SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Kanton 10

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezima Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 05/18 06.07.2018 SN Kantona 10 13/17, SN Kantona 10 02/10, SN Kantona 10 10/09 porezi ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZIMA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 1. U Zakonu o porezima Hercegbosanske županije („Narodne novine HBŽ”, broj: 10/09, 02/10 i 13/17), u članku 5. stavak 1. dodaje se nova točka f) i glasi: f) za teretna motorna vozila i autobuse: - do 3 tone nosivosti ........................ 100,00 KM; - od 3-8 tona nosivosti .................... 200,00 KM; - preko 8 tona nosivosti .................. 250,00 KM; - autobuse ........................................ 250,00 KM; Dosadašnje točke f), g), h), i), postaju točke g), h), i), j). Stavak 2. i 3. mijenjaju se i glase: (2) Porez na imovinu iz stavka (1), točke e), f), g) i h) ovog članka, plaća se prilikom registracije. (3) Bez dokaza o plaćenom porezu na imovinu iz točki e), f), g) i h) ovog članka, putničko motorno vozilo, teretno motorno vozilo, autobus, motocikl, odnosno plovni objekt ne mogu se registrirati.”
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 13/17 29.12.2017 SN Kantona 10 02/06 zakon,komunalna djelatnost,kanton 10
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezima Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 13/17 29.12.2017 SN Kantona 10 05/18, SN Kantona 10 02/10, SN Kantona 10 10/09 porez ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZIMA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 1. U Zakonu o porezima Hercegbosanske županije („Narodne novine HBŽ”, broj: 10/09, 02/10), članak 5. mijenja se i glasi: “(1) Porez na imovinu plaća se u godišnjem paušalnom iznosu i to: a) za zgradu, odnosno stan za odmor i rekreaciju 2,00 KM po m2; b) za poslovnu prostoriju, stambenu zgradu ili stan koji se izdaje u zakup 2,50 KM po m2; c) za skladište i proizvodne prostore koji se daju u zakup 1,00 KM po m2; d) za garažu koja se daje u zakup 2,50 KM po m2; e) za putnička motorna vozila: e.1) za putničko motorno vozilo preko 1900 cm3 radne zapremine motora: - do 2 godine starosti vozila u iznosu od 100,00 KM; - od 2 do 5 godina starosti vozila u iznosu od 75,00 KM; - od 5 do 10 godina starosti vozila u iznosu od 50,00 KM; e.2) za putničko motorno vozilo do 1900 cm3 radne zapremine motora: - do 2 godine starosti vozila u iznosu od 80,00 KM; - od 2 do 5 godina starosti vozila u iznosu od 20,00 KM; - od 5 do 10 godina starosti vozila u iznosu od 10,00 KM; f) za motocikle preko 50 cm3 radne zapremine NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 860 - Broj 13 29. prosinca 2017. motora: - do 2 godine starosti motocikla u iznosu od 50,00 KM; - od 2 do 10 godina starosti motocikla u iznosu od 80,00 KM; g) za plovne objekte dužine preko 5 metara u iznosu od 120,00 KM; h) po stolu u kasinu u iznosu od 4.000,00 KM;” i) po automatu za igre na sreću u iznosu od 900,00 KM;” (2) Porez na imovinu iz stavka (1) točke e), f), g) ovog članka, plaća se prilikom registracije. (3) Bez dokaza o plaćenom porezu na imovinu iz točki e), f), g) ovog članka, vozilo se ne može registrirati.” Članak 2. U Zakonu o porezima Hercegbosanske županije („Narodne novine HBŽ”, broj: 10/09, 02/10), u dijelu c) Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu, iza članka 22. broj članka: “Članak 28.”, mijenja se u: “Članak 23.” Članak 3. U članku 23. stavak 1. mijenja se i glasi: “Obveznik poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu je svaka pravna osoba ili samostalni gospodarstvenik, koja pruža ugostiteljske usluge.” U istom članku, iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. i glasi: “Pravne osobe ili samostalni gospodarstvenici koji pružaju ugostiteljske usluge, a registrirani su kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, nisu obveznici poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića.” Članak 3. Članak 24. mijenja se i glasi: “Osnovicu za obračun poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića čini prodajna cijena pića, umanjena za uračunati porez na dodanu vrijednost”. Članak 4. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije, a primjenjivati će se od 01.01.2018. godine.”
Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 09/16 15.12.2016 besplatna pravna pomoć NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 15. prosinca 2016. Str. 637 - Broj 9 šumarstva ......................................................... 685 352. ODLUKA o obliku, sadržaju, izradi i uporabi pečata Tima za sprječavanje korupcije u Hercegbosanskoj županiji ................................ 686 353. ODLUKA o usvajanju Programa raspodjele sredstava udrugama građana za sufinanciranje iz Proračuna Hercegbosanske županije za 2016. godinu .............................................................. 686 354. RJEŠENJE o imenovanju povjerenstva ...688 355. RJEŠENJE o imenovanju Tima za sprječavanje korupcije u Hercegbosanskoj županiji ............................................................ 689 356. RJEŠENJE o pravu na naknadu, naknadi i visini naknade ................................................... 690 357. RJEŠENJE o pravu na naknadu, naknadi i visini naknade ................................................... 690 358. RJEŠENJE o pravu na naknadu, naknadi i visini naknade ................................................... 691 359. RJEŠENJE o isplati naknade za rad............691 360. RJEŠENJEo isplati naknade za rad ........ 692 361. RJEŠENJE o isplati naknade za rad ....... 693 362. RJEŠENJE o dopuni Rješenja o imenovanju Tima za sprječavanje korupcije u Hercegbosanskoj županiji ............................................................ 693 363. ZAKLJUČAK ......................................... 694 364. ZAKLJUČAK ......................................... 694 365. ZAKLJUČAK ......................................... 694 366. ZAKLJUČAK ......................................... 695 *** MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE *** 367. RJEŠENJE o imenovanju Komisije za polaganje stručnog upravnog ispita namještenika i vježbenika srednje stručne spreme ................... 695 368. RJEŠENJE o imenovanju Komisije za polaganje stručnog upravnog ispita namještenika i vježbenika više školske spreme ........................ 696 *** MINISTARSTVO GRADITELJSTVA, OBNOVE, PROSTORNOG UREĐENJA I ZAŠTITE OKOLIŠA *** 368. JAVNI POZIV za podnošenje prijava za učešće u radu povjerenstva za tehnički pregled građevina .......................................................... 696 *** SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE *** Temeljem članka 26. točke e) Ustava Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije„ broj: 036/96, 09/00, 09/04 i 10/05) i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije„ broj: 08/03, 14/03, 01/04, 06/05, 11/06 i 05/08), Skupština Hercegbosanske županije na XVI. sjednici održanoj 28. listopada 2016.godine, donijela je ZAKON O PRUŽANJU BESPLATNE PRAVNE POMOĆI POGLAVLJE I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (Sadržaj Zakona) Ovim zakonom reguliraju se oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći, korisnici besplatne pravne pomoći, postupci u kojima se pruža besplatna pravna pomoć, tijela pred kojima se pruža besplatna pravna pomoć, uvjeti, kriteriji i način ostvarivanja besplatne pravne pomoći, postupak za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, subjekti ovlašteni za pružanje besplatne pravne pomoći, financiranje, suradnja i stručno usavršavanje, nadležno tijelo za pružanje besplatne pravne pomoći u Hercegbosanskoj županiji (u daljem tekstu: Županija), prava, dužnosti i ovlaštenja pravnih zastupnika, nadzor i druga pitanja od značaja za pružanje besplatne pravne pomoći. Članak 2. (Besplatna pravna pomoć i minimum prava) (1) Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fizičke osobe na pravično suđenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim tijelima, čije troškove u cijelosti ili djelimično snosi nadležno tijelo za pružanje besplatne pravne pomoći . (2) Odobrena besplatna pravna pomoć može se ograničiti samo iz razloga propisanih ovim NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 638 - Broj 9 15. prosinca 2016. zakonom, (3) Pravo na besplatnu pravnu pomoć obuhvaća i pravo na oslobađanje od pristojbi, koje se ostvaraje sukladno propisima o pristojbama. (4) Osoba koja ostvari pravo na besplatnu pravnu pomoć pred nadležnim tijelom u mjestu svog prebivališta, odnosno boravišta, uživa to pravo na teritoriji Bosne i Hercegovine. (5) U cilju ostvarivanja prava iz stavka (4) ovog članka, nadležna tijela za pružanje besplatne pravne pomoći ostvaruju međusobnu suradnju. Članak 3. (Značenja izraza) Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) Pravo na besplatnu pravnu pomoć predstavlja pravo fizičke osobe da uz ispunjenje određenih uvjeta, traži i dobije od nadležnog tijela za pružanje besplatne pravne pomoći besplatnu pravnu pomoć; b) Oblik ostvarivanja besplatne pravne pomoći predstavlja radnje i postupke kojima se korisniku besplatne pravne pomoći omogućava zaštita prava na pravično suđenje i jednak pristup pravdi; c) Korisnik besplatne pravne pomoći je fizička osoba kojoj je odobrena besplatna pravna pomoć na temelju ovog zakona; d) Osobom lošeg imovinskog stanja smatra se osoba koja, prema svom općtem imovinskom stanju i stanju članova svog obiteljskog kućanstva, nema sredstava da plati punomoćnika i/ili radnje punomoćnika te troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i članova svog obiteljskog kućanstva; e) Članom obiteljskog kućanstva korisnika besplatne pravne pomoći smatra se osoba utvrđena obiteljskim zakonom u Federaciji Bosne i Hercegovine; f) Nadležno tijelo za pružanje besplatne pravne pomoći u Županiji je Županijski Zavod za pružanje pravne pomoći; g) Pravni zastupnik je državni službenik nadležnog tijela za pružanje besplatne pravne pomoći ovlašten da samostalno obavlja poslove pružanja besplatne pravne pomoći; h) Subjektima pružanja besplatne pravne pomoći smatraju se nadležno tijelo propisano ovim zakonom, odvjetnici koji su članovi odvjetničkih komora u Bosni i Hercegovini, udruge i fondacija registrirane za pružanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti, sukladno drugim zakonima; i) Međunarodnom konvencijom smatra se svaki međunarodni akt koji se odnosi na pravo pojedinca na pravično suđenje i jednak pristup pravdi, a koji je Bosna i Hercegovina ratificirala. Članak 4. (Ravnopravnost spolova) Odredbe ovog zakona odnose se podjednako na osobe muškog i ženskog spola, bez obzira na rod imenice uporabljene u tekstu zakona. POGLAVLJE II. OBLICI OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI I POSTUPCI U KOJIMA SE PRUŽA BESPLATNA PRAVNA POMOĆ Članak 5. (Oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći) (1) Besplatna pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na: a) opće informacije o pravima i obvezama, b) pomoć pri popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, c) pravne savjete, d) pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta pismena, e) zastupanje pred tijelima uprave i drugim tijelima i institucijama, f) zastupanje na sudu, g) sačinjavanje apelacija, h) pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija), (2) Prava na opće informacije o pravima i obavezama i pomoć u popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć imaju sve osobe bez obzira na ispunjavanje uvjeta propisanih ovim zakonom. (3) Pravni savjet je detaljno infomiranje o načinu i mogućnostima rješavanja određenog pravnog pitanja u konkretnoj pravnoj stvari. (4) Pravna pomoć iz stavka (1) ovog članka pruža se bez naknade, ako ovim zakonom nije drugačije propisano. Članak 6. (Postupci u kojima se pruža besplatna pravna pomoć) (1) Besplatna pravna pomoć pruža se korisnicima NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 15. prosinca 2016. Str. 639 - Broj 9 besplatne pravne pomoći u postupcima u kojima se ostvaruju i štite njihova prava i na zakonu zasnovani interesi. (2) Postupci iz stavka (1) ovog članka su: a) upravni postupak, b) upravni spor, c) prekršajni postupak, d) parnični postupak, e) izvanparnični postupak, f) ovršni postupak, g) kazneni postupak, u dijelu kojim se pravo na obranu osigurava postavljanjem branitelja zbog lošeg imovinskog stanja osumnjičenog ili optuženog. Članak 7. (Postupci u kojima se ne pruža besplatna pravna pomoć) Besplatna pravna pomoć ne pruža se u slijedećim postupcima: a) postupak pred gospodarskim odjeljenjima nadležnih sudova, b) postupak upisa u registar gospodarskih subjekata, c) postupak registriranja obrtničke djelatnosti, d) postupak registriranja udruga ili fondacija, e) postupak pred nadležnim poreznim organima, f) postupak pribavljanja urbanističke suglasnosti i građevinske dozvole, g) sastavljanje privatnih isprava i ugovora Članak 8. (Evidencija) O pruženoj besplatnoj pravnoj pomoći nadležno tijelo za pružanje besplatne pomoći ( u daljem tekstu: nadležno tijelo) vodi evidenciju u manualnoj i elektronskoj formi, a način vođenja i sadržaj evidencija propisuje ministar pravosuđa i uprave Hercegbosanske županije (u daljem tekstu: ministar pravosuđa). POGLAVLJE III. KORISNIK I ZABRANA DISKRIMINACIJE KORISNIKA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Članak 9. (Korisnik besplatne pravne pomoći) Korisnik besplatne pravne pomoći ( u daljem tekstu: korisnik) je osoba kojoj se na teritoriji Županije pruža besplatna pravna pomoć prema uvjetima propisanim zakonom, i to: a) državljanin Bosne i Hercegovine koji ima prebivalište na teritoriji Županije i druga fizička osoba koja se nalazi na teritoriju Županije i identificira se kao ugrožena kategorija; b) fizička osoba koja se nalazi na teritoriju Bosne i Hercegovine pod međunarodnom zaštitom u skladu s međunarodnim standardom, a naročito tražitelj azila, izbjeglica, osoba pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom, apatrid, žrtva trgovine ljudima sukladno obvezama koje Bosna i Hercegovina ima prema međunarodnim konvencijama c) osoba čija su prava zaštićena odredbama Konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece i Konvencije o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu. Članak 10. (Zabrana diskriminacije) Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, bez obzira na njegovu rasu, boju kože, jezik, vjeru, etničku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, političko ili drugo uvjerenje, članstvo u sindikatu ili drugoj udruzi, obrazovanje, spol, spolno izražavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da mu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi prava utvrđenih ovim zakonom. Članak 11. (Obaveza zastupanja po međunarodnim konvencijama) Pravna pomoć se pruža građanima po međunarodnim konvencijama koje obavezuju Bosnu i Hercegovinu. POGLAVLJE IV. UVJETI ZA OSTVARIVANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 640 - Broj 9 15. prosinca 2016. Članak 12. (Uvjeti za ostvarivanje besplatne pravne pomoći) (1) Pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu statusa ostvaruje: a) dijete bez roditeljskog staranja, b) osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljela osoba, c) žrtva nasilja u obitelji ili nasilja na osnovu spola, u postupcima reguliranja prava iz tog svojstva, d) korisnik stalne novčane socijalne pomoći, e) uživalac najniže mirovine pod uvjetom da nema drugih članova zajedničkog kućanstva, niti imovine iz koje se mogu podmiriti troškovi tražene pravne pomoći, f) lice pod međunarodnom zaštitom iz članka 9. točka b) ovog zakona. (2) Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje i osoba lošeg imovnog stanja kada to utvrdi nadležni organ. (3) Pravo na besplatnu obranu i zastupanje u kaznenom postupku ima i osoba koja nema prebivalište na području Županije, pod uvjetima propisanim zakonom kojim se regulira kazneni postupak u Federaciji Bosne i Hercegovine. Članak 13. (Dokazivanje statusa) Status osobe iz članka 12. stavak 1. ovog zakona dokazuje se odgovarajućim dokumentima izdanim od mjerodavnog organa. Članak 14. (Ostvarivanje besplatne pravne pomoći po osnovu lošeg imovinskog stanja) (1) Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje osoba lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ. (2) Građaninom lošeg imovinskog stanja se, po odredbama ovog zakona, smatra osoba čija ukupna imovna primanja i prihodi po članu kućanstva ne prelaze iznos od 25% najniže prosječne isplaćene mjesečne neto plaće zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodnoj kalendarskoj godini a koja nema ni imovine iz koje se mogu podmiriti troškovi tražene pravne pomoći. (3) Ne smatra se građaninom lošeg imovnog stanja osoba koja živi u zajedničkom kućanstvu sa punoljetnim članom svoje obitelji, a koji je takvog imovinskog stanja daje u mogućnosti da snosi njegove troškove odvjetmčkih usluga. (4) Kod utvrđivanja lošeg imovinskog stanja građanina iz stavka 2. ovog članka, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova obitelji korisnika pravne pomoći, koji sa njim žive u zajedničkom kućanstvu a protivne stranke su u postupku. Članak 15. (Djelomična naknada troškova postupka) Kada podnositelj zahtjeva ima na raspolaganju određena sredstva koja se mogu koristiti u toku postupka, ali su nedovoljna za plaćanje troškova postupka, a naročito troškova zastupanja, nadležni organ određuje koje troškove postupka snosi nadležni organ a koje podnositelj zahtjeva. Članak 16. (Odbijanje pružanja pravne pomoći) (1) Pravna pomoć podnositelju zahtjeva neće se odobriti ili će biti otkazana ako je odobrena: a) ako nisu ispunjeni uvjeti iz članka 12. ovog zakona b) ako se radi o neopravdanom vođenju postupka, c) ako se radi o zlouporabi prava na pravnu pomoć. (2) Pravna pomoć će se odbiti ili otkazati osobi koja se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredljivo prema uposlenicima Zavoda. (3) Neopravdano vođenje postupka u smislu stavka 1. točka b) ovog članka postoji kada je podnositelj zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć u očiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom za uspjeh, kao i kada želi da vodi postupak radi postizanja svrhe, koja je suprotna načelima poštenja i morala. (4) Zloupotreba prava na besplatnu pravnu pomoć, u smislu stavka 1. točka c) ovog članka postoji kada je podnositelj zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć dao netočne podatke o ispunjavanju uvjeta iz ovog zakona, ili ako u slučaju promijenjenih okolnosti u toku vođenja postupka iste nije prijavio nadležnom organ (5) U drugim opravdanim slučajevima. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 15. prosinca 2016. Str. 641 - Broj 9 POGLAVLJE V. POSTUPAK OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆ Članak 17. (Zahtjev za pnižanje besplatne pravne pomoći) (1) Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći, uz priložene dokaze o ispunjavanju uvjeta propisanih ovim zakonom, podnosi se nadležnom tijelu na obrascu koji propisuje ministar pravosuđa. (2) Podnositelj zahtjeva prilaže uz zahtjev svoju ovjerenu pisanu izjavu i ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih članova svog obiteljskog kućanstva o imovinskom stanju, kao i svoju ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljetnih članova svog obiteljskog kućanstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima. (3) Za točnost podataka navedenih u zahtjevu, podnositelj zahtjeva odgovara kazneno i materijalno. Članak 18. (Provjera podataka) (1) Nadležno tijelo, prema vlastitoj procjeni, provjerava činjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegovog obiteljskog kućanstva, a obavezno kada to zatraže tijela pred kojima se treba voditi postupak, osoba protiv koje se vodi postupak kao i osoba koja ima pravni interes. (2) Na zahtjev nadležnog tijela, tijela i pravne osobe dužna su dostaviti podatke kojim raspolažu ili vode evidenciju o činjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnositelja zahtjeva. Članak 19. (Rješenje) (1) O zahtjevu za pružanje besplatne pravne pomoći, o djelomičnoj naknadi troškova postupka i o otkazivanju odobrene pravne pomoći odlučuje direktor nadležnog tijela rješenjem, bez odgađanja, a najkasnije u roku od petnaest dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno utvrđivanja uvjeta za otkazivanje odobrene pravne pomoći, sukladno odredbama federalnog zakona kojim se regulira upravni postupak. (2) Protiv rješenja iz stavka (1) ovog članka korisnik ima pravo uložiti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Žalba na rješenje iz stavka (1) ovog članka koje je donio direktor nadležnog organa podnosi se ministru pravosuđa, koji o žalbi odlučuje u roku od petnaest dana. (4) Protiv rješenja donesenog po žalbi iz stavka (3) ovog članka nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Članak 20. (Vremensko važenje rješenja) (1) Rješenje o odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoći važi do pravomoćnog okončanja postupka za koji je besplatna pravna pomoć odobrena, ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otkazana ili opozvana. (2) Za postupke po izvanrednim pravnim tijekovima i za postupke pred ustavnim sudovima u Bosni i Hercegovini i pred Evropskim sudom za ljudska prava, na osnovu zahtjeva stranke, donosi se posebno rješenje. (3) Za rješenje iz stavka (1) ovog članka primjenjuju se odredbe članka 19. ovog zakona. Članak 21. (Povrat troškova postupka) (1) Kada je korisnik potpuno ili djelomično uspio u postupku, dosuđeni mu i isplaćeni troškovi postupka, na zahtjev nadležnog tijela dužan je da vrati u proračun Županije iznos troškova ostvarenih po osnovu odobrene besplatne pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje. (2) Na rješenje iz stavka (1) ovog članka primjenjuju se odredbe članka 19. ovog zakona. Članak 22. (Obveza vraćanja sredstava) (l) Kada se u toku postupka donese rješenje o otkazivanju besplatne pravne pomoći zbog zlouporabe prava na besplatnu pravnu pomoć ili se utvrdi da su se financijske prilike korisnika ili članova njegovog obiteljskog kućanstva bitno izmijenile tako da je isti u mogućnosti potpuno ili djelomično vratiti troškove za pruženu pravnu pomoć, korisnik je dužan vratiti u proračun Županije sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje. (2) Na rješenje iz stavka (1) ovog članka primjenjuju se odredbe članka 19. ovog zakona. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 642 - Broj 9 15. prosinca 2016. Članak 23. (Način obračuna troškova i utrošenih sredstava i pripadnost) Troškovi ostvareni po osnovu pružene pravne pomoći i sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći iz čl 21. i 22. ovog zakona obračunavaju se prema odvjetničkoj tarifi, dok se ostali troškovi utvrđuju na osnovu odgovarajuće dokumentacije, a prihod su proračuna Županije. Članak 24. (Troškovi izgubljenog spora) Kada korisnik izgubi spor za čije vođenje mu je odobrena besplatna pravna pomoć, nije dužan nadoknaditi troškove pravne pomoći POGLAVLJE VI. SUBJEKTI OVLAŠTENI ZA PRUŽANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Članak 25. (Subjekti) (1) Besplatnu pravnu pomoć sukladno sa odredbama ovog zakona pruža Županijski zavod za pružanje pravne pomoći. (2) Besplatnu pravnu pomoć mogu pružati: odvjetnici koji su članovi odvjetničkih komora u Bosni i Hercegovini, udruženja i fondacije registrirane za pružanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti, sukladno sa drugim zakonima. Članak 26. (Pravo zastupanja) (1) Pravo zastupanja korisnika besplatne pravne pomoći sukladno sa procesnim zakonima u Bosni i Hercegovini imaju: a) pravni zastupnici Županijskog zavoda za pružanje pravne pomoći (u svojstvu branitelja ili punomoćnika), pod uvjetima propisanim ovim zakonom, b) odvjetnici - članovi odvjetničkih komora u Bosni i Hercegovine, c) članovi udruženja koja su registrirana za pružanje besplatne pravne pomoći, sukladno sa uvjetima propisanim procesnim zakonima koji se odnose na punomoćnike stranke (2) Pravni zastupnik iz stavka (1) točka a) ovog članka može biti postavljen za branitelja osobi lošeg imovinskog stanja lišenom slobode, odnosno osumnjičenom ili optuženom, na način i po postupku utvrđenom Zakonom o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne 1 Hercegovine br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10,8/13). POGLAVLJE VII. ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PRUŽANJE PRAVNE POMOĆI Članak 27. (Status Županijskog zavoda za pružanje pravne pomoći) Županijski zavod za pružanje pravne pomoći (u daljnjem tekstu: Zavod) je samostalna upravna organizacija Županije, koja se osniva zakonom kojim se uređuje organizacija i djelokrug županijskih ministarstava i drugih tijela županijske uprave Hercegbosanske županije. Članak 28. (Sjedište Zavoda) (1) Sjedište Zavoda je u Livnu. (1) Zavod ima temeljne organizacijske jedinice u Drvaru i Tomislavgradu. Članak 29. (Pečat Zavoda) Zavod ima pečat sukladno Zakonu o pečatu Hercegbosanske županije. Članak 30. (Unutarnja organizacija) Unutarnja organizacija Zavoda utvrđuje se Pravilnikom, koji donosi direktor uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Ministarstva pravosuđa i uprave i suglasnost Vlade Hercegbosanske županije. Članak 31. (Nadležnost Zavoda) Zavod osigurava pružanje besplatne pravne pomoći, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 15. prosinca 2016. Str. 643 - Broj 9 zakonom kako bi se građanima, omogućilo ostvarivanje prava na jednak pristup pravdi i pravo na pravično suđenje. Članak 32. (Educiranje kadrova i unapređenje kvaliteta) (1) Zavod osigurava stručno usavršavanje pravnih zastupnika, naročito u oblasti međunarodnih standarda, propisa i prakse kako bi se osigurao kontinuirani razvoj kvaliteta pružene usluge. (2) Zavod kontinuirano kontrolira kvalitetu i kvantitetu pružanja besplatne pravne pomoći i predlaže mjere za unapređenje sustava upravljanja i pružanja besplatne pravne pomoći. Članak 33. (Javnost rada i izvješćivanje) (1) Zavod osigurava kontinuirano pružanje informacija javnosti o ciljevima, načinu osiguranja i dragim pitanjima iz oblasti besplatne pravne pomoći. (2) Radi praćenja i unaprjeđenja besplatne pravne pomoći, Zavod podnosi Vladi i Skupštini Županije godišnje izvješće o radu s prijedlogom mjera za unapređenje sustava upravljanja i pružanja pravne pomoći. (3) Izvješće sadrži podatke posebno o broju korisnika besplatne pravne pomoći po oblastima u kojima je pružena pravna pomoći broju i vrsti postupaka pred pravosudnim tijelima, organima uprave i drugim tijelima, trajanju postupaka, broju predmeta koji su u tijeku i o drugim pitanjima od značaja za izvješćivanje o pružanju besplatne pravne pomoći. POGLAVLJE VII RUKOVOĐENJE I UNUTARNJA ORGANIZACIJA ZAVODA Članak 34. (Rukovođenje) (1) Radom Zavoda rukovodi direktor, koji se imenuje u skladno sa propisima koji reguliraju postupak i način imenovanja direktora (2) Za direktora može biti imenovana osoba koja pored općih i posebnih uvjeta utvrđenih zakonom, ima VSS, VII stupanj stručne spreme, diplomu visokog obrazovanja, odnosno prvog (najmanje 240 ECTS bodova) drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, pravne struke, položen pravosudni ispit i tri godine radnog iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. (3) Direktor je naredbodavac za raspolaganje proračunskim sredstvima određenim za financiranje rada Zavoda. (4) Direktor za svoj rad odgovara Vladi Županije. Članak 35. (Pomoćnici direktora) (1) Pomoćnici direktora su rukovodeći državni službenici koji se postavljaju na način i u postupku utvrđenom zakonom za rukovodeće državne službenike županijskih tijela državne službe. (2) Pravilnikom iz članka 30. ovog Zakona se, pored ostalog, utvrđuje broj pomoćnika direktora i određuju uvjet za njihovo postavljenje, s tim da, za pomoćnika direktora može biti postavljena osoba koja pored općih i posebnih uvjeta utvrđenih zakonom , ima VSS, VII stupanj stručne spreme, diplomu visokog obrazovanja, odnosno prvog (najmanje 240 ECTS bodova) drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, pravne struke, položen pravosudni ispit i tri godine radnog iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. (3) Pomoćnici direktora su ovlašteni za obavljanje svih poslova iz nadležnosti Zavoda, sukladno sa odredbama ovog Zakona, pravilnika iz članka 30. ovog zakona i drugih propisa. Članak 36. (Državni službenici, namještenici i zaposlenici) Poslove u Zavodu, osim poslova koje vrše direktor i pomoćnici direktora, obavljaju i državni službenici, namještenici i zaposlenici, što se utvrđuje pravilnikom iz članka 30. ovog Zakona. POGLAVLJE IX. PRAVA I DUŽNOSTI UPOSLENIKA ZAVODA Članak 37. (Prava uposlenika) Uposlenici u Zavodu, imaju pravo na plaću i druga osobna primanja, kao i ostala prava iz radnog NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 644 - Broj 9 15. prosinca 2016. odnosa, sukladno sa propisima kojima su ta prava utvrđena za državne službenike, namještenike ili zaposlenike odgovarajućeg ranga u županijskim tijelima državne službe. Članak 38. (Prava i dužnosti pravnih zastupnika) (1) Direktor, pomoćnici direktora i stručni savjetnici sa položenim pravosudnim ispitom i tri godine radnog iskustva nakon položenog tog ispita su pravni zastupnici Zavoda. (2) Pravni zastupnik je ovlašten za samostalno pružanje besplatne pravne pomoći. (3) Pravni zastupnik je nezavisan i samostalan u vršenju svojih poslova i ima pravo i dužnost da u okviru dobivenog ovlaštenja podužima sve pravne radnje koje su po njegovoj ocjeni u interesu korisnika pravne pomoći. (4) Pravni zastupnik ima uvećanu plaću u visini od 30% zbog posebnih uvjeta rada iz članka 34. stavak (2) i članka 35. stav (2) i zbog posebnih uvjeta i ovlaštenja iz stavka (1), (2) i (3) ovog člana. Članak 39. (Obaveza čuvanja službene tajne) (1) Pravni zastupnik je dužan da pruža pravnu pomoć savjesno i stručno, sukladno sa ustavom, zakonom i drugim propisima. (2) Pravni zastupnik je dužan da čuva kao službenu tajnu sve što je saznao ili mu je stranka povjerila, izuzev ako je u svojstvu branitelja oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog ili prešutnog odobrenja stranke, kao i u slučajevima kada je branitelj, a posumnja da predstoji izvršenje težeg kaznenog djela ili kada se pokrene parnica radi namirenja troškova i izdataka koje je stranka prouzrokovala Zavodu lažno prikazujući svoje imovinsko stanje, a u cilju osiguranja besplatnog zastupanja. (3) Službenu tajnu iz stavka 2. ovog člana dužni su čuvati i drugi uposlenici koji rade ili su radili u Zavodu. Članak 40. (Razlozi za odbijanje zastupanja) (1) Pravni zastupnik će odbiti obranu i zastupanje u kaznenim stvarima: a) ako je osobno oštećen, odnosno ako je bračni ili vanbračni drug oštećenog ili tužitelja, njegov srodnik po krvi u pravoj liniji, u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja ili po tazbini do drugog stupnja, b) ako je pozvan kao svjedok u istom predmetu, c) ako je postupao u istom predmetu u vršenju sudske i/ili tužiteljske funkcije, d) u drugim slučajevima predviđenim posebnim zakonom. (2) Pravni zastupnik će odbiti zastupanje u parničnom postupku: a) ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom pitanju vezanom za taj predmet, b) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu, pravnu pomoć pružao drugi pravni zastupnik Zavoda, c) ako je postupao u istom predmetu u vršenju sudske i tužiteljske funkcije ili kao ovlaštena službena osoba bilo kog organa d) ako on ili bilo ko drugi od uposlenika Zavoda, ima osobni interes koji je, ili može biti u sukobu sa interesima zastupane stranke. (3) Pravni zastupnik će odbiti obranu i zastupanje u kaznenim i prekršajnim stvarima i zastupanje u građanskom i upravnom postupku i upravnom sporu, i u drugim slučajevima predviđenim zakonima kojima se regulira kazneni, prekršajni, parnični i upravni postupak i upravni spor. Članak 41. (Otkazivanje punomoći) (1) Odmah po saznanju za postojanje razloga i okolnosti iz članka 40. ovog Zakona, pravni zastupnik je dužan otkazati punomoć stranci. (2) Po otkazivanju punomoći pravni zastupnik je dužan u periodu od 30 dana nastaviti pružati pravnu pomoć, ako je to neophodno da se od stranke otkloni kakva šteta, osimu slučaju kada je stranka imenovala drugog zastupnika ili se poduzimanju tih radnji izričito protivi. (3) Pravni zastupnik nije dužan postupati u skladu sa stavkom (2) ovog članka ako stranka otkaže punomoć, ali je dužan u momentu otkazivanja punomoći u pismenoj formi obavijestiti stranku o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u konkretnom predmetu. Članak 42. (Dužnosti pravnog zastupnika kao branitelja) (1) Pravni zastupnik kao branitelj tokom kaznenog postupka mora, zastupajući osobu lišenu slobode, odnosno osumnjičenog ili optuženog, preuzimati NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 15. prosinca 2016. Str. 645 - Broj 9 sve neophodne radnje u cilju utvrđivanja činjenica i prikupljanja dokaza koji idu u korist osoba koje brane, kao i radi zaštite njegovih prava. (2) Prava i dužnosti pravnog zastupnika kao branitelja ne prestaju u slučaju opoziva, sve dok ga sudac odnosno vijeće ne razriješe te dužnosti. Članak 43. (Obaveza informiranja) Pravni zastupnik je dužan da informira stranku koju zastupa o poduzetim radnjama u postupku i o svim drugim činjenicama relevantnim za tok i ishod konkretnog postupka. Članak 44. (Obveze u ponašanju pravnog zastupnika) Pravni zastupnik ne smije: a) dozvoliti da obiteljski, društveni, politički i/ili drugi odnosi utječu na vršenje njegovih službenih dužnosti, b) upotrijebiti ili se koristiti ugledom Zavoda da ostvari svoje privatne interese ili privatne interese drugih, c) postupati ili dopustiti drugima da postupaju na način da se stječe utisak da je bilo ko u posebnom položaju i da može vršiti utjecaj na pravnog zastupnika ili na ishod postupka. Članak 45. (Zabrana obavljanja drugih poslova) Pravni zastupnik ne smije obavljati dužnost, djelatnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim dužnostima, a naročito: a) ne smije obavljati dodatnu djelatnost za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada je to posebno odobreno, b) ne smije biti član odbora političkih stranaka i ne smije slijediti upute političkih stranaka. Članak 46. (Dužnosti pravnih zastupnika) (1) Pravni zastupnik je dužan razmotriti i postupati po svim predmetima koji su mu dodijeljeni, osim u predmetima u kojima postoje razlozi za odbijanje zastupanja. (2) Pravni zastupnik je dužan da kontinuirano radi na usavršavanju i povećavanju nivoa svoje profesionalne stručnosti za obavljanje poslova pružanja pravne pomoći. (3) Pravni zastupnik je dužan poduzimati radnje u vršenju odbrane ili zastupanja na krajnje profesionalan, strpljiv i dostojanstven način, kako prema nositeljima sudske i tužiteljske funkcije, tako i prema ostalim službenim osobama, strankama koje zastupa i protivnim strankama, svjedocima, odvjetnicima i drugim osobama sa kojima službeno kontaktira. Članak 47. (Način postupanja pravnog zastupnika) Pravni zastupnik je obvezan da svoje poslove obavlja brzo, učinkovito i pravično, uz poštovanje prava svm uključenih strana da budu saslušane i da se njihovi sporovi riješe bez nepotrebnog odgađanja i/ili troškova. Članak 48. (Obavijest o nedozvoljenom ponašanju) (1) Ako neko dođe do saznanja da je pravni zastupnik ili drugi zaposlenik Zavoda postupio suprotno odredbama ovog Zakona ili bilo kog drugog zakona, što ga čini nepodobnim za vršenje poslova u Zavodu, ima pravo da o tome obavijesti direktora Zavoda. (2) Pravni zastupnik koji posjeduje informaciju o mogućem kršenju ovog Zakona od strane drugog pravnog zastupnika, dužan je o tome obavijestiti direktora Zavoda, a ukoliko se ta informacija odnosi na direktora, dužan je o tome obavijestiti ministra pravosuđa, koji preispituje osnovanost primljene informacije i o tome obavještava Vladu Županije. Članak 49. (Angažiranje drugih osoba) (1) Zavod može u pojedinom postupku angažirati ili zatražiti angažiranje vještaka, sudskih tumača i drugih osoba, kada ocijeni da je to neophodno za vršenje obrane ili zastupanja. (2) Zavod je dužan da predlaže ili angažira osobu iz stavka (1) ovog članka nepristrano, rukovodeći se isključivo njegovom stručnošću i iskustvom u obavljanju poslova za koje se angažira. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 646 - Broj 9 15. prosinca 2016. POGLAVLJE X. FINANCIRANJE, SURADNJA I STRUČNO USAVRŠAVANJE Članak 50. (Financiranje) (1) Sredstva za financiranje Zavoda osiguravaju se u proračunu Županije. (2) Sredstva za pružanje pravne pomoći udruženjima i fondacijama registriranim za pružanje besplatne pravne pomoći osiguravaju se na osnovu odobrenog projekta, u skladu sa zakonom i drugim propisima. Članak 51. (Međusobna suradnja nadležnih tijela) (1) Nadležna tijela uspostavljaju suradnju s drugim tijelima osnovanim za pružanje besplatne pravne pomoći, udrugama i fondacijama registriranim za pružanje besplatne pravne pomoći i drugim subjektima ovlaštenim za pružanje besplatne pravne pomoći, u cilju razmjene informacija i prakse u oblasti besplatne pravne pomoći. (2) Nadležna tijela surađuju sa centrima za socijalnu skrb, nadležnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave i drugim tijelima, u cilju praćenja prakse primjene zakonskih odredbi u određenim oblastima i analize potrebe građana da svoja prava i obaveze definirane tim zakonima rješavaju uz pružanje besplatne pravne pomoći. Članak 52. (Educiranje kadrova i unapređenje kvaliteta) (1) Nadležna tijela osiguravaju stručno usavršavanje pravnih zastupnika, naročito u oblasti međunarodnih standarda, propisa i prakse kako bi se osigurao kontinuirani razvoj kvaliteta pružene usluge. (2) Nadležna tijela kontinuirano unaprjeđuju kvalitetu i kvantitetu pružanja besplatne pravne pomoći. Članak 53. (Odgovornost uposlenika Zavoda) Pravni zastupnici i ostali uposlenici u Zavodu odgovorni su za svoj rad sukladno odredbama ovog zakona i drugih propisa kojima je to regulirano za državne službenike, namještenike i zaposlenike tijela državne službe. Članak 54. (Čuvanje spisa) Zavod je dužan čuvati spise zastupane stranke sukladno odredbama Zakona o arhivskoj građi u Federaciji Bosne i Hercegovine. POGLAVLJE XI. NADZOR I KONTROLA KVALITETE Članak 55. (Nadzor nad primjenom zakona) Nadzor nad provođenjem odredbi ovog zakona vrši Ministarstvo pravosuđa i uprave Hercegbosanske Županije. Članak 56. (Kontrola kvalitete koju vrši direktor Zavoda) (1) Direktor Zavoda skrbi se o stručnom i savjesnom pružanju besplatne pravne pomoći od strane pravnih zastupnika. (2) U slučaju nestručnog i nesavjesnog pružanja besplatne pravne pomoći, odnosno opravdanih pritužbi građana, direktor je dužan da poduzme mjere predviđene zakonom radi otklanjanja nepravilnosti i utvrđivanja odgovornosti pravnog zastupnika. (3) Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo da u slučaju nestručnog i nesavjesnog pružanja besplatne pravne pomoći, podnese pritužbu direktoru Zavoda. POGLAVLJE XII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 57. (Podzakonski akti) Pravilnik o načinu vođenja i sadržaju evidencija o pruženoj pravnoj pomoći, obrazac zahtjeva za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, obrazac izjave o imovinskom stanju i obrazac izjave o dopuštanju uvida u podatke o imovini korisnika i punoljetnih članova njegovog obiteljskog kućanstva, donosi ministar pravosuđa Županije u roku od 90. dana od dana stupanja na snagu ovog NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 15. prosinca 2016. Str. 647 - Broj 9 zakona. Članak 58. (Stupanje na snagu zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska Županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-53.2/16 Tomislavgrad, 28. listopada 2016. godine Predsjednik Skupštine Robert Bagarić v.r. *** Temeljem članka 26. točka e. Ustava Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj: 3/96, 9/00, 9/04 i 10/05), članka 31. stavak 2. Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije BiH”, broj: 4/06, 8/10 i 8/14), članaka 98. i 100. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08) Skupština Hercegbosanske županije, na sjednici održanoj 28. listopada 2016. godine, donosi ODLUKU o izmjeni i dopuni Odluke o utemeljenju lovišta na području Hercegbosanske županije Članak 1. U Odluci o utemeljenju lovišta na području Hercegbosanske županije ( „Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj: 8/15) u članku 9. stavku (1) točka b) mijenja se i glasi: „ b) Namjena lovišta: Gospodarsko. “ Članak 2. U članku 29. ispred riječi „trajno” dodaju se riječi „ u elektronskom obliku”. Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog (8) dana od dana objave u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska Županija SKUPŠTINA TOMISLAVGRAD Broj: 01-02-43.2/16 Tomislavgrad, 4. studenoga 2016. godine Predsjednik Skupštine Robert Bagarić v.r. *** Temeljem članka 98. i 100. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine HBŽ„ broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05 ,11/06 i 5/08) Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 28. listopada 2016. godine donosi ODLUKU o usvajanju Programa rada Vlade Hercegbosanske županije za 2016.godinu Članak I. Usvaja se Program rada Vlade Hercegbosanske županije za 2016. godinu. Članak II. Odluka stupa na snagu danom usvajanja i objavit će se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska Županija SKUPŠTINA TOMISLAVGRAD Broj: 01-02-53.2/16 Tomislavgrad, 28. listopada 2016. godine Predsjednik Skupštine Robert Bagarić v.r. *** Temeljem članka 98. i 100. Poslovnika Skupštine
