod nadle‘nog suda. Ovjerenu kopiju odluke Povjerenstvo bez odlaganja dostavlja sudionicima i nadle‘nom ministarstvu, a po zahtjevu ministra i kopije drugih dokumenata. Odluke Povjerenstva objavljuju se u “Slu`benim novinama Tuzlanskog Kantona”. Svi dokumenti koje potpi{e predsjednik ili osoba koju predsjednik ovlasti su autenti~ni. Obveza podno{enja izvje{}a ^lanak 16. Povjerenstvo podnosi izvje{}e o svom radu u prethodnoj fiskalnoj godini Vladi Kantona najkasnije do 31. svibnja teku}e godine. Izvje{}e sadr‘i podatke o podnesenim zahtjevima, odnosno zahtjevima za reviziju, odluke Povjerenstva i broj, vrstu i odgovore na upite koje je Povjerenstvo razmatralo, kao i sve druge relevantne informacije u svezi s radom Povjerenstva. Vlada Kantona, nakon razmatranja, izvje{}e dostavlja Skup{tini Kantona u roku od 30 dana od dana prijama izvje{}a radi usvajanja. Izvje{}e se objavljuje u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”. Javne rasprave ^lanak 17. Povjerenstvo }e odr‘ati javnu raspravu o bilo kom pitanju iz svoje nadle‘nosti, ukoliko je to u javnom interesu. Prije odr‘avanja javne rasprave, Povjerenstvo izdaje naputke u pisanom obliku u kojima se utvr|uje nadnevak za podno{enje svih potrebnih dokumenata i informacija, nadnevak rasprave i daje sve druge informacije koje smatra neophodnim. Povjerenstvo mo‘e zahtijevati od sudionika da svoja mi{ljenja i dokaze dostavljaju u pisanoj formi. Povjerenstvo mo‘e da zabrani ili ograni~i izno{enje, objavljivanje ili davanje u javnost svih informacija ili dokumenata ukoliko to zahtijeva karakter tog dokumenta ili je to u cilju za{tite javnog interesa. Preispitivanje odluka Povjerenstva ^lanak 18. Na temelju zahtjeva za preispitivanje odluka Povjerenstva, podnesenog u roku od 60 dana od dana dono{enja odluke, ili po slu‘benoj du‘nosti, Povjerenstvo mo‘e nakon preispitivanja odluke, istu preina~iti ili poni{titi u slu~ajevima: - ako je utvr|ena nova ~injenica koja bi utjecala na dono{enje druga~ije odluke da je bila poznata u vrijeme dono{enja odluke i - ako zainteresirana strana nije bila u mogu}nosti da se iz opravdanih razloga izjasni o odluci. Povjerenstvo mo‘e ispraviti odluku ako u njoj postoji gre{ka u pisanju ili ra~unu ili bilo koja tehni~ka gre{ka na svoju inicijativu ili na zahtjev zainteresirane strane. Povjerenstvo ili bilo koja od zainteresiranih osoba mo‘e pohraniti jedan ovjeren primjerak odluke ili naloga koji je donesen sukladno ovom zakonu u pisarnici nadle‘nog suda, gdje je koncesionar registriran. Pohranjena odluka ili nalog ima istu snagu i djejstvo kao i odluka nadle‘nog suda gdje je koncesionar registriran sukladno zakonu. Pravila Povjerenstva ^lanak 19. Povjerenstvo, uz suglasnost Vlade Kantona, utvr|uje pravila o: - postupku podno{enja zahtjeva, izlaganja i prigovora Povjerenstvu, vo|enju rasprava pred Povjerenstvom i o drugim pitanjima vezanim za rad Povjerenstva; - sjednicama i broju ~lanova Povjerenstva koji }e razmatrati zahtjev; - koncentraciji vlasni{tva i mjerama ~iji je cilj da se omogu}i rast konkurencije u odre|enom sektoru, ako ovo pitanje nije regulirano drugim propisima; - na~inu rje{avanja sporova; - unutarnjem ustrojstvu i o na~inu utvr|ivanja mjerila za utvr|ivanje naknade i - utvr|ivanju naknada. Broj 5 - Strana 268 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 14. travanj 2004. g. Pravila se objavljuju u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”. Nadzor i provjera rada koncesionara ^lanak 20. Predsjednik Povjerenstva mo‘e, kada to zahtijevaju razlozi stru~nosti, u pisanoj formi ovlastiti drugu osobu da obavlja nadzor, provjeru rada koncesionara i pra}enje izvr{enja koncesionog ugovora. Ovla{tena osoba iz stavka 1. ovog ~lanka mo‘e: - stupiti u objekat ili imovinu koncesionara