Zakon o turističkoj djelatnosti Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 05/16 14.06.2016 turistička djelatnost NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 391 - Broj 5 Hercegbosanskoj županiji („Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj: 01/14) u članku 25. stavku 1. u točki i) u drugom retku riječi iza inetrpunkcijskog znaka “;” koji glase “na štrajk, sukladno zakonu;” stavljaju se u novu točku pod oznakom “j)”, dok dosadašnja točka “j)” postaje točka “k)”. Članak 2. U članku 31. stavak 1. mijenja se i glasi: „1. Tijelo državne službe može sporazumno s drugim tijelom državne službe svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini i uz suglasnost ili na pismeni zahtjev državnog službenika, na istu ili nižu poziciju, preuzeti samo državnog službenika iz članka 10. stavka 1. točka c) ovog Zakona.” Članak 3. U članku 32. stavku 1. u prvom retku iza riječi „radnog mjesta” dodaju se nove riječi: ”iz članka 10. stavka 1. točka c) ovog Zakona”. Članak 4. U članku 33. „stavak 1. dopunjava se i glasi”: U stavku 1. prvi redak iza riječi „radno mjesto” dodaju se riječi:”iz članka 10. stavka 1. točka c) ovog Zakona”. Stavak 2. mijenja se i glasi: „2. Pravo prijave na oglas imaju državni službenici iz tijela državne službe u Županiji’). Točke a) i b) brišu se. Članak 5. U članku 44. stavku 1. u trećem retku iza riječi „odgovornostima,” interpunkcijski znak “zarez „ briše se, a dodaju se nove riječi: “ i rukovodećih državnih službenika,”. Članak 6. U članku 58. stavak 1. mijenja se i glasi: “1. Državni službenik ima pravo na naknadu za: a) troškove prijevoza na posao i sa posla; Dosadašnje točke: “a),b),c),d),e),f),g)” postaju točke:” b),c),d),e),f),g),h)” , a iza točke “ h” dodaje se nova točka: „ i) kao i druge naknade u skladu sa posebnim propisom”. Članak 7. U članku 113. stavak 1. točka c) iza riječi ,,točka”dodaje se slovo: ,,c” i pravilno glasi:”.. članku 27. stavak 1. točka c) ovog Zakona”. Članak 8. U članku 117. stavku 1. riječi “u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona” zamjenjuje se riječima-datumom “najkasnije do 31. prosinca 2016. godine”. Članak 9. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska Županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-17.2/16 Tomislavgrad, 07. lipnja 2016. godine Predsjednik Skupštine Robert Bagarić v.r. *** Temeljem članka 26.e) i 15.m)Ustava Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije” broj:3/96, 9/00, 9/04,10/05) i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije” broj: 8/03,14/03,1/04, 6/05,11/06 i 5/08), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 06. lipnja 2016.godine, donosi ZAKON O TURISTIČKOJ DJELATNOSTI I. OPĆE ODREDBE NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 392 - Broj 5 14. lipnja 2016. Članak 1. Ovim Zakonom uređuje se način i uvjeti za obavljanje turističke djelatnosti. . Članak 2. Turistička djelatnost, u smislu ovog Zakona, je pružanje usluga i posredovanje u turističkom prometu. Turističke usluge, u smislu ovog Zakona su: pružanje usluga putničke agencije, turističkog vodiča, pratitelja, animatora i zastupnika, turističke usluge u^ćdnom turizmu, seoskom domaćinstvu, zdravstvenom, kongresnom, vjerskom, sportskom, lovnom, ribolovnom, brdsko-planinskom, skijaškom terenu, usluge splavarenja, jedrenja i kajakaštva, kao i pružanje ostalih turističkih usluga. Članak 3. Turističku djelatnost mogu obavljati pravne i fizičke osobe koja su registrirane za obavljanje turističke djelatnosti i ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona. Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, određene turističke usluge mogu pružati i građani. Članak 4. Turistička djelatnost obuhvaća: 1) organiziranje i provođenje putovanja i boravka osoba, 2) posredovanje u pružanju pojedinačnih i grupnih usluga putovanja i boravaka i obavljanje drugih za njih vezanih usluga, 3) pružanje usluga turističkog vodiča, pratitelja i zastupnika, 4) turističku animaciju i promociju, 5) usluge Iznajmljivanja objekata i vezova, 6) davanje obavijesti i savjeta o ponudi korištenja usluga prijevoza, boravka i drugih za putnika važnih usluga, 7) staranje o prtljagu putnika tijekom korištenja turističkih usluga, 8) posredovanje kod osiguranja putnika i prtljage, 9) poslovi na razvijanju i organiziranju posebnih oblika turizma (vjerski,vodni, seoski, zdravstveni, kongresni, lovni, izletnički i dr.), 10) pribavljanje putnih isprava, viza i drugih isprava potrebnih za prijelaz granice i boravak u inozemstvu, 11) čuvanje i održavanje plovnih objekata, usluge skipera, kao i druge usluge za potrebe vodnog turizma, 12) izdavanje u zakup vozila, plovnih objekata, bicikla, pribora za skijanje, ronjenje i druge sportske opreme, kao i posredovanje kod davatelja usluga radi njihova pribavljanja, 13) poslove u svezi s pribavljanjem dozvola za lov i ribolov, 14) poslove na organiziranju i izvođenju programa putovanja i boravka na zahtjev ili po programu putnika, grupe putnika ili pravnih osoba-organizatora (inicijative putovanja i boravka, organiziranje skupova ili izložbi sa Hi bez putovanja i boravka sudionika, usluge u okviru zdravstvenog, lovnog turizma i drugo), 15) prodaju i posredovanje u prodaji turističkih usluga, 16) prodaju voznih karata, 17) poslove u svezi sa izdavanjem soba i apartmana od strane fizičkih osoba i pružanja usluga fizičkih osoba na plovnim objektima, 18) prodaju ulaznica za sportske, kulturne i druge priredbe, 19) prodaju robe vezane za potrebe putovanja, posredovanje pri izdavanju i naplati putničkih čekova i kreditnih kartica. Članak 5. Pravne i fizičke osobe iz članka 3. ovog Zakona, koje obavljaju turističku djelatnost dužne su: a) poslovati sukladno odredbama ovog Zakona, propisa donesenih na temelju ovog Zakona, te u skladu s poslovnim običajima u turizmu, b) voditi poslovne knjige sukladno važećim propisima, c) objaviti sadržaj i cijenu svake pojedine usluge i pridržavati se tih sadržaja i cijena, d) za svaku izvršenu turističku uslugu korisniku usluge izdati račun s brojem i čuvati kopije tog računa za vrijeme koje je određeno propisima iz područja računovodstva, odnosno najmanje godinu dana od izdavanja računa, e) najkasnije u roku od 15 dana odgovoriti na zahtjev za traženu turističku uslugu i izvršiti prihvaćenu uslugu prema ugovorenim uvjetima, NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 393 - Broj 5 f) pridržavati se utvrđenih sadržaja i cijena usluga, g) u prostorijama i na mjestima gdje se prodaju turističke usluge voditi knjigu žalbe i u roku od 15 dana odgovoriti na svaki izneseni prigovor, h) pridržavati se svih drugih uvjeta poslovanja koje su sami utvrdili. Članak 6. Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja: 1) Putnik je kupac koji kupuje ili je suglasan kupiti turistički paket aranžman, odnosno turističko putovanje ili druge turističke usluge. Putnik je i osoba u korist koje kupac kupuje turistički aranžman, odnosno usluge ili osoba na koju kupac ili osoba za koju je kupac kupio turistički paket aranžman, prenese pravo korištenja turističkog paketa aranžmana ili usluge. 2) Turistički paket aranžman (paušalno putovanje) unaprijed je utvrđena kombinacija od najmanje dvije ponuđene pojedinačne usluge koje se prodaju po ukupnoj unaprijed utvrđenoj cijeni, s tim da ukupna usluga traje dulje od dvadeset četiri sata ili uključuje barem jedno noćenje, odnosno smještaj. 3) Izletnički je program kombinacija od najmanje dvije ponuđene usluge koje traju manje od dvadeset četiri sata i ne uključuju noćenje, odnosno smještaj. 4) Putnička agencija organizator putovanja, je putnička agencija koja organizira turistički paket aranžman i koja ga neposredno prodaje ili nudi na prodaju putem posrednika. 5) Putnička agencija posrednik, je putnička agencija koja prodaje ili nudi za kupnju turistički paket aranžman koji je sastavio organizator putovanja ili koja pruža usluge iz članka 8. ovog Zakona. 6) Turistička zajednica vrši promociju i jačanje turizma Hercegbosanske županije i općina. Članak 7. (1) Sportski klubovi i savezi, sindikati, kulturnoumjetnička društva, udruge umirovljenika, strukovne udruge i slično (u daljnjem tekstu: udruge), kao i škole mogu organizirati putovanje i boravak isključivo za svoje članove. (2) Udruge mogu organizirati turistički paket aranžman iz stavka (1) ovog članka samo povremeno i bez stjecanja dobiti. (3) Promocija i predstavljanje turističkog paket aranžmana iz stavka (1) ovog članka dopuštena je samo svojim sredstvima obavijesti i priopćenjima koje dobivaju članovi udruge.^ (4) Udruge su obvezne za organiziranje turističkog paket aranžmana iz stavka (1) ovog članka koristiti samo ona prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljaga osigurani. II. PUTNIČKA AGENCIJA Članak 8. (1) Putnička agencija je pravna osoba upisana u registar društva koje se bavi organiziranjem turističkih i poslovnih putovanja i boravaka, posredovanjem i pružanjem svih ostalih usluga u svezi s tim, te prodajom svog vlastitog turističkog proizvoda kojeg stvara sjedinjavanjem raznih vrsta turističkih usluga. Članak 9. (1) Naznaku „putnička agencija” može koristiti isključivo pravna osoba iz članka 8. ovog Zakona. (2) Naznaka „putnička agencija” obvezno se koristi u tvrtki putničke agencije kao pobliža naznaka djelatnosti. (3) U tvrtki putnička agencija mogu se, uz naznaku kojom se obilježava ime putničke agencije, koristiti i izrazi uobičajeni u turističkom poslovanju kao što su: „tours”, „travel” i slično. II. A. - Usluge putničke agencije Članak 10. Usluge putničke agencije su: a) organiziranje i prodaja turističkih paket aranžmana, b) organiziranje i prodaja izletničkih programa, c) posredovanje u prodaji karata ili rezervaciji mjesta za sva prijevozna sredstva, d) posredovanje pri rezervaciji smještaja i pružanja usluga u ugostiteljskim objektima, e) zastupanje domaćih i stranih putničkih agencija i nuđenje, u njihovo ime, usluga utvrđenih točkom 1. ovog stavka, f) davanje turističkih obavijesti i nuđenje NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 394 - Broj 5 14. lipnja 2016. promidžbenog materijala, g) usluge mjenjačnice, prodaja i kupovanje putničkih čekova, h) otprema, prijevoz i prijenos prtljage, i) pravne usluge u svezi s osiguranjem putnika i prtljaga, j) posredovanje u iznajmljivanju vozila (rent-acar), letjelica, plovnih objekata, k) čuvanje i održavanje plovnih objekata, l) rezervacije, nabavka i prodaja ulaznica za sve vrste priredbi, muzeja i drugo, m) iznajmljivanje opreme, pribora i sprava za šport i rekreaciju, n) organiziranje tečajeva i seminara vezanih za turizam i učenje stranih jezika uposlenika u agenciji, o) organiziranje usluga smještaja i prehrane u ugostiteljskim objektima, p) organiziranje charter prijevoza, q) poslovi na razvijanju i organiziranju posebnih oblika turizma (zdravstveni, kongresni, lovni, izletnički, vjerski i dr.), r) organiziranje lova i ribolova za turiste, s) prodaja robe vezane za potrebe putovanja, t) druge usluge srodne turističkoj djelatnosti. II. B. - Vrste putničkih agencija Članak 11. (1) Prema vrsti usluga koje pružaju putničke agencije su: a) putnička agencija organizator putovanja i b) putnička agencija posrednik. (2) Putnička agencija smije pružati samo one usluge za koje ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona. Članak 12. (1) Putnička agencija može započeti pružati usluge kada pribavi odobrenje Općinskog, odnosno gradskog tijela uprave, mjerodavnog za poslove turizma (u daljnjem tekstu: mjerodavno tijelo) kojim je utvrđeno da udovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona. (2) Ispunjavanje uvjeta iz stavka (1) ovog članka utvrđuje se rješenjem u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, sukladno članku 13. ovog Zakona. (3) Pravomoćno Rješenje iz stavka (2) ovog članka upisuje se u Upisnik putničkih agencija koji vodi mjerodavno tijelo. (4) Na Rješenje iz stavka (2) ovoga članka može se u roku od 15 dana uložiti žalba Ministarstvu gospodarstva, (daljnjem tekstu: Ministarstvo) Članak 13. Zahtjev putničke agencije za izdavanje Rješenja iz članka 12. ovog Zakona sadrži: a) tvrtku i sjedište putničke agencije, b) rješenje o upisu u sudski registar, c) popis usluga koje će pružati, d) prijedlog vrste putničke agencije, e) dokaz o pravu vlasništva poslovnog prostora ili ugovora o zakupu poslovnog prostora, f) podatke o veličini i opremljenosti poslovnog prostora, g) podatke o voditelju poslovnice, ako putnička agencija pruža svoje usluge neposredno korisniku usluge. II. C. - Obveze putničke agencije Članak 14. Pored uvjeta koje treba ispuniti da bi dobila odobrenje za obavljanje djelatnosti (članak 5. ovog Zakona), putnička agencija dužna je: a) na ulazu u poslovni prostor putničke agencije izložiti natpisnu ploču na kojoj je istaknuta tvrtka putničke agencije, b) na ulazu u poslovni prostor istaknuti radno vrijeme, c) na zahtjev korisnika njezinih usluga izjasniti se o svojstvu u kojem nastupa i koliki je raspon ovlasti, ako zastupa druge putničke agencije, d) u svim reklamnim i propagandnim materijalima, kao i u svim poslovnim dokumentima vidljivo naznačiti tvrtku i sjedište, e) čuvati kao poslovnu tajnu sve što je saznala o putniku, bez njegova odobrenja, osim u zakonom propisanim slučajevima, nikom ne smije priopćiti njegovu adresu, mjesto i vrijeme putovanja, boravka, uplaćenu cijenu, kao ni imena njegovih suputnika, f) putniku pružiti usluge utvrđene u ugovoru i na kvalitetan način, g) ponuditi putniku posebno osiguranje od povreda, bolesti, smrti i gubitka prtljage tijekom NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 395 - Broj 5 putovanja i boravka. Članak 15. (1) Putnička agencija je dužna prijevoz putnika obavljati vlastitim prijevoznim sredstvima ili prijevoznim sredstvima u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba koje su registrirane za obavljanje djelatnosti prijevoza putnika. (2) Iznimno od odredbe iz stavka (1) ovog članka, ako prijevoz putnika nije moguće izvršiti sukladno stavku (1) ovog članka, putnička agencija može za prijevoz putnika koristiti i prijevozno sredstvo u vlasništvu inozemnih pravnih ili fizičkih osoba uz prethodno odobrenje Ministarstva gospodarstva Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Članak 16. (1) Ako putnička agencija organizira grupna putovanja obvezna je, tijekom cijelog putovanja, za grupe do 75 putnika, osigurati najmanje jednog turističkog pratitelja, koji ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. (2) Ako putnička agencija ne raspolaže s turističkim pratiteljem iz stavka (1) ovog članka može osigurati stručnog djelatnika koji je osposobljen za rad u turističkoj djelatnosti. (3) Putnička agencija obvezna je navesti u programu putovanja da lije obilazak predviđen u pratnji pratitelja putovanja ili lokalnog vodiča. Članak 17. Putnička agencija dužna je za svaki turistički paket aranžman, odnosno putovanje koje organizira, izdati program, prospekt ili katalog kojeg treba putniku staviti na raspolaganje prije sklapanja ugovora o organiziranom putovanju ili korištenju drugih usluga, a koji sadrži: a) detaljan opis putovanja, odnosno aranžmana, b) naznaku redoslijeda vremena pružanja pojedinih usluga (itinerer), c) točan opis odredišta (kod boravka), d) jasne i točne podatke o vrsti, položaju, kategoriji ili udobnosti, i druge glavne naznake smještaja i ishrane, e) vrstu prijevoznog sredstva i razred, f) ukupan broj dana i noćenja u turističkom paket aranžmanu, obroci prehrane i sve dodatne usluge, g) datum, vrijeme i mjesto polaska, odnosno povratka, h) cijenu aranžmana i cijenu usluga koje nisu uključene u cijenu aranžmana, i) uvjete prijave i otkaza, te za što sve organizator jamči putniku, j) rok do kada će se putniku saopćiti ako organizator ili posrednik odustanu od aranžmana, k) informacije i savjete o putovanju i uslugama koje bi putniku trebale biti značajne, npr. o valuti, klimi, zdravstvenim uvjetima, vize i dr. II. D. - Odgovornost putničke agencije Članak 18. Putnička agencija koja pruža usluge turističkog paket aranžmana, izletničkog programa ili transfera putnika, dužna je koristiti prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljaga osigurani kod osiguravajućeg društva, kao i ugostiteljske objekte u kojima su korisnici usluga osigurani. Članak 19. (1) Policom osiguranja iz članka 18. ovog Zakona obvezno moraju biti pokrivene odgovornosti za materijalne i nematerijalne štete koje bi korisnici usluga putničke agencije mogli pretrpjeti. (2) Pokriće iz stavka (1) ovog članka uključuje rizike od svih vrsta elementarnih nesreća, tjelesnih povreda, materijalnih i financijskih šteta. (3) Putnička agencija dužna je voditi brigu da je polica osiguranja iz stavka (1) ovog članka uvijek važeća. II. E. - Poslovnica Članak 20. (1) Putnička agencija koja neposredno pruža usluge putniku mora imati poslovni prostor (u daljnjem tekstu: poslovnica). (2) Usluge putničke agencije koje putnička agencija neposredno pruža putnicima mogu se pružati samo u poslovnici ili za to predviđenom mjestu u objektu smještaja gostiju. (3) Poslovnica mora ispunjavati sljedeće uvjete: a) da je namijenjena isključivo poslovanju putničke agencije, b) da prostor odgovara propisanim uvjetima za NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 396 - Broj 5 14. lipnja 2016. određenu vrstu putničke agencije, c) da je zasebna poslovna cjelina u odnosu na druge poslovne prostore pravnih i fizičkih osoba koja posluju u istom objektu. (4) Iznimno od odredbe iz stavka (2) i (3) ovog članka, poslovnica ne mora biti zasebna poslovna cjelina, ako se taj prostor nalazi u objektima namijenjenim trgovačkim i bankarskim aktivnostima, u hotelima, sajamskim prostorima, na postajama ili terminalima za javne usluge kopnenog, ili zračnog prijevoza. II. F. - Voditelj poslovnice Članak 21. (1) Putnička agencija koja neposredno prodaje turističke paket aranžmane i izletničke programe, mora u svakoj poslovnici imati najmanje jednog zaposlenog voditelja poslovnice koji ispunjava propisane uvjete. (2) Voditelj poslovnice odgovoran je za rad poslovnice, sukladno ovom Zakonu. Članak 22. (1) Voditelj poslovnice treba ispunjavati sljedeće uvjete: a) da je državljanin Bosne i Hercegovine, b) da je poslovno sposoban, c) da poznaje najmanje jedan svjetski jezik, d) da ima položen stručni ispit za voditelja poslovnice, e) da mu pravomoćnom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova voditelja poslovnice, dok ta mjera traje. (2) Ovlašteni voditelj poslovanja poslovnice mora ispunjavati i ostale uvjete propisane odlukom o utemeljenju. (3) Iznimno od odredbe stavka (1) točke a) ovoga članka, voditelj poslovnice može biti i strani državljanin pod uvjetom da ima radnu dozvolu i da ispunjava uvjete iz stavka (1) ovog članka. (4) Stručni ispit za voditelja poslovnice polaže se pred komisijom koju rješenjem imenuje Ministar. (5) Stručni ispit za voditelja poslovnice polaže se prema utvrđenom ispitnom programu. (6) Ministar će propisati postupak, način polaganje i ispitni program za stručni ispit za voditelja poslovnice. (7) Ispitni program iz stavka (6) ovoga članka objavljuje se u „Narodnim novinama”, Hercegbosanske županije. (8) 0 položenom stručnom ispitu izdaje se uvjerenje. II. G. - Jamstvo za turistički paket aranžman Članak 23. (1) Putnička agencija, organizator putovanja, mora svakom putniku osigurati korištenje uplaćenog turističkog paketa aranžmana ili naknadu štete zbog nastalih troškova. (2) Putnička agencija, organizator putovanja, dužna je za svaki turistički paket aranžman osigurati jamstvo kod banke ili osiguravajućeg društva radi naknade putniku: a) plaćene cijene putovanja, ako zbog platne nemogućnosti ili stečaja putničke agencije iz stavka (1) ovog članka Izostanu usluge putovanja i b) troškova koji su nastali zbog platne nemogućnosti ili stečaja putničke agencije iz stavka (1) ovog članka za povratak putnika u mjesto polaska. (3) Jamstvo se daje u obliku police osiguranja, gotovinskog pologa ili bankovnog jamstva i slično. (4) Putnička agencija, organizator putovanja, nije odgovorna putniku za nastale štete iz stavka 2. ovoga članka ako: a) se utvrđeni propusti u neispunjavanju ugovorenih usluga pripisuju putniku, b) se nepredviđeni neizbježni propusti pripisuju trećoj osobi koja nije sudjelovala u ostvarenju ugovorenih usluga, c) su propusti nastali djelovanjem više sile (na temelju nepredviđenih događaja na koje onaj tko se na njih poziva nema utjecaja i čije su posljedice neizbježne usprkos primjeni posebne brige, u što se ne ubraja prebukiranje ili nekim drugim događajem koji putnička agencija, odnosno pružatelj usluga nije mogao predvidjeti ili otkloniti usprkos pose-bnoj brizi. (5) U slučajevima iz stavka (4) točke b). i c). ovoga članka putnička agencija, organizator putovanja, mora voditi brigu o tom da pomogne putniku. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 397 - Broj 5 Članak 24. (1) Putnička agencija, organizator putovanja, dužna je putniku prilikom uplate iznosa za turistički paket aranžman izdati potvrdu o osiguranju jamstva koja mu omogućava neposredno ostvarivanje prava za naknadu štete zbog troškova nastalih iz članka 23. ovog Zakona prema banci ili osiguravajućem društvu. (2) Putnička agencija koja organizira putovanje (aranžman) dužna je sa osiguravateljem sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju prouzrokuje putnik neispunjavanjem, djelomičnim ispunjenjem ili neurednim neispunjenjem obveza koje se odnose na aranžman. II. H. - Prestanak pružanja usluga putničke agencije Članak 25. (1) Putnička agencija prestaje pružati usluge: a) odjavom poslovanja danom navedenim u odjavi ili danom podnošenja odjave mjerodavnom tijelu, s tim što se prestanak pružanja usluga ne može odjaviti unatrag, b) ako je inspekcijskom kontrolom utvrđeno da nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom i drugim propisima, a utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku, c) ako mjerodavno tijelo naknadno utvrdi da je rješenje iz članka 13.ovog Zakona zasnovano na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokazima, d) radi utvrđene neaktivnosti putničke agencije koja je neprekidno trajala duže od jedne godine, e) radi izricanja mjere zabrane pružanja usluga putničke agencije, sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. (2) O prestanku pružanja usluga iz stavka (1) ovog članka, mjerodavno tijelo donosi rješenje koje upisuje u Upisnik iz članka 12. ovog Zakona. (3) Protiv rješenja iz stavka (2) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstvu. III. TURISTIČKI VODIČ, PRATITELJ, ANIMATOR I ZASTUPNIK III. A. - Turistički vodič Članak 26. (1) Turistički vodič je osoba koja turistima pokazuje i stručno objašnjavanja prirodne ljepote i rijetkosti, kulturno-povijesne spomenike, umjetnička djela, etnografske i druge znamenitosti, povijesne događaje, osobe, legende vezane za te događaje i osobe, gospodarske i političke tijekove i zbivanja, te ljepote pojedinih mjesta i područja. (2) Ne smatra se turističkim vodičem stručni djelatnik koji obavlja poslove vodiča na svom radnom mjestu kod pravne osobe unutar poslovnog prostora u kojemu radi (muzej, galerija, nacionalni park i slično), stručni djelatnik putničke agencije koji prati skupinu turista iz mjesta u mjesto, vodič u planinama i jamama, u lovu i ribolovu, kao i voditelj i pratitelj ekskurzije i izleta. Članak 27. (1) Turistički vodič može biti osoba: a) koja je državljanin Bosne i Hercegovine, b) koja ima potpunu poslovnu sposobnost, c) koja ima najmanje srednju stručnu spremu, d) položen Ispit za turističkog vodiča, e) koja poznaje najmanje jedan svjetski jezik, f) kojoj pravomoćnom presudom ili rješenjem o prekršaju nije Izrečena mjera zabrane obavljanja poslova turističkog vodiča, dok ta mjera traje, g) da udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima. (2) Strani državljanin može pružati usluge turističkog vodiča pod uvjetom da ima radnu dozvolu, da ispunjava uvjete iz stavka (1) točka b.- g. ovog članka i uz primjenu načela uzajamnosti. Članak 28. (1) Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se prema utvrđenom ispitnom programu. (2) O položenom stručnom ispitu izdaje se uvjerenje. (3) Pravilnik o ispitnom programu donosi Ministar. Članak 29. (1) Za pružanje usluga turističkog vodiča, turistički vodič mora imati odobrenje koje na njegov zahtjev izdaje mjerodavno tijelo na čijem području turistički vodič ima prebivalište. (2) Mjerodavno tijelo o odobrenju iz stavka (1) ovog članka donosi rješenje u roku od 15 dana od NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 398 - Broj 5 14. lipnja 2016. dana uredno podnesenog zahtjeva. Članak 30. (1) Rješenje i odobrenje iz članka 29. ovog Zakona mora sadržavati: a) ime i prezime turističkog vodiča, mjesto prebivališta, područje na kojem će obavljati poslove, b) stečenu stručnu spremu i datum kada je položio ispit za turističkog vodiča, c) jezike na kojima će pružati turističke usluge, d) ako turistički vodič pruža usluge samo u jednom periodu tijekom godine (sezonski) - razdoblje u kojem pruža usluge. (2) Stručna sprema se unosi u odobrenje, sukladno podacima iz potvrde o položenom stručnom ispitu. Članak 31. Mjerodavno tijelo će rješenje iz članka 29. stavak (2) ovog Zakona dostaviti mjerodavnoj organizacijskoj jedinici porezne uprave, mjerodavnoj turističko-ugostiteljskoj inspekciji i Ministarstvu. Odobrenje za pružanje usluga turističkog vodiča upisuje se u Upisnik koga vodi mjerodavno tijelo. Članak 32. (1) Odobrenje za pružanje usluga turističkog vodiča prestaje važiti u sljedećim slučajevima: a) odjavom turističkog vodiča - danom podnošenja odjave mjerodavnom tijelu, s tim što se pružanje usluga ne može odjaviti unatrag, b) ako mjerodavno tijelo naknadno utvrdi da je izdano odobrenje zasnovano na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokumentima, c) ako turistički vodič pruža usluge protivno Odredbi članka 26. ovog Zakona, d) ako prestaneispurrjavati jedan od uvjeta propisanih člankom 27. ovog Zakona^ (2) O prestanku važenja odobrenja iz stavka (1). ovog članka mjerodavno tijelo donosi posebno Rješenje i dostavlja ga mjerodavnoj organizacijskoj jedinici porezne uprave, mjerodavnoj turističko-ugostiteljskoj inspekciji i Ministarstvu. Članak 33. (1) Ministarstvo može propisati dopunski ispitni program za turističke vodiče koji će obavljati poslove na području Županije. (2) Ispitni program iz stavka (1) ovog članka objavljuje se u “Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Članak 34. (1) Dopunski se stručni ispit polaže pred ispitnim povjerenstvom koje se organizira pri Ministarstvu. (2) Sastav ispitnog povjerenstva i način polaganja dopunskog ispita za turističke vodiče za područje Županije propisuje Ministar. (3) O položenom dopunskom stručnom ispitu izdaje se uvjerenje. Članak 35. Turistički vodič smije pružati usluge turističkog vodiča sukladno izdanom uvjerenju. Članak 36. Turistički vodič je dužan poslove usluga vodiča pružati savjesno i stručno te, sukladno odredbama ovog Zakona, poslovnim običajima u turizmu, statutom i drugim aktima udruge turističkih vodiča čiji je član. Članak 37. Putnička agencija i drugi korisnici usluga turističkog vodiča ne smiju pružanje usluga turističkog vodiča povjeriti osobi koja ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. Članak 38. (l) Turistički vodič prilikom pružanja usluga turističkog vodiča mora, na vidljivom mjestu, nositi iskaznicu turističkog vodiča kojom se utvrđuje njegov identitet. (2) lskaznicu turističkog vodiča izdaje Ministarstvo. Članak 39. Turistički vodič naplaćuje naknadu za pruženu uslugu i naknadu troškova za rad, sukladno s cjenikom kojeg ovjerava mjerodavno tijelo. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 399 - Broj 5 III. B. - Turistički pratitelj Članak 40. (l) Turistički pratitelj je osoba koja, osim uvjeta iz članka 27. točke a), b), c), e), f) i g), obavlja operativno-tehnlčke poslove u vođenju i praćenju turista, te daje turistima temeljne naputke o svrsi putovanja. (2) Osobe koje imaju položen ispit za turističkog vodiča oslobođene su obveze polaganja ispita za turističkog pratitelja. Članak 41. (1) Ispit za turističkog pratitelja polaže se pred ispitnim povjerenstvom koje imenuje Ministar. (2) Ispitni program ispita iz stavka (1) ovog članka utvrđuje Ministar. (3) Ispitni program iz stavka (2) ovog članka objavljuje se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. (4) O položenom ispitu Ministarstvo turističkom pratitelju Izdaje uvjerenje. Članak 42. (1) Putnička agencija ne smije obavljanje poslova turističkog pratitelja povjeriti osobi koja ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. (2) Turistički pratitelj, prilikom pružanja usluga turističkog pratitelja, mora imati uvjerenje o položenom ispitu kojim se utvrđuje njegov identitet. III. C. - Turistički animator Članak 43. (1) Turistički animator je osoba koje planira i ostvaruje programe provođenja slobodnog vremena turista, a koji se odnose na športsko-rekreativne i kulturno-društvene sadržaje. (2) Za turističkog animatora vrijede odredbe ovog Zakona koje se odnose na turističkog pratitelja. III. D. - Turistički zastupnik Članak 44. (1) Turistički zastupnik je osoba koje zastupa organizatora putovanja ili posrednika, u odredištu putovanja. (2) Organizator putovanja, odnosno posrednik, obvezan je pismeno izvijestiti davatelja usluga o turističkom zastupniku, njegovim ovlaštenjima i svim nastalim promjenama. Članak 45. Ovlasti i poslovi turističkog zastupnika, naročito su: a) štititi interese i prava putnika i organizatora putovanja, odnosno posrednika kod davatelja usluga, b) pružati obavijesti i upute putnicima kod izvršenja programa putovanja i dodatnih usluga, c) naručivati dodatne usluge u ime organizatora putovanja, odnosno posrednika prema dobivenim ovlastima, d) posredovati u pribavljanju dodatnih usluga za putnike (izleti, kulturne i športske priredbe i slično), e) obavljati i druge poslove potrebne za zaštitu interesa putnika i organizatora putovanja, odnosno posrednika. IV. TURISTIČKE USLUGE U VODNOM, SEOSKOM I DRUGIM OBLICIMA TURIZMA IV. A. - Turističke usluge u vodnom turizmu Članak 46. Vodni turizam, u smislu ovog Zakona, je plovidba i boravak turista na plovnim objektima (jahta, brodica i slično), kao i boravak u lukama vodnog turizma radi odmora i rekreacije. Članak 47. (1) Usluge u vodnom turizmu su: a) iznajmljivanje prostora uz uređenu i djelomično ili potpuno zaštićenu obalu (u daljnjem tekstu: vez) za smještaj plovila i turista koji borave na njima, b) iznajmljivanje plovila za pojedinačna i obiteljska višednevna krstarenja u priobalju NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 400 - Broj 5 14. lipnja 2016. (chartering), c) iznajmljivanje plovila za grupna, kružna, višednevna putovanja u priobalju (cruising), d) iznajmljivanje posebno opremljenih plovila za grupna, dnevna i višednevna putovanja i pružanje usluga podvodnog ronjenja, e) usluge skipera, f) prihvat, čuvanje i održavanje plovila na vezu, na jezerima i suhom vezu, g) usluge opskrbe plovnih objekata (vodom, gorivom u posebnim pumpama, namirnicama, rezervnim dijelovima, opremom i sličnoj, h) škole jedrenja, obuke za skipere i voditelje brodica, i) uređenje i pripremanje plovila, j) davanje različitih informacija (vremenska prognoza, brodski vodič i slično), k) ostale usluge u svezi s putovanjem i boravkom turista. (2) Usluge u vodnom turizmu mogu pružati pravne i fizičke osobe ako ispunjavaju propisane uvjete, uz odobrenje za rad nadležnog tijela. Članak 48. Usluge u vodnom turizmu pružaju se u lukama otvorenim za putnički promet i vodno-turlstičkim centrima (u daljnjem tekstu: luke vodnog turizma) i na plovnim objektima vodnog turizma. Članak 49. (1) Pravna ili fizička osoba iz članka 3. ovog Zakona ne može pružiti turističke usluge prije nego što ishodi rješenje da su ispunjeni uvjeti za pružanje tih usluga. (2) Mjerodavno tijelo, na zahtjev pravne ili fizičke osobe, rješenjem utvrđuje ispunjavanje minimalnih uvjeta za luke vodnog turizma. (3) Mjerodavno tijelo iz stavka (2) ne može izdati rješenje iz stavka (1) ovog članka pravnoj ili fizičkoj osobi koja nema koncesiju za korištenje luke vodnog turizma. (4) Rješenje iz stavka (2) ovog članka dostavlja se mjerodavnoj ispostavi porezne uprave i Ministarstvu. (5) Protiv rješenja iz stavka (2) ovog članka može se Izjaviti žalba Ministarstvu. (6) Rješenje iz stavka (2) ovog članka upisuje se u Upisnik luka vodnog turizma koji vodi mjerodavno tijelo. Članak 50. (1) Rješenje iz članka 49. ovog Zakona prestaje važiti: a) odjavom poslovanja, danom navedenim u odjavi ili danom podnošenja dojave mjerodavnom tijelu, b) ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da za pružanje turističkih usluga u vodnom turizmu nisu ispunjeni uvjeti propisani Zakonom, c) ako mjerodavno tijelo naknadno utvrdi da je Izdano odobrenje utemeljeno na neistinitim podacima, d) radi utvrđene neaktivnosti pružatelja usluga koja je trajala neprekidno duže od godinu dana, e) prestankom koncesije za korištenje luke vodnog turizma. (2) O prestanku važenja rješenja iz stavka (1) ovog članka mjerodavno tijelo donosi rješenje i dostavlja ga mjerodavnoj Inspekciji i mjerodavnoj ispostavi porezne uprave. (3) Protiv rješenja iz stavka (2) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstvu. IV. B. - Turističke usluge u seoskom domaćinstvu Članak 51. (1) Seoski turizam je boravak turista u kućanstvu koje je organizirano kao turističko seosko domaćinstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih kućanstava, sukladno propisima iz nadležnosti Ministarstva mjerodavnog za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: seosko kućanstvo) radi odmora i rekreacije s mogućnošću sudjelovanja u aktivnostima seoskog kućanstva. (2) Seosko domaćinstvo u smislu ovog Zakona je: a) seosko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za poljoprivredu, koje pruža ugostiteljske ili turističke usluge sukladno ZUD i/ili ZPUT, b) domaćinstvo koje je organizirano kao turističko seosko gospodarstvo (na selu), u kojem njegovi članovi imaju prebivalište, a privređivanje članova seoskog domaćinstva, koje sudjeluje u pružanju ugostiteljskih usluga, proizlazi iz vlastite poljoprivredne proizvodnje. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 401 - Broj 5 Članak 52. (1) Turističke usluge u seoskom kućanstvu posebno su: iznajmljivanje konja za jahanje, lov i ribolov na seoskom kućanstvu, foto safari, organiziranje branja plodova i gljiva, berbe voća i povrća, ubiranje ljetine i drugo. (2) Turističke usluge iz stavka (1) ovog članka može pružati vlasnik seoskog kućanstva s članovima svoje obitelji ukoliko ispuni uvjete propisane ovim Zakonom i drugim propisima. Članak 53. (1) Za pružanje turističkih usluga iz članka 52. ovog Zakona član seoskog kućanstva dužan je pribaviti rješenje o odobrenju za pružanje turističkih usluga u seoskom kućanstvu od mjerodavnog tijela prema mjestu pružanja usluga. (2) Rješenje o odobrenju izdati će se na zahtjev člana seoskog kućanstva koji ispunjava uvjete: a) daje državljanin Bosne i Hercegovine, b) da je poslovno sposoban, c) da je vlasnik ili nositelj prava korištenja sredstava za pružanje usluga, d) da posjeduje rješenje mjerodavnog tijela o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje turističkih usluga u seoskom kućanstvu, e) da su ispunjeni uvjeti propisani drugim propisima bez kojih se ne može izdati rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti f) da udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima. (3) Mjerodavno tijelo iz stavka (1) ovog članka dužno je riješiti po zahtjevu iz stavka (2) ovog članka u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva. (4) Iznimno od stavka (1) ovog članka, član seoskog kućanstva koji ima odobrenje za pružanje ugostiteljskih usluga u seoskom kućanstvu, sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, može pružati usluge iz članka 51. ovog Zakona, uz ispunjavanje uvjeta propisanih ovim Zakonom. (5) Protiv rješenja iz stavka (1) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstvu. Članak 54. Rješenje o odobrenju iz članka 53. ovog Zakona sadrži: a) ime i prezime, datum i mjesto rođenja, te adresu podnositelja zahtjeva, b) matični identifikacijski broj poljoprivrednog domaćinstva, c) vrste turističkih usluga koje će se pružati, d) naznaku pruža li se usluga tijekom cijele godine ili sezonski. Članak 55. Za pružanje turističkih usluga članu seoskog kućanstva mogu pomagati članovi njegovog kućanstva. Članak 56. (1) Rješenje o odobrenju iz članka 54. ovog Zakona prestaje važiti: a) odjavom danom navedenim u odjavi ili danom podnošenja odjave mjerodavnom tijelu, b) ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da za pružanje turističkih usluga nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona, a utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku, c) ako mjerodavno tijelo naknadno utvrdi da je izdano odobrenje zasnovano na neistinitim podacima, d) ako se turističke usluge ne počnu pružati u roku od godine dana. (2) O prestanku važenja odobrenja iz stavka (1) ovog članka mjerodavno tijelo donosi rješenje, te ga dostavlja mjerodavnoj inspekciji i mjerodavnoj ispostavi porezne uprave. (3) Protiv rješenja iz stavka (1) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstvu. IV. C. - Turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude Članak 57. (1) Turističke usluge mogu se pružati i u zdravstvenom, kongresnom, športskom, lovnom, brdskoplaninskom, golf-turizmu, vjerskom, skijaškom terenu, kajakaštvu, jedrenju, splavarenju i drugim oblicima turizma. (2) Uslugama na skijaškom terenu u smislu ovog Zakona smatra se davanje na korištenje prostora, uređaja i opreme za rekreativno i športsko skijanje, skijašku obuku i druge rekreativne i športske aktivnosti na snijegu ,te iznajmljivanje skijaške NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 402 - Broj 5 14. lipnja 2016. opreme, usluge korištenja ski i bebi liftova, žičara itd. Članak 58. (1) Pravna ili fizička osoba koje upravlja skijaškim terenom dužna je: a) osigurati i održavati skijaški teren za sigurno korištenje, b) utvrditi red i osigurati službu za održavanje reda, c) osigurati službu spašavanja i pružanja hitne medicinske pomoći, d) na ulazu u skijaški teren vidno istaknuti odredbe o redu, cijene za korištenje uređaja, opreme i prostora i drugih usluga na skijaškom terenu, e) markirati skijaške staze prema težini, duljini i vrsti skijaške staze, f) osigurati tehničko osoblje koje će se brinuti o sigurnoj uporabi ski i bebi liftova, žičara i si., g) osigurati korisnike usluga od posljedica nesretnog slučaja. (2) Minimalne tehničke uvjete za uređenje, obilježavanje, korištenje i sigurnost na skijalištu propisuje Ministar. Članak 59. (1) Turističke usluge u kajakaštvu, jedrenju I splavarenju su: a) Iznajmljivanje prostora uz uređene i djelomično ili potpuno zaštićene obale, b) Iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju, c) prihvat, čuvanje i održavanje plovila, d) usluge opskrbe kajaka ili splavova (vodom, namirnicama, opremom i slično), e) obuka za skipere i voditelje splavova i čamaca, f) uređenje i priprema plovila i čamaca, g) osiguranje službe spašavanja i pružanja hitne medicinske pomoći, h) usluge skipera. (2) Za pružanje turističkih usluga iz članka 57. pravna ili fizička osoba dužna je ishoditi: a) rješenje o odobrenju za pružanje turističkih usluga mjerodavnog tijela prema mjestu pružanja usluga, b) propisanu licencu za čamce od nadležne kapetanije, c) registraciju športske udruge. (3) Propisanu licencu za jedrenje, kajak, čamce i registraciju športske udruge potrebno je priložiti mjerodavnom tijelu prilikom izdavanja rješenja o odobrenju. (4) Osigurati korisnike usluga od posljedica nesretnog slučaja. (5) Na izdavanje, sadržaj i prestanak važenja rješenja iz stavka (2) ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 13.14. i 25. ovog Zakona. V. PROMOCIJA TURIZMA Članak 60. Vlada Hercegbosanske županije osniva turističku zajednicu s ciljem jačanja i promocije turizma Županije. a) Turistička zajednica je pravna osoba koja obavlja promociju i jačanje turističke i ugostiteljske djelatnosti i drugih vidova turističke ponude, te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude u interesu osnivača. b) Prava i obveze turističke zajednice će se regulirati posebnim propisom. VI. OSTALE TURISTIČKE USLUGE Članak 61. Ostalim turističkim uslugama smatraju se: a) iznajmljivanje sandolina, te njihov smještaj i čuvanje, b) iznajmljivanje brodica, dasaka za jedrenje, bicikla na vodi, c) iznajmljivanje pribora i opreme za kupanje i skijanje na vodi, d) iznajmljivanje suncobrana, ležaljki i drugo, e) iznajmljivanje skijaške i ribolovne opreme i slično. Članak 62. (1) Za pružanje usluga iz članka 61. ovog Zakona, pravna ili fizička osoba obvezna je pribaviti odobrenje mjerodavnog tijela. (2) Pravna ili fizička osoba koja pruža usluge iz stavka (1) ovog članka dužna je korisnike usluga osigurati od posljedica nesretnog slučaja. (3) Mjerodavno tijelo propisuje mjesta za pružanje usluga iz članka 61. ovog Zakona. (4) Na izdavanje, sadržaj i prestanak važenja NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 403 - Broj 5 rješenja ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 13., 14. i 25. ovog Zakona. VII. NADZOR Članak 63. (1) Upravni nadzor nad provođenjem ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona obavlja Ministarstvo gospodarstva Hercegbosanske županije. (2) Inspekcijske poslove u provođenju ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, te pojedinačnih akata, uvjeta i načina rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba, provodi mjerodavna turističko-ugostiteljska inspekcija (u da- ljnjem tekstu: inspekcija). Članak 64. U provođenju inspekcijskog nadzora mjerodavni turlstičko-ugostiteljski inspektor (u daljnjem tekstu: inspektor) je ovlašten pregledati: poslovne i druge prostorije u kojima se obavlja turistička djelatnost, opremu, vozila i plovila kojima se i u kojima obavlja turistička djelatnost, poslovne knjige, ugovore, isprave i evidencije i drugu poslovnu dokumentaciju koja mu omogućuje uvid u poslovanje pravnih i fizičkih osoba koje pružaju turističke usluge, te obaviti i druge radnje u svrhu inspekcijskog nadzora. Članak 65. (l) Pravne i fizičke osobe čije su prostorije i prostori, uređaji i oprema, odnosno predmeti rada i poslovanja podvrgnuti inspekcijskom nadzoru, obvezni su omogućiti inspektoru neometano obavljanje inspekcijskog nadzora. (2) lnspekcijski nadzor treba u isto vrijeme biti obavljen tako da ne ometa redovno obavljanje rada i poslovanja. Članak 66. (1) Inspektor će donijeti rješenje kojim će zabraniti pružanje pojedinih turističkih usluga ako utvrdi da: a) pravna ili fizička osoba obavlja turističku djelatnost, a da nije upisana u sudski registar, odnosno da ne posjeduje rješenje, odnosno odobrenje mjerodavnog tijela, b) pravna ili fizička osoba obavlja turističku djelatnost, a da nije pribavila rješenje da objekat, odnosno poslovni prostor u kojem pruža usluge udovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonom, ili propisima donesenim na temelju ovog Zakona. (2) Žalba na rješenje iz stavka (1) ovog članka ne odlaže izvršenje rješenja. (3) Subjektu nadzora kome je zabranjen rad, inspektor će pečaćenjem ili na drugi pogodan način zatvoriti prostorije u kojima se obavlja turistička djelatnost, te može privremeno oduzeti robu, opremu, uređaje, sredstva za rad i prijevozna sredstva kojima obavlja nezakonitu djelatnost, do konačne odluke. Inspektor je obavezan da uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za počinjeni prekršaj, odnosno uz prijavu za počinjeno kazneno djelo, o privremenom oduzimanju predmeta odmah izvijestiti mjerodavno tijelo kod kojeg pokreće postupak zbog počinjenog prekršaja ili kaznenog djela. Inspekcijska tijela u čijem se sastavu nalazi inspekcija osigurati će uvjete za održavanje i čuvanje privremeno oduzetih predmeta. (4) Troškovi prinudnog izvršenja kao i troškovi štete nastali prinudnim izvršenjem padaju na teret izvršenika - stranke. Članak 67. (1) Ako poslovni prostor, uređaji ili oprema u kojem ili kojima se pružaju turističke usluge ne udovoljavaju, odnosno prestanu udovoljavati uvjetima propisanim ovim Zakonom i drugim propisima, turističko-ugostiteljski inspektor će bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka s utvrđenim činjenicama odlučnim za donošenje rješenja kojim će odrediti rok ne kraći od 30 dana pravnoj ili fizičkoj osobi da prilagodi pružanje usluga sukladno Zakonu. (2) Ako nedostaci i nepravilnosti iz stavka (1) ovog članka ne budu otklonjeni u određenom roku, turističko-ugostiteljski inspektor će zabraniti pružanje turističkih usluga. (3) Žalba na rješenje iz stavka (1) i (2) ovog članka ne odlaže izvršenje rješenja. (4) Ukoliko inspektor, nakon što je rješenje o zabrani postalo izvršno, utvrdi da se i pored zabrane NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 404 - Broj 5 14. lipnja 2016. obavlja turistička djelatnost, donijet će Zaključak o prinudnom izvršenju Rješenja pečaćenjem objekta. (5) Troškovi prinudnog izvršenja, kao i troškovi štete nastale prinudnim izvršenjem padaju na teret izvršenika - stranke. Članak 68. Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da je kupcu usluge naplaćena ili zaračunata viša cijena od utvrđene, naredit će prodavatelju usluge da vrati više naplaćeni iznos oštećenom kupcu usluge i bez odgađanja izdati prekršajni nalog, odnosno podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Članak 69. Ako inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti ili ne pridržavanje propisa za čiji nadzor nije mjerodavan, obavijestit će mjerodavno tijelo, bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana. VIII. KAZNENE ODREDBE Članak 70. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: a) ne pruža turističke usluge koje prema propisima spadaju u predmet njihovog poslovanja (članak 10.); b) se u prometu nezakonito koristi izrazom “putnička agencija” (članak 9.); c) pruža usluge protivno članku 7. ovog Zakona; d) poslovne prostorije ne ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom (članak 20. i 21.); e) ne osigura rizike putovanja osiguranjem putnika i njihove prtljage (članakl8. i 19.); f) ne koristi prijevozna sredstva osigurana obaveznim osiguranjem putnika sukladno Zakonu (članak 18.i 19.); g) dodatno ne ispunjava uvjete za pojedinu vrstu putničke agencije ili ne pruža usluge na propisani način, ili ako pruža usluge one vrste putničke agencije za koju ne lspunjawpropišane uvjete (članak 11.); h) započne s pružanjem usluga putničke agencije prije nego što je pribavio Rješenje mjerodavnog tijela da je udovoljeno uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona (članak 12.); i) prijevoz putnika ne obavlja vlastitim prijevoznim sredstvima ili prijevoznim sredstvima u vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba na temelju ugovora (članak 15.); j) neposredno pruža usluge putniku, a nema poslovnicu ili poslovnica ne udovoljava propisanim uvjetima (članak 20. stavak (3); k) ne osigura korištenje uplaćenog aranžmana ili naknadu štete zbog nastalih troškova ili ne osigura jamstvo za svaki aranžman kod banke ili osiguravajućeg društva (članak 23. stavak (1) i (2)); 1) putniku prilikom uplate iznosa za aranžman ne izda potvrdu o osiguranju jamčevine, koja mu omogućava neposredno ostvarenje prava na naknadu štete zbog nastalih troškova iz članka 24. (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 200,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i voditelj poslovnice novčanom kaznom od 100,00 KM do 1.000,00 KM. Članak 71. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: a) na ulazu u poslovni prostor putničke agencije ne izloži natpisnu ploču na kojoj je naziv putničke agencije (članak 14. stavak (1) točka a.)); b) se na zahtjev korisnika njezinih usluga ne izjasni o svojstvu i opsegu ovlasti ukoliko zastupa druge putničke agencije (članak 14. stavak (1) točka c.)); c) ne objavi uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge i ne pridržava se tih uvjeta sadržaja i cijena (članak 5. stavak (1) točka c.)); d) u reklamnim i propagandnim materijalima i svim drugim poslovnim dokumentima vidljivo ne naznači tvrtku i sjedište te, identifikacijski broj (članak 14. stavak (1) točka d.)); e) za svaku izvršnu uslugu korisniku ne izda račun, kartu ili potvrdu s brojem kojom se potvrđuje primitak uplate ili ne čuva kopije tih dokumenata najmanje jednu godinu od dana njihovog izdavanja (članak 5. Stavak (1) točka d.)); NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 405 - Broj 5 f) u prostorijama i na mjestima gdje se prodaju turističke usluge ne vodi knjigu žalbe i u roku od 15 dana ne odgovori na svaki izneseni prigovor (članak 5. točka g)); g) na ulazu u poslovni prostor u kojem neposredno prodaje svoje usluge ne istakne radno vrijeme ili se ne pridržava radnog vremena (članak 14. stavak (1) točka b)); h) ne posluje sukladno odredbama ovog Zakona, propisa donesenih na temelju ovog Zakona, te sukladno poslovnim običajima u turizmu (članak 5. stavak (1) točka a)); i) ne vodi poslovne knjige sukladno važećim propisima (članak 5. stavak (1) točka b)); j) ne čuva kao poslovnu tajnu sve što je saznalo o putniku (članak 14. stavak (1) točka e)); k) putniku ne pruži usluge utvrđene u ugovoru ili ih ne pruži na kvalitetan način (članak 14. stavak (1) točka f)); l) putniku ne ponudi i posebno osiguranje od povreda, bolesti, smrti i gubitka prtljage tijekom putovanja i boravka (članak 14. stavak (1) točka g)); (2) Za prekršaje iz stavka 1. točke a), do I) ovog članka, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 200,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) točke a), do k). ovog članka, kaznit će se i voditelj poslovnice novčanom kaznom od 100,00 KM do 1.500,00 KM. (4) Za prekršaje iz stavka (1) točke a) do d) ovog članka kaznit će se i fizička osoba koja je registrirana za obavljanje turističke djelatnosti novčanom kaznom od 100,00 KM do 1.000,00 KM. Članak 72. (1) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: a) organizira grupna putovanja, a da tijekom putovanja ne osigura najmanje jednog turističkog pratitelja koji ispunjava propisane uvjete za svaku grupu do 75 putnika ili ako ne osigura stručnog djelatnika koji je osposobljen za rad u turističkoj djelatnosti, ukoliko ne raspolaže turističkim pratiteljem koji ispunjava propisane uvjete ili ako za grupne posjete turističkim mjestima ne angažira turističkog vodiča koji je ovlašten za pružanje usluga turističkog vodiča u tom turističkom mjestu (članak 16.), b) za svaki aranžman, odnosno putovanje, koje organizira ne izda program, prospekt ili katalog sa sadržajem iz tačke a) do j) članka 17. ovog Zakona ili ne uruči iste putniku prije zaključenja ugovora o aranžmanu (članak 17.), c) pisano ne obavijesti davatelja usluga o turističkom zastupniku, njegovim ovlastima i svim nastalim promjenama (članak 44.). (2) Za prekršaje iz stavka’1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnom licu novčanom kaznom od 100,00KM do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i voditelj poslovnice novčanom kaznom od 70,00 do 700,00 KM. Članak 73. Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj: a) fizička osoba koja bez odobrenja obavlja poslove turističkog vodiča (članak 27. i 29.); b) turistički vodič koji poslove turističkog vodiča obavlja suprotno odredbama ovog Zakona (članak 36.); c) turistički vodič koji pri obavljanju poslova turističkog vodiča nema iskaznicu turističkog vodiča ili koji iskaznicu turističkog vodiča ne nosi na vidljivom mjestu (članak 38.); d) fizička osoba koja pruža usluge turističkog pratitelja, a ne ispunjava uvjete iz članka 40. i 42. ovog Zakona; e) fizička osoba koja pruža usluge turističkog animatora, a ne ispunjava propisane uvjete (članak 43.); f) fizička osoba koja pruža usluge u seoskom turizmu, a ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i drugim propisima (članak 52. i 53. stavak (2)). Članak 74. Novčanom kaznom za ne postupanje po Rješenju inspektora (članak 66. stavak (1)) kaznit će se: a) pravna osoba novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM; b) odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 200,00 KM do 500,00 KM. c) fizička osoba novčanom kaznom od 200,00 KM do 500,00 KM. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 406 - Broj 5 14. lipnja 2016. Članak 75. (1) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako kupcu usluga zaračuna i naplati višu cijenu od utvrđene (članak 68.). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 200,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (l)ovog članka kaznit će se i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.000,00 KM. Članak 76. Za prekršaje utvrđene člankom 70. i 71. ovoga Zakona, ako se ponove u roku od jedne godine od pravomoćnosti Rješenja o prekršaju, uz novčanu kaznu sud može izreći i zaštitnu mjeru pravnoj ili fizičkoj osobi, zabranu obavljanja turističke djelatnosti u trajanju do 6 mjeseci. Članak 77. (l) Za prekršaje utvrđene člankom 73. stavak (1) točke a), b), c), d) i e), ovog Zakona, ako se ponove u roku od jedne godine od pravomoćnosti Rješenja o prekršaju, uz novčanu kaznu sud može izreći i zaštitnu mjeru zabrane pružanja usluge turističkom vodiču, pratitelju i animatoru u trajanju do 6 mjeseci. (2) Novčane kazne iz ovog Zakona su prihod Proračuna Županije i uplaćuju se u cijelosti na račun javnih prihoda Proračuna županije. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 78. Pravne osobe koje pružaju usluge putničke agencije dužne su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Zakona. Članak 79. Ministar će donijeti propise na temelju ovlasti iz ovog Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona: Pravilnik o polaganju stručnog ispita za voditelja poslovnice putničke agencije, Program polaganja za stručni ispit voditelja poslovnice putničke agencije, Pravilnik o minimalno tehničkim uvjetima uređaja, obilježavanja, korištenja i sigurnosti na skijalištu, Pravilnik o stručnom ispitu za turističke vodiče, Pravilnik o iskaznici turističkog vodiča, Program polaganja za turističkog pratitelja, kao i sadržaj i oblik Upisnika koji su propisani ovim Zakona. Do donošenja provedbenih akata iz ovog članka, primjenjivat će se odgovarajući provedbeni akti Federalnog Zakona o turističkoj djelatnosti, koje je propisao Federalni ministar za okoliš i turizam, a koji nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. Članak 80. Postupci koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se sukladno propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 81. Za sve slučajeve koji nisu regulirani podzakonskim aktima, u svrhu provedbe ovog Zakona, primjenjuju se federalni propisi, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom: Pravilnik o minimalno -tehničkim uvijetima putničke agencije, Sadržaj i način vođenja Upisnika putničke agencije, Pravilnik o polaganju stručnog ispita za voditelja poslovnice, Program stručnog ispita za turističkog vodiča, Obrazac i izgled iskaznice turističkog vodiča, Minimalno-tehnički uvijeti pružanja usluga u zdravstvenom, kongresnom, omladinskom, sportskom, vjerskom, lovnom, ribolovnom, planinskom i drugim vidovima turizma. Članak 82. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena Federalnog Zakona o turističkoj djelatnosti („Službene novine F BiH” broj: 32/09). Članak 83. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Narodnim novinama Hercegbosanske Županije”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 407 - Broj 5 Hercegbosanska Županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-28.2/16 Tomislavgrad, 07. lipnja 2016. godine Predsjednik Skupštine Robert Bagarić v.r. *** Temeljem članka 98. i 100. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije ( « Narodne novine HBŽ « broj: 8/03, 14/03, 1/04 , 6/05,11/06 i 5/08 ), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 06.lipnja 2016.godine donosi ODLUKU o izmjenama i dopunama Odluke o osnovicama, stopama, načinu obračunavanja i plaćanja sredstava za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja Članak 1. U Odluci o osnovicama, stopama, načinu obračunavanja i plaćanja sredstava za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj 7/10 i 2/12) iza članka 19. dodaje se novi članak 19a., koji glasi: „Iznimno od odredbi ove Odluke,nadležno županijsko tijelo uprave , mjesečno će, na račun Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije , plaćati paušalni iznos u visini 12,00 KM po zaposleniku-nositelju osiguranja J.P. ”Tušnica” d.o.o. Livno, a u cilju neometanog pristupa zdravstvenoj zaštiti u opsegu koji se osigurava članovima obitelji nositelja osiguranja. Osobe iz stavka 1. ovog članka pravo na zdravstvenu zaštitu, sukladno ovoj Odluci, ostvarivat će do 31.12.2016.godine s tim da će puni opseg prava iz zdravstvenog osiguranja ove osobe ostvarivati kada se za to steknu zakonski uvjeti. Članak 2. Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska Županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-26.2/16 Tomislavgrad, 06. lipnja 2016. godine Predsjednik Skupštine Robert Bagarić v.r. *** Temeljem članka 98. i 101. Poslovnika Skupštine HBŽ („Narodne novine HBŽ”, broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08), , Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 06. 06. 2016.godine donijela je slijedeći ZAKLJUČAK I. Skupština Hercegbosanske županije prima k znanju Informaciju o Pedagoškim standardima osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja u Hercegbosanskoj županiji i Pedagoškim standardima i normativima za srednje obrazovanje u Hercegbosanskoj županiji i upućuje u daljnju proceduru. II. Zaključak stupa na snagu danom usvajanja, a objavit će se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska Županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-23.2/16 Tomislavgrad, 07. lipnja 2016. godine Predsjednik Skupštine Robert Bagarić v.r. *** Temeljem članka 98. i 101. Poslovnika Skupštine HBŽ („Narodne novine HBŽ”, broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08), , Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj
Zakon o građenju Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 03/16 09.05.2016 građenje NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 182 - Broj 3 09. svibanj 2016. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 09. svibanj 2016. Str. 183 - Broj 3 suda.” II. Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije „. Bosna i Hercegovina Federacija bosne i hercegovine Hercegbosanska županija Skupština Tomislavgrad Broj: 01-02-50.2/15 Tomislavgrad, 02. ožujak 2016. godine Predsjednik Skupštine Robert Bagarić v.r. *** Temeljem članka 26. točke e) i članka 15. stavak 1. točaka e) i h) Ustava Hercegbosanske županije (“Narodne novine Hercegbosanske županije” broj: 3/96, 9/00, 9/04 i 10/05), a sukladno članku 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine HBŽ”, broj 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 29. 02. 2016. godine donosi ZAKON o građenju I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Zakonom uređuju se: tehnička i druga svojstva kojima moraju udovoljavati građevine na području Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Županija), utvrđuju sudionici u građenju, izrada tehničke dokumentacije (u daljnjem tekstu: projektiranje), postupak izdavanja građevinske dozvole, odnosi na gradilištu, postupak izdavanja uporabne dozvole, uporaba i održavanje građevine te njeno uklanjanje, propisuju odredbe o nadzoru kao i odgovarajuće sankcije zbog nepridržavanja odredbi ovog Zakona. Članak 2. Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1. Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukcijski, instalaterski, završni, te ugradnja građevinskih proizvoda, postrojenja ili opreme), kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina. 2. Građevinom se smatra građevinski objekt na određenoj lokaciji koji se sastoji od građevinskog dijela i ugrađene opreme, koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu. 3. Građevinskim dijelom iz točke 2. ovoga stavka smatra se dio građevine izrađen od građevinskih materijala i proizvoda, s ugrađenim instalacijama i završnim građevinskim radovima. 4. Opremom se smatraju ugrađena postrojenja, uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi ugrađeni proizvodi koji su u sklopu tehničkotehnološkog procesa. 5. Privremena građevina - objekt, je objekt izgrađen, odnosno montažni objekt postavljen za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i drugo (kiosci, telefonske govornice, ljetne terase, reklamni panoi i si.) u skladu s dokumentom prostornog uređenja, općinskom odlukom i si. 6. Pripremnim radovima se smatra izvođenje radova i građenje pomoćnih privremenih građevina, koji se izvode za potrebe organiziranja gradilišta i primjenu odgovarajuće tehnologije građenja. 7. Radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme, ako je to u skladu s namjenom građevine ne smatraju se rekonstrukcijom, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine. 8. Održavanjem građevine se smatra praćenje stanja građevine i poduzimanje mjera nužnih za sigurnost građevine i sigurnost života i zdravlja ljudi. 9. Sanacijom se smatraju radovi na oštećenim građevinama, kojima se građevina dovodi u stanje prije oštećenja. 10. Radovima redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine koji se mogu smatrati radovima tekućeg održavanja, smatraju se radovi koji ne utječu na konstrukciju građevine, zaštitu okoliša, namjenu, promjenu dimenzija ili vanjski izgled (manji popravci, žbukanje, bojenje fasada i njihovo dovođenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje građevinske stolarije, ostakljivanje Detaljnih energetskih pregleda............................218 93. ODLUKA o kandidiranju 20 javnih objekata iz oblasti obrazovanja i zdravstva za izradu Detaljnih energetskih pregleda............................................219 94. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................221 95. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................221 96. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................222 97. ODLUKA o izmjeni i dopuni Odluke o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije (Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županije)...................................222 98. ODLUKA o davanju suglasnosti na Odluku o određivanju vrijednosti boda za izračunavanje komunalne naknade za 2016.godinu u općini Glamoč...............................................................258 99. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................258 100. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................259 101. ODLUKA o odobrenju prijenosa sredstava s Jedinstvenog računa riznice Ministarstva financija na podračun Ministarstva gospodarstva - Projekt CAN u iznosu od 85.000,00 KM........................259 102. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................260 103. ODLUKA o odobravanju naknade Ispitnom Povjerenstvu za polaganje ispita za vozača motornih vozila, za mjesec veljaču 2016. godine...............261 104. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................261 105. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................262 106. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................263 107. RJEŠENJE o isplati naknade za rad..........263 108. RJEŠENJE o imenovanju Županijskog povjerenstva za analizu i ocjenjivanje projekata javnih investicija.................................................264 109. RJEŠENJE o imenovanju predstavnika u potkomisije za europske integracije....................265 110. RJEŠENJE o isplati naknade za rad.............265 111. RJEŠENJE o isplati naknade za rad...........266 112. RJEŠENJE.................................................267 113. RJEŠENJE.................................................268 114. RJEŠENJE o imenovanju radne skupine za pripremu strateških dokumenata u resoru prometa za razdoblje 2016.-2025. godine za članove radne grupe...................................................................268 115. RJEŠENJE.................................................268 116. ZAKLJUČAK............................................269 MINISTARSTVO ZNANOSTI, PROSVJETE, KULTURE I ŠPORTA *** 117. ODLUKA o davanju suglasnosti na imenovanje gospodina Marka Tovila, nastavnika kemije i domaćinstva, na dužnost ravnatelja Osnovne škole fra Miroslava Džaje iz Kupresa...............................................................269 MINISTARSTVO RADA, ZDRAVSTVA, SOCIJALNE SKRBI I PROGNANIH *** 118. RJEŠENJE.................................................270 119. ODLUKA o slobodnim lokacijama za osnivanje ljekarni u 2016. godini na području Hercegbosanske županije..............................................................271 *** SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE *** Temeljem članka 26. e, a u svezi sa člankom 15. Ustava Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj 3/96, 9/00, 9/04 i 10/05) i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije” broj: 8/03,14/03,1/04,11/06 i 5/08 ), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 29. veljače 2016.godine donijela je Zakon o dopuni Zakona o sudskim pristojbama I. U članku 9. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj 5/13 i 8/13), u stavku 1. na kraju točke točke i) briše se interpunkcijski znak zareza, nakon čega se dodaje nova točka koja glasi:,j) notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerenici
Zakon o dopuni Zakona o sudskim pristrojbama Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 03/16 09.05.2016 SN Kantona 10 08/13, SN Kantona 10 05/13 sudske pristojbe Zakon o dopuni Zakona o sudskim pristojbama I. U članku 9. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj 5/13 i 8/13), u stavku 1. na kraju točke točke i) briše se interpunkcijski znak zareza, nakon čega se dodaje nova točka koja glasi:,j) notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerenici
Zakon o prostornom uređenju Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 12/14 25.07.2014 prostorno uređenje Str. 850 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 295. ODLUKA o odobravanju sredstava iz Tekuće pričuve u svrhu potpore Turističkoj zajednici Hercegbosanske županije .......... 884 296. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava iz Tekuće potpore Proračuna Uprave civilne zaštite Hercegbosanske županije za 2014. godinu za pomoć vatrogasnim postrojbama Hercegbosanske županije .................................................... 885 297. RJEŠENJE o utvrđivanju prijedloga člana Upravnog vijeća Federalnog zavoda za mirovinsko-invalidsko osiguranje iz Hercegbosanske županije ......................... 885 298. ZAKLJUČAK ......................................... 886 299. ZAKLJUČAK ......................................... 886 300. ZAKLJUČAK ......................................... 886 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA 301. PRAVILNIK o troškovima postupka izdavanja rješenja o ispunjavanju uvjeta za izvođenje radova u šumarstvu .................. 887 302. PRAVILNIK o sastavu stručnog povjerenstva i troškovima postupka izdavanja dozvole za krčenje/prenamjenu šume i šumskog zemljišta ......................... 888 303. PRAVILNIK o izmjenama Pravilnika o davanja lovišta na privremeno korištenje i visini naknade za korištenje lovištima…..889 MINISTARSTVO RADA, ZDRAVSTVA, SOCIJALNE SKRBI I PROGNANIH 304. PRAVILNIK o Javnom pozivu, kriterijima i načinu ocjenjivanja projekata udruga građana iz oblasti rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih koji će se sufinancirati iz Proračuna Hercegbosanske županije ........ 890 305. RJEŠENJE o visini troškova za polaganje stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu i o visini nagrade za rad predsjednika, članova i tajnika Ispitnog povjerenstva .... 897 306. RJEŠENJE o visini troškova za polaganje stručnog ispita stručnjaka zaštite na radu i o visini naknade za rad predsjednika, članova i tajnika Ispitne komisije ............................ 897 MINISTARSTVO ZNANOSTI, PROSVJETE, KULTURE I ŠPORTA 307. ODLUKA o izmjeni i dopuni Odluke o upisu učenika u srednje škole za školsku godinu 2014./2015. ................................... 898 308. ODLUKA o davanju suglasnosti na imenovanje gospodina Jake Vidovića na dužnost ravnatelja Osnovne škole „Fra Lovro Karaula“ iz Livna .................................... 900 MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE 309. LISTA eksperata Hercegbosanske županije .................................................... 900 ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 310. PRAVILNIK o načinu i uvjetima za upućivanje osiguranih osoba na liječenje izvan HBŽ ............................................... 900 311. ISPRAVAK ............................................ 903 SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE *** Na temelju članka 26. stavak e) Ustava Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj: 3/96, 9/00, 9/04 i 10/05), i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj: 8/03, 14/03, 6/05, 11/06 i 5/08), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 03. 07. 2014. godine donosi ZAKON o prostornom uređenju I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovim Zakonom uređuju se: - načela za plansko uređenje prostora i organizacija sustava prostornog uređenja, - dokumenti prostornog uređenja, njihov sadržaj te način izrade i donošenja, - provođenje dokumenata prostornog uređenja, - nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona, - kaznene odredbe. (2) Prostornim uređenjem Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Županija), u smislu ovoga Zakona, osiguravaju se plansko gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom Županije kao osobito vrijednim i ograničenim dobrom. Članak 2. (Značenje pojedinih izraza) Izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje: 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 851 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 1. Prostor je sastav fizičkih struktura na površini tla, odnosno na, iznad i ispod površine tla i vode dokle dopiru neposredni utjecaji ljudske djelatnosti. 2. Prostorni razvitak podrazumijeva razvitak i unapređenje prirodnog i izgrađenog prostora kao rezultat prirodnih i ljudskih djelovanja. 3. Prostorno uređenje je planiran razmještaj djelatnosti i objekata na određenom području. 4. Plansko prostorno uređenje podrazumijeva korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom u cilju održivog razvitka na temelju cjelovitog pristupa u planiranju prostora. 5. Održivi razvitak je osiguranje takvog korištenja prostora, koji uz očuvanje životne sredine, prirode i trajnog korištenja prirodnih dobara, te zaštitu kulturnog- povijesnog naslijeđa i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, bez ugrožavanja jednakih mogućnosti za zadovoljavanje potreba budućih generacija. 6. Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se, na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja posebnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora i očuvanja kvaliteta okoliša, određuju namjene prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za poboljšanje i urbanu obnovu izgrađenih područja, te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru. 7. Plan parcelacije u smislu ovog Zakona je pomoćni dokument prostornog uređenja kojim se definiraju pojedinačne građevinske parcele sukladno prostornom ili urbanističkom planu, a donosi se kada za određenu prostornu cjelinu nije propisano donošenje ili se kasni s izradom detaljnog dokumenta prostornog uređenja, a potrebe zahtijevaju hitnost privođenja tog prostora namjeni. 8. Općina je jedinica lokalne samouprave koja je uspostavljena zakonom, 9. Selo je naselje čije se stanovništvo pretežno bavi poljoprivrednom djelatnosti. 10. Građevinsko zemljište je neizgrađeno i izgrađeno zemljište u gradskim, mješovitim i seoskim naseljima, koje je prostornim i urbanističkim planovima namijenjeno za izgradnju građevina i druge zahvate u prostoru, sukladno odredbama ovog Zakona. 11. Uređeno građevinsko zemljište je zemljište na kome su obavljeni radovi na pripremi i opremanju zemljišta prema planskim dokumentima i programu uređenja građevinskog zemljišta. 12. Otklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uvjeta za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekt, te pristup i uporabu svih prostorija i instalacija u objektu za osobe s umanjenim tjelesnim sposobnostima. 13. Stambeni objekt je građevina stambene namjene na posebnoj građevinskoj parceli. 14. Stambeno-poslovni objekt je građevina stambene i poslovne namjene na posebnoj građevinskoj parceli. 15. Izvođenje drugih zahvata u prostoru podrazumijeva sve radove na površini tla, te ispod i iznad površine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uvjeti korištenja prostora kao što su: nivelacija terena, pozajmište zemljanog materijala, deponija inertnog materijala, obrambeni nasipi i sl. 16. Građevinska parcela je zemljište na kojem se nalazi građevina i uređene površine koje služe toj građevini, ili zemljište na kojem je predviđeno građenje građevine i uređenje površina koje će služiti toj građevini koje ima pristup na prometnicu sukladno uvjetima iz prostorno planske dokumentacije. 17. Regulacijska crta je planska crta definirana grafički i numerički detaljnim planom prostornog uređenja kojom se utvrđuju pojedinačne građevinske parcele ili koja odvaja zemljište planirano za javne površine od zemljišta planiranog za druge namjene. 18. Građevinska crta je planska crta koja se utvrđuje grafički i numerički detaljnim planom prostornog uređenja i označava crtu prema kojoj se gradi, odnosno iskolčava građevina, ili crtu koju građevina ili gabarit građevine ne smije prijeći. 19. Parcelacija građevinskog zemljišta u smislu ovog Zakona je postupak donošenja akta o parcelaciji građevinskog zemljišta sukladno detaljnom planu prostornog uređenja, odnosno lokacijskoj dozvoli. 20. Zaštitni pojas i zaštitna zona su površine zemljišta, vodne površine ili zračni prostori, koji su definirani planskim dokumentima ili na temelju planskih dokumenata, numerički i grafički i namijenjeni su za zaštitu života i zdravlja ljudi, sigurnost i funkciju građevina, površina ili prostora, sukladno odredbama zakona i posebnih propisa donesenih na temelju tih zakona. 21. Javne površine su sve površine koje su određene dokumentom prostornog uređenja i čije je korištenje namijenjeno svima i podjednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovi i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.) Str. 852 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 22. Zelene i rekreacijske površine podrazumijevaju: javne zelene površine (park- šume, parkovi, drvoredi, trgovi, travnjaci, zelenilo uz prometnice i sl.); zelene zone, odnosno koridori, kojima se sprječava neplanirano širenje naselja i koje imaju različite rekreacijske i zaštitne namjene; zelene površine stambenih, odnosno urbanih cjelina; zelene površine posebne namjene (groblja, botanički i zoološki vrtovi, sl.); površine za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, sportski tereni, kupališta, vježbališta, strelišta, kros i trim staze i sl.); zelene površine uz obale rijeka i jezera. 23. Javni interes je kvalifikacija kojom se neko opće dobro u formi prirodne ili stvorene tvari ili kao nematerijalna kategorija obilježava s ciljem davanja posebnog statusa koji omogućuje pristup, uporabu i konzumiranje od strane svih pripadnika zajednice na njihovu dobrobit. 24. Situacijski snimak/grafički prikaz u smislu ovog Zakona predstavlja prikaz parcele na kojoj se planira zahvat s ucrtanim postojećim objektima s prikazom svih karakterističnih udaljenosti u odgovarajućem mjerilu (1:250; do max 1:1.000), granicama parcela (starih i novih), podatke o vlasnicima, odnosno korisnicima predmetne i susjednih parcela/zemljišta s oznakama katastarskih parcela. 25. Koeficijent izgrađenosti je odnos tlocrtne površine svih objekata na građevinskoj parceli, uključujući krovne vijence, balkone, terase i sl. i ukupne površine građevinske parcele. 26. Koeficijent iskorištenosti je odnos bruto građevinske površine svih etaža objekta i ukupne površine građevinske parcele. 27. Odstojanje objekta od susjednog objekta i granice susjedne parcele podrazumijeva poseban slobodan prostor oko objekta namijenjen za osiguranje nesmetanog održavanja objekta, njegovog osunčanja, osiguranja higijenskih uvjeta u objektu, poduzimanja mjera zaštite od požara i potresa u odnosu na susjedni objekt ili parcelu. Članak 3. (1) Plansko upravljanje, korištenje zemljišta i zaštita prostora (u daljnjem tekstu: plansko uređenje prostora) u smislu ovoga zakona, podrazumijeva gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom na načelima održivog razvitka, a na temelju cjelovitog pristupa u planiranju prostora. (2) Cjelovit pristup u planiranju prostora obuhvaća naročito: - istraživanje, provjeru i ocjenu mogućnosti razvitka na prostoru Županije, - zaštitne mjere i način upravljanja prostorom, - izradu dokumenata prostornog uređenja, - provođenje i praćenje provođenja dokumenata prostornog uređenja. Članak 4. Plansko uređenje prostora Županije temelji se na načelima: - ravnomjernog, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka prostora Županije, uz njegovanje i razvijanje regionalnih i ambijentalnih prostornih posebnosti, - održivog razvitka te racionalnog korištenja i zaštite prostora, - zaštite integralnih vrijednosti prostora te zaštite i unapređenja stanja okoliša, - zaštite graditeljskog naslijeđa i vrijednih dijelova prirode, - usklađivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Županiju, - usklađivanja prostornog uređenja općina međusobno s prostornim uređenjem Županije - te načelu planiranja i korištenja zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), - javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima važnim za prostorno uređenje, sukladno ovom Zakonu i drugim posebnim propisima, - uspostavljanja sustava informacija o prostoru važnog za Županiju u svrhu planiranja, uporabe i zaštite prostora Županije. Članak 5. Plansko uređenje prostora obuhvaća građenje i uređivanje naselja i okolnog prostora, uporabu i zaštitu prirodnih resursa i izgrađenih cjelina te obavljanje drugih zahvata u prostoru sukladno dokumentima prostornog uređenjima i drugim propisanim uvjetima iz ovoga Zakona. II. UREĐENJE PROSTORA Članak 6. (1) U svrhu planskog uređenja prostora utvrđuje se: - građevinsko zemljište, - poljoprivredno zemljište, 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 853 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - šumsko zemljište, - vodne površine, - zaštićena zelena i rekreacijska područja, - infrastrukturni sustavi, - eksploatacijska polja, - rezervirane površine. (2) Površine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se na temelju ovoga Zakona, posebnih zakona i dokumenata prostornog uređenja Županije. (3) Planska izgradnja na površinama iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva plansko uređenje i izgradnju iznad i ispod navedenih površina. Članak 7. Naselja i građevine mogu se graditi samo na građevinskom zemljištu na temelju detaljnih ili razvojnih dokumenata prostornog uređenja sukladno odredbama ovog Zakona. Članak 8. (Režimi građenja) Intenzitet i karakter građenja na pojedinim područjima određuje se prema utvrđenom javnom interesu, potrebama i mogućnostima korisnika i drugim lokalnim ograničenjima, kroz izradu planskih dokumenata kojim se određuju sljedeći režimi građenja: a) Režim građenja prvog stupnja - za uže urbano područje na kojem se planira intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, na dijelovima područja sa zaštićenim kulturno- povijesnim i prirodnim naslijeđem, turističkim naseljima, sportskim, rekreacijskim, zdravstvenim i gospodarskim zonama na kojima se planira građenje; uvjeti za odobravanje građenja donose se na temelju detaljnih dokumenata prostornog uređenja -zoning plana, regulacijskoga plana, odnosno urbanističkog projekta izrađenog na temelju regulacijskog plana. Za uže urbano područje koje je već izgrađeno, na kojem predstoji manja rekonstrukcija, sanacija ili manji obim izgradnje, uvjeti za odobravanje građenja donose se na temelju urbanističkog projekta izrađenog na temelju projektnog programa bez prethodno donesenog regulacijskoga plana. b) Režim građenja drugog stupnja - za urbano područje za koje je obvezno donošenje urbanističkog plana, uvjeti za odobravanje građenja donose se na temelju urbanističkog plana i uvjeta utvrđenih u odluci o provođenju plana. Za područje na kojem je razvojnim dokumentom prostornog uređenja predviđeno donošenje zoning plana uvjeti za odobravanje građenja se donose na temelju zoning plana i odluke o njegovom provođenju. c) Režim građenja trećeg stupnja - za urbana područja i građevinske zone u izvanurbanim područjima, utvrđenim prostornim planom, uvjeti za odobravanje građenja donose se na temelju prostornoga plana i odluke o provođenju plana i plana parcelacije. d) Režim zabrane građenja - na dijelovima područja značajnim za budući razvoj, izgradnju infrastrukturnih sustava, uređenje voda te zaštitu prirodnog i graditeljskog nasljeđa i na područjima za koja je u postupku izrada provedbenog plana, a koja su određena odlukom. Na tim područjima ne dopušta se nikakva izgradnja građevina i uređaja, izuzimajući tekuće održavanje, dogradnju u svrhu osiguranja osnovnih higijenskih uvjeta, konzerviranja građevina, a samo izuzetno, podizanje novih građevina i uređaja koji služe obveznom održavanju postojećeg dijela naselja (instalacije, neophodne javne građevine, građevine za opskrba i sl.) na temelju odluke o režimu zabrane građenja. Članak 9. (Urbano i uže urbano područje) (1) Radi usmjeravanja građenja propisanom planskom dokumentacijom, prostornim ili urbanističkim planom utvrđuje se urbano i uže urbano područje. (2) Urbano područje utvrđuje se zajedno ili više naselja koja predstavljaju prostornofunkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostornofunkcionalno međusobno povezanu cjelinu, a koja, na temelju planskih pretpostavki, imaju uvjete za daljnji razvoj. (3) Urbano područje obuhvaća izgrađene i neizgrađene površine namijenjene za stanovanje, rad i odmor, infrastrukturu te površine za posebnu namjenu, zelene površine, kao i površine rezervirane za budući razvitak. Urbano područje može obuhvatiti, osim građevinskog, i druga zemljišta. (4) Ako postoji potreba utvrđivanja posebnih uvjeta građenja u centrima ili intenzivno izgrađenim dijelovima urbanih područja, utvrđuje se uže urbano područje. Str. 854 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (5) Uže urbano područje obuhvaća dio naselja koje je intenzivno izgrađeno ili je planom predviđeno da tako bude izgrađeno i formira se u svrhu utvrđivanja režima građenja, posebnih uvjeta pri izdavanju lokacijske dozvole, lokacijske informacije, građevinske dozvole i sl. Članak 10. (1) Naselje, u smislu ovog Zakona, podrazumijeva izgrađen, nastanjen te prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta. (2) Naseljeno mjesto, u smislu ovog Zakona, podrazumijeva teritorijalnu jedinicu koja, u pravilu, obuhvaća jedno ili više naselja s područjem koje pripada tom naseljenom mjestu. (3) Naseljena mjesta mogu biti gradskog, mješovitog i seoskog karaktera. (4) Radi usmjeravanja građenja, odgovarajućim planom prostornog uređenja za svako naselje, ili na način propisan ovim Zakonom, utvrđuju se granice urbanog područja i građevinskog zemljišta. Osim građevinskog zemljišta, granicama urbanog područja mogu biti obuhvaćena i druga zemljišta. (5) Ako postoji potreba da se utvrde posebni uvjeti građenja u centrima ili intenzivno izgrađenim dijelovima urbanih područja, utvrđuje se uže urbano područje. III. ORGANIZACIJA SUSTAVA PROSTORNOG UREĐENJA Članak 11. (1) Djelotvornost prostornog planiranja i uređenja prostora Županije osiguravaju Skupština Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Skupština Županije) i Vlada Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Vlada Županije) te Općinsko vijeće donošenjem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata određenih ovim Zakonom. (2) Stručnu utemeljenost dokumenata iz stavka 1. ovoga članka osigurava županijsko Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), općinske službe za upravu mjerodavne za poslove prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: općinska služba) kao i Županijski zavod za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa (u daljnjem tekstu: Županijski zavod), osnovan za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, te pravne osobe registrirane za izradu tih dokumenata. Članak 12. (Obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja) Stručne poslove izrade dokumenata prostornog uređenja za Županiju osigurava Vlada Županije, a za općinu služba mjerodavna za poslove prostornog uređenja, preko pravnih osoba registriranih za obavljanje tih poslova, a na temelju javnog natječaja, osim ako je nositelj izrade dokumenta organ kojem su, odlukom o njegovu osnivanju, povjereni poslovi izrade dokumenata prostornog uređenja. Članak 13. (1) Stručne poslove prostornoga planiranja, izrade dokumenata prostornog uređenja i stručnih podloga za njihovu izradu, s izuzetkom Plana parcelacije, mogu obavljati pravne osobe registrirane za tu djelatnost. (2) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka upisuju se u sudski registar sukladno važećim propisima. Članak 14. (Stručni ispit) Stručnjaci iz oblasti urbanizma, arhitekture, građevinarstva, strojarstva, elektrotehnike i prometa, koji obavljaju stručne poslove planiranja prostora i građenja, moraju imati položen stručni ispit propisan posebnim zakonom. IV. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA Članak 15. (1) Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovito organiziranje, korištenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Županije. Članak 16. (Prostorno-planska dokumentacija) Prostorno- planska dokumentacija Županije su: a) Razvojni planovi prostornog uređenja: 1) prostorni plan Županije, 2) prostorni plan općine, 3) prostorni plan područja s posebnim obilježjem, 4) urbanistički plan. b) Detaljni planovi prostornoga uređenja: 1) zoning plan, 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 855 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 2) regulacijski plan, 3) urbanistički projekt. c) Pomoćni planovi prostornog uređenja 1) plan parcelacije. Članak 17. (Obvezni dokumenti prostornog uređenja) Obvezno je donošenje sljedećih dokumenata prostornog uređenja: a) prostorni plan Županije, za područje Županije, b) prostorni plan općine, za područje općine, c) prostorni plan područja s posebnim obilježjima, za područja od značaja za Županij d) urbanistički plan: za općinsko sjedišta, za naselja posebno važna za Županiju i za naselja čija je izgradnja predviđena dokumentom prostornog uređenja šireg područja, e) detaljni planovi (zoning plan, regulacijski plan i urbanistički projekt), za područja Županije na kojima predstoji pojačana izgradnja i uređivanje prostora. Članak 18. (Izvješće o stanju prostora u Županiji) (1) Ministarstvo i općinske službe mjerodavne za poslove prostornog uređenja, vode dokumentaciju prostora potrebnu za praćenje stanja u prostoru te za izradu i praćenje provođenja dokumenata prostornog uređenja. (2) Općinska služba mjerodavna za poslove prostornog uređenje dostavlja Ministarstvu izvješće o provođenju planskih dokumenata na razini općine sukladno odredbama članka 99. ovoga Zakona. (3) Na temelju godišnjih izvješća iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo sastavlja četverogodišnje izvješće o stanju u prostoru Županije (u daljnjem tekstu: četverogodišnje izvješće). (4) Četverogodišnje izvješće sadrži analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove djelotvornosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša te druge elemente važne za prostor Županije. Članak 19. (Program mjera za unaprjeđenje prostora Županije) (1) Na temelju četverogodišnjeg izvješća, Skupština Županije donosi novi Program mjera za unaprjeđenje prostora Županije za iduće četverogodišnje razdoblje, (u daljnjem tekstu: Program mjera). (2) Program mjera sadrži ocjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojećih dokumenata prostornog uređenja, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu te druge mjere važne za izradu i donošenje tih dokumenata. (3) Programom mjera može se utvrditi potreba uređenja zemljišta važnog za Županiju, financiranje njegovog uređenja te rok u kojem je određeno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu. (4) Programom mjera, ovisno o posebnim obilježjima prostora za koji se donosi, utvrđuju se i druge mjere za provođenje politike uređenja prostora i dokumenata prostornog uređenja. (5) Četverogodišnje izvješće i Program mjera objavljuju se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“. a) Razvojni planovi prostornog uređenja Članak 20. (Prostorni plan Županije) (1) Prostornim planom Županije usklađuju se, preuzimaju i razrađuju planska opredjeljenja iz planskih dokumenata na razini Federacije, koja se odnose na prostor Županije. (2) Uz potpuno uvažavanje prirodnih, kulturno- povijesnih i pejzažnih vrijednosti, prostorni plan Županije utvrđuje osnovna načela prostornoga uređenja, ciljeve prostornoga razvitka te organiziranje, zaštitu, uporabu i namjenu prostora, a naročito: - temeljnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko i građevinsko zemljište te vodene površine), - iskorištavanje mineralnih sirovina, - sustav naselja i urbana područja važna za Županija, - hidromelioracijske i agrarne sustave na površinama manjim od 2000 ha, - građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture značajne za Županiju, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, prometna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura), - društvenu suprastrukturu važnu za Županiju (zdravstvo, školstvo, znanost, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i dr.), - mjere zaštite okoliša, s razmještajem građevina i postrojenja koji mogu značajnije ugroziti okoliš, Str. 856 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - zaštitu graditeljskog i prirodnog naslijeđa, - mjere zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja, - obveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja prostornih cjelina unutar Županije (prostorni plan općine, prostorni plan područja s posebnim obilježjima, urbanistički plan i dr.). (3) Program mjera i aktivnosti za provođenje prostornoga plana u kratkoročnom razdoblju i odluka o provođenju prostornoga plana Županije sastavni su dijelovi plana, sukladno čl. 18. i 19. ovoga Zakona. Članak 21. (1) Prostorni plan iz članka 20. ovoga Zakona je dugoročni plan i donosi ga Skupština Županije za razdoblje od 20 godina, nakon pribavljenog mišljenja Federalnog ministarstva prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo), o njegovoj usklađenosti s važećom prostornoplanskom dokumentacijom iz planiranja i korištenja zemljišta na razini Federacije. (2) O nacrtu Prostornoga plana Županije iz stavka 1. ovoga članka provodi se javna rasprava. (3) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja Prostornoga plana Županije osiguravaju se u Proračunu Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Proračun Županije). (4) Prostorni plan Županije je javni dokument i objavljuje se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“. Članak 22. (Prostorni plan općine) (1) Prostorni plan općine preuzima i detaljnije razrađuje planska opredjeljenja iz Prostornoga plana Županije te programa mjera i aktivnosti, uz uvažavanje prirodnih, kulturno-povijesnih i pejzažnih vrijednosti odnosnoga prostora općine. (2) Prostornim planom općine posebno se utvrđuje: - temeljna namjena prostora, - definiraju se granice naselja i urbanih prostora, - građevine i koridori važni za Federaciju, Županiju i općinu, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, prometna, energetska i telekomunikacijska i druga infrastruktura), - županijska i druga suprastruktura važna za općinu (zdravstvo, školstvo, znanost, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i sl.), - mjere zaštite okoliša, s razmještajem građevina i postrojenja koja mogu značajnije ugroziti okoliš, - mjere zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa, - mjere zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja, - iskorištavanje mineralnih sirovina, - obveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar općine (područja s posebnim obilježjima, urbanistički plan i dr.), - uvjeti građenja za područja za koja se ne donose planski dokumenti nižeg ranga. (3) Program mjera i aktivnosti za provođenje plana u kratkoročnom razdoblju i odluka o provođenju prostornoga plana općine sastavni su dijelovi plana. (4) Prostorni plan općine može sadržavati i druge elemente važne za općinu, a na temelju odluke o provođenju prostornoga plana općine. Članak 23. (1) Prostorni plan općine je dugoročni plan. Prostorni plan općine donosi općinsko vijeće za razdoblje od 20 godina. Prije donošenja prostornoga plana općine, općina je dužna pribaviti suglasnost Ministarstva, o usklađenosti plana s važećim planskim dokumentima Županije, programom mjera te odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa koji uređuju oblasti važne za prostorno uređenje (poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu, promet i komunikacije, energiju te prirodno, kulturno i povijesno naslijeđe i dr.). (2) Suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo izdaje na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Županijskog zavoda. (3) O nacrtu prostornoga plana općine iz stavka 1. ovoga članka provodi se javna rasprava sukladno članku 40. ovog Zakona. (4) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja prostornoga plana iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u općinskom proračunu. (5) Prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka javni je dokument i objavljuje se u službenom glasilu općine. Članak 24. (Prostorni plan područja s posebnim obilježjima) (1) Prostorni plan područja s posebnim obilježjima donosi se za područje važno za Županiju, 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 857 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE ako se ta obveza utvrdi prostornim planom Županije. (2) Za područja s posebnim obilježjima utvrđuje se poseban režim očuvanja i korištenja zaštićenih prirodnih dobara, povijesnih i ambijentalnih cjelina, izvorišta vodoopskrbe, termalnih ili mineralnih izvorišta, šuma, poljoprivrednog zemljišta, rekreacijskih područja i toplica. (3) Prostornim planom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se, obzirom na zajednička prirodna, kulturna, povijesna, ambijentalna, gospodarska i druga obilježja, temeljna organiziranost prostora, mjere uporabe, uređenja i zaštite toga područja, s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te, po potrebi, određuje se obveza izrade detaljnih planova uređenja za uža područja unutar prostornoga plana područja s posebnim obilježjima. Članak 25. (1) Prostorni plan prostora s posebnim obilježjima važnog za Županiju donosi Skupština Županije, a nakon pribavljenog mišljenja općina koje obuhvaća taj prostorni plan. (2) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja prostornoga plana iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u Proračunu Županije. (3) Prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“. Članak 26. (1) Prostorni plan područja s posebnim obilježjima važnog za općinu donosi se ako se ta obveza utvrdi prostornim planom općine. (2) Prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za područja kao i prostorni plan područja s posebnim obilježjima važnog za Županiju, a donosi se i objavljuje u proceduri kao i prostorni plan općine. Članak 27. (Urbanistički plan) (1) Urbanistički plan se donosi za područja definirana člankom 17. stavak 1. točka e) ovog zakona. (2) Urbanističkim planom detaljnije se razrađuju i prostorno definiraju planska opredjeljenja iz prostornoga plana Županije, odnosno općine, a posebno: - temeljno organiziranje prostora, - korištenje i namjena površina, s prijedlogom prvenstva njihovog uređenja (granice građevinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta), - namjena površina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta i turizma te za posebne namjene, - zaštita graditeljskog i prirodnog naslijeđa, - mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, - mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa te ratnih djelovanja, - mjere zaštite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, - zaštitne zone, - zone obnove i sanacije te prometna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura, - drugi elementi značajni za područje za koje se donosi urbanistički plan. (3) Urbanističkim planom utvrđuje se obveza izrade detaljnih planova uređenja prostora, za uže urbano područje unutar prostornog obuhvata toga plana. Članak 28. (1) Granice područja za koje se izrađuju urbanistički planovi utvrđuju se prostornim planom. (2) Urbanistički plan donosi općinsko vijeće, nakon pribavljene suglasnosti Ministarstva o usklađenosti s Prostornim planom Županije. (3) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja urbanističkih planova osiguravaju se u Proračunu županije, odnosno u općinskom proračunu. (4) Urbanistički plan objavljuje se u službenom glasilu općine. Članak 29. (Prostorna osnova) (1) Razvojni planovi prostornog uređenja rade se na temelju Prostorne osnove. (2) Prostorna osnova sadrži snimku i ocjenu postojećeg stanja u prostoru kao i temeljne smjernice planiranog prostornog razvitka. (3) Prostornu osnovu usvaja Vlada županije, odnosno općinsko vijeće svaki u okviru svoje mjerodavnosti. b) Detaljni planovi prostornog uređenja Članak 30 (1) Detaljni planovi uređenja utvrđuju: - detaljnu namjenu zemljišta, Str. 858 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - gustoću naseljenosti, - koeficijent izgrađenosti, - nivelacijske podatke, - regulacijsku i građevnu crtu, - način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom, - uvjete gradnje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, - mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, - mjere zaštite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima i - druge elemente od važnosti za područje za koje se plan donosi. (2) Obveza izrade i donošenja detaljnih planova prostornog uređenja utvrđuje se planskim dokumentima šireg područja. (3) Izmjena detaljnog plana prostornog uređenja može se donijeti najranije tri godina nakon donošenja detaljnog plana. (4) Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praćenje provođenja detaljnih planova osiguravaju se u Proračunu županije kada je obveza njihovog donošenja utvrđena planskim dokumentom šireg područja kojeg donosi Skupština županije, odnosno proračunom općine i iz drugih izvora. (5) Odluka o donošenju ili izmjeni detaljnog plana objavljuje se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“, odnosno službenom glasilu općine. Članak 31. (Zoning plan) (1) Zoning plan je parametarski fleksibilan provedbeni plan koji se donosi za područja za koja su doneseni urbanistički planovi koji su i osnova za njegovu izradu i za ostala urbana područja općine, ukoliko je ta obveza utvrđena prostornim planom općine. Granice područja za koje se izrađuje zoning plan definiraju se prostornim planom općine. (2) Zoning plan definira namjene pojedinih površina i propisuje uvjete projektiranja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojećih građevina. Ovim planom se određuju lokacijski i urbanističko- tehnički uvjeti putem dozvoljenih granica odgovarajućih parametara urbanističkog standarda, što služi za pripremu glavnog projekta i pribavljanje odobrenja za građenje.(3) Zoning plan mora sadržavati: a) definicije pojedinih termina, b) zoning kartu (s granicama zona određene namjene i građevinskim parcelama unutra tih zona), c) službenu kartu (označeni javni objekti i infrastruktura, granice infrastrukturnih sustava s uključenim zaštitnim zonama ili pojasevima), d) listu načina korištenja zemljišta - namjena s popisom zona u kojima je svaka od tih namjena dozvoljena ili uvjetno dozvoljena, e) urbanističke standarde za svaku pojedinu zonu (dozvoljena gustoća naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgrađenosti, definirani tipovi objekata, minimalna i maksimalna veličina parcele, maksimalna visina i katnost objekta, maksimalni gabarit objekta, minimalna udaljenost ivica objekta od granice parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uvjeti uređenja vanjskih površina, uvjeti koji se moraju zadovoljiti zbog zaštite okoliša (buka, vibracije, ispušni plinovi, režimi rada, skladištenje otpadnog materijala, i sl.), uvjeti arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u ovisnosti od specifičnosti zone); f) jasno definirane procedure i kriterije odobravanja zahtjeva za uvjetno dozvoljene namjene, g) jasno označena područja za koja se mora uraditi regulacijski plan, urbanistički projekt ili raspisati natječaj u cilju što kvalitetnijeg uređenja posebnih urbanih i drugih prostornih cjelina s naročitim značajem (zone specijalne namjene), h) jasno definirane procedure i razloge - kriterije zbog kojih se može odobriti proces izmjene zoning plana, i) jasno definirane zabrane i ograničenja namjena na poplavnom području, sukladno zakonu o vodama j) ekonomsku valorizaciju plana. (4) Lista dozvoljenih i uvjetno dozvoljenih namjena u svim definiranim zonama zoning plana mora uključiti sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene, sigurnosne i socijalne potrebe stanovnika urbanog područja općine. (5) Uvjetno dozvoljene namjene mogu biti odobrene jedino ako uvjetno dozvoljena namjena ne ugrožava susjedne građevine i susjedno zemljište. (6) Postojeće građevine, legalno izgrađene prije usvajanja zoning plana, nastavljaju se koris25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 859 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE titi i po usvajanju plana, čak i ako njihova namjena nije sukladna sa zoning planom. Ako se podnese zahtjev za promjenu namjene ili rekonstrukciju postojeće građevine, primjenjivat će se odredbe zoning plana. Članak 32. (Regulacijski plan) (1) Regulacijski plan donosi se za područja na kojima se očekuje pojačana izgradnja ili uređenje prostora čije su granice utvrđene prostornim ili urbanističkim planom koji je i osnova za njegovu izradu. (2) Regulacijskim planom utvrđuje se: a) detaljna namjena površina, b) gustoća naseljenosti, c) koeficijent izgrađenosti, d) nivelacijski podaci, e) regulacijska i građevinska crta, f) uređenje prostora, g) način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom, h) uvjeti za građenje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, i) mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa te ratnih djelovanja, j) mjere zaštite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, k) drugi elementi značajni za područje za koje se donosi regulacijski plan . (3) Obveza izrade te sadržaj, postupak i način donošenja regulacijskoga plana utvrđuje se prostorno- planskim dokumentima šireg područja, ovim Zakonom i Federalnom uredbom iz članka 35. ovog Zakona. Članak 33. (Urbanistički projekt) (1) Urbanistički projekt donosi se za područja koja se izgrađuju kao cjelina ili su već djelomično izgrađena. (2) Osnova za izradu urbanističkog projekta je regulacijski plan ako je planskim dokumentima šireg područja predviđena njegova izrada, odnosno ako izrada regulacijskoga plana nije obvezna, urbanistički plan (uz prethodnu izradu projektnoga programa) na užem urbanom području koje je već izgrađeno, a na kojem predstoji manja rekonstrukcija, sanacija ili manji obujam izgradnje, a za koje nije donesen regulacijski plan. (3) Urbanističkim projektom detaljno se daje urbanističko-arhitektonsko rješenje područja za koje se projekt radi, nivelacijsko-regulacijski podaci, uređenje okoliša, idejna rješenja prometnica i komunalnih instalacija te idejni projekti planiranih objekata. (4) Urbanističkim projektom utvrđuju se urbanističko- tehnički uvjeti za izgradnju i uređenje prostora. c) Pomoćni planovi prostornog uređenja Članak 34. (Plan parcelacije) (1) Plan parcelacije izrađuje se za područja na kojima je utvrđen režim građenja III. stupnja. (2) Za prostorne cjeline za koje nije propisano donošenje ili se kasni s izradom detaljnog planskog dokumenta, a potrebe zahtijevaju hitnost rješavanja, plan parcelacije se donosi kao pomoćni planski dokument namijenjen za definiranje pojedinačnih građevinskih parcela, sukladno prostornom ili urbanističkom planu. (3) Plan parcelacije izrađuje se na ažuriranim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od općinske službe za upravu mjerodavne za geodetske poslove i katastar. (4) Planom parcelacije utvrđuje se: veličina, oblik i položaj parcele, pristup parcelama, regulacijske i građevinske crte i površine za javne namjene. (5) Plan parcelacije mora sadržavati: situacijski plan s regulacijskim i građevinskim crtama, granicama parcela (starih i novih), podatke o vlasnicima, odnosno korisnicima građevinskog zemljišta s oznakama katastarskih parcela i obračunom površina, kao i planove prometa, komunalne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture. (6) Veličine i položaj parcela definiraju se na temelju odredbi urbanističkog ili prostornog plana. Svaka parcela mora imati izlaz na put i riješene priključke na komunalnu i drugu infrastrukturu. (7) Plan parcelacije se, po pravilu, donosi za prostornu cjelinu na kojoj se vrši građenje. Ako plan parcelacije ne pokriva potpuno jednu prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvršiti tako da se na preostalom dijelu omogući obrazovanje druge ili drugih građevinskih parcela. (8) Plan parcelacije radi se po pravilima geodetske struke, odredbama ovog Zakona i važećih zakona koji reguliraju zemljišnu politiku. Str. 860 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (9) Plan parcelacije za područja od značaja za Županiju donosi organ kojeg svojim propisom odredi Vlada, a za ostala područja općina, organ kojeg svojim propisom odredi općinsko vijeće. V. PRIPREMA, IZRADA I USVAJANJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA TE MJERE ZAŠTITE PROSTORA a) Priprema izrade dokumenta prostornog uređenja Članak 35. Nositelj izrade dokumenta prostornog uređenja dužan je izraditi dokument prostornog uređenja sukladno odredbama ovog Zakona, Federalnoj uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja, odluci o pristupanju izradi dokumenta te svim drugim relevantnim propisima i podacima koji su značajni za područje za koje se dokument izrađuje. Članak 36. (Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja) (1) Prije pristupanja izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja Skupština Županije, odnosno općinsko vijeće donosi odluku o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja. (2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži sve čimbenike važne za izradu, odnosno izmjenu dokumenta prostornog uređenja, a naročito: a) vrstu dokumenta čijoj se izradi, odnosno izmjeni pristupa, b) granice područja za koje se dokument izrađuje / mijenja, c) smjernice za izradu / izmjenu dokumenta, d) rok za izradu dokumenta, e) osiguranje sredstava za izradu, odnosno izmjenu dokumenta, f) odredbe o javnoj raspravi, g) nositelje pripreme dokumenta, h) nositelje izrade dokumenta, i) druge elemente, ovisno o vrsti dokumenta i specifičnosti područja za koje se dokument radi. (3) Odlukom o pristupanju izradi prostornoga plana područja s posebnim obilježjima i detaljnog plana prostornog uređenja utvrđuje se i obvezan sadržaj plana. (4) Donošenjem odluke o pristupanju izradi detaljnoga plana prostornog uređenja, organ mjerodavan za njegovo donošenje donosi, po potrebi, i odluku o zabrani građenja na prostoru ili dijelu prostora za koji se plan izrađuje (članak 8. stavak 1. točka d) ovoga zakona). Odluka o zabrani građenja primjenjuje se do donošenja detaljnog plana uređenja, a najdulje tri godine od dana donošenja odluke o pristupanju izradi detaljnoga plana. (5) Izmjene i dopune dokumenta prostornog uređenja obavljaju se prema postupku i na način predviđen za izradu i donošenje toga dokumenta. (6) Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja značajnog za Županiju objavljuje se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“. (7) Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja općine objavljuje se u službenom glasilu općine. Članak 37. (Nositelj pripreme plana) (1) Za izradu dokumenta prostornog uređenja imenuje se nositelj pripreme plana. (2) Nositelj pripreme za izradu planskog dokumenta za čije donošenje je mjerodavna Skupština županije je Vlada Hercegbosanske županije. (3) Nositelj pripreme za izradu planskog dokumenta za čije donošenje je mjerodavno općinsko vijeće je služba mjerodavna za poslove prostornog uređenja, (4) Ako su za donošenje dokumenta prostornog uređenja mjerodavna dva ili više organa, nositelja pripreme plana utvrđuju ti organi sporazumom. (5) Nositelj pripreme pokreće inicijativu za izradu dokumenta prostornog uređenja (u daljnjem tekstu i kao: planski dokument), na temelju svog programa mjera iz članka 19. stavak 2. točka a) ovog Zakona i programa rada. (6) Prema potrebi, obujmu i vrsti dokumenta, nositelj pripreme može posebnom odlukom imenovati Savjet plana radi stručnog praćenja izrade planskog dokumenta u svim fazama rada, utvrđivanja koncepta prostornog uređenja, te usuglašavanja stavova i interesa. Savjet plana sačinjavaju istaknuti stručnjaci iz oblasti prostornog planiranja, urbanizma, prometa, energetike, ekonomije, okoliša i drugih relevantnih oblasti. Članak 38. (1) Nositelj pripreme plana prostornog uređenja dužan je tijekom izrade plana, a najkasnije u roku od 30 dana staviti na raspolaganje nositelju 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 861 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE izrade plana svu raspoloživu dokumentaciju potrebnu za izradu osnove plana, a naročito: a) dokumentaciju plana šireg područja, b) vodoprivrednu osnovu Županije i vodoprivredne osnove glavnog slivnog područja, c) šumskogospodarske osnove, d) strategiju zaštite okoliša, e) planove razvitka gospodarstva i poljoprivrede, f) podatke o geološkoj podlozi i mineralnim resursima. (2) Nositelj pripreme plana dužan je osigurati suradnju i usuglašavanje stavova: a) sa svim vlasnicima nekretnina, b) s korisnicima prostora i sudionicima u njegovoj izgradnji i uređivanju, c) s organima uprave, gospodarskim društvima i drugim pravnim osobama mjerodavnim za vodoprivredu, šumarstvo, poljoprivredu, promet, energetiku, rudarstvo, turizam, zdravstvo, školstvo, kulturu, zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa te zaštitu okoliša, d) s organima mjerodavnim za obranu, e) s gospodarskom komorom i drugim pravnim osobama mjerodavnim za komunalne djelatnosti, f) s organima unutarnjih poslova. (3) Zainteresirane strane dužne su i snose odgovornost da u roku od 30 dana po dobivanju obavijesti o pristupanju izradi plana dostave tražene podatke, podloge i relevantne informacije, te svoje prijedloge i sugestije za određena planska rješenja na cijelom području obuhvaćenom planom. Vlasnici zemljišta i objekata na njima dužni su da u istom roku dostave svoje prijedloge i sugestije za planska rješenja koja se tiču njihove imovine. (4) Ako organ, organizacija ili drugo pravna ili fizička osoba ne dostavi svoje sugestije ili prijedloge za određena planska rješenja na cijelom području obuhvaćenom planom u roku od 30 dana od dana prijema obavijesti, smatrat će se da nemaju nikakvih posebnih zahtjeva. (5) Nositelj pripreme plana dužan je da odmah proslijedi dobivene podatke, podloge, informacije, prijedloge i sugestije iz stavka 3. ovog članka nositelju izrade planskog dokumenta. Članak 39. (Nositelj izrade plana) (1) Izrada dokumenta prostornog uređenja može se povjeriti pravnoj osobi registriranoj za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: nositelj izrade). (2) Nositelja izrade dokumenta prostornog uređenja odabire se u postupku provođenja javnog natječaja sukladno odredbama Zakona o javnim nabavama, ako nositelj pripreme za izradu odnosnog dokumenta nije Županijski zavod. (3) Iznimno od st. (1) i (2) ovoga članka izrada Plana parcelacije može se povjeriti i stručnoj osobi organa uprave mjerodavnog za geodetske poslove ili za poslove prostornog uređenja o čemu odlučuje nositelj pripreme plana. b) Izrada i usvajanje dokumenta prostornog uređenja Članak 40. (Prednacrt i nacrt planskog dokumenta) (1) Nositelj izrade obvezan je nositelju pripreme predati prednacrt planskog dokumenta, sa svim dijelovima koje odgovarajući planski dokument treba sadržavati. (2) Prije utvrđivanja nacrta, prednacrt planskog dokumenta razmatra Savjet plana ako je imenovan. (3) Na prednacrt plana nositelj pripreme plana i članovi Savjeta daju eventualne primjedbe, prijedloge i sugestije na predloženi dokument, zauzima se stav i formuliraju zaključci s preporukama koji se dostavljaju nositelju izrade. (4) Nositelj izrade razmatra primjedbe, mišljenja i sugestije na prednacrt, a one izmjene koje smatra opravdanim, ugrađuje u nacrt planskog dokumenta i dostavlja ga nositelju pripreme, uz odgovarajuće obrazloženje. (5) Nositelj izrade dužan je predstaviti nacrt planskog dokumenta nositelju pripreme i Savjetu plana (ako je imenovan) i nakon rasprave o njemu, nacrt se prihvaća zaključkom nositelja pripreme i prosljeđuje Skupštini Županije, odnosno općinskom vijeću, u ovisnosti o nivou mjerodavnosti za donošenje odnosnog planskog dokumenta, na razmatranje i usvajanje. U suprotnom, nacrt se vraća nositelju izrade s primjedbama, sugestijama i rokom za doradu, nakon čega se ponavlja prethodna procedura. (6) Prednacrt i nacrt planskog dokumenta sadrži grafički i tekstualni dio te Odluku o provođenju planskog dokumenta, a za potrebe rasprave na javnim skupovima i sjednicama Skupštine Županije i općinskog vijeća, posebno se izrađuje skraćeni nacrt s najvažnijim grafičkim i tekstualnim prilozima koji su dovoljno detaljni i informativni. Str. 862 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 41. (Odluka o provođenju dokumenta prostornog uređenja) Odlukom o provođenju dokumenta prostornog uređenja iz stavka (6) članka 40. ovog Zakona utvrđuje se vrsta i sastavni dijelovi dokumenta te odredbe za njegovo provođenje u cjelini. Članak 42. (Javna rasprava) (1) Skupština Županije, odnosno općinsko vijeće razmatra nacrt planskog dokumenta i stavlja ga na javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvrđenom u Odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta. (2) O mjestu, vremenu i načinu izlaganja nacrta planskog dokumenta na javni uvid javnost se obavještava oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnog informiranja najmanje tri puta, s tim da se prva obavijest objavljuje 15 dana prije početka javnog uvida, a druge dvije dva dana uzastopno, neposredno pred početak javnog uvida. (3) Obavijest iz prethodnog stavka sadrži mjesto, datum, početak i trajanje javnog uvida u planski dokument, mjesto i datum jedne ili više prezentacija i rasprava na javnim skupovima te na sjednicama Skupštini Županije, odnosno općinskom vijeću, te rok do kojeg se mogu poslati pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na nacrt dokumenta. (4) Duljina javne rasprave ovisi o vrsti dokumenta i definirana je odlukom iz članka 36. ovog Zakona. Javna rasprava za planske dokumente iz mjerodavnosti Županije ne može trajati kraće od 30 niti duže od 90 dana. Javna rasprava za planske dokumente u mjerodavnosti općina mogu trajati: za prostorni plan i urbanistički plan najmanje 30 a najviše 60 dana, a za detaljne planske dokumente 30 dana. (5) Nacrt planskog dokumenta izlaže se na javni uvid u integralnoj formi na prikladan način u odgovarajućim prostorijama po lokalnim centrima i uz dežurstvo stručnih osoba koje mogu dati određene obavijesti, a prvenstveno je namijenjen vlasnicima zemljišta i zakonitim korisnicima prostora u tom lokalnom području obuhvaćenom planom, dok se skraćeni nacrt službeno dostavlja ostalim zainteresiranim stranama - organima i organizacijama iz članka 38. stavak (2) ovog zakona, kao sudionicima planiranja. Nacrt planskog dokumenta u elektronskoj formi treba usporedo postaviti i na web stranici mjerodavnog organa - nositelja pripreme. Organizacija javnog uvida i javne rasprave te prateća tehnička pitanja su obveza i odgovornost nositelja pripreme. (6) O nacrtu Prostornog plana Županije, kao i nacrtu Prostornog plana područja posebnih obilježja Županije nositelj pripreme pribavlja mišljenje Federalnog ministarstva o usklađenosti plana s važećom planskom dokumentacijom na razini Federacije. (7) Javne rasprave za nacrte planskih dokumenata od važnosti za Županiju organiziraju se u svim općinama u sastavu Županije. (8) Pored rasprave na javnim skupovima, i općinska vijeća dužna su dati svoje mišljenje o nacrtu planskih dokumenata Županije u roku od 60 dana od dana dostave materijala. U slučaju da mišljenje nije dostavljeno u propisanom roku smatrat će se daje isto dano, odnosno da nema primjedbi na nacrt. (9) Kad se na javni uvid stavlja nacrt prostornog plana općine i urbanističkog plana, njegovo izlaganje se vrši u prostorijama mjesnih zajednica ako su osnovane, odnosno u drugim odgovarajućim društvenim prostorijama u naselju i u sjedištu općine koje taj plan obuhvaća. (10) Za nacrt prostornog plana općine i urbanističkog plana pribavlja se suglasnost Ministarstva koje mora biti poslano u roku od 30 dana od dana dostave planskog dokumenta. Ako Ministarstvo ne dostavi svoju suglasnost kojom potvrđuje usuglašenost dostavljenih planskih dokumenata s prostornim planom Županije, smatrat će se da nema primjedbi. (11) O nacrtu detaljnog planskog dokumenta nositelj pripreme pribavlja mišljenje Ministarstva daje plan usklađen s važećom planskom dokumentacijom šireg područja, te da je urađen sukladno odredbama federalne Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Mišljenje mora biti dostavljeno u roku od 30 dana od dana dostave planskog dokumenta. Ako Ministarstvo ne dostavi svoje mišljenje u propisanom roku, smatrat će se daje isto dano, odnosno da nema primjedbi na nacrt plana. (12) Nacrt detaljnog plana izlaže se na fizički pristupačan, tehnički i informativno adekvatan način, uz dežurstvo stručne osobe: a) u prostorijama općine, odnosno nositelja pripreme planskog dokumenta, b) u prostorijama nositelja izrade plana, c) u prostorijama u kojima se održavaju sjednice Skupštine Županije, odnosno općinskog vijeća ili drugim prostorima, 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 863 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE d) u prostorijama odgovarajućih mjesnih zajednica, odnosno naselja, na koje se planodnosi. (13) Obvezno se organiziraju javni skupovi s raspravom o nacrtu detaljnog planskog dokumenta u svakoj mjesnoj zajednici (ili dijelu mjesne zajednice), odnosno naselju, obuhvaćenim planom. (14) Nositelj pripreme detaljnog planskog dokumenta dužan je pravovremeno izvijestiti javnim oglasom vlasnike nekretnina i druge zakonite korisnike prostora na području za koje se donosi detaljni planski dokument i pozvati ih da izvrše uvid u nacrt detaljnog planskog dokumenta, te da se uključe u javnu raspravu sudjelovanjem na javnim skupovima ili dostavljanjem pisanih primjedbi, sugestija i prijedloga nositelju pripreme. Ukoliko se pozvani ni na koji način ne odazovu na javnu raspravu u predviđenom roku, smatrat će se da su suglasni s danim nacrtom detaljnog planskog dokumenta i da ne mogu naknadno postavljati bilo kakve primjedbe i uvjete u procesu odobravanja građenja i drugih zahvata u prostoru koji su sukladni detaljnom planskom dokumentu i općim urbanističkim pravilima. (15) Nositelj pripreme plana obvezan je da na svakom mjestu na kojem je izložen nacrt planskog dokumenta, izvijesti javnost da se detaljnije informacije, objašnjenja i pomoć u formuliranju primjedbi mogu dobiti kod nositelja pripreme i nositelja izrade ili kod dežurne stručne osobe na mjestu izlaganja. (16) Primjedbe, prijedlozi i mišljenja o nacrtu planskog dokumenta upisuju se u bilježnicu s numeriranim stranicama, koja se nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izlaže ili se dostavljaju poštom u pisanom obliku nositelju pripreme. Nositelj pripreme dužan je omogućiti dostavljanja primjedbi na nacrt i putem elektronske pošte. (17) O nacrtu planskog dokumenta raspravljaju i mjerodavna predstavnička tijela vlasti, neposredno nadređeni nositelju pripreme i to općinsko vijeće o nacrtima prostornog, urbanističkih i detaljnih planskih dokumenta, a Skupština Županije o nacrtima prostornih planova i detaljnih planova u mjerodavnosti Županije. Svoje mišljenje mjerodavni organi dostavljaju nositelju pripreme. Članak 43. (Prijedlog planskog dokumenta) (1) Prijedlog planskog dokumenta utvrđuje se na temelju nacrta koji je uspješno prošao fazu javnog uvida i na temelju stava nositelja izrade o primjedbama, prijedlozima i mišljenjima na taj nacrt. U prijedlogu planskog dokumenta ne mogu se mijenjati planska rješenja iz nacrta plana, osim onih na koji je bila stavljena utemeljena i prihvaćena primjedba, prijedlog ili mišljenje. Po održanoj stručnoj raspravi predviđenoj ovim Zakonom, nositelj izrade završava prijedlog planskog dokumenta i uz odgovarajuće obrazloženje dostavlja ga nositelju pripreme. (2) Nositelj pripreme razmatra Izvješće o provedenoj javnoj raspravi, izmjenama koje su uslijed toga nastale i o primjedbama koje nisu mogle biti prihvaćene i utvrđuje prijedlog planskog dokumenta. Kompletan materijal nositelj pripreme dostavlja Skupštini Županije, odnosno općinskom vijeću. (3) Prijedlog planskog dokumenta razmatra i odlukom usvaja Skupština Županije, odnosno općinsko vijeće sukladno zakonskim propisima. (4) Usvojeni planski dokument je javni dokument, ima karakter zakonskog akta i stavlja se na stalni javni uvid kod organa mjerodavnog za poslove prostornog uređenja. (5) Elektronska verzija usvojenog planskog dokumenta treba se postaviti na web-stranicu Županije, odnosno općine u cilju informiranja zainteresiranih subjekata i javnosti. (6) Tekstualni dio planskog dokumenta, odluka o provođenju i odluka o usvajanju planskog dokumenta objavljuju se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije" odnosno u službenom glasilu općine ovisno o razini dokumenta. (7) Evidencija, arhiviranje i uvid u planske dokumente iz mjerodavnosti Županije uredit će se pravilnikom kojeg donosi ministar. Članak 44. (Izmjena i dopuna planskih dokumenata) (1) Izmjena i dopuna planskog dokumenta vrši se po postupku i na način predviđen za izradu i donošenje tog planskog dokumenta. (2) Izuzetno od odredbe prethodnog stavka, izmjena i dopuna planskog dokumenta može se vršiti po skraćenom postupku, ako se izmjenom i dopunom plana bitno ne mijenja osnovni koncept plana. S ciljem stvaranja planskog osnova za obnovu i izgradnju naselja za neodložno zbrinjavanje stanovništva s razrušenog, poplavljenog i drugog područja detaljni plan se može raditi i donositi i po skraćenom postupku, na način koji će se propisati posebnim pravilnikom, kojeg donosi mjerodavno tijelo, sukladno ovom Zakonu. (3) Nositelj pripreme plana podnosi Skupštini Županije, odnosno općinskom vijeću, prijedlog izmjene i dopune plana koji čini tekstualno obrazloženje s grafičkim prikazom na odgovarajućem Str. 864 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE broju tematskih karata iz planskog dokumenta za koji se predlaže izmjena i dopuna. Ako se radi o planskom dokumentu užeg područja, nositelj pripreme mora prethodno pribaviti suglasnost Ministarstva o usuglašenosti izmjene i dopune s planom šireg područja. (4) Nakon provedene procedure i usvajanja izmjena i dopuna od strane Skupštine Županije, odnosno općinskog vijeća, iste se objavljuju u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“, odnosno u službenom glasilu općine i ugrađuju u planski dokument. Članak 45. (Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskih dokumenata) (1) Inicijativu za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta može pokrenuti: a) zakonodavno, odnosno predstavničko tijelo koje je donijelo dokument, odnosno nositelj pripreme, b) mjerodavni državni organi, upravne organizacije i javna poduzeća, c) gospodarske i strukovne komore, d) mjesna zajednica, e) vlasnici zemljišta i građevine na njemu, f) potencijalni investitori u razvojne projekte, odnosno gradnju objekata od javnog značaja. (2) Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta mora biti stručno i detaljno obrazložena. Subjekti navedeni u prethodnom stavku ne mogu kao razlog za pokretanje inicijative koristiti svoju nepažnju ili nesudjelovanje u fazi pripreme i donošenja tog dokumenta. (3) Najraniji rok za pokretanje inicijative za izmjenu planskog dokumenta je tri godine od dana stupanja na snagu tog planskog dokumenta. (4) Inicijativa se upućuje mjerodavnom Ministarstvu, odnosno mjerodavnoj općinskoj službi koji dalje postupaju po propisanoj proceduri. Članak 46. (Usklađivanje dokumenata prostornog uređenja) (1) Dokument prostornog uređenja užeg područja mora biti usuglašen s dokumentom prostornog uređenja šireg područja, a ako nisu usuglašeni, primjenjuje se dokument prostornog uređenja šireg područja. (2) Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, dokument prostornog uređenja užeg područja primjenjivat će se ako se tim planom ne mijenja osnovna koncepcija prostornog uređenja i dokumenta prostornog uređenja šireg područja te uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva. (3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Županijskog zavoda. Članak 47. (Obveze nositelja izrade dokumenata prostornog uređenja) (1) Nositelj izrade dokumenata prostornog uređenja dužan je prednacrt, kao i svaku sljedeću fazu izrade dokumenta prostornog uređenja uraditi sukladno odredbama ovog Zakona, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i odlukom o pristupanju izradi dokumenta te svim drugim dokumentima i podacima koji su stavljeni na raspolaganje i pribavljeni od mjerodavnih organa i organizacija tijekom izrade plana, a značajni su za područje za koji se dokument izrađuje. (2) Nositelj izrade dokumenta prostornog uređenja mora naročito osigurati usklađenost dokumenta prostornog uređenja koji izrađuje s dokumentom prostornog uređenja šireg područja. c) Mjere zaštita prostora Članak 48. (1) Sudionici u planiranju dužni su pridržavati se propisa iz oblasti zaštite okoliša i posebnih propisa kojima se utvrđuju mjere zaštite kulturnopovijesnog i prirodnog naslijeđa, tla, zraka, šuma, voda, zdravlja, veza i komunikacija, te i svih ostalih propisa koji neposredno ili posredno uređuju odnose u prostoru. Članak 49. (Zaštitne zone i koridori) (1) Dokumentima prostornog uređenja utvrđuju se zaštitne zone i način njihove uporabe, odgovarajuće mjere zaštite i mjere otklanjanja posljedica štetnih utjecaja, sukladno zakonima koji definiraju zaštitu okoliša, zaštitu prirode, stvorenih resursa i kulturno-povijesnog naslijeđa. (2) Zaštitne zone mogu se uspostaviti: a) na klizištima i vododerinama gdje je potrebno posebnim mjerama spriječiti ili zaustaviti pojave degradacije tla ili unaprijediti razvitak biljnog i životinjskog svijeta, b) kao zone koje štite poljoprivredno i šumsko zemljište, erodirana područja, obale 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 865 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE vodotoka, dijelove vodnih slivova i druge površine od djelovanja erozije, c) uz građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture (vodoprivredna, prometna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura), d) zaštitne zone uz deponije otpada (industrijske i komunalne), groblja, akumulacije i sl., e) na vanjskim dijelovima naselja, oko izvorišta, crpilišta ili javnih građevina za snabdijevanje vodom za piće, kao i kod drugih dijelova prirode ili građevina koji se zaštićuju ili od kojih se zaštićuje, f) uz dobra prirodnog i graditeljskog naslijeđa, kao i uz područja rijetkog biljnog i životinjskog svijeta, g) uz objekte posebno značajne za obranu. (3) Zaštitne zone, mjere zaštite i mjere otklanjanja štetnih utjecaja, utvrđene posebnim propisima, unose se u dokumente prostornog uređenja. (4) Osim zaštitnih zona iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, planom se mogu utvrditi i druge zaštitne zone. Članak 50. (1) Dokumentima prostornog uređenja utvrđuju se obalni koridori i zaštitne zone stajaćih voda, sukladno odredbama Zakona o vodama. (2) Dokumentom prostornog uređenja može se utvrditi i veća širina obalnih pojaseva i zaštitnih zona ako se utvrde posebni interesi. Članak 51. (1) U zaštitnoj zoni i zaštitnom pojasu planom se utvrđuju one namjene koje služe isključivo za potrebe radi kojih je uspostavljena zaštitna zona, odnosno zaštitni pojas. (2) Izuzetno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, u zaštitnoj zoni, odnosno zaštitnom pojasu može se detaljnim planom uređenja predvidjeti i takva namjena koja služi za potrebe zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja. (3) Postojeće građevine u zaštitnoj zoni koje onemogućavaju zaštitu radi koje je zona uspostavljena, uklonit će se u roku utvrđenom dokumentom prostornog uređenja. (4) Na postojećim građevinama u zaštitnoj zoni, koje nisu u funkciji zaštite radi koje je zona uspostavljena, ne može se planirati građenje, osim radova tekućeg održavanja. Članak 52. (Zaštita poljoprivrednog zemljišta) (1) Zaštita poljoprivrednog zemljišta obavlja se sukladno važećim propisima iz ove oblasti. (2) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. klase uporabne vrijednosti ne može se planirati građenje, osim građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje. (3) Na poljoprivrednom zemljištu III. klase uporabne vrijednosti može se planirati građenje stambenih i gospodarskih građevina koje su u funkciji poljoprivredne djelatnosti, infrastrukturnih građevina te građevina za potrebe istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina. (4) Korištenje poljoprivrednog zemljišta IV. klase uporabne vrijednosti u nepoljoprivredne namjene može se samo izuzetno planirati dokumentom prostornog uređenja u slučajevima kad za potrebe razvitka naselja nema drugih mogućnosti. (5) Izuzetno od prethodnih stavaka, zaštita poljoprivrednog zemljišta ne odnosi se na urbano područja središta općine i urbano područje sela. Članak 53. (Zaštita šuma i šumskog zemljišta) (1) Zaštita šuma i šumskog zemljišta obavlja se sukladno važećim propisima iz ove oblasti. (2) Ako se takva namjena utvrdi dokumentom prostornog uređenja, na šumskom zemljištu i šumama, osim građevina koje su u funkciji gospodarenja šumama, mogu se graditi građevine koje su u funkciji turizma, sporta i rekreacije te infrastrukturne građevine i građevine za potrebe istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina. Članak 54. (Iskorištavanje mineralnih sirovina) Iskorištavanje mineralnih sirovina, kao i vađenje pijeska, šljunka, gline, kamena i si. ne može se planirati na području naselja gradskoga karaktera, u zaštitnom pojasu autoputova i magistralnih putova, te zaštitnim zonama, u rekreacijskim, turističkim i sličnim područjima. Članak 55. (Zaštićena područja) (1) Dokumenti prostornog uređenja izrađuju se uz puno uvažavanje dijelova prirodnog i izgrađenog okoliša koji predstavljaju vrijedno prirodno Str. 866 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE i graditeljsko naslijeđe i, u smislu ovoga Zakona, stavljaju se pod posebnu zaštitu. (2) Dijelovi prirodnog i izgrađenog okoliša koji se, u smislu ovoga Zakona, stavljaju pod posebnu zaštitu, su: a) područja i pojedinačne vrijednosti nepokretnoga prirodnog naslijeđa, b) područja, cjeline i pojedinačne vrijednosti graditeljskog naslijeđa. (3) Ako graditeljsko ili prirodno naslijeđe iz stavka 2. ovoga članka posjeduje nesumnjive vrijednosti, zaštićuje se u smislu odredbi ovoga Zakona i ako nije evidentirano i zaštićeno prema odredbama posebnoga zakona o zaštiti toga naslijeđa. Članak 56. (Prirodno naslijeđe) Prirodnim naslijeđem, u smislu ovoga Zakona, smatraju se iznimni primjerci prirodnih ljepota, prirodni fenomeni, primjerci značajnog ekološkog i biološkog procesa evolucije i razvitka zemlje, te geoloških procesa, zajednice biljaka i najvažnije prirodne nastambe i staništa bioloških raznolikosti, uključujući i ugrožene vrste, kao i riječni i jezerski ekosustav, posebno vrijedne vode i podzemna i nadzemna izvorišta vode te mineralni, termalni i radioaktivni izvori i sl. Članak 57. (1) Zaštićena područja iz članka 55. ovoga Zakona utvrđuju se dokumentom prostornog uređenja. (2) Dokument prostornog uređenja obvezno sadrži graditeljsko i prirodno naslijeđe zaštićeno prema odredbama posebnoga zakona o zaštiti toga naslijeđa. Mjere zaštite, utvrđene aktom o zaštiti prema posebnom zakonu, unose se u dokument prostornog uređenja. (3) Dokumentacija o zaštiti, kojom se, između ostalog, utvrđuje područje zaštite, režim i mjere zaštite, uvjeti građenja i korištenja prostora na zaštićenom području te mjere održavanja i uređivanja zaštićenoga područja, sastavni je dio dokumenta. (4) Do donošenja odgovarajućeg dokumenta prostornog uređenja iz stavka 1. ovoga članka, zaštićeno područje može, odgovarajućom odlukom, utvrditi Vlada Hercegbosanske županije na prijedlog resornog ministarstva. Članak 58. (Zaštita od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja) (1) Radi zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa, te ratnih djelovanja, dokumentom prostornog uređenja utvrđuju se mjere zaštite, koje obuhvaćaju naročito: a) procjenu opasnosti i stupnja ugroženosti pojedinih dijelova prostora i utvrđivanje zaštitnih mjera, b) planiranje izgradnje zaštitnih građevina, c) odgovarajuću prostornu organizaciju naselja, posebno razmještaj građevina od vitalnog značaja, d) razmještaj i neophodne dimenzije prometnica, e) razmještaj mreže drugih infrastrukturnih građevina, posebno građevina vodoopskrbe i vodozaštite, energetskih izvora i si., plan alternativnog odvijanja prometa, vodoopskrbe i osiguranja izvora energije u slučaju prirodne ili tehničke katastrofe ili ratnih djelovanja, f) razmještaj industrijskih zona i njihovu odvojenost od stambenih cjelina, naročito objekata i postrojenja koji mogu predstavljati posebnu opasnost za stanovništvo, g) razmještaj zdravstvenih građevina važnih za pružanje pomoći u slučaju nesreće, h) određivanje koeficijenta izgrađenosti, međusobnog odstojanja građevina i drugih urbanističkih i tehničkih uvjeta , i) način i uvjete za sklanjanje i zaštitu stanovništva, kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa te materijalnih dobara u uvjetima prirodnih i tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja, kao i ostale uvjete za funkcioniranje naselja u ratnim uvjetima i uvjetima neposredne ratne opasnosti. (2) Uvjeti i mjere iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na zaštitu od ratnih djelovanja mogu se utvrditi u zasebnom dijelu dokumenta prostornog uređenja, koji se čuva na način koji ovisi o stupnju tajnosti. VI. PROVOĐENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA Članak 59 (Odobravanje građenja) (1) Graditi se može samo u urbanim područjima i na građevinskom zemljištu utvrđenom planom prostornog uređenja. 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 867 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (2) Izvan granica urbanog područja, odnosno građevinskog zemljišta, a sukladno dokumentima prostornog uređenja, može se obavljati građenje koje, s obzirom na svoje posebnosti, zauzima prostore izvan urbanih područja, a naročito: a) magistralne infrastrukture (prometna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr.), b) zdravstvenih, rekreacijskih i sportskih građevina, c) građevina za potrebe obrane, d) stambenih i gospodarskih građevina poljoprivrednog proizvođača, za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili seoskog turizma, e) za istraživanje, iskorištavanje i uređivanje prostora prirodnih dobara (mineralnih sirovina, šuma, voda, poljoprivrednog zemljišta i dr.), f) komunalnih i drugih građevina (deponija, groblja, spomen-obilježja i sl.). Članak 60. (1) Svaki zahvat u prostoru provodi se sukladno dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima, lokacijskoj dozvoli i lokacijskoj informaciji. (2) Građevinom, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se: a) građevine svih vrsta, bez instalacija i ugrađene opreme ili s instalacijama i ugrađenom opremom, b) prometne, vodoprivredne i energetske građevine i površine, s pripadajućim instalacijama, telekomunikacijske građevine i instalacije te građevine i instalacije komunalne infrastrukture, c) proizvodne i druge gospodarske građevine i postrojenja, skladišta, sajmišta i slične građevine, d) trgovi, javne površine, javne zelene površine, igrališta, sportske građevine, groblja, deponije otpada, javne tržnice, skloništa i slične građevine, e) građevine trajno povezane s tlom, koje se sastoje od građevinskog sklopa ili od građevinskog sklopa i ugrađene opreme, kao i samostalna postrojenja trajno povezana s tlom, (2) Izvođenjem drugih zahvata, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se svi radovi na površini tla te ispod i iznad površine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uvjeti korištenja prostora. Članak 61. (1) Zahvatom u prostoru, pored izgradnje građevina, podrazumijeva se i uklanjanje građevine, rekonstrukcija, sanacija, dogradnja, nadogradnja, pripremni radovi, promjena namjene građevine ili zemljišta, građenje privremenih građevina i konzerviranje građevine, osim radova tekućeg održavanja te radova na sanaciji koji se mogu smatrati tekućim održavanjem i radova na konzerviranju građevine. (2) Pojmovi iz stavka 1. ovoga članka definirani su županijskim Zakonom o građenju. 1. Lokacijska dozvola Članak 62. (1) Lokacijska dozvola je upravni akt i izdaje se na temelju razvojnih dokumenata prostornog uređenja kada za odnosni prostor nije donesen ili se ne predviđa donošenje detaljnog planskog dokumenta, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona. (2) Temelj za izdavanje lokacijske dozvole su razvojni dokumenti prostornog uređenja iz članka 16. stavak 1. točka a) ovog Zakona, propisanih kao osnova za utvrđivanje uvjeta za odobravanje građenja na odnosnom području iz članka 8. ovog Zakona, i to: - na užim urbanim područjima za koje nisu doneseni propisani detaljni dokumenti prostornog uređenja iz članka 8. točka a) ovog zakona lokacijska dozvola se izdaje na temelju urbanističkog plana i uvjeta iz odluke o provođenju plana, - na urbanim područjima za koje je donesen propisani urbanistički plan iz članka 8. točka b). ovog zakona, lokacijska dozvola se izdaje na temelju urbanističkog plana i uvjeta iz odluke o provođenju plana, - na urbanim područjima ruralnih naselja i građevinskim zonama izvan urbanih područja iz članka 8. točka c). ovog zakona, lokacijska dozvola se izdaje na temelju prostornog plana, uvjeta iz odluke o provođenju plana i usvojenog plana parcelacije. (3) Ako propisani dokumenti iz stavka 2. ovoga članka nisu doneseni, Ministarstvo odnosno općinska služba izdat će lokacijsku dozvolu na temelju stručne ocjene povjerenstva koje imenuje Skupština Županije, odnosno općinsko vijeće ili organizacija koju ova tijela ovlaste za davanje stručne ocjene. Str. 868 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (4) Povjerenstvo, odnosno organizacija iz stavka 3. ovoga članka provjerava je li zahtjev usklađen s dokumentima prostornog uređenja šireg područja, uvjetima za planiranje na odnosnom području (zaštitne zone i koridori, poljoprivredno i šumsko zemljište, graditeljsko i prirodno naslijeđe i drugo) te zakonima i propisima donesenim na temelju tih zakona, a koji neposredno ili posredno uređuju odnose u prostoru. (5) U postupku izdavanja lokacijske dozvole, na području na kojem je u tijeku izrada razvojne prostorno-planske dokumentacije, ako je odlukom o izradi plana definirano, prvostupanjski organ, po službenoj dužnosti, do usvajanja plana, pribavlja stručno mišljenje nositelja izrade plana, sukladno usvojenom osnovom ili nacrtom plana. (6) U postupku izdavanja lokacijske dozvole neophodno je izvršiti očevid na licu mjesta, od strane ovlaštene službene osobe nadležnog tijela uprave ili od strane povjerenstva iz stavka (3) ovoga članka, te o istom sačiniti zapisnik. (7) Stručna ocjena iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati sve elemente na temelju kojih će se odrediti urbanističko-tehnički uvjeti za traženo građenje. Članak 63. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izgradnju građevina primjenjuju se i na izvođenje drugih zahvata u prostoru iz članka 61. ovoga Zakona. Članak 64. (Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi se Ministarstvu i mjerodavnoj općinskoj službi za upravu. (2) Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi investitor ili vlasnik odnosnoga zemljišta. (3) Za građenje na gradskom građevinskom zemljištu koje se stječe na temelju javnog natječaja ili neposrednom pogodbom sukladno odredbama posebnog zakona, pribavlja se načelna lokacijska dozvola prije njegova dodjeljivanja ili stavljanja na licitaciju. (4) Lokacijskom dozvolom iz stavka (3) ovoga članka utvrđuju se temeljni uvjeti za građenje na odnosnom zemljištu. (5) Investitor koji je putem javnog natječaja ili neposrednom pogodbom stekao pravo korištenja gradskog građevinskog zemljišta radi građenja, podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole sukladno odredbama članka 65. ovog Zakona. Članak 65. (Sadržaj zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole sadrži: a) vrstu i opis građevine, b) obrazloženje zahtjeva, s podacima potrebnim za utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta, c) izvod iz katastarskog plana i situacijski snimak terena/grafički prikaz, s brojevima parcele/parcela i podacima o postojećoj građevini, d) dokaz o vlasništvu zemljišta, nekretnine ili pravnom interesu na predmetnoj lokaciji, e) idejni projekt koji sadrži: - tehnički opis, - situacijsko rješenje, - sve osnove građevine, - karakteristični presjek, - fasade. f) okolišnu dozvolu (za građevine za koje je posebnim zakonom predviđena obveza pribavljanja okolišne dozvole) (2) Mjerodavni organi uprave iz članka 66. ovog Zakona dužni su u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva pisanom obavijesti izvijestiti podnositelja zahtjeva o potrebi dopune istog. (3) Obavijest iz stavka 2. ovog članka sadrži i potrebu pribavljanja suglasnosti, uvjeta, potvrda ili mišljenja tijela županijske uprave, tijela federalne uprave ili pravnih osoba, kada je to određeno posebnim zakonom ili propisom donesenim na temelju tog zakona ili međunarodnim ugovorom. Uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za građenje vjerskih objekata prilaže se pismeno odobrenje mjerodavne vjerske institucije. (4) Za projekte koji ne podliježu kontroli u režimu građenja trećeg stupnja nije potreban idejni projekt kod ishođenja lokacijske dozvole. Članak 66 (Organi mjerodavni za izdavanje lokacijske dozvole) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole u prvom stupnju rješavaju Ministarstvo i općinska služba, svaki u okviru svoje mjerodavnosti (2) Ministarstvo, nakon pribavljenog mišljenja općinske službe, izdaje lokacijsku dozvolu za: a) građenje građevina i zahvate koji će se odvijati na teritoriju dviju ili više općina, 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 869 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE b) građenje građevina i zahvate u prostoru od značaja za Županiju, a koje Vlada Županije odredi posebnim propisom, c) građenje građevina te obavljanje djelatnosti i zahvata u prostoru koji mogu u znatnoj mjeri utjecati na okoliš i zdravlje ljudi u Županiji i šire, d) radove na objektima i područjima spomenika kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa koji su značajni za Županiju, (3) Za građenje svih ostalih građevina i zahvate u prostoru, lokacijsku dozvolu odgovarajućim aktom izdaje općinska služba. Članak 67. (1) Mišljenje iz članka 66. stavak 2. općinska služba mjerodavna za poslove prostornog uređenja i građenja daje na temelju planskog dokumenta odnosnog područja propisanog kao osnova za odobravanje građenja. Sastavni dio mišljenja je i ovjeren grafički izvod iz planskog dokumenta odnosnog područja. (2) Izuzetno od prethodnog stavka ovog članka, za područja za koja nije donesen propisani planski dokument općinska služba mjerodavna za poslove prostornog uređenja i građenja daje mišljenje na temelju stručne ocjene povjerenstva ili stručne ocjene organizacije iz članka 62. stavak 3. ovog Zakona. Članak 68. (Sadržaj lokacijske dozvole) (1) Lokacijska dozvola sadrži: a) podatke o namjeni i oblikovanju građevine, odnosno drugih radova, b) izvod iz plana, odnosno stručnu ocjenu iz članka 62. stavak 3. ovoga Zakona, na temelju koje se izdaje lokacijska dozvola, s granicama pripadajućeg zemljišta - građevinska parcela, c) propisane suglasnosti, odnosno uvjete za građenje mjerodavnih organa i službi (poljoprivrednu, vodoprivrednu, elektroenergetsku, telekomunikacijsku, komunalnu, prometnu, te ostale suglasnosti propisane postojećim propisima), d) urbanističko-tehničke uvjete iz članka 71. ovoga Zakona, e) nalaz o geološkom ispitivanju tla, gdje je to potrebno (predviđeno planskom dokumentacijom), f) uvjete zaštite okoliša, utvrđene okolišnom dozvolom za građevine za koje je to predviđeno posebnim zakonom, g) uvjete zaštite okoliša za građevine za koje okolišna dozvola nije potrebna, sukladno posebnom zakonu, h) posebne uvjete za slučajeve propisane zakonom ili na temelju zakona, i) obveze u odnosu na susjede i prava drugih osoba, j) druge podatke i uvjete značajne za građenje. (2) Suglasnosti i uvjeti za građenje pribavljeni u postupku davanja lokacijske dozvole smatraju se pribavljenim i za postupak odobravanja građenja, osim za slučajeve kada je to zakonom drugačije utvrđeno. (3) Troškove pribavljanja suglasnosti i uvjeta iz stavka 3. ovog članka snosi investitor. (4) Lokacijska dozvola sadrži odluku o obvezi plaćanja troškova uređenja građevinskog zemljišta, odnosno uvjete za uređenje građevinskog zemljišta ako se građenje obavlja na neuređenom građevinskom zemljištu, kao i druge obveze korisnika koje proističu iz korištenja odnosnog prostora. (5) Lokacijska dozvola sadrži uvjete obvezne za građenje, i u izgradnji građevine i u njezinoj uporabi. (6) Situacijski snimak/grafički prikaz iz članka 2. stavak 1. točka 26. ovog Zakona s prikazom buduće građevine i legendom je sastavni dio lokacijske dozvole. Situacijski snimak/grafički prikaz sadrži broj i datum lokacijske dozvole, potpis ovlaštene osobe i pečat mjerodavnog organa. Položaj buduće građevine, koja je predmet donošenja lokacijske dozvole, s odgovarajućim pokazateljima, na situacijski snimak/grafički prikaz unosi prvostupanjski organ mjerodavan za donošenje rješenja o izdavanju lokacijske dozvole. (7) Urbanističko-tehničke i druge uvjete koji nisu utvrđeni odgovarajućim planovima i odlukom o njihovom provođenju, a propisani su Zakonom ili propisom donesenim na temelju Zakona, utvrđuje organ mjerodavan za poslove prostornog uređenja. Članak 69. (Rješavanje zahtjeva i izjavljivanje žalbe) (1) Postupak rješavanja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole provodi se sukladno odredbama Federalnog zakona o upravnom postupku i ovog Zakona. 2) Protiv lokacijske dozvole koju izdaje Ministarstvo nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor neposrednom tužbom Županijskom sudu u Livnu i to u roku od 30 dana od dana primitka istog. Str. 870 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (3) Protiv lokacijske dozvole koju izdaje mjerodavna općinska služba, može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja putem mjerodavne općinske službe. Članak 70. Lokacijska dozvola izdana protivno dokumentima prostornog uređenja ili stručnoj ocjeni povjerenstva iz članka 62. stavka 3. ovoga Zakona, proglasit će se ništavom. Članak 71. (Urbanističko-tehnički uvjeti) (1) Urbanističko-tehničkim uvjetima, u ovisnosti o vrsti građenja, utvrđuju se: a) oblik i veličina parcele, b) građevinska i regulacijska crta, c) nivelacijska kota poda prizemlja zgrade u odnosu na javni put, d) uvjeti uređenja zemljišta, sukladno programu uređenja, posebno obveze i način priključivanja na javni put i instalacijsku mrežu, a ako instalacijska mreža nije izgrađena, minimalni obim uređenja građevinskog zemljišta, e) katnost i odstojanje objekta od susjednog objekta i granice susjedne parcele, f) uvjeti za arhitektonsko oblikovanje koji mogu podrazumijevati: oblik, materijal, boju, pokrov, krovište, obradu, pomoćne elemente i sl., g) uređenje zelenih površina, h) obvezu uređenja površine za parkiranje, odnosno garažiranje vozila, odnosno način i uvjete korištenja javnih površina za parkiranje ako ne postoji mogućnost uređenja površine za parkiranje prema programu uređenja građevinskog zemljišta, i) ipo potrebi, pomoćni objekti (trafostanice, skloništa, nadstrešnice, šupe, drvarnice i slično), j) uvjeti za otklanjanje urbanističkoarhitektonskih barijera za kretanje osoba s umanjenim tjelesnim sposobnostima, k) uvjeti za zaštitu od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja i dr. Članak 72. (Uvjeti za zaštitu okoliša) Uvjeti za zaštitu okoliša utvrđuju se sukladno posebnim propisima. Članak 73. (Regulacijska i građevinska crta) (1) Regulacijskom crtom utvrđuju se oblik i veličina pojedinačne građevinske parcele. (2) Građevinskom crtom utvrđuje se granična crta građevine u odnosu na javnu površinu, ulicu, vodotok i druge građevine i parcele od kojih mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga. (3) Građevinska crta utvrđuje se detaljnim planom prostornog uređenja. Za područja za koja nije donesen detaljni plan prostornog uređenja, građevinska crta utvrđuje se lokacijskom dozvolom. (4) Građevinska crta označava crtu po kojoj se gradi, odnosno iskolčava građevina, ili crtu koju građevina, odnosno njezin najistureniji dio ne smije prijeći. (5) Ako građevinska crta prelazi preko postojeće građevine, za tu građevinu se ne može odobriti nikakvo građenje, osim radova tekućeg održavanja. Članak 74. (Lokacijska dozvola za privremene građevine) (1) Privremenom građevinom, u smislu ovog Zakona, smatra se građevinski objekt izgrađen ili postavljen na privremeno određenoj lokaciji za potrebe gradilišta i/ili za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja. 2) Privremenom namjenom, u smislu ovoga zakona, smatra se privremeni montažni objekt postavljen u svrhu organiziranja sajmova, javnih manifestacija i ulične prodaje (štandovi) te kiosci, sezonski ugostiteljski vrtovi s pripadajućom opremom, kao i reklamni panoi veći od 2 m², i sl. (3) Lokacijska dozvola za objekte iz stavka 1. ovoga članka sadrži rok i obvezu investitora da, nakon isteka roka, koji ne može biti duži od tri godine, građevinu mora ukloniti i zemljište dovesti u prvobitno stanje ili stanje utvrđeno lokacijskom dozvolom, o svom trošku, bez prava na naknadu. (4) Ako investitor ne izvrši obvezu iz stavka 3. ovoga članka, mjerodavni građevinski inspektor naredit će uklanjanje privremene građevine i dovođenje zemljišta u prethodno stanje ili stanje utvrđeno lokacijskom dozvolom, na teret investitora. (5) Ako investitor ne izvrši nalog građevinskog inspektora i ne ukloni privremene građevine podignute za potrebe gradilišta tijekom izgradnje 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 871 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE stalnih građevina, neće se pristupiti tehničkom pregledu i izdavanju upotrebne dozvole. (6) Lokacijska dozvola za privremene građevine i privremene namjene može se izdati samo na građevinskom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni, utvrđenoj u dokumentu prostornog uređenja. (7) Izuzetno, privremene građevine (gradilišna naselja koja se podižu prilikom građenja velikih i kompleksnih građevina) mogu se zadržati ako se uklapaju u buduće korištenje prostora, posebno izgrađena infrastruktura, o čemu će mjerodavni organ donijeti posebno rješenje. (8) Lokacijska dozvola izdana za privrememe građevine i privremene namjene koji taj ststuss nemaju u smislu 1. i 2. ovoga članka, proglasit će se ništavnim. (9) Uvjeti i načini zauzimanja javnih površina objektima iz stavka 1. i 2. istog članka Zakona vrši se prema propisima općinskog vijeća i županijskog organa uprave. Članak 75. (Rokovi za izdavanje lokacijske dozvole) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole mjerodavni organ uprave dužan je riješiti u roku od 30 dana. (2) Ako je za rješavanje po podnesenom zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka potrebno provoditi poseban ispitni postupak, rok za izdavanje lokacijske dozvole ne može biti duži od 60 dana. Članak 76. (Izmjene i/ili dopune lokacijske dozvole) (1) Investitor je dužan podnijeti zahtjev za izmjenu ili dopunu lokacijske dozvole ako prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole ili tijekom građenja namjerava na građevini učiniti bilo kakve zahvate kojima se odstupa od urbanističko-tehničkih uvjeta danih u toj lokacijskoj dozvoli. (2) Ako se tijekom građenja promijeni investitor, novi investitor nije dužan podnijeti zahtjev za izdavanje izmijenjene lokacijske dozvole glede te činjenice. Članak 77. (Važenje lokacijske dozvole) (1) Lokacijska dozvola važi dvije godine od dana njezine pravomoćnosti, u kom roku se mora podnijeti zahtjev za odobravanje građenja, osim ako, prema posebnom propisu, nije potrebno odobrenje za građenje. (2) Važenje lokacijske dozvole može se uvažavajući opravdane razloge, produljiti još za dvije godine. (3) Lokacijska dozvola čije je važenje produljeno nakon isteka roka iz stavka (2) ovoga članka oglasit će se ništavnom. 2. Lokacijska informacija Članak 78. (1) Lokacijska informacija definira uvjete za projektiranje, građenje i izvođenje drugih zahvata u prostoru koji se utvrđuju na temelju detaljnih planova prostornog uređenja, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona. (2) Lokacijska informacija je upravni akt. Temelj za izdavanje lokacijske informacije su detaljni planovi prostornog uređenja iz članka 16. ovog Zakona, propisanih kao osnova za utvrđivanje uvjeta za odobravanje građenja na odnosnom području iz članka 8. ovog zakona i to: - na užim urbanim područjima za koje su doneseni propisani detaljni planovi prostornog uređenja iz članka 8. točka a) ovog zakona, lokacijska informacija se izdaje na temelju usvojenog detaljnog plana i uvjeta iz odluke o provođenju plana, - na urbanim područjima za koje je donesen propisan zoning plan iz članka 8. točka b) ovog Zakona, lokacijska informacija se izdaje na temelju zoning plana i uvjeta iz odluke o provođenju. (3) Lokacijska informacija izdaje se po skraćenom upravnom postupku. Članak 79. Iznimno od odredbi članka 78. ovog Zakona, za građevinu iz stavka 2. članka 66. ovog Zakona, koja se namjerava graditi u prostoru za koji su doneseni detaljni planski dokumenti (zoning plan, regulacijski plan ili urbanistički projekt), Ministarstvo ne izdaje lokacijsku informaciju nego lokacijsku dozvolu. Članak 80. (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije za objekte koji se planiraju graditi na područjima za koja su doneseni detaljni planovi prostornog uređenja iz članka 16. ovog Zakona podnosi se mjerodavnoj općinskoj službi. Str. 872 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (2) Uz zahtjev za izdavanje lokacijske informacije prilaže se: a) izvod iz katastarskog plana, b) dokaz o vlasništvu zemljišta, nekretnine ili pravnom interesu na predmetnoj lokaciji, c) idejno rješenje, d) opis građevine, e) opis predviđene tehnologije rada ako se radi o proizvodnom objektu, f) okolišnu dozvolu ako se radi o građevini, djelatnosti ili zahvatu koji mogu u znatnoj mjeri utjecati na okoliš, život i zdravlje ljudi, ako posebnim zakonom nije drugačije regulirano. Članak 81. Lokacijskom informacijom, u ovisnosti od vrste građevine ili zahvata, utvrđuju se: a) oblik i veličina parcele, b) regulacijska i građevinska crta, c) koeficijent izgrađenosti parcele, d) nivelacijske kote, e) tehnički pokazatelji građevine, f) prostorno organiziranje građevinske parcele uključujući rješenje internog prometa u mirovanju, g) uređenje parcele, h) način i uvjeti priključenja parcele odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, i) primjena materijala i arhitektonskih smjernica, j) uvjeti za otklanjanje urbanističko- arhitektonskih barijera za kretanje osoba s umanjenim tjelesnim sposobnostima, k) uvjeti za zaštitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja, l) iznos troškova uređenja građevinskog zemljišta, odnosno uvjete za uređenja građevinskog zemljišta ako se građenje vrši na neuređenom građevinskom zemljištu, kao i druge obveze korisnika koje su proistekle iz korištenja odnosnog zemljišta, m) druge podatke i uvjete od značaja za građenje Članak 82. (Rješavanje zahtjeva i izjavljivanje žalbe) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije mjerodavna općinska služba dužna je riješiti u roku od 15 dana. (2) Postupak rješavanja zahtjeva za izdavanje lokacijske informacije provodi se sukladno odredbama Federalnog zakona o upravnom postupku i ovog Zakona. (3) Protiv rješenja donesenog u postupku izdavanja lokacijske informacije može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja putem mjerodavne općinske službe. Članak 83. (Lokacijska informacija za privremene građevine) (1) Lokacijska informacija izdaje se i za privremene građevine na lokacijama koje se nalaze na građevinskom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni utvrđenoj u detaljnom planu prostornog uređenja ili na lokacijama koje su planskim dokumentom predviđene za postavljanje privremenih građevina. (2) U lokacijskoj informaciji za privremenu građevinu navodi se da je prilikom privođenja građevinskog zemljišta krajnjoj namjeni obveza investitora da ukloni privremenu građevinu i vlastitim sredstvima zemljište dovede u prvobitno stanje. (3) U slučaju da, zbog privođenja građevinskog zemljišta konačnoj namjeni, nastane potreba za uklanjanjem privremene građevine prije isteka roka utvrđenog lokacij skom informacijom, mjerodavni organ je dužan odmah po davanju lokacijske informacije za trajnu građevinu obavijestiti investitora o potrebi i roku njenog uklanjanja. (4) Ako investitor po isteku ostavljenog roka ne ukloni privremenu građevinu mjerodavni građevinski inspektor naredit će uklanjanje privremene građevine i dovođenje zemljišta u prethodno stanje ili stanje utvrđeno lokacij skom informacijom, na teret investitora. Članak 84. (Izmjene i/ili dopune lokacijske informacije) (1) Investitor je dužan podnijeti zahtjev za izmjenu ili dopunu lokacijske informacije ako prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole ili tijekom građenja namjerava na građevini učiniti bilo kakve zahvate kojima se odstupa od urbanističko-tehničkih uvjeta danih u toj lokacij skoj informaciji. (2) Ako se tijekom građenja promijeni investitor, novi investitor nije dužan podnijeti zahtjev za izdavanje izmijenjene lokacijske informacije glede te činjenice. 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 873 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 85. (Važenje lokacijske informacije) (1) Lokacijska informacija važi dvije godine od dana njene pravomoćnosti u kom roku se mora podnijeti zahtjev za odobravanje građenja. (2) Važenje lokacijske informacije može se, iz opravdanih razloga, produžiti za još dvije godine. (3) Lokacijska informacija čije je važenje produljeno nakon isteka roka iz stavka (2) ovoga članka oglasit će se ništavnom. Članak 86. (Stranke u postupku) (1) Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole i lokacijske informacije je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola, odnosno lokacijska informacija i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola, odnosno lokacijska informacija. (2) Prije izdavanja lokacijske dozvole, odnosno lokacijska informacija mjerodavna općinska služba, odnosno Ministarstvo dužna je stranki pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja. 3. Uređenje, pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta Članak 87. (Uređenje građevinskog zemljišta) (1) Lokacijska dozvola i lokacijska informacija daju se za cijelu građevinsku parcelu koja je planskim dokumentom namijenjena za građenje odnosne građevine. (2) Lokacijska dozvola i lokacijska informacija daju se za građenje na uređenom građevinskom zemljištu. (3) Uređenim građevinskim zemljištem podrazumijeva se zemljište na kojem su obavljeni radovi pripreme zemljišta za građenje i opremanje zemljišta sukladno planskoj dokumentaciji, programu uređenja građevinskog zemljišta i ostalim uvjetima predviđenim zakonom. Članak 88. (1) Pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta u urbanim područjima (u daljem tekstu: uređenje građevinskog zemljišta) obuhvaća izgradnju prometne i komunalne infrastrukture koja je potrebna da se prostorno uređenje, odnosno građevine i zahvati u prostoru koji su planirani u planskoj dokumentaciji izgrade i koriste. Sve faze aktivnosti u oblasti uređenja građevinskog zemljišta izvode se sukladno ovom Zakonu, kao i svi drugi građevinski radovi. (2) Izgradnja građevina vrši se po pravilu na uređenom građevinskom zemljištu. (3) Izuzetno od prethodnog stavka, izgradnja građevina može se vršiti i na neuređenom građevinskom zemljištu, pod uvjetom da se njegovo uređenje izvrši u tijeku građenja građevine, a najkasnije do tehničkog prijema završene građevine. (4) Uređenje građevinskog zemljišta je obveza općine. Na razini općine vrši se prikupljanje sredstava, financiranje i koordinacija aktivnosti planiranja, programiranja, projektiranja građevinsko- tehničkih sustava i izvođenje uređenja građevinskog zemljišta. Neke od navedenih faza aktivnosti općina može povjeriti javnim komunalnim poduzećima koje je osnovala za te poslove, ili ustupiti drugim organizacijama u postupku provedenom sukladno odredbama Zakona o javnim nabavama. (5) Izuzetno od prethodnog stavka, u slučaju da građevinsko zemljište nije uređeno u trenutku podnošenja zahtjeva za odobravanje građenja, investitor građevinskog objekta ili drugog zahvata u prostoru na toj lokaciji uložit će svoja sredstva u izgradnju komunalne infrastrukture prema usvojenom planskom dokumentu i projektima, a to ulaganje će mu biti priznato prilikom određivanja naknade za uređenje građevinskog zemljišta. (6) U slučaju iz prethodnog stavka investitor odnosno mjerodavne općinske službe ugovorom definiraju obim radova, potrebna financijska sredstva, te obveze i međusobne odnose između investitora, mjerodavnog organa i javnog poduzeća mjerodavnog za određenu infrastrukturu. Članak 89. (Pripremanje građevinskog zemljišta) (1) Priprema zemljišta za građenje obuhvaća: a) uređenje imovinskopravnih odnosa s vlasnicima nekretnina, b) donošenje dokumenta prostornog uređenja koji je osnova za odobravanje građenja na odnosnom prostoru, c) iskolčavanje parcele, d) uklanjanje postojećih građevina i premještanje postojećih nadzemnih i podzemnih Str. 874 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE instalacija, sukladno planu prostornog uređenja, te odvoženje materijala, e) sanaciju zemljišta (osiguranje klizišta, drenažu i regulaciju vodotoka, ravnanje zemljišta i sl.), sukladno urbanističkotehničkim uvjetima i lokacijskoj informaciji, f) izradu dokumentacije i obavljanje radova zaštićenog kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa koje je moglo biti ugroženo radovima na pripremi zemljišta za građenje, g) sve druge radnje sukladno dokumentu prostornog uređenja. Članak 90. (Opremanje građevinskog zemljišta) (1) Opremanje građevinskog zemljišta obuhvaća: a) građenje putova i ulica u naselju, uključujući i pločnike i pješačke prijelaze, te trgove i javna parkirališta u naselju, b) podizanje objekata javne rasvjete, okomite prometne signalizacije - semafora, c) uređenje zelenih površina u naselju, parkova, pješačkih i biciklističkih staza, nasada, travnjaka, terena za dječja igrališta, javnih sanitarnih objekata i groblja, d) izgradnju uređaja za odvod površinskih i otpadnih voda te uređaja i postrojenja za njihovo pročišćavanje, e) izgradnju građevina za potrebe opskrbe naselja vodom te za distribuciju električne, plinske i druge energije, kao i telekomunikacijskih objekata i uređaja u naselju, f) ostale objekte i uređaje u naselju, g) uređenje sanitarnih deponija i građenje građevina za preradu i uništavanje otpada u naselju, h) regulaciju vodotoka i uređenje obala voda i vodnih površina u naselju. (2) Minimum uređenja građevinskog zemljišta osigurava: a) snabdijevanje vodom i odvod otpadnih voda, b) kolski prilaz građevinskoj parceli. Izuzetno od odredbi ove alineje, građevinska parcela može imati samo pješački prilaz, širok minimalno 1 m, s javne površine, ako su ispunjeni ostali uvjeti iz Zakona (ostali urbanističko- tehnički uvjeti), c) snabdijevanje električnom energijom. Članak 91. (Program uređenja građevinskog zemljišta) (1) Uređenje građevinskog zemljišta vrši se na temelju programa uređenja zemljišta, kojim se usklađuje izgradnja građevina i komunalne infrastrukture, detaljnije se određuju rokovi za izgradnju komunalne infrastrukture, utvrđuju uvjeti za priključenje na istu, i drugo. (2) Program uređenja građevinskog zemljišta usvaja općinsko vijeće na prijedlog mjerodavne općinske službe. (3) Program uređenja zemljišta priprema i provodi mjerodavna općinska služba, nakon usvajanja detaljnog plana prostornog uređenja za odnosno područje. (4) Prilikom uređenja pojedinih dijelova građevinskog zemljišta ili građenja novih građevina mora se voditi računa o redoslijedu uređenja tako da se omogući usklađenost i funkcionalna povezanost infrastrukturnih sustava, o čemu se brine mjerodavna služba. (5) Nove građevine i nova komunalna infrastruktura ili njeni novi dijelovi ne mogu biti priključeni na postojeće građevine i uređaje komunalne infrastrukture koje kapacitetom ne zadovoljavaju potrebama novih građevina ili novih dijelova komunalne infrastrukture. (6) Javna komunalna i druga poduzeća mjerodavna za održavanje, rad i pružanje servisa pojedinih komunalnih i drugih usluga odgovorna su za kvalitetnu i efikasnu realizaciju projekata nove infrastrukture koji su im povjereni i moraju usuglašavati svoje planove i strategije s mjerodavnom općinskom službom za prostorno uređenje i komunalne poslove općine. Članak 92. Lokacijska dozvola ili lokacijska informacija može se izdati za građenje na neuređenom zemljištu pod uvjetom da se uređenje obavi tijekom građenja sukladno uvjetima utvrđenim u lokacijskoj dozvoli ili lokacij skoj informaciji Članak 93. (Naknada za uređenje građevinskog zemljišta) (1) Naknada za troškove uređenja građevinskog zemljišta regulirana je Zakonom o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine i po pravilu se obračunava na temelju stvarno uloženih sredstava za pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta sukladno odgovarajućem 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 875 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE planskom dokumentu i programu uređenja građevinskog zemljišta. (2) Iznos naknade troškova uređenja građevinskog zemljišta za svaki pojedinačan slučaj utvrđuje se posebnim aktom koji donosi mjerodavna općinska služba. (3) Mjerodavna općinska služba donosi poseban akt o visini troškova uređenja građevinskog zemljišta i za građenje objekata za koje rješenje o izdavanju lokacijske dozvole izdaje Ministarstvo. (4) Iznos iz stavka 2. ovog članka investitor uplaćuje nakon što je utvrđeno da ispunjava sve druge uvjete za odobravanje građenja, o čemu ga službeno izvješćuje mjerodavna općinska služba. Članak 94. (Financiranje uređenja građevinskog zemljišta) (1) Uređenje građevinskog zemljišta financira se iz proračuna općine, sredstvima ostvarenim iz naknade troškova za uređenje građevinskog zemljišta i iz naknade za korištenje građevinskog zemljišta (rente) i naknade za pogodnost građevinskog zemljišta, sukladno Zakonom o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine te iz drugih sredstava. (2) Mjerodavna općinska služba, u funkciji nositelja odgovornosti za uređenje građevinskog zemljišta i izvršitelja financijskog plana, donosi program uređenja građevinskog zemljišta i podnosi općinskom vijeću izvješće o realizaciji programa uređenja građevinskog zemljišta i njegovim financijskim efektima najmanje jednom godišnje. (3) Naknada za pogodnosti koje određeno zemljište pruža korisniku, odnosno vlasniku zemljišta, odnosno građevine utvrđuje se u ovisnosti: a) obujmu i stupnju izgrađenosti i uređenosti, b) položaju zemljišta u naselju, ovisno o zoni utvrđenoj Zakonom o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno odlukom općinskog vijeća, c) opremljenosti komunalnim instalacijama, d) prometnoj povezanosti, e) opremljenosti sadržajima za svakodnevno i periodično snabdijevanje, f) stupnju pokrivenosti sadržajima zdravstva, školstva, kulture, sporta, rekreacije i dr., g) dostupnosti sadržajima usluga državne uprave, financijskih institucija i sl., h) prirodnim uvjetima korištenja zemljišta i prirodnih resursa. (4) Standardima na temelju kojih se utvrđuje visina naknade iz stavka 1. ovoga članka, zemljište se može različito kategorizirati i prema njegovoj namjeni (stanovanje, proizvodnja, turističko područje, i sl.). (5) Sredstva prikupljena na temelju naknada iz stavka 1. ovoga članka su namjenska i mogu se koristiti isključivo za izradu planske dokumentacije, uređenje građevinskog zemljišta, zaštitu okoliša i dr. (6) Način i uvjete plaćanja troškova uređenja i opremanja građevinskog zemljišta, naknade za uporabu građevinskog zemljišta i naknade za pogodnost korištenja građevinskog zemljišta utvrđuje općinsko vijeće. Članak 95. (Parcelacija građevinskog zemljišta) Parcelacija građevinskog zemljišta obavlja se na geodetsko-katastarskim planovima koje je ovjerio mjerodavni organ, a prema dokumentu prostornog uređenja koji je osnova za odobravanje građenja na odnosnom prostoru. Članak 96. Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta provodi se u katastru zemljišta, sukladno postojećim propisima te po pribavljenoj potvrdi organa uprave mjerodavnog za obavljanje parcelacije, daje parcelacija obavljena u skladu s detaljnim planom uređenja, odnosno lokacijskom dozvolom. VII. DOKUMENTACIJA Članak 97. (Jedinstveni prostorno-informacijski sustav) (1) U svrhu prikupljanja, obrade i korištenja podataka važnih za prostorno uređenje, Ministarstvo u suradnji s Županijskim zavodom i Županijskom upravom za geodetske i imovinsko - pravne poslove uspostavlja i održava jedinstveni prostorno- informacijski sustav (GIS - geografski informacijski sustav) u oblasti prostornog planiranja i uređenja. (2) Jedinstveni prostorno-informacijski sustav obuhvaća oblast podataka i informacija koje imaju računarsku podršku na cijelom prostoru Županije, što znači da se unutar svake općine razvija odgovarajući podsustav koji je uvezan u internu mrežu. (3) Svi subjekti informacijskog sustava na županijskoj i općinskoj razini moraju raditi sukladno Federalnoj uredbi o sadržaju i nositeljima jedinstvenog informacijskog sustava, metodologiji prikupljanja i obradi podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije. Str. 876 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (4) Sredstva za uspostavu jedinstvenog prostorno- informacijskog sustava osiguravaju se u Proračunu Županije, odnosno u općinskim proračunima. Članak 98. (Evidencija) U okviru jedinstvenog prostornoinformacijskog sustava vodi se i održava jedinstvena evidencija, koja obuhvaća: a) podatke o prostornom planu Županije , b) podatke o prostornim planovima općina, prostornim planovima područja značajnih za Županija, te drugim dokumentima prostornog uređenja značajnim za Županija, c) podatke i izvode iz katastra zemljišta, prirodnih resursa i sl., d) katastar izvorišta vode za piće, s kvalitativnim i kvantitativnim obilježjima, e) podatke o infrastrukturnim sustavima, f) podatke o građevinskom zemljištu značajnom za Županiju, g) podatke o graditeljskom i prirodnom naslijeđu, h) podatke o ugrožavanju okoliša (bespravno građenje, te zagađenje tla, vode, zraka i sl.), i) podatke o organizacijama, ustanovama i kadrovima u oblasti prostornog uređenja, j) podatke o područjima gdje je opasnost od posljedica nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa, te ratnih djelovanja posebno izražena (seizmičke karakteristike terena, plavna područja, područja ugrožena mogućnošću izbijanja požara, područja izložena mogućem utjecaju tehničkih katastrofa i prekomjernom zagađenju zbog havarije u pogonima i sl.), k) druge podatke koji su značajni za prostorno uređenje Županije, te za vođenje i održavanje jedinstvenog prostorno informacijskog sustava. Članak 99. (1) Općinska služba mjerodavna za poslove prostornog uređenje vodi jedinstvenu evidenciju o stanju prostora na jedinstvenom obrascu i dužna je do 15. siječnja tekuće godine dostaviti Ministarstvu izvješće o provođenju planskih dokumenata na razini općine. (2) Mjerodavni organi uprave koji posjeduju, prikupljaju, izrađuju ili obrađuju podatke potrebne za formiranje jedinstvene evidencije iz članka 98. ovog Zakona dužni su podatke i dokumentaciju redovno dostavljati općinskoj službi mjerodavnoj za prostorno uređenje. (3) Na zahtjev općinske službe za prostorno uređenje investitori, pravne osobe i druge organizacije dužne su joj dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga članka. VIII. NADZOR Članak 100. Ministarstvo će, na opravdan zahtjev urbanističkog inspektora, po službenoj dužnosti ili na zahtjev ovlaštene osobe, po pravu nadzora poništiti ili ukinuti konačnu lokacijsku dozvolu ili lokacijsku informaciju, a sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku. Članak 101. (Inspekcijski nadzor) (1) Poslove inspekcijskoga nadzora obavljaju općinski i županijski urbanistički inspektori (u daljnjem tekstu: inspektori), u skladu s ovim Zakonom. (2) Za županijskog i općinskoga urbanističkog inspektora može biti postavljena osoba s visokom stručnom spremom građevinske ili arhitektonske struke i koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisima. (3) Županijski i općinski inspektori svoj identitet dokazuju službenom iskaznicom. (4) Inspektori iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati i inspekcijski nadzor u primjeni Zakona o građenju, u tom slučaju istupaju u svojstvu urbanističko- građevinskog inspektora Članak 102. (Prava i dužnosti urbanističkih inspektora) U obavljanju inspekcijskoga nadzora urbanistički inspektori imaju pravo i dužnost: a) narediti da se utvrđene nepravilnosti u primjeni ovoga Zakona i županijskih propisa za njegovo provođenje otklone u određenom roku, ako u odredbama točaka od b) do f) ovoga članka nisu određene druge mjere, b) narediti obustavu izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja ako se obavlja protivno odredbama ovog zakona i drugih propisa, te utvrditi rok za otklanjanje tih nepravilnosti, c) zabraniti provođenje plana koji je u protivnosti s odredbama ovog Zakona i drugih 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 877 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE propisa ili je njegovo donošenje bilo u protivnosti sa zakonom i drugim propisima, te o tome obavijestiti donositelja plana, d) narediti obustavu svake radnje koja se obavlja protivno propisima o zaštiti okoliša, tj. zaštiti tla, vode, zraka, kulturnopovijesnog i prirodnog naslijeđa te urbanog standarda, e) narediti reviziju plana prostornog uređenja ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta u skladu s tim planom ugrožavaju ili pogoršavaju uvjeti na određenom području. Članak 103. (Mjerodavnosti inspektora) (1) Županijski urbanistički inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: a) izradom dokumenata prostornog uređenja koje donosi Skupština Županije (članak 21. ovoga zakona) te dokumenata prostornog uređenja za koje suglasnost daje Ministarstvo (članak 24. ovoga zakona), b) ostvarivanjem i provođenjem prostornoga plana Županije te programa, prostornoga plana područja posebno važnog za Županija i detaljnog plana uređenja područja važnog za Županija, c) stručnom ocjenom (članak 62. stavak 3. i 4. ovoga zakona) na temelju koje se donosi rješenje - lokacijska dozvola, d) utemeljenošću lokacijske dozvole koju daje Ministarstvo, e) primjenom urbanističko-tehničkih građevinskih normativa i propisa. (2) Općinski urbanistički inspektor obavlja nadzor nad: a) izradom dokumenata prostornog uređenja na općinskom razini, b) ostvarivanjem i provođenjem planske dokumentacije na općinskom razini, c) stručnom ocjenom (članak 62. stavak 3. i 4. ovoga zakona) na temelju koje se donosi rješenje - lokacijska dozvola, d) utemeljenošću lokacijske dozvole koju daje općinska služba, e) utemeljenošću lokacijske informacije koju daje općinska služba, Članak 104. Urbanistički inspektor dužan je od mjerodavnog organa zatražiti oglašavanje ništavnim lokacijsku dozvolu i lokacijsku informaciju ako utvrdi daje donesena protivno odredbama članka 70., članka 74. stavak 8., članka 77. i članka 85. ovog Zakona. Članak 105. (Žalba na rješenje inspektora) (1) U postupku inspekcijskoga nadzora primjenjuju se propisi o upravnom postupku ako odredbama ovoga Zakona nije drugačije utvrđeno. (2) O poduzimanju mjera iz članka 102. ovoga Zakona i poduzimanju drugih mjera i radnji za koje je ovim zakonom ovlašten, urbanistički inspektor donosi rješenje. (3) Na rješenje iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (4) Žalba iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Žalba iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti županijskom urbanističkom inspektoru ako je rješenje donio općinski inspektor. Ako je rješenje donio županijski inspektor, žalba se izjavljuje direktoru županijske Uprave za inspekcijske poslove. (6) Protiv odluka drugostupanjskih organa iz stavka 5. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor neposrednom tužbom Županijskom sudu u Livnu i to u roku od 30 dana od dana primitka istog. Članak 106. (Rješenje bez saslušanja stranke) Ako inspektor nesumnjivo utvrdi povredu propisa čije provođenje nadzire, rješenje može donijeti i bez saslušanja stranke. Članak 107. Ako inspektor u provođenju nadzora utvrdi da su lokacijskom dozvolom, lokacijskom informacijom ili rješenjem o utvrđivanju građevinske čestice, koje su konačne u upravnom postupku, povrijeđene odredbe ovoga Zakona, predložit će Ministarstvu njihovo poništavanje ili ukidanje po pravu nadzora sukladno odredbama posebnog zakona. IX. KAZNENE ODREDBE Članak 108. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj gospodarsko društvo ili druga pravna osoba: Str. 878 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE a) ako izrađuje dokument prostornog uređenja, a nije registriran za te poslove, ili izrađuje dokumente prostornog uređenja, a u državi u kojoj ima sjedište nije registriran za te poslove (članak 13. ovoga Zakona), b) ako dokumente prostornog uređenja izrađuje ili mijenja protivno Zakonu, propisima donesenim na temelju Zakona i odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog uređenja te ako ne osigura usklađenost s dokumentom prostornog uređenja šireg područja (članak 35. i 44. ovoga Zakona), c) ako se pri planiranju ne pridržava propisa iz oblasti zaštite okoliša, ovoga zakona i posebnih zakona i propisa koji utvrđuju mjere zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa te mjera utvrđenih ovim zakonom i posebnim zakonima koji se odnose na zaštitu tla, voda, šuma, zraka, mineralnih sirovina i dr. (članak 49. ovoga Zakona), d) ako u zaštitnoj zoni i zaštitnom pojasu planira namjenu protivno potrebama radi kojih je uspostavljena zaštitna zona ili pojas (članak 51. ovoga Zakona). (2) Za prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će i odgovorno osoba u poduzeću ili drugoj pravnoj osobi, novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. Članak 109. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u mjerodavnoj općinskoj službi: a) ako izradu dokumenta prostornog uređenja povjeri društvu ili drugoj pravnoj osobi koja nije registrirana za obavljanje te djelatnosti (članak 13. ovoga Zakona), b) ako donese plan parcelacije suprotno odredbama ovoga zakona (članak 34. ovoga Zakona), c) ako omogući izradu i povjeri poslove izrade dokumenta prostornog uređenja suprotno odluci o izradi tih dokumenata (članak 39. ovoga Zakona), d) ako provodi dokument prostornog uređenja koji nije usuglašen s dokumentom prostornog uređenja šireg područja (članak 47. ovoga Zakona), a za takvo postupanje ne pribavi mišljenja mjerodavnog ministarstva. e) ako izda lokacijsku dozvolu za privremene građevine i privremenu namjenu za zemljište koje nije građevinsko ili za zemljište koje je privedeno konačnoj namjeni (članak 74. ovoga Zakona), f) ako plan parcelacije provede u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi bez potvrde organa koji donosi plan parcelacije (članak 95. ovoga Zakona), g) ako ne postupi po rješenju urbanističko - građevinskog inspektora. (2) Odgovornom osobom u smislu ovog članka smatra se rukovoditelj općinske službe za upravu, kao i službenik koji je neposredno odgovoran za obavljanje određenih poslova. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 110. (1) Odluku o imenovanju povjerenstva ili odluku o davanju ovlaštenja organizaciji za davanje stručne ocjene iz članka 62. stavak 3. ovoga Zakona Skupština Županije, odnosno općinsko vijeće donijet će najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Mjerodavni organi iz stavka 1. ovoga članka imenovat će nova povjerenstva s mandatom od dvije godine ako ovlaštenja nisu povjerena ovlaštenoj organizaciji za davanje stručne ocjene. (3) Ako je u povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka imenovana službena osoba organa uprave, ona ne može voditi upravni postupak izdavanja lokacijske dozvole koja se izdaje na temelju stručne ocjene povjerenstva. (4) Postojeća povjerenstva za davanje stručne ocjene prestaju s radom imenovanjem novih povjerenstava ili ako se ovlaštenja daju ovlaštenoj organizaciji za davanje stručne ocjene. (5) Ministar će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti naputak kojim će regulirati uvjete, način i metodologiju za rad povjerenstva iz članka 62. stavak 3. ovoga Zakona, kao i ostale propise predviđene Zakonom. Članak 111. (1) Općine su dužne uskladiti svoje prostorne planove s Prostornim planom Hercegbosanske Županije u roku od 2 godine od dana njegova stupanja na snagu. (2) Planovi prostornog uređenja općine te urbanistički i regulacijski planovi, doneseni na temelju tih prostornih planova, a doneseni sukladno propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do donošenja dokumenata prostornog uređenja prema ovome Zakonu. 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 879 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (4) Postupak izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja započet prema odnosnim odredbama ranije važećih propisa, nastavit će se prema odredbama ovoga Zakona. Članak 112. Ako je upravni postupak pokrenut pred mjerodavnim organom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a do toga dana nije doneseno prvostupanjsko rješenje, ili je rješenje prije toga bilo poništeno i vraćeno prvostupanjskom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti prema odredbama ovoga Zakona. Članak 113. Odredba stavka (3) članka 77. ovog Zakona odnose se i na lokacijske dozvole koje su produljene protivno odredbi članka 34. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj: 14/98), ako nakon toga za predmetni zahvat u prostoru nije izdana građevinska dozvola ili nisu započeti građevinski radovi za koje građevinska dozvola nije potrebna. Članak 114. Do formiranja Županijskog zavoda, suglasnosti iz članka 23. stavak (1). i članka 46. stavak (2) ovoga Zakona Ministarstvo daje bez prethodno pribavljenog mišljenja Županijskog zavoda. Članak 115. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj: 14/98). Članak 116. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-51.2/14 Tomislavgrad, 07. 07. 2014. godine Predsjednik Skupštine Stipo Pelivan v.r. *** Temeljem članka 98. i 100. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije“ broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08 ), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 03. 07. 2014. godine donosi ODLUKU o usvajanju Izvješća o radu Županijskog javnog pravobraniteljstva za razdoblje od 01. siječnja 2013.-31. prosinca 2013. god. Članak 1. Usvaja se Izvješće o radu Županijskog javnog pravobraniteljstva za razdoblje 01. siječnja 2013.- 31. prosinca 2013. god. Članak 2. Odluka stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-42.3/14 Tomislavgrad, 04. 07. 2014. godine Predsjednik Skupštine Stipo Pelivan v.r. *** Temeljem članka 98. i 101. Poslovnika Skupštine HBŽ („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 03. 07. 2014. godine donijela je sljedeći ZAKLJUČAK I. Skupština Hercegbosanske županije prima k znanju Izvješće o poslovanju ŠGD „Hercegbosanske šume“, d.o.o. Kupres za 2013. god. II. Zaključak stupa na snagu danom usvajanja, a objavit će se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“.
Zakon o šumama Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 04/14 31.03.2014 šume
Ispravak Zakona o sudskim pristrojbama s tarifom o sudskim pristojbama Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 08/13 17.10.2013 SN Kantona 10 03/16, SN Kantona 10 05/13 sudske pristojbe ISPRAVAKZakona o sudskim pristojbama s tarifom o sudskim pristojbama HBŽU tarifnom broju 27. Zakona o sudskim pristo-jbama zajedno s tarifom o sudskim pristojbama točka 5. glasi:5) za izdavanje audio zapisa na CD-u plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM
Zakon o sigurnosti prometa na cestama Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 06/13 05.07.2013 promet
Zakon o sudskim pristojbama Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 05/13 28.05.2013 SN Kantona 10 03/16, SN Kantona 10 08/13 sud,sudske takse,takse,pristojbe Str. 138 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 100. ODLUKA o prihvaćanju Mišljenja Ministarstva gospodarstva broj: 05-04-2- 17-46/13 od 8. svibnja 2013. godine i odobravanju Studije o opravdanosti dodjeljivanja koncesije za izgradnju vjetroparka u cilju korištenja vjetropotencijala za proizvodnju električne energije na području općine, Glamoč na lokacijama Slovinj i Dževa ................. 235 101. ODLUKA o prihvaćanju Mišljenja Ministarstva gospodarstva broj: 05-04-2- 17-304/13 od 8. svibnja 2013. godine i odobravanju Studije o opravdanosti dodjeljivanja koncesije za izgradnju vjetroparka u cilju korištenja vjetropotencijala za proizvodnju električne energije na području općine Tomislavgrad na lokacijama Tušnica i Velika Ljubuša 236 102. ODLUKA o davanju suglasnosti na prijedlog ugovora, određivanju i ovlaštenju mjerodavnog ministarstva za potpisivanje ugovora o koncesiji s poduzećom "ČAJUŠA" d.o.o. Kupres ....................... 237 103. RJEŠENJE o imenovanju vršitelja dužnosti ravnatelja Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije ..... 237 104. RJEŠENJE o imenovanju člana Upravnog vijeća Sveučilišta u Mostaru, iz Hercegbosanske županije ....................... 238 MINISTARSTVO ZNANOSTI, PROSVJETE KULTURE, I ŠPORTA 105. PRAVILNIK o početku i završetku nastave i trajanju odmora učenika srednjih škola u školskoj godini 2013./2014. ....... 238 106. PRAVILNIK o početku i završetku nastave i trajanju odmora učenika osnovnih škola u školskoj godini 2013./2014. ....... 239 SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE *** Na temelju članka 26.e Ustava Hercegbosanske Županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj: 03/96, 09/00, 09/04 i 10/05 ) i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske Županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj: 08/03, 14/03, 01/04 i 06/05 ), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 15. svibnja 2013. godine, donijela je ZAKON o sudskim pristojbama I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Plaćanje sudske pristojbe (1) Ovim Zakonom reguliraju se pitanja vezana za sudske pristojbe i utvrđuje postupak i način plaćanja sudskih pristojbi, kao i druga pitanja u svezi s tim, u postupcima pred sudovima u Hercegbosanskoj županiji (u daljnjem tekstu: Županija). (2) Postupci u kojima se plaća sudska pristojba i visina sudske pristojbe za pojedine radnje utvrđeni su u Tarifi sudskih pristojbi koja se nalazi u prilogu ovog Zakona i čini njegov sastavni dio. Članak 2. Obveznik plaćanja pristojbe (1) Pristojbe propisane ovim Zakonom plaća osoba po čijem zahtjevu ili u čijem interesu se poduzimaju radnje u postupku, za koje je ovim Zakonom utvrđeno plaćanje pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbeni obveznik). (2) za podneske i zapisnike koji zamjenjuju podneske pristojbuje dužna platiti osoba koja podnosi podneske i osoba na čiji zahtjev se sastavlja zapisnik, odnosno osoba u čijem interesu se poduzimaju radnje. (3) Za odluku prvostupanjskog suda pristojbuje dužan platiti tužitelj, odnosno predlagatelj, a za sudsku nagodbu pristojbu su dužne platiti obje strane, ukoliko u nagodbi nije drugačije ugovoreno. (4) Za odluku drugostupanjskog suda i za odluku po izvanrednom pravnom lijeku, pristojbu je dužan platiti podnositelj žalbe, odnosno osoba u čijem interesu je pokrenut postupak po izvanrednom pravnom lijeku. (5) Kada su sukladno odredbama ovog Zakona pristojbu dužne platiti dvije ili više osoba zajedno, njihova obveza je solidarna. 28. svibnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 139 - Broj 5 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 3. Obvezno dostavljanje dokaza o plaćenoj pristojbi (1) Uz podnesak (tužba, prijedlog, pravni lijek i drugo) obvezno se dostavlja dokaz o plaćenoj pristojbi. (2) Ukoliko stranka smatra da ispunjava zakonom propisane uvjete za oslobađanjem od plaćanja pristojbe, mora uz podnesak podnijeti i zahtjev za oslobađanje od plaćanja pristojbe. (3) U vlasničkim sporovima o nekretninama, uz podnesak se obvezno prilaže i dokaz o utvrđenoj vrijednosti nekretnine. Članak 4. Plaćanje pristojbe i poduzimanje radnji u postupku (1) U slučaju podnošenja podneska bez dokaza o plaćenoj pristojbi, sud će pozvati stranku, odnosno njenog punomoćnika, da se uplati pristojba u roku od 8 dana (2) Ukoliko pristojbeni obveznik ne postupi po pozivu suda i u ostavljenom roku ne uplati pristojbu podnesak neće biti vraćen, već će se nastaviti postupak, kao i postupak po pravnim lijekovima, a nakon okončanja postupka pristupit će se prinudnoj naplati sudske pristojbe sukladno odredbama ovog Zakona. Članak 5. Vrijeme nastanka obveze plaćanja pristojbe Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, pristojbena obveza nastaje: a) za podneske (tužbe, pravne lijekove, prijedloge za izvršenje i dr.) - u trenutku kada se predaju, a za podneske dane na zapisnik - kada je zapisnik dovršen; b) za sudske odluke - danom donošenja sudske odluke, a ukoliko jedna od stranaka nije sudjelovala glavnoj raspravi od dana dostavljanja pismene obavijesti o datumu donošenja odluke, odnosno danom dostavljanja odluke ako se dostava obavlja sukladno zakonskim odredbama o dostavi; c) za sudske nagodbe - kada se zaključe; d) za paušalnu pristojbu u postupku raspravljanja zaostavštine - danom donošenja rješenja o nasljeđivanju; e) u postupku stečaja - danom donošenja rješenja o glavnoj diobi u postupku stečaja; f) u postupku likvidacije - danom donošenja Rješenja o zaključenju likvidacijskog postupka; g) za sudske prijepise - kada se zatraže od suda; h) za ostale radnje - kada se zatraži njihovo poduzimanje. Članak 6. Izuzeci od obveze plaćanja pristojbe (1) Iznimno od obveze iz članka 3. ovog Zakona, za podneske i odluke u upravnim sporovima u stvarima mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, dječjeg dodatka, skrbi i socijalne pomoći, pristojba se plaća samo ako tužba bude odbijena ili odbačena. (2) Pristojbena obveza iz stavka (1) ovog članka nastaje danom donošenja odluke. Članak 7. Način plaćanja pristojbe (1) Pristojbe predviđene Tarifom sudskih pristojbi plaćaju se u gotovom novcu uplatom na propisani račun javnih prihoda (u daljnjem tekstu: propisani račun). (2) Potvrda o uplati pristojbe prilaže se uz podnesak za koji je pristojba plaćena, uz obveznu naznaku tarifnog broja za koji se pristojba plaća, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za sudsku odluku, podnositelj treba naznačiti i broj sudske odluke za koju plaća pristojbu. (3) Sud će na spisu utvrditi koliko je pristojbe plaćeno. Članak 8. Rok zastare naplate pristojbe (1) Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva u roku od pet (5) godina od dana nastanka pristojbene obveze. Str. 140 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE II. OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA PRISTOJBE Članak 9. Oslobođeni od obveze plaćanja pristojbe (1) Od plaćanja pristojbe oslobođeni su: a) Županija Hercegbosanska i tijela županijske vlasti, b) Crveni križ Županije, grada i općine, c) jedinice lokalne samouprave, d) ustanove za socijalnu skrb, e) izdržavane osobe u postupcima utvrđivanja i ostvarivanja prava na temelju zakonskog izdržavanja, f) invalidi domovinskog rata, neuposleni razvojačeni branitelji, civilni invalidi, supružnici, djeca i roditelji branitelja, poginulih, nestalih i zatočenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status, u ostvarivanju svojih statusnih prava koja im pripadaju, g) imatelji socijalnih iskaznica, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status, umirovljenici koji primaju zaštitni dodatak, h) osobe u sporu u svezi zasnivanja i prestanka radnog odnosa. i) stranke koje spor riješe meditacijom. (2) Pristojbe za podneske i radnje ne plaća osoba koja poklanja svoju imovinu tijelima iz stavka (1) ovog članka, socijalno-humanitarnim, naučnim ili kulturnim organizacijama, ustanovama ili fondacijama. (3) Strana fizička ili pravna osoba je oslobođena plaćanja pristojbe ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom reciprociteta. U slučaju sumnje o postojanju reciprociteta, prethodno se pribavlja mišljenje nadležnog Ministarstva Bosne i Hercegovine. Članak 10. Kada se po zakonu ne plaća sudska pristojba (1) U zemljišno-knjižnim postupcima ne plaća se pristojba za: a) upis opravdanja predbilježbe, b) potpuno ili djelomično brisanje nekog upisanog prava, c) službene radnje u postupku uređenja, osnivanja i ispravljanja zemljišnih knjiga, osim ako je greška nastala krivicom nositelja prava, u postupku usklađivanja zemljišnih knjiga sa stvarnim stanjem, kao i u postupku za obnavljanjem uništenih zemljišnih knjiga, ukoliko se vjerodostojnom ispravom utvrdi daje upis bio prije proveden, d) upis provođenja odluke o diobi prava vlasništva ili prava služnosti korištenja ako su sudionici diobe upisani kao suvlasnici tih prava, e) za zabilježbu privremene uprave određene u tijeku postupka prinudne javne prodaje, kao i za zabilježbu prinudne uprave određene umjesto prinudne javne prodaje, f) naknadni upis supružnika kao suvlasnika na temelju sudske odluke, ako je upis kojim se označava idealni dio svakog supružnika na nekretninama koje su u njihovom suvlasništvu, g) upis u zemljišne knjige prava konstituiranih zakonom u korist građana, h) sve ostale radnje koje se poduzimaju po službenoj dužnosti. (2) Pristojbu za upis u zemljišno-knjižnim postupcima dužna je platiti osoba u čiju se korist vrši upis. Ako upis traži osoba čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu, ta osoba također solidarno jamči za plaćanje pristojbe sa osobama u čiju se korist obavlja upis. (3) Pristojba za upis u zemljišno-knjižnim postupcima plaća se i kad se upis obavlja po službenoj dužnosti, ako se ne radi o upisu koji je oslobođen od pristojbe. (4) Ako se u zemljišno-knjižnim postupcima, na temelju jednog zahtjeva, upisuje više prava u korist jedne osobe, pristojba se plaća onoliko puta koliko se upisa traži. (5) Pristojba za upis u zemljišno-knjižnim postupcima plaća se i kad se upis obavlja u tijeku parničnog, vanparničnog ili izvršnog postupka. (6) Za davanje usmenih informacija i obavijesti u zemljišno-knjižnim postupcima se ne naplaćuje ni sudska pristojba ni dodatni troškovi. (7) U postupku stečaja i likvidacije pristojba se ne plaća za: 28. svibnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 141 - Broj 5 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE a) podneske stečajnog ili likvidacijskog upravitelja, b) podneske kojima se prijavljuje upis stečajnog ili likvidacijskog postupka, ili upis u sudski registar koji se vrši po službenoj dužnosti. (8) Za upis odluke o otvaranju stečajnog postupka, odluke o pokretanju postupka likvidacije, kao i odluke o zabrani obavljanja određene djelatnosti, odnosno poslova pravne osobe, ne plaća se pristojba. Članak 11. Tko može biti oslobođen od obveze plaćanja pristojbe (1) Sud može osloboditi obveznika od plaćanja pristojbe ako bi plaćanjem pristojbe, imajući u vidu visinu sredstava iz kojih se obveznik i članovi njegovog domaćinstva izdržavaju, ta sredstva bila u tolikoj mjeri umanjena da bi time bila ugrožena njihova egzistencija. (2) Odluku iz stavka (1) ovog članka donosi sud na pismeni zahtjev pristojbenog obveznika. Prije donošenja odluke, sud će cijeniti sve okolnosti, a naročito će uzeti u obzir vrijednost mjerodavnu za naplatu pristojbe, ukupan prihod i imovinu pristojbenog obveznika i članova njegove obitelji, kao i broj osoba koje pristojbeni obveznik izdržava. (3) Pod obitelji u smislu odredaba ovog Zakona se podrazumijeva obitelj kako je definirana člankom 2. stavkom (1) Obiteljskog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 35/05). Članak 12. Dokazi za oslobađanje od obveze za plaćanje pristojbe (1) Visina prihoda pristojbenog obveznika i članova njegove obitelji, dokazuje se na temelju uvjerenja nadležnog tijela uprave, odnosno drugih pismenih dokaza koje je pristojbeni obveznik dužan da podnese o svom imovnom stanju. (2) Uvjerenje iz stavka (1) ovog članka služi kao dokaz za oslobađanje od plaćanja pristojbe samo ako od njegovog izdavanja do podnošenja zahtjeva za oslobađanje nije proteklo više od tri mjeseca. (3) Kada je to potrebno, sud može, po službenoj dužnosti, pribaviti potrebne podatke i obavijesti o imovnom stanju pristojbenog obveznika i članova njegovog domaćinstva, a može o tome saslušati i protivnu stranku. (4) Protiv odluke suda u vezi sa zahtjevom za oslobađanje od plaćanja pristojbe nije dozvoljena posebna žalba. Članak 13. Rješenje o oslobađanju od obveza plaćanja pristojbe (1) Rješenje o oslobađanju od obveze plaćanja pristojbe odnosi se na sve pristojbe po odgovarajućem predmetu bez obzira kada je nastala pristojbena obveza. (2) Sud može u tijeku postupka ukinuti rješenje o oslobađanju od plaćanja pristojbe ako utvrdi da je pristojbeni obveznik u stanju platiti pristojbu, a tom prilikom će odlučiti da li će pristojbeni obveznik u potpunosti ili djelomično platiti pristojbu od koje je bio ranije oslobođen. Članak 14. Važenje oslobađanja od plaćanja pristojbe (1) Oslobađanje od obveze plaćanja pristojbe dano u parničnom i vanparničnom postupku, kao i u postupku u upravnim sporovima važi i u postupku izvršenja odluka donijeti u tim postupcima ako se izvršenje zahtjeva u roku od tri mjeseca po pravomoćnom okončanju postupka. (2) Oslobađanje od obveze plaćanja pristojbe u vanparničnom i izvršnom postupku važi i u parničnom postupku koji nastane u tijeku vanpamičnog i izvršnog postupka. Članak 15. Osobe koje nisu dužne plaćati; pristojbu za drugoga (1) Skrbnik osobe čije je prebivalište nepoznato, skrbnik imovine čiji je vlasnik nepoznat, kao i privremeni zastupnik stranke kojeg sud postavi u Str. 142 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE postupku, nisu dužni plaćati pristojbu za osobe koje zastupaju. (2) Naplata pristojbe u slučajevima iz stavka (1 )ovog članka obavlja se iz imovine osoba koje se zastupaju. (3) Neplaćenu pristojbu u slučajevima iz stavka (1) ovog članka sud će unositi u popis pristojbi i po završetku postupka postupiti će kao u slučaju iz članka 31. ovog Zakona kada osoba ne prisustvuje sudskoj radnji za koju je dužna platiti pristojbu. Članak 16. Osobe na koje se odnosi oslobađanje od obveze plaćanja pristojbe (1) Oslobađanje od plaćanja pristojbe odnosi se samo na osobu kojoj je to oslobađanje priznato. (2) Kada više osoba zajednički predaju podnesak ili zajedno poduzmu radnju u postupku, a jedno ili više njih je oslobođeno od obveze plaćanja pristojbe, osoba koja nije oslobođena dužna je platiti pristojbu kao da nema oslobođenih od obveze plaćanja pristojbe. Članak 17. Uspjeh u postupku i obveza plaćanja pristojbe (1) Ako u parničnom postupku i izvršnom postupku osoba oslobođena od obveze plaćanja pristojbe uspije u postupku, pristojbu koju bi ona bila dužna platiti da nije bila oslobođena, platit će stranka koja ne uživa oslobađanje i to u razmjeri u kojoj je oslobođena stranka uspjela u postupku. (2) Ako se između stranke oslobođene od obveze plaćanja pristojbe i stranke koja nije oslobođena zaključi sudska nagodba, pristojbu koju bi trebala platiti oslobođena stranka platit će stranka koja nije oslobođena, osim ako se stranke drukčije dogovore. Članak 18. Popis pristojbe za plaćanje (1) Kada u postupku pred sudom sudjeluju na jednoj strani osoba koja je oslobođena od obveze plaćanja pristojbe, a na drugoj osoba koja nije oslobođena, sud je dužan voditi popis pristojbi koje bi trebala platiti oslobođena osoba. (2) Popis pristojbi se zaključuje po završetku postupka. Ako se postupak završi na način predviđen člankom 17. ovog Zakona sud će sukladno članku 31. ovog Zakona izdati nalog za plaćanje pristojbe. Članak 19. Obračun i kontrola plaćanja pristojbe (1) Iznos pristojbe, koju je pristojbeni obveznik dužan platiti, sukladno odredbama ovog Zakona, obračunava osoba koja je zadužena s predmetom. (2) Kontrolu naplaćene pristojbe obavlja predsjednik suda i službena osoba koju odredi predsjednik suda. III. UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA RADI NAPLATE PRISTOJBE Članak 20. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u parničnom postupku (1) U parničnom postupku pristojba se plaća prema vrijednosti predmeta spora. (2) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, odredbe propisa o parničnom postupku na temelju kojih se utvrđuje vrijednost spora primjenjuju se i prilikom određivanja vrijednosti spora radi naplate pristojbe. Članak 21. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora kod više tuženih (1) Ako tužitelj jednom tužbom obuhvati dva ili više tuženih i traži da tužbeni zahtjev bude usvojen prema sljedećem tuženom, u slučaju da bude pravomoćno odbijem prema onome koji je u tužbi naveden prije njega, ili ako prema svakom od njih ističe zahtjev, ili ako prema pojedinim od njih ističe različite zahtjeve koji su u međusobnoj vezi, vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe određuje se prema zahtjevu čija je vrijednost najveća. 28. svibnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 143 - Broj 5 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 22. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima u vezi sa zakonskim izdržavanjem (1) Ako je predmet spora pravo na zakonsko izdržavanje ili potraživanje pojedinih iznosa zakonskog izdržavanja, vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe računa se prema zbiru davanja za tri mjeseca, ako se izdržavanje ne traži za kraće vrijeme. Članak 23. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima iz nasljednog prava (1) Ako je predmet spora nasljedno pravo na cijeloj ostavini, kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost čiste ostavine, a ako je predmet spora samo jedan dio ostavine ili određena stvar iz ostavine, kao vrijednost predmeta spora uzima se čista vrijednost tog dijela, odnosno stvari. Članak 24. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u vlasničko- pravnim sporovima (1) Vrijednost predmeta spora u vlasničkopravnim sporovima o nekretninama, određuje se prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koja je predmet spora, a koju, na zahtjev stranke, utvrđuje nadležna komisija koju shodno Zakonu o prometu nepokretnosti i prava imenuje općinsko vijeće u općini na čijoj se teritorij i nekretnina nalazi. Članak 25. Što se uzima kao vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe (1) Kao vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe uzima se: a) u diobenim parnicama - vrijednost dijela imovine koja se izdvaja iz zajedničke imovine koja je predmet diobe; b) u parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje ili trpljenje ili nečinjenje ili izjava volje ili utvrđenje da postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni odnos ili da se utvrdi istinitost ili neistinitost kakve isprave - iznos koji je tužitelj označio u tužbi s tim da taj iznos ne može biti manji od 500,00 KM; c) u parnicama za proglašenje prestanka važnosti ugovora o arbitraži - iznos od 500,00 KM; d) u sporovima o stvarnim i osobnim službenostima i o doživotnom izdržavanju - iznos od 500,00 KM; e) u sporovima o utvrđivanju reda prvenstva potraživanja u izvršnom postupku - visina potraživanja, a najviše 1.000,00 KM. Članak 26. Najniži iznos predmeta vrijednosti spora (1) Ako se po odredbama članaka 20. do 25. ovog Zakona ne može utvrditi vrijednost predmeta spora, kao vrijednost se uzima iznos od 500,00 KM. Članak 27. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u izvršnom postupku (1) U izvršnom postupku plaća se pristojba prema vrijednosti zahtjeva koji treba izvršiti ili osigurati. (2) Pri utvrđivanju vrijednosti zahtjeva u izvršnom postupku za naplatu pristojbe sukladno se primjenjuju odredbe članaka 20. do 26. ovog Zakona. Članak 28. Utvrđivanje vrijednosti predmeta u upravnim sporovima (1) U upravnim sporovima plaća se pristojba prema vrijednosti predmeta spora, ako je predmet spora procjenjiv. (2) Vrijednost procjenjivog spora utvrđuje se sukladno odredbama članka 20. do 26. ovog Zakona. (3) Ako predmet spora nije procjenjiv, plaća se pristojba kao u tarifnom broju 23. ove Tarife. Članak 29. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u ostalim postupcima (1) Kada je u vanparničnom postupku, u zemljišnoknjižnom postupku, u stečajnom postupku i postupku likvidacije za plaćanje pristojbe mjeroStr. 144 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE davna vrijednost zahtjeva, za njeno utvrđivanje će se sukladno primjenjivati odredbe članka 20. do 26. ovog Zakona, ako u Tarifi sudskih pristojbi nije drukčije određeno. Članak 30. Promjena vrijednosti predmeta spora u tijeku postupka (1) Prvobitno utvrđena vrijednost predmeta spora ostaje kao temelj za plaćanje pristojbe, bez obzira da li se ta vrijednost promijenila u tijeku postupka. (2) Ako se pravnim lijekom, odnosno prigovorom protiv rješenja o izvršenju, odluka pobija samo u jednom dijelu, za plaćanje pristojbe za pravni lijek, odnosno prigovor uzima se vrijednost samo pobijanog dijela. (3) Ako pravni lijek ulažu obje stranke, pristojba za pravni lijek određuju se posebno za svaku stranku prema vrijednosti onog dijela odluke koji se pravnim lijekom pobija. (4) U statusnim sporovima, u sporovima za utvrđivanje i u sporovima u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, za plaćanje pristojbe za pravni lijek, mjerodavna je vrijednost prema kojoj je plaćena pristojba za tužbu. (5) Za pravni lijek koji se ulaže samo protiv odluke o troškovima postupka ili odluke o sporednim potraživanjima, pristojba se plaća samo prema iznosu troškova postupka ili iznosu sporednih potraživanja. IV. POSTUPAK ZA NAPLATU NEPLAĆENE PRISTOJBE Članak 31. Prinudna naplata neplaćene pristojbe (1) Pristojbe čiji se iznos određuje na kraju postupka, pristojbeni obveznik je dužan platiti u roku od 8 dana od prijema obavijesti o uplati pristojbe. Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u navedenom roku, sud će zatražiti od nadležnog poreznog tijela na čijem području se nalazi prebivalište odnosno sjedište pristojbenog obveznika da se naplata dužne pristojbe obavi prinudnim putem. (2) Po prijemu rješenja i zahtjeva suda u smislu stavka (1) ovog članka nadležni porezni organ će izdati nalog za plaćanje sukladno odredbama članka 41. i 42. Zakona o poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine F BiH" br. 33/02 i 28/04), kojom će naložiti pristojbenom obvezniku da u određenom roku plati dugovanu pristojbu, kao i iznos od 50% visine te pristojbe na ime kaznene pristojbe. Ako pristojbena obveza ostane nenaplaćena u roku određenom u nalogu za plaćanje, pristupit će se provođenju procedure prinudne naplate prema odredbama poglavlja XI istog Zakona. (3) Nadležno porezno tijelo će obavijestiti sud o rezultatima naplate sudske pristojbe izvršene prinudnim putem dostavom dokaza o naplati pristojbe. V. POVRAT PRISTOJBE Članak 32. Pravo na povrat plaćene pristojbe (1) Osoba koja je platila pristojbu koju nije bila dužna platiti ili je platila pristojbu u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za sudsku radnju, a ta radnja iz bilo kojeg razloga nije izvršena, ima pravo na povrat pristojbe. (2) Postupak za povrat pristojbe pokreće se na zahtjev osobe iz stavka (1) ovog članka. Članak 33. Rok za podnošenje zahtjeva za povrat plaćene pristojbe (1) Zahtjev za povrat pristojbe se podnosi na odlučivanje sudu u roku od 30 dana od dana kada je pristojba plaćena, odnosno od dana saznanja da sudska radnja nije izvršena, a najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je pristojba plaćena. Članak 34. Zahtjev za povrat plaćene pristojbe u slučaju medijacije (1) Ako se stranke, u tijeku postupka, a najkasnije do zaključenja glavne rasprave, sporazume da će pristupiti rješavanju spora u postupku medi28. svibnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 145 - Broj 5 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE jacije i u postupku medijacije postignu sporazum, imaju pravo na povrat naplaćene pristojbe u punom iznosu. Članak 35. Rješenje o usvajanju zahtjeva za povrat plaćene pristojbe (1) Ukoliko usvoji zahtjev za povrat pristojbe, sud će primjerak rješenja dostaviti i Ministarstvu financija Županije radi izvršenja povrata. Članak 36. Kada se ne plaća pristojba (1) U postupku povrata pristojbe ne plaća se pristojba. VI. PRIPADNOST PRIHODA OD PRISTOJBI Članak 37. Pripadnost prihoda (1) Sve naplaćene pristojbe su prihod Proračuna Županije. VII. NADZOR NAD NAPLATOM PRISTOJBI Članak 38. Nadzor pristojbi (1) Nadzor nad primjenom propisa o sudskim pristojbama i nadzor nad naplatom sudskih pristojbi obavlja neposredno Ministarstvo pravosuđa i uprave Županije i Ministarstvo financija Županije. Članak 39. Provedbeni propisi (1) Ministar financija Županije donijet će propis iz članka 7. stavka 2. kao i Naputak o kontroli uplate pristojbi iz članka 38. ovog Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 40. Plaćanje pristojbe u prijelaznom razdoblju (1) Za podneske, radnje i isprave po kojima je pristojbena obveza nastala do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a pristojba nije plaćena, pristojba će se platiti sukladno propisima i tarifom koji su važili do njegovog stupanja na snagu. (2) Ako je do stupanja na snagu ovog Zakona plaćena pristojba za radnju, koja će se izvršiti poslije njegovog stupanja na snagu, neće se plaćati nova pristojba po ovom Zakonu, niti će se vraćati više naplaćena pristojba. (3) Ako je pristojbeni obveznik oslobođen plaćanja pristojbe u postupku, koji do stupanja na snagu ovog Zakona nije okončan, dano oslobađanje važi i poslije stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 41. Ovlasti Vlade (1) Skupština Hercegbosanske županije, ovlašćuje Vladu da može svojom Odlukom pristupiti izmjeni Tarife sudskih pristojbi na usuglašen prijedlog Županijskog ministarstva pravosuđa i uprave i Županijskog ministarstva financija. (2) Vlada prijedlog odluke o izmjeni Tarifnih brojeva sudskih pristojbi dostavlja Zakonodavno pravnoj komisiji Skupštine na suglasnost, koja je dužna dati suglasnost u roku od 30 dana od dana dostavljanja prijedloga, ukoliko Zakonodavno pravna komisija ne da potrebitu suglasnost ili smatra da se o tome treba očitovati Skupština, izvijestiti će Vladu da izmjene Tarife sudskih pristojbi idu u redovitu Skupštinsku proceduru. Članak 42. Prestanak primjene ranijih propisa (1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o sudskim pristojbama ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj: 5/98 ). Članak 43. Završne odredbe (1) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama Hercegbosanske Županije". Str. 146 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-34.2/13 Livno, 16. 05. 2013. godine Predsjednik Skupštine Stipo Pelivan v.r. *** TARIFA SUDSKIH PRISTOJBI I. PARNIČNI I IZVRŠNI POSTUPAK Tarifni broj 1. Pristojba za podneske (1) Za tužbu, protutužbu, prijedlog za ponavljanje postupka, prijedlog da se prizna odluka stranog suda i odluka stranog arbitražnog suda, plaća se, prema vrijednosti predmeta spora, slijedeća pristojba: a) do 500 KM 20 KM; b) preko 500 do 1.000 KM 30 KM; c) preko 1.000 do 1.500 KM 50 KM; d) preko 1.500 do 3.000 KM 100 KM; e) preko 3.000 do 10.000 KM 200 KM; f) preko 10.000 do 50.000 KM 500 KM; g) preko 50.000 do 100.000 KM 1.000 KM; h) preko 100.000 KM 1 % na označenu vrijednost spora, ali ne više od 10.000 KM; (2) Za tužbu za utvrđivanje i osporavanje očinstva, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (3) Za tužbu kojom se traži razvod braka, poništenje braka, utvrđivanje postojanja i nepostojanja braka i utvrđivanje da je brak zaključen plaća se pristojba u iznosu od 250,00 KM. (4) Za tužbu zbog smetanja posjeda plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (5) Za tužbu zbog iseljenja plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (6) Za tužbu zbog otkaza ugovora o zajmu ili zakupu stvari, za tužbu o otkazu ugovora o zakupu poslovnih prostorija plaća se pristojba u iznosu od 200,00 KM. (7) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili osiguranje ili izda privremena mjera, za prijedlog ili povrat u prijašnje stanje, za prijedlog za osiguranje dokaza prije pokretanja parnice, za prijedlog za određivanje sudske mjere osiguranja, za odgovor na tužbu ili reviziju, plaća se polovina pristojbe propisana ovim Tarifnim brojem. (8) Za prijedlog kojim se daje otkaz ugovora o zakupu poslovnih prostorija, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (9) Za prijedlog da se prizna odluka inozemnog suda u statusnim stvarima plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM, a za žalbu protiv donesenog rješenja 250,00 KM. (10) Za žalbu ili reviziju protiv presude i za žalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se dvostruka pristojba propisana stavkom 1. ovog Tarifnog broja. (11) Za žalbu protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za povrat u prijašnje stanje plaća se polovina pristojbe prema vrijednosti predmeta spora iz stavka 1. ovog Tarifnog broja, ali ne više od 200,00 KM. (12) Za žalbu ili reviziju protiv ostalih rješenja plaća se pristojba propisana u stavku 1. ovog Tarifnog broja. (13) Za podnesak primljen na zapisnik kod suda, kao i za podnesak primljen na zapisnik u tijeku rasprave, plaća se pristojba za odnosni podnesak, propisana Tarifnim brojem 1. (14) Ne plaća se posebna pristojba za prepisivanje iz tarifnog broja 27. ove Tarife, ako je zapisnik trebalo sastaviti u više primjeraka. (15) Kad je u tužbi sastavljen prijedlog za određivanje sudske mjere osiguranja ili kada se u žalbi stavi prijedlog za povrat u prijašnje stanje, plaća se, pored pristojbe na tužbu, odnosno žalbu i pristojba na prijedlog, propisana stavkom 7. Tarifnog broja 1. (16) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili osiguranje ili da se odredi sudska mjera osiguranja, plaća se jedna pristojba i kad se predloži istovremeno ili naknadno više sredstava izvršenja, odnosno osiguranja. 28. svibnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 147 - Broj 5 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Tarifni broj 2. Pristojba za odluke (1) Za presudu prvostupanjskog.suda i rješenje o priznavanju odluke stranog suda ili odluke stranog arbitražnog suda, plaća se pristojba prema pristojbenoj osnovici, propisanoj Tarifnim brojem 1. ove Tarife. (2) Za presudu zbog propuštanja, presudu zbog odricanja i za presudu na temelju priznanja donesenu najkasnije na pripremnom ročištu, odnosno na ročištu za glavnu raspravu, ako pripremno ročište nije održano, plaća se polovina pristojbe propisane Tarifnim brojem 1. ove Tarife. (3) Za rješenje o odbacivanju tužbe koje se sukladno Zakonu o parničnom postupku donosi prije ili u tijeku prvostupanjskog postupka, plaća se polovina pristojbe propisane Tarifnim brojem 1. ove Tarife, ali ne više od 200,00 KM. (4) Za rješenje o prijedlogu za dozvolu izvršenja ili osiguranja, kao i za rješenje o određivanju sudske mjere osiguranja, odnosno naredbe, plaća se polovina pristojbe propisane Tarifnim brojem 1. ove Tarife, ali ne više od 1.000,00 KM (5) Pristojba za konačnu odluku plaća se prema vrijednosti ostatka spornog predmeta koji nije obuhvaćen dopunskom presudom. (6) Za presudu prvostupanjskog suda koja je donesena u vezi s protutužbom plaća se pristojba kao da je o protutužbi posebno raspravljano. (7) Ako je više parnica spojeno radi zajedničkog raspravljanja, pristojba za presudu plaća se posebno za svaku parnicu, kao da ne postoji spajanje više parnica. (8) Za dopunsku presudu ili rješenje neće se plaćati pristojba ako je za odluku koja je dopunjena plaćena pristojba prema punoj vrijednosti spora. Također se neće plaćati pristojba za donošenje odluke kojom se vrši naknada ispravka ranije donijete odluke. (9) Za rješenje o izvršenju ili osiguranju, plaća se jedna pristojba, bez obzira da li je odlučeno o više sredstava izvršenja, odnosno osiguranja i bez obzira da li je odlučeno istovremeno ili naknadno. Tarifni broj 3. Pristojba za sudsku nagodbu (1) Za sudsku nagodbu u tijeku prvostupanjskog postupka plaća se prema vrijednosti na koju su se stranke poravnale, polovina pristojbe propisane Tarifnim brojem 1. ove Tarife. II. IZVANPARNIČNI POSTUPAK Tarifni broj 4. Temeljne odredbe (1) Za prijedlog kojim se pokreće postupak u izvanparničnoj stvari, izuzev kada se radi o postupcima koji su predviđeni u tarifnim brojevima 9-13 ove Tarife, plaća se pristojba u iznosu od 60,00 KM. (2) Za prijedlog i odluku za proglašenje nestale osobe u ratu umrlom i dokazivanje smrti osobe u ratu, ne plaća se pristojba. (3) Pristojba na nalog za iseljenje iz poslovnih prostorija uračunava se u pristojbu na odluku suda koja bude donijeta povodom prigovora protiv naloga. Ako je pristojba na nalog veća od pristojbe koja je plaćena na odluku povodom prijedloga za izdavanje naloga za iseljenje iz poslovnih prostorija, u tom slučaju će se naplatiti razlika. Tarifni broj 5. Pristojba za odluku u izvanparničnom postupku (1) Za odluku suda u izvanparničnom postupku plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (2) U svim izvanparničnim postupcima primjenjivati će se sukladno odredbama stavka 8. iz Tarifnog broja 2. ove Tarife. Tarifni broj 6. Pristojba za sudsku nagodbu u izvanparničnom postupku (1) Za sudsku nagodbu u svim izvanparničnim postupcima plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. Str. 148 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Tarifni broj 7. Pristojba za žalbu u izvanparničnom postupku (1) Za žalbu protiv odluke prvostupanjskog suda u izvanparničnom postupku, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. Tarifni broj 8. Pristojba za raspravljanje ostavine (1) Za raspravljanje ostavine plaća se pristojba prema vrijednosti čiste ostavine i to: a) do 5.000,00 KM 50,00 KM; b) preko 5.000,00 do 20.000,00 KM 100,00 KM; c) preko 20.000,00 do 50.000,00 KM 150,00 KM; d) preko 50.000,00 do 100.000,00 KM 200,00 KM; e) preko 100.000,00 do 200.000,00 KM 300,00 KM; f) preko 200.000,00 do 500.000,00 KK 500,00 KM; g) preko 500.000,00 KM 500,00 KM + 1 % na razliku iznad 500.000,00 KM ali ne više od 5.000,00 KM. (2) Pristojba se plaća samo ako je postupak za raspravljanje ostavine završen donošenjem rješenja o nasljeđivanju. Pristojba na rješenje o naknadno pronađenoj imovini plaća se prema vrijednosti naknadno pronađene imovine, sukladno stavku 1. ovog Tarifnog broja. (3) Pristojbu plaćaju nasljednici u razmjeri nasljednih dijelova. (4) Prilikom utvrđivanja čiste vrijednosti ostavine odbit će se ostaviteljevi dugovi, troškovi sahrane ostavitelja, legati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene ostavine i drugi troškovi. (5) Ne plaća se posebna pristojba za diobu nasljedstva ako nasljednici sporazumno predlože diobu i sporazum o diobi bude unesen u rješenje o nasljeđivanju. (6) Za zabilježbu prvenstvenog reda i uknjižbu ustupanja prvenstva kao i za ostale zabilježbe vezane za ostavinu plaća se pristojba propisana Tarifnim brojem 14. ove Tarife. Tarifni broj 9. Pristojba za sastavljanje i čuvanje oporuke (1) Pristojba u iznosu od 50,00 KM plaća se za: a) za prijedlog za sastavljanje sudske oporuke, b) za sastavljanje sudske oporuke, c) za prijedlog kojim se traži čuvanje oporuke u sudu, d) za opoziv oporuke sastavljene pred sudom, e) za prijedlog za vraćanje oporuke koja se nalazi na čuvanju u sudu, f) za vraćanje oporuke koja se zamjenjuje. Tarifni broj 10. Pristojba za prijedlog i odluku u postupku diobe zajedničke imovine (1) Za prijedlog i odluku da se provede dioba zajedničke imovine pristojba se plaća prema vrijednosti imovine i to: a) do 5.000,00 KM 50,00 KM; b) preko 5.000,00 do 20.000,00 KM 100,00 KM; c) preko 20.000,00 do 50.000,00 KM 150,00 KM; d) preko 50.000,00 do 100.000,00 KM 200,00 KM; e) preko 100.000,00 do 200.000,00 KK 300,00 KM; f) preko 200.000,00 do 500.000,00 KM g) preko 500.000,00 KM 500,00 KM; 500,00 KM + 1 % na razliku iznad 500.000,00 KM ali ne više od 5.000,00 KM. Tarifni broj 11. Pristojba za prijedlog za uređenje međe (1) Za prijedlog za uredenje mede plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM. Tarifni broj 12. Pristojba za ovjeru potpisa, rukopisa, prijepisa i prijevoda (1) Za podnesak kojim se traži ovjera potpisa, rukopisa, prijepisa i prijevoda plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. 28. svibnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 149 - Broj 5 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (2) Za ovjeru prijepisa plaća se pristojba - za prvi poluark 10,00 KM, a za svaki slijedeći poluark iznos od 5,00 KM. (3) Za ovjeru rukopisa plaća se pristojba za prvi poluark 10,00 KM, a za svaki slijedeći novi poluark iznos od 5,00 KM. (4) Za ovjeru potpisa sudskog tumača na prijevodima plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (5) Za ovjeru potpisa na punomoći plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (6) Za ovjeru potpisa na ugovorima o prometu nekretnina plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM, a ostalih ugovora u iznosu od 50,00 KM. (7) Za podnesak, odnosno ovjeru produženja roka važenja ugovora plaća se 50% od iznosa pristojbe iz stavka 6. ovog Tarifnog broja. (8) Potpis na ispravi koju izdaju državna tijela, potpisi ovlaštenih osoba za potpisivanje gospodarskih društava ili pravnih osoba smatraju se kao jedan potpis, ako su propisima ili pravilima za potpisivanje ovlaštene dvije ili više osoba. (9) Za podnesak kojim se traži ovjera potpisa (rukoznaka) na ispravi plaća se jedna pristojba, bez obzira koliko se potpisa (rukoznaka) na ispravi ovjerava. (10) Za ovjeru potpisa (rukoznaka) i pečata, plaća se jedna pristojba. (11) Ako se jednim podneskom traži ovjera potpisa (rukoznaka) na više isprava plaća se pristojba na podnesak. (12) Pod poluarkom podrazumijeva se list papira od dvije strane formata A-4. Započeti poluark računa se kao cijeli. Kada je vrijednost ugovora procjenjiva, ali nije u ugovoru označena, za ovjeru potpisa na ugovoru plaća se dvostruka pristojba iz stavka 6. ovog Tarifnog broja. (13) Za ovjeru potpisa na punomoći, odnosno ugovoru plaća se jedna pristojba, bez obzira da li se ovjerava jedan ili više potpisa. III. ZEMLJIŠNO-KNJIŽNI POSTUPAK Tarifni broj 13. Pristojba za podneske (1) Za podnesak kojim se traži upis prava vlasništva, upis ili brisanje uknjižbe, zabilježbe ili predbilježbe kao i upis prava upravljanja ili prava korištenja na nekretninama, plaća se pristojba u iznosu od 30,00 KM. Tarifni broj 14. Pristojba za upise podataka (1) Sudsku pristojbu snosi osoba u čiju korist se vrši uknjižba, osim ako ugovorene strane ne utvrde drugačije. (2) Visina pristojbe određuje se prema vrsti i vrijednosti predmet pravnog posla, kako slijedi a) Uknjižba vlasništva 0,2 %; b) Uknjižba hipoteke, zemljišnog duga ili doživotnog prava uživanja, trajnog prava korištenja, stvarnih služnosti i tereta, pravo dugoročnog najma i zakupa, prava preče kupovine i realnih tereta 0,2% c) Uknjižba hipoteke za odobravanje kredita za privrednu djelatnost 0,2 %; d) Minimalni iznos sudske pristojbe za uknjižbu 50,00 KM; e) Maksimalni iznos sudske pristojbe za uknjižbu 100.000,00 KM; f) Uknjižba predbilježbe ili zabilježbe naplaćuje se paušalno 50,00 KM. Tarifni broj 15. Pristojba za prijepise i izvatke (1) Za prijepise i izvatke plaća se sljedeća pristojba: a) za izdavanje neovjerenog prijepisa ili izvatka 5,00 KM; b) za izdavanje ovjerenog prijepisa ili službenog izvatka 10,00 KM; c) za izdavanje uvjerenja i potvrda 5,00 KM; (2) Za dopune i potvrde prijepisa i izvadaka naplaćuje se ista pristojba kao i za njihovo izdavanje. Str. 150 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Tarifni broj 16. (pristojba za žalbu ili prigovor) (1) Za žalbu ili prigovor protiv rješenja u zemljišno- knjižnim postupcima plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. IV. PRISTOJBE U POSTUPKU STEČAJA I LIKVIDACIJE Tarifni broj 17. Pristojba za podneske (1) Za prijedlog da se otvori postupak stečaja ili likvidacije, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (2) Za prijavu povjerioca u postupku stečaja ili likvidacije, plaća se pristojba u iznosu od 1 % od vrijednosti potraživanja, s tim da ne može biti manja od 50,00 KM niti veća od 10.000,00 KM. (3) Za žalbu protiv odluke o stečajnom ili likvidacijskom postupku plaća se pristojba u iznosu od 1 % od vrijednosti potraživanja, s tim da ne može biti manja od 100,00 KM niti veća od 10.000,00 KM. (4) Kao temelj za plaćanje pristojbe na prijave povjerioca uzima se iznos potraživanja koji povjerilac prijavljuje. Pri tome će se uzimati da uvjetovana tražbina nije uvjetovana. Ako jedan povjerilac prijavi više potraživanja pristojba se plaća na ukupan iznos tih potraživanja. Tarifni broj 18. Pristojba u stečajnom postupku 1) U stečajnom postupku, od zbira iznosa koji su upotrijebljeni ili stoje na raspolaganju za podmirenje dugova stečajne mase, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM, ovisno od složenosti postupka. (2) Pristojbu u stečajnom postupku određuje sud po okončanju postupka, a dužan je platiti stečajni upravnik iz stečajne mase nakon pravomoćnosti rješenja o glavnoj ili naknadnoj diobi. V. UPIS U SUDSKI REGISTAR Tarifni broj 19. Pristojba za podneske (1) Za prijavu upisa u sudski registar plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (2) Ako se jednom prijavom traži više upisa za istu pravnu osobu, plaća se jedna pristojba iz ovog Tarifnog broja. Tarifni broj 20. (pristojba za upise u sudski registar) (1) Za rješenje o upisu osnivanja gospodarskog društva plaća se pristojba u iznosu od 300,00 KM. (2) Za rješenje o upisu osnivanja dijelova gospodarskog društva, plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM. (3) Za rješenje o upisu osnivanja drugih pravnih osoba koji nisu navedeni u stavkama 1. i 2. ovog Tarifnog broja plaća se pristojba u iznosu od 250,00 KM. (4) Za rješenje o upisu osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM. (5) Za rješenje o upisu prava vršenja vanjskotrgovinskog prometa plaća se pristojba u iznosu od 300,00 KM, pored iznosa iz stavka 1. ovog Tarifnog broja. (6) Za rješenje o upisima koji nisu obuhvaćeni prethodnim stavkama ovog Tarifnog broja plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM po jednom upisu. (7) Za zahtjev za brisanje upisa iz sudskog registra plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (8) Za rješenje po zahtjevu za brisanje upisa, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (9) Kada se više gospodarskih društava spajaju u jedno, pored pristojbe za podnesak plaća se i pristojba iz stavka 1. ovog Tarifnog broja, kao i pristojba za upis novoosnovanog gospodarskog društva. 28. svibnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 151 - Broj 5 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (10) Ako se jednim podneskom traži više upisa, plaća se pristojba za svaki upis posebno. (11) Za žalbu na rješenje donijeto u postupku upisa u sudski registar plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM. Tarifni broj 21. Pristojba za objavljivanje upisanih podataka (1) za dostavljanje upisanih podataka radi objavljivanja u službenom glasilu plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (2) Za objavljivanje podataka čije je upisivanje traženo jednim podneskom, plaća se samo jedna pristojba iz ovog Tarifnog broja. VI. UPRAVNI SPOR I POSTUPAK ZA SUDSKU ZAŠTITU Tarifni broj 22. Pristojba za tužbu u upravnim sporovima (1) Za tužbu protiv upravnog akta plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (2) Za tužbu u sporovima iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja, dječjeg dodatka, skrbništva, posvojenja i socijalne pomoći plaća se pristojba u iznosu od 20,00 KM. (3) Za tužbu za ponavljanje postupka plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (4) Za zahtjev za izvanredno preispitivanje sudske odluke u upravnom sporu plaća se pristojba u dvostrukom iznosu od pristojbe iz stavka 1. i 2. ovog Tarifnog broja. (5) Ako je uz tužbu protiv upravnog akta stavljen i zahtjev za odlaganje od izvršenja upravnog akta, plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM. Tarifni broj 23. Pristojba za odluke Za presudu u postupku u upravnom sporu plaća se: a) kada je predmet spora procjenjiv - 1% od vrijednosti spornog predmeta, s tim da ne može biti manja od 100,00 KM ni veća od 5.000,00 KM; b) kada je predmet spora neprocjenjiv - 100,00 KM; c) kada se radi o sporovima iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja, skrbništva, dječjeg dohotka, usvajanja i socijalne pomoći pristojba za presudu plaća se u iznosu od 20,00 KM; d) ako je predmet spora djelomično procjenjiv, pristojba se plaća kao daje predmet procjenjiv. VII. POSEBNI SLUČAJEVI Tarifni broj 24. Pristojba za sudska uvjerenja i potvrde (1) Za podnesak kojim se traži izdvajanje uvjerenja plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (2) Za izdano uvjerenje se plaća pristojba u iznosu od 10,00 KM. (3) Za potvrdu o pravomoćnosti ili izvršnosti koja se stavlja na sudski otpravak plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (4) Ako se jednim uvjerenjem potvrđuje više činjenica, plaća se jedna pristojba. (5) Plaćanju pristojbe iz stavka (1) ovog Tarifnog broja podliježu i elektronski podnesci kao i svaki naknadni podnesak kojim se dopunjava ili mijenja prvobitni podnesak. Tarifni broj 25. Pristojba za punomoć (1) Za izdavanje usmene punomoći pred sudom, za usmeno opozivanje ili otkaz punomoći pred sudom plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (2) Za sudsku obavijest o opozivu ili otkazu punomoći plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (3) Ako više osoba ovlaštenih za potpisivanje pravne osobe izdaje punomoć jednom zastupniku, plaća se pristojba za jednu punomoć (4) Za izdavanje usmene punomoći po stavku 1. ovog Tarifnog broja, plaća se jedna pristojba i Str. 152 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE kad više osoba istovremeno izdaje punomoć jednom ili većem broju osoba. Tarifni broj 26. Pristojba za razmatranje spisa (1) Za pismeni podnesak za razmatranje završenih sudskih spisa plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. Tarifni broj 27. Pristojba za prijepise (1) Za pismeni ili usmeni zahtjev da se izvrši prepisivanje sudskog akta, plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (2) Za prepisivanje sudskih akata kao i za prepisivanje akata iz zbirke isprava koje je sud izvršio na zahtjev stranke, plaća se od svake započete stranice originala pristojba u iznosu od po 5,00 KM. (3) Za izdavanje prijepisa raspravnog zapisnika plaća se polovina pristojbe iz stavka 1. ovog Tarifnog broja. (4) Za izdavanje transkripta audio zapisa plaća se pristojba od 2,00 KM po stranci. Kao cijela stranica smatra se svaka započeta stranica teksta u standardnom formatu. (5) Za izdavanje audio zapisa na CD-u plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. 10,00 KM (6) Ako se istovremeno sudski prijepis ovjerava plaća se posebna pristojba za ovjeravanje u iznosu od 5,00 KM. (7) Za prijepis raspravnog zapisnika koji je izrađen istovremeno sa sastavljanjem originala plaća se polovina pristojba iz stavka (1) ovog Tarifnog broja. (8) Pod prijepisom se ne podrazumijevaju: fotokopija ili kopija, koja je preslikani original ili matrica, uključujući uvećanje i umanjenje, mehaničkim ili elektronskim presnimavanjem, kemijskom reprodukcijom ili nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno reproducira original. (9) Za fotokopiju ili kopiju plaća se pristojba u iznosu od 0,50 KM po svakoj stranici. Tarifni broj 28. Pristojba za izvode iz sudskog registra i drugih javnih knjiga (1) Za izvode iz sudskog registra ili drugih javnih knjiga koje vodi sud, ako se izdaju na zahtjev stranke, plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM po stranci. (2) Kada je izvod sastavila sama stranka i podnijela ga sudu na potvrdu plaća se polovina pristojbe iz ovog tarifnog broja. Tarifni broj 29. Pristojba za sudski depozit (1) Za čuvanje (depozit) novca, stvari i papira od vrijednosti na zahtjev stranke, plaća se godišnje 1 % vrijednosti, s tim da iznos pristojbe ne može biti manji od 100,00 KM. (2) Pristojba se plaća za svaku godinu unaprijed, a započeta godina računa se kao cijela. (3) Ako se vrijednost stvari ne može procijeniti po njihovoj prirodi, izvršiti će se procjena od strane vještaka o trošku deponenta. Tarifni broj 30. Pristojba za protest isprava (1) Za molbu za protest mjenice, čeka i drugih isprava ili ugovora zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjenja, plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (2) Za protest isprave se plaća pristojba prema vrijednosti, i to: a) do 50,00 KM 5,00 KM; b) preko 50,00 KM do 500,00 KM 25,00 KM; c) preko 500,00 KM 50,00 KM; (3) Ako se jednom molbom traži više protesta odnosno zamjena protesta, plaća se jedna pristojba za molbu, ali se u tom slučaju plaća posebna pristojba za svaki protest, odnosno zamjenu protesta. 28. svibnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 153 - Broj 5 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Tarifni broj 31. Pristojba za ostale upise Za podnesak koji stranka usmeno daje na zapisnik pred sudom plaća se pristojba predviđena u tarifi za odnosni podnesak. Tarifni broj 32. Pristojba za postupke pred arbitražom (1) Za prijedlog stranke da sud postavi arbitra ili predsjednika arbitraže plaća se pristojba u iznosu od 25,00 KM. (2) Za prijedlog o izuzeću arbitra plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (3) Za sastavljanje potvrde o pravomoćnosti i izvršnosti presude arbitraže plaća se pristojba u iznosu od 25,00 KM. Tarifni broj 33. Pristojba za zahtjev za izuzeće Za zahtjev za izuzeće plaća se pristojba u iznosu od 30,00 KM. Tarifni broj 34. Pristojba za izdavanje Jedinstvenog pristupnog koda (JPK) (1) Za zahtjev kojim traži izdavanje Jedinstvenog pristupnog koda (JPK) putem pošte plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (2) Za zahtjev koji stranka dostavi putem elektronske pošte kojim se traži izdavanje Jedinstvenog pristupnog koda (JPK) plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. Zahtjev dostavljen na ovaj način mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom. (3) Sud nije dužan izdati Jedinstveni pristupni koda (JPK) ukoliko stranka uz zahtjev nije dostavila i dokaz o uplati sudske pristojbe. (4) Plaćanju pristojbe iz stavka (1) i (2) ovog Tarifnog broja podliježe i svaki naknadni zahtjev kojim se dopunjava ili mijenja prvobitni zahtjev, kao i svako ponovno traženje Jedinstvenog pristupnog koda (JPK). (5) Pristojba za izdavanje Jedinstvenog pristupnog koda (JPK) se ne naplaćuje u slučaju osobnog preuzimanja Jedinstvenog pristupnog koda (JPK) u pisarnici suda. Tarifni broj zaključen s brojem (34). Str. 154 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Temeljem članka 26. stavak f. Ustava Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj:3/96, 9/00, 9/04 i 10/05), te članka 5. Zakona o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH, broj: 19/06, 76/08 i 5/09) i Zakona o Proračunu Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj:13/98), a sukladno članku 98. Poslovnika o radu Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine HBŽ“, broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 15. svibnja 2013. godine donosi PRORAČUN Hercegbosanske županije za 2013. godinu I – O P Ć I D I O Članak 1. Proračun Hercegbosanske županije za 2013. godinu sastoji se od: - KM - OPIS PLAN PRORAČUNA ZA 2012.GODINU PRIJEDLOG PRORAČUNA ZA 2013.GODINU INDEKS (3:2) 1 2 3 4 I UKUPNI PRIHODI PRIHODI I PRIMITCI SUFICIT II UKUPNI IZDATCI RASHODI I IZDATCI OTPLATA UNUT.DUGA 70.852.893 64.650.116 6.202.777 70.852.893 64.650.116 6.202.777 69.212.457 69.212.457 0,00 69.212.457 68.312.457 900.000 97,68 107,06 0,00 97,68 105,66 14,51 RAZLIKA ( I-II ) 0,00 0,00 0,00 Članak 2. Prihodi i rashodi po grupama utvrđuju se u Bilanci prihoda i izdataka za 2013. godinu kako slijedi:
Zakon o zaštiti na radu Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 09/13 14.01.2013 zaštita na radu 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 9 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 47. Županijski zavod dostavlja najmanje jedanput godišnje izvješće o radu i financijskom poslovanju županijskom ministarstvu mjerodavnom za rad. VIII - NADZOR Članak 48. Upravni i drugi nadzor nad zakonitošću rada Županijskog zavoda i ispostava za upošljavanje i privatnih agencija, u pogledu primjene ovog Zakona obavlja županijsko ministarstvo mjerodavno za rad. Članak 49. Inspekcijski nadzor nad izvršenjem ovog Zakona i propisa u oblasti rada i upošljavanja obavlja mjerodavna inspekcija za rada i upošljavanje. IX-KAZNENE ODREDBE Članak 50. Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja postupi suprotno članku 2. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se odgovorna osoba kod pravne osobe novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM. Svaka osoba koja smatra da je protiv nje provedena diskriminacija, iz članka 2. ovog Zakona, može tražiti naknadu štete putem mjerodavnog suda. Članak 51. Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 4.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavlja poslove posredovanja pri upošljavanju suprotno članku 23. ovog Zakona Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se odgovorna osoba kod pravne osobe novčanom kaznom od 250,00 KM do 1.000,00 KM. X - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 52. Zavod za upošljavanje Hercegbosanske županije nastaviti će s radom sukladno ovom Zakonu. Županijski zavod je dužan u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti rad i akte s odredbama ovog Zakona. Članak 53. Osobe koje su primale novčanu naknadu sukladno Zakonu o posredovanju pri upošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 11/99) nastavit će primati novčanu naknadu sukladno ovome Zakonu, ako na to imaju pravo. Članak 54. Danom stupanja na snagu ovog Zakona na području Županije prestaje primjena Zakona o posredovanju pri upošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 11/99) te drugih propisa i odluka iz oblasti upošljavanja koje su se primjenjivale do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTNA Broj: 01-02-79.2/12 Tomislavgrad, 21. 12. 2012. godine Predsjednik Skupštine Stipo Pelivan v.r. *** Temeljem članka 26. e) Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj: 3/96, 9/00, 9/04, 10/05) i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06., i 5/08), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 21. 12. 2012. godine donosi ZAKON o zaštiti na radu I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Svrha ovoga Zakona je uvođenje mjera za poticanje unapređivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša. (2) Posebno osjetljive kategorije radnika moraju biti zaštićene od onih opasnosti koje na njih štetno utječu. Str. 10 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (3) Osobita zaštita propisuje se radi očuvanja nesmetanoga duševnog i tjelesnog razvitka mladeži, zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštite osoba s invaliditetom i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oštećenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti te radi očuvanja radne sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi. Članak 2. (1) Ovaj Zakon utvrđuje subjekte, njihova prava, obveze i odgovornosti glede provedbe zaštite na radu, kao i sustav pravila zaštite na radu čijom se primjenom postiže u najvećoj mogućoj mjeri svrha ovoga Zakona utvrđena u članku 1. ovoga Zakona. (2) Prava, obveze i odgovornosti u svezi zaštite na radu uređuju se na izravan i neizravan način i propisima radnog zakonodavstva, mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zašite, tehničkim i drugim propisima kojima se štite sigurnost i zdravlje osoba na radu i drugih osoba te kolektivnim ugovorima. Članak 3. (1) Vlada Hercegbosanske županije sustavno prati stanje u zaštiti na radu te uz savjetovanje s predstavnicima poslodavaca i radnika, u okvirima svoje nadležnosti, utvrđuje, predlaže, provodi i povremeno preispituje politiku i potiče rad na usklađivanju zakonodavstva, u svrhu unapređivanja mjera zaštite na radu. (2) U tu svrhu Vlada Hercegbosanske županije osniva Županijsko vijeće za zaštitu na radu, koje čine predstavnici Županije, poslodavaca, radnika i istaknutih stručnjaka zaštite na radu. (3) Radi promicanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, pravnim i fizičkim osobama mogu se dodijeliti priznanja i nagrade. (4) Ministar nadležan za poslove rada će pravilnikom urediti vrste priznanja i nagrada iz stavka 3. ovoga članka te postupak, način i uvjete za njihovu dodjelu. Članak 4. (1) U smislu ovoga Zakona poslodavac je svaka fizička ili pravna osoba koja zapošljava jednog ili više radnika i koji je u skladu s općim propisima radnog zakonodavstva odgovoran za osiguranje uvjeta za rad radnika na siguran način, uključujući tijela državne uprave, regionalne i lokalne uprave i samouprave i javne ustanove. (2) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom i na pravne osobe kada koriste rad drugih osoba. Članak 5. (1) U smislu ovoga Zakona, osobe koje obavljaju posao za poslodavca su: - radnici, - volonteri, učenici i studenti koji kod poslodavca rad obavljaju na temelju posebnog propisa, - osobe koje poslove obavljaju za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere, - osobe koje poslove obavljaju osobnim radom. (2) Drugim osobama u smislu ovoga Zakona smatraju se osobe koje se po bilo kojem osnovu rada nalaze u prostorijama i prostorima poslodavca (npr. poslovni suradnici, djelatnici tijela državne uprave, korisnici usluga i druge osobe). (3) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na pripadnike oružanih snaga i redarstvene službe uključene u održavanje javnog reda i sigurnosti. (4) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na kućnu poslugu. Članak 6. U smislu ovoga Zakona pojmovima mjesto rada i radni okoliš obuhvaćaju se sva mjesta i prostori pod neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca na kojima se radnici moraju nalaziti ili do kojih moraju dolaziti u tijeku rada. Članak 7. (1) U smislu ovoga Zakona, preventiva obuhvaća planirane ili poduzete mjere u svim radnim procesima kod poslodavca, s ciljem sprječavanja ili smanjenja rizika na radu. (2) Radi osiguranja zdravstvenog nadzora primjerenog rizicima za zdravlje i sigurnost na radu kojima su izloženi radnici, radniku se jednom u tri godine, na njegov zahtjev mora osigurati zdravstveni pregled u skladu s posebnim propisom. (3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na radnike kojima je obveza redovitoga zdravstvenog pregleda utvrđena posebnim propisom. (4) Zaštita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaća sustav pravila koja se primjenjuju po ovom Zakonu i drugim propisima, a to su: - pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada, 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 11 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada, - pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima, - osposobljavanje i obavješćivanje radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajućeg stupnja zaštite na radu i zdravstvene zaštite, - suradnju na svim razinama od poslodavca i radnika, preko njihovih predstavnika i udruga, do razine županijskih ustanova i tijela, - zaštita radnika, njihovih predstavnika i stručnjaka za zaštitu na radu od dovođenja u nepovoljniji položaj i od drugih mjera zbog akcija poduzetih na području zaštite na radu. (5) Djelatnost zaštite na radu je od javnog interesa. Članak 8. (1) Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zaštite na radu te naređenih mjera i uputa poslodavca. (2) Preventivne mjere te radni i proizvodni postupci koje poslodavac primjenjuje na temelju procjene ili u slučaju potrebe moraju: - osigurati najveći mogući stupanj zaštite sigurnosti i zdravlja radnika, - biti uključene u sve radne procese poslodavca i na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja. (3) Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i povjeravanju poslova radniku dužan voditi računa o svim sposobnostima radnika koje mogu utjecati na zaštitu njegova zdravlja i sigurnost na radu. Članak 9. (1) Pri obavljanju poslova prvenstveno se primjenjuju pravila zaštite na radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada (osnovna pravila zaštite na radu). (2) Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a naročito glede: opskrbljenosti sredstava rada zaštitnim napravama, osiguranja od udara električne struje, sprečavanja nastanka požara i eksplozije, osiguranja stabilnosti objekata u odnosu na statička i dinamička opterećenja , osiguranja potrebne radne površine i radnog prostora, osiguranja potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i za evakuaciju radnika, osiguranja čistoće, potrebne temperature i vlažnosti zraka, ograničenja brzine kretanja zraka, osiguranja potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okoliša, ograničenja buke i vibracije u radnom okolišu, osiguranja od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, osiguranja od djelovanja po zdravlje štetnih tvari i zaštita od elektromagnetskih i drugih zračenja te osiguranja prostorija i uređaja za osobnu higijenu. (3) Sredstvima rada, prema ovom Zakonu, smatraju se: - građevine namijenjene za rad s pripadajućim prostorijama, instalacijama i uređajima, prostorijama i površinama za kretanje radnika te pomoćnim prostorijama i njihovim instalacijama i uređajima (sanitarne prostorije, garderobe, prostorije za uzimanje obroka hrane, pušenje i povremeno zagrijavanje radnika), - prijevozna sredstva željezničkoga, cestovnoga, pomorskog, riječnoga, jezerskog i zračnog prometa, - strojevi i uređaji (osim strojeva i uređaja u užem smislu spadaju postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati), - skele i površine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreću radnici izvan objekata navedenih u točki 1. ovoga stavka, te druga sredstva rada koja se koriste prilikom obavljanja poslova. Članak 10. (1) Ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, primjenjuju se pravila zaštite na radu koja se odnose na radnike i na način obavljanja radnog postupka (posebna pravila zaštite na radu). (2) Posebna pravila zaštite na radu sadrže uvjete glede dobi života, spola, stručne spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja, duševnih i tjelesnih sposobnosti, koje moraju ispunjavati radnici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada. (3) Posebna pravila zaštite na radu sadrže i: - obvezu i načine korištenja odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava, Str. 12 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari, - obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih opasnosti i štetnosti, - obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju određenih poslova, - način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili radni postupci, a posebno glede trajanja posla, jednoličnog rada i rada po učinku, - postupak s unesrećenim ili oboljelim radnikom do upućivanja na liječenje nadležnoj zdravstvenoj ustanovi. Članak 11. (1) Priznata pravila zaštite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni načini pomoću kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se sprečava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih štetnih posljedica za radnike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila zaštite na radu. (2) Ukoliko se primjenjuju pravila zaštite na radu utvrđena stranim propisima, primjenjuju se oni koji su povoljniji za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika i drugih osoba. (3) Popis stranih propisa koji će se kao pravna pravila u području zaštite na radu primjenjivati u Hercegbosanskoj županiji utvrđuje Vlada Hercegbosanske županije. Članak 12. (1) Ministar nadležan za rad uz prethodno pribavljeno mišljenje predstavnika poslodavaca i sindikata propisuje podzakonskim propisima osnovna i posebna pravila zaštite na radu. (2) Izradu stručnih podloga podzakonskih propisa ministar može povjeriti odgovarajućoj znanstvenoj ili stručnoj ustanovi, gospodarskom društvu, odnosno stručnom udruženju. (3) Pravila zaštite na radu iz stavka 1. ovoga članka za pripadnike oružanih snaga i redarstvenih službi donose nadležni ministri. Članak 13. (1) Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima. (2) Za organiziranje i provedbu zaštite na radu odgovoran je poslodavac neovisno o tome je li u tu svrhu odredio radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti, zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu, odnosno organizirao službu za zaštitu na radu ili je ugovorio suradnju s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu. (3) Poslodavac može obavljanje poslova zaštite na radu prenijeti i na svojeg ovlaštenog predstavnika (u daljnjem tekstu: ovlaštenik). (4) Ovlaštenik u smislu stavka 3. ovoga članka je svaka osoba koja rukovodi radom jednog ili više radnika na kojeg je prenijeto ovlaštenje u pisanom obliku. (5) Ovlaštenje iz prethodnog članka poslodavac daje ugovorom o radu, odnosno drugim aktom kojim se utvrđuje ovlaštenje vezano za provedbu zaštite na radu. Članak 14. Poslodavci koji istodobno obavljaju poslove na jednom radilištu odnosno poslodavci koji obavljaju posao na istom mjestu rada, dužni su surađivati u primjeni zdravstvenih i sigurnosnih odredbi ovoga Zakona. Članak 15. (1) Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti, na koju ne utječu propisane obveze radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslodavac se može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može ograničiti prema općim propisima obveznog prava, ako se radi o događajima nastalim zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati. Članak 16. Primjena pravila zaštite na radu i s njima povezanih mjera zdravstvene zaštite ne smije povlačiti nikakve troškove za radnike. II. OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH OVLAŠTENIKA U PROVEDBI MJERA ZAŠTITE NA RADU 1. OPĆA NAČELA ZAŠTITE NA RADU KOD POSLODAVCA Članak 17. Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite: - izbjegavanja opasnosti i štetnosti, 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 13 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, - sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru, - zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim, - davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim, - odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja radnika, - planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto, - prilagođavanja tehničkom napretku, - prilagodbe rada radnicima, naročito u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izbora opreme te načina rada i proizvodnje posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po učinku, kako bi se smanjio njihov štetan učinak na zdravlje. 2. UREĐIVANJE I PROVEDBA ZAŠTITE NA RADU Članak 18. (1) Poslodavac je u cilju unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu dužan procjenjivati opasnosti za život i zdravlje radnika radi njihovog sprječavanja ili smanjenja te je dužan izraditi ili posjedovati procjenu opasnosti i u tu svrhu osigurati sva potreba sredstva. (2) Poslodavac je dužan u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu, pravila zaštite te prava, obveze i odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika, u dijelu u kojem ta pitanja nisu uređena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega te kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. (3) Podloga za izradu akta iz stavka 2. ovoga članka je prethodna procjena opasnosti na mjestima rada i u radnom okolišu. (4) Obveza donošenja akta iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na poslodavce koji zapošljavaju do 20 radnika. (5) Poslodavac je dužan pisanim uputama osigurati provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na radu. (6) Upute poslodavca moraju biti istaknute na mjestu rada radi njihovog korištenja. (7) Ministar nadležan za rad propisat će uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci pri izradi procjene opasnosti, način njezine izrade, sadržaje obuhvaćene procjenom te podatke na kojima se mora temeljiti. (8) Svaki poslodavac je dužan odrediti jednog ili više radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti, određivanjem ovlaštenika ili zapošljavanjem stručnjaka zaštite na radu. (9) Radnik iz stavka 8. ovoga članka mora posjedovati potrebna znanja i sposobnosti za provedbu aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti. (10) Radniku iz stavka 8. ovoga članka, poslodavac je dužan osigurati uvjete za rad te ga ne smije staviti u nepovoljniji položaj zbog obavljanja aktivnosti propisanih ovim Zakonom, drugim propisima o zaštiti na radu, kolektivnim ugovorom i prema pravilima struke. Članak 19. (1) Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika i koji posjeduje potrebna znanja i sposobnosti iz članka 18. stavka 9. ovoga Zakona, može poslove zaštite na radu obavljati sam, pod uvjetom da nema zaposlenog radnika s potrebnim znanjima i sposobnostima za provedbu aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti. (2) Ako kod poslodavca nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, obavljanje poslova zaštite na radu može ugovoriti s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu. (3) Radnik iz članka 18. stavak 8. 9. 10. ovoga Zakona, odnosno poslodavac iz stavka 1. ovoga članka, moraju biti osposobljeni za obavljanje tih poslova. (4) Ministar nadležan za poslove rada će pravilnikom urediti program i način osposobljenosti iz stavka 3. ovoga članka. (5) Odredbe članka 22. do 24. ovoga Zakona primjenjuju se i na radnike iz stavka 3. ovoga članka. Članak 20. (1) Poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika dužan je odrediti jednu ili više osoba za obavljanje poslova stručnjaka zaštite na radu, sukladno broju zaposlenih, stanju zaštite na radu, te stupnju opasnosti. (2) U smislu ovoga Zakona, stručnjak zaštite na radu je radnik koji ispunjava uvjete iz članka 18. stavka 9. ovoga Zakona, i s kojim poslodavac Str. 14 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE ima sklopljen ugovor o radu za obavljanje poslova zaštite na radu. (3) Smatrat će se da je poslodavac ispunio obvezu iz stavka 1. ovoga članka ako je s drugim poslodavcima osnovao zajedničku službu, odnosno ugovorio s drugim poslodavcem pružanje usluga službe. (4) Na zahtjev poslodavca na temelju stanja zaštite na radu i procjene