u bilo koje primjereno vrijeme; - prou~iti i umno‘iti knjige, zapisnike i izvje{}a, spise i druge dokumente koji se odnose na koncesione ugovore i - zahtijevati dostavljanje bilo kojeg podatka ili dokumenta koji je neophodan radi primjene ovog zakona. Osoba kojoj su povjerene na ~uvanje, u posjed ili pod kontrolu knjige, zapisnici, izvje{}a, spisi i drugi dokumenti omogu}it }e, na zahtjev ovla{tene osobe, pristup i provjeru istih. Ovla{tena osoba du‘na je dokazati slu‘beni identitet. Koncesionar, niti bilo koja druga osoba, ne smije ometati rad ovla{tene osobe, dati i ovjeriti la‘nu izjavu prilikom provedbe nadzora ili provjere. III - TENDERSKI POSTUPAK Odobravanje koncesionog projekta ^lanak 21. Prije javnog pozivanja potencijalnih ponu|a~a, koncesor izra|uje Studiju tehnoekonomske opravdanosti za svaki projekat koji je predvi|en za davanje na koncesiju. Studija tehnoekonomske opravdanosti dostavlja se Povjerenstvu na razmatranje i odobravanje. Povjerenstvo u roku od mjesec dana od dana prijama studije obavje{tava nadle‘no ministarstvo o tome da li je projekat odobren. Prilikom dono{enja odluke, Povjerenstvo uzima u obzir slijede}e: - da li se projekat uklapa u ciljeve utvr|ene u Dokumentu o politici; - utjecaj projekta na davanje usluga korisnicima; - utjecaj projekta na naknadu koja se napla}uje korisnicima; - sveukupna dru{tvena efikasnost projekta; - utjecaj projekta na okoli{. Ukoliko ne odobri projekat, Povjerenstvo mo‘e dati prijedlog ili preporuku koji bi projekat u~inili prihvatljivim. Nakon odobravanja projekta, koncesor raspisuje tender i poziva osobe koje su prethodno ispunile potrebne uvjete. Pozivi na tender {alju se na {to ve}i broj adresa, objavljuju u sredstvima javnog informiranja i internetu, a ako Povjerenstvo to zatra‘i, poslat }e se i me|unarodni javni poziv. Poziv na tender ^lanak 22. Poziv na tender sadr‘i: (1) opis projekta; (2) definiciju ekonomskih, pravnih uvjeta i zahtjeva koji se odnose na projekat; (3) principe i metode izra~unavanja naknade; (4) iznos naknade za koncesiju i naknade i pristojbe za sudjelovanje na tenderu; (5) opis sredstava i imovine koja se daje na raspolaganje koncesionaru; (6) kriterije za ocjenjivanje ponuda i dodjeljivanje koncesije zasnovane na jasnim i transparentnim principima nediskriminacije; (7) rok za dostavljanje ponuda; (8) nacrt ugovora o koncesiji; (9) spisak potrebnih dozvola i odobrenja i drugih ovla{tenja; (10) poreske olak{ice koje su vezane za projekat, ako postoje. U slu~aju da koncesor nije izradio studiju o tehnoekonomskoj opravdanosti, Povjerenstvo mo‘e zahtijevati da javni poziv uklju~uje obvezu ponu|a~a da izradi studiju o tehnoekonomskoj opravdanosti u sklopu koje }e biti sadr‘ane sve relevantne dru{tvene efikasnosti projekta. Studija o tehnoekonomskoj opravdanosti razmatra se pri procjeni mjerila na temelju kojih se obavlja dodjela koncesije. ^lanak 23. Koncesor podnosi Povjerenstvu poziv na tender i prate}u dokumentaciju na razmatranje i odobravanje. U roku od 21 dana od dana prijama poziva na tender, Povjerenstvo obavje{tava koncesora o tome da li je poziv odobren. Prigodom razmatranja poziva na tender, Povjerenstvo vodi ra~una o svim bitnim elementima uklju~uju}i i: - da li se mjerila za ocjenjivanje, postupak i izbor najuspje{nije ponude na zadovoljavaju}i na~in temelje na jasnim i transparentnim principima nediskriminacije; - da li poziv na tender u su{tinskom smislu odstupa od studije o tehnoekonomskoj opravdanosti koju je odobrilo Povjerenstvo. Povjerenstvo mo‘e dati preporuke u svezi svakog podnesenog poziva koje su obvezuju}e. Dodjela koncesije ^lanak 24. Vlada Kantona, na prijedlog Povjerenstva, donosi odluku o dodjeli koncesije najpovoljnijem ponu|a~u koji je ispunio i zadovoljio sve kriterije utvr|ene u tenderu. O dodjeli koncesije najpovoljnijem ponu|a~u u {to kra}em roku obavje{tava se Povjerenstvo. Povjerenstvu se dostavljaju kopije ugovora o koncesiji i sva projektna dokumentacija u izvr{nom obliku. ^lanak 25. Odluka o dodjeli koncesije sadr‘i naro~ito: - predmet koncesije; - naziv koncesionara; - ministarstvo koje }e u ime Vlade Kantona zaklju~iti ugovor o koncesiji i - rok za zaklju~enje ugovora o koncesiji. Samoinicijativna ponuda ^lanak 26. U slu~aju da ponu|a~ resornom ministarstvu podnese prijedlog za koncesiju za koju nije raspisan javni tender, ministarstvo procjenjuje da li postoji javni interes za tu koncesiju. Pri procjeni prijedloga iz stavka 1. ovog ~lanka uzima se u obzir naro~ito: - da projekat koji je predmet predlo‘ene koncesije mo‘e biti ostvaren samo u slu~aju ako se koristi proces, projektiranje, metodologija ili koncept in‘injeringa na koje ponu|a~ pola‘e isklju~iva prava; Srijeda, 14. travanj 2004. g. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 5 - Strana 269 - ‘urnost pru‘anja usluga ili postojanja infrastrukture za javnu uporabu. Ministarstvo podnosi zahtjev Povjerenstvu za dobivanje ovla{tenja za pregovore sa ponu|a~em, ukoliko ocijeni da postoji javni interes za koncesiju. Povjerenstvo u {to kra}em roku obavje{tava ministarstvo o tome da li odobrava davanje ovla{tenja. U ovla{tenju koje Povjerenstvo daje, mo‘e biti propisano pravo Povjerenstva da vr{i pra}enje procesa i/ili izvr{i pregled dokumentacije. Ministarstvo ne mo‘e zaklju~iti ugovor o koncesiji na temelju samoinicijativne ponude ukoliko ne dobije ovla{tenje od Povjerenstva i, u tom slu~aju, koncesija se dodjeljuje sukladno postupku propisanom ovim zakonom. IV - UGOVOR O KONCESIJI Sadr‘aj ugovora o koncesiji ^lanak 27. Ugovor o koncesiji sadr‘i: 1. ugovorne strane; 2. prava i obveze ugovornih strana, uklju~uju}i i obvezu pru‘anja sigurne usluge korisnicima po najni‘im cijenama s obzirom na okolnosti: 3. visinu naknade za koncesiju; 4. radnje vezane za dobivanje potrebnih ovla{tenja za provedbu aktivnosti sukladno ugovoru o koncesiji; 5. uvjete investiranja; 6. olak{ice i kori{tenje zemlji{ta; 7. sredstva i imovinu koju na raspolaganje daje Vlada Kantona; 8. uvjete, na~in i vrijeme kori{tenja predmeta koncesije; 9. obveze koncesionara u oblasti za{tite okoli{a; 10. postupanje koncesionara sa predmetima na|enim tijekom kori{tenja predmeta koncesije, a koji predstavljaju vrijednost prirodnog, historijskog i/ili historijsko-kulturnog i/ili graditeljskog naslije|a; 11. postupanje koncesionara u slu~aju kada bi daljnja primjena tehnika i tehnologija u kori{tenju predmeta koncesije ugro‘avala nalazi{te, odnosno vrijednost i cjelinu predmeta koji predstavljaju vrijednost prirodnog, historijskog i/ili historijskokulturnog i/ili graditeljskog naslije|a; 12. obvezu revitalizacije obnovljivog prirodnog bogatstva, odnosno rekultivacije neobnovljivog prirodnog bogatstva; 13. uvjete za obnavljanje ugovora; 14. sankcije i naknade za neispunjavanje obveza ugovornih strana; 15. raskid ugovora i postupak u slu~aju raskida ugovora prije nadnevka utvr|enog ugovorom; 16. na~in rje{avanja sporova, uklju~uju}i me|unarodnu arbitra‘u, ako se ugovorne strane o tome dogovore; 17. mjere za omogu}avanje financiranja projekta; 18. odre|ivanje i uskla|ivanje tarifa; 19. opis doga|aja koji se smatraju vi{om silom i 20. ostale elemente bitne za predmet koncesije. Ugovor o koncesiji zaklju~uje se na odre|eni period koji ne mo‘e biti du‘i od 30 godina. Ako se pojave iznimne okolnosti koje zahtijevaju ulaganja za koja je potreban du‘i vremenski period, ugovoreni rok se mo‘e produ‘iti, ali ne mo‘e biti du‘i od 50 godina. Ugovor o koncesiji mo‘e se obnoviti za period koji ne mo‘e biti du‘i od polovine prvobitno ugovorenog roka. Ugovor o koncesiji ne mo‘e se prenijeti na drugog koncesionara bez prethodne suglasnosti Vlade Kantona. U slu~aju da koncesionar nije ispunio preuzetu obvezu prema me|unarodnoj financijskoj instituciji ~iji je ~lan BiH, ugovor o koncesiji mo‘e se prenijeti na odnosnu instituciju bez suglasnosti Povjerenstva. Prilikom razmatranja zahtjeva za suglasnost, Povjerenstvo uzima u obzir: (1) financijsko stanje predlo‘enog novog koncesionara; (2) stru~nost i sposobnost novog predlo‘enog koncesionara da pru‘a usluge i izvr{ava svoje obveze iz ugovora o koncesiji i (3) utjecaj koji }e dodijeljena koncesija imati na koncentraciju vlasni{tva u odre|enom sektoru djelatnosti. Novi koncesionar preuzima prava i obveze prethodnog koncesionara. Ugovor o koncesiji zaklju~uje se i provodi sukladno propisima u Federaciji. ^lanak 28. Naknade za koncesije utvr|ene ugovorom predstavljaju prihod Kantona i op}ina na ~ijem se podru~ju nalazi predmet koncesije, a sukladno Odluci Vlade Kantona, na koju Skup{tina Kantona daje suglasnost. Prihodi ostvareni iz odobrenih koncesija bit }e ve}im dijelom utro{eni za istra‘ivanje dobara koja su predmet koncesije, za{titu okoli{a, izgradnju infrastrukturnih objekata od op}eg dru{tvenog interesa, kao i za druge namjene koje utvrdi Vlada Kantona. Prestanak ugovora o koncesiji ^lanak 29. Ugovor o koncesiji prestaje: (1) istekom ugovorenog roka, sukladno ovom zakonu; (2) otvaranjem ste~ajnog postupka nad koncesionarom; (3) prestankom postojanja predmeta koncesije i (4) raskidom ugovora o koncesiji. Raskid ugovora o koncesiji ^lanak 30. Ugovor o koncesiji mo‘e se raskinuti: (1) ako je koncesionar nesolventan ili ako bankrotira, (2) ako koncesionar, odnosno koncesor ne ispuni svoje obveze, i (3) ako koncesionar neovla{teno promijeni tehnike iz predmeta ugovora o koncesiji, a koje ugro‘avaju tehnologiju i okoli{. V - KONCESIONAR Pravni status koncesionara ^lanak 31. Koncesionar je pravna osoba utemeljena ili registrirana sukladno zakonu Federacije sa kojim koncesor zaklju~uje ugovor o koncesiji i koja ima prava i obveze utvr|ene ugovorom i ovim zakonom. Prava koncesionara ^lanak 32. Koncesionar ima prava posjedovanja i kori{tenja sredstava i imovine koje mu koncesor stavlja na raspolaganje, sukladno ugovoru o koncesiji. Obveze koncesionara ^lanak 33. Dioni~ki kapital koncesionara u vlasni{tvu je osoba navedenih u tenderskoj dokumentaciji. Ne mo‘e se prenijeti, direktno ili Broj 5 - Strana 270 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 14. travanj 2004. g. indirektno, vi{e od 15% glasa~kih prava bez suglasnosti Povjerenstva. Koncesionar je du‘an obavljati djelatnost koja je utvr|ena kao predmet koncesije u ugovoru o koncesiji i ne mo‘e je pro{iriti mimo obima utvr|enog ugovorom o koncesiji. Koncesionar priprema standardne ugovore o pru‘anju usluga kojima se ure|uje poslovni odnos koncesionara i korisnika usluga, a koje odobrava Povjerenstvo. VI - KAZNENE ODREDBE ^lanak 34. Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj koncesionar ako: - prilikom provjere rada koncesionara i pra}enja izvr{enja koncesionog ugovora, ometa rad ovla{tene osobe ili mu da ili ovjeri la‘nu izjavu (~lanak 20. stavak 5.); - sredstva i imovinu koju mu koncesor stavlja na raspolaganje koristi suprotno ugovoru o koncesiji (~lanak 32.); - bez suglasnosti Povjerenstva direktno ili indirektno prenese vi{e od 15% glasa~kih prava (~lanak 33. stavak 1.); - pro{iri djelatnost mimo obima utvr|enog ugovorom o koncesiji (~lanak 33. stavak 2.). Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba kao i druga osoba koja djeluje u ime koncesionara nov~anom kaznom od 500,00 do 2.000,00 KM. ^lanak 35. Nov~anom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj koncesionar ako: - ovla{tenoj osobi zabrani ulazak u objekat ili imovinu koncesionara u bilo koje primjereno vrijeme (~lanak 20. stavak 2. alineja 1.); - na zahtjev ovla{tene osobe ne dostavi neophodne podatke ili dokumenta (~lanak 20. stavak 2. alineja 3.). Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba kao i druga osoba koja djeluje u ime koncesionara, nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 do 1.500,00 KM. ^lanak 36. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba koja iznese, objavi ili da u javnost neku informaciju ili dokument protivno zabrani ili ograni~enju Povjerenstva (~lanak 17. stavak 4.). Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka, kaznit }e se odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM. Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka, kaznit }e fizi~ka osoba nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 do 800,00 KM. ^lanak 37. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba kojoj su povjerene na ~uvanje, u posjed ili pod kontrolu knjige, zapisnici, izvje{}a, spisi i druga dokumenta, ako ovla{tenoj osobi onemogu}i pristup i provjeru istih (~lanak 20. stavak 3.). Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e se odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 do 800,00 KM. Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e se fizi~ka osoba nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 do 500,00 KM. VII - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 38. Pravna osoba koja u obavljanju svoje djelatnosti koristi prirodno bogatstvo, dobro u op}oj uporabi ili obavlja djelatnost od op}eg interesa, a koja ima odobrenje izdato od strane nadle‘nog organa, zaklju~uje ugovor o koncesiji bez provedbe postupka propisanog ovim zakonom u roku od ~etiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, osim predmeta koncesije koja su predmet restitucije. Pravna osoba iz prethodnog stavka du‘na je podnijeti zahtjev za zaklju~enje ugovora o koncesiji nadle‘nom ministarstvu u roku od od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. U slu~aju da pravna osoba ne podnese zahtjev u utvr|enom roku, zaklju~ivanje ugovora o koncesiji izvr{it }e se po postupku propisanom ovim zakonom. Ugovor o koncesiji iz stavka 1. ovog ~lanka zaklju~uje se na period od pet godina. ^lanak 39. Pravna osoba koja u obavljanju svoje djelatnosti koristi prirodno bogatstvo, dobro u op}oj uporabi ili obavlja djelatnost od op}eg interesa, mo‘e zaklju~iti ugovor o koncesiji sukladno ~lanku 27. stavak 2. ovog zakona bez provedbe postupka predvi|enog ovim zakonom, pod sljede}im uvjetima: - da je po zakonu koji se primjenjivao do dono{enja ovog zakona proveden postupak dodjele koncesije, i - da po provedenom postupku dodjele koncesije iz alineje 1. ovog ~lanka nije donesena odluka o dodjeli koncesije. ^lanak 40. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o koncesijama (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj 9/01) i odredaba posebnih propisa o koncesijama, koji su se primjenjivali na podru~ju Kantona do dana stupanja na snagu ovog zakona. Ugovor o koncesiji zaklju~en suprotno odredbama ovog zakona ni{tavan je. ^lanak 41. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”. Bosna i Hercegovina Predsjednik Federacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona, TUZLANSKI KANTON Skup{tina Amir Fazli}, v.r. Broj: 01-02-131-37/03 Tuzla, 30. 3. 2004. godine 71 Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka c) Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00 i 14/02), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 30. 3. 2004. godine, donosi ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADIO-TELEVIZIJI TUZLANSKOG KANTONA

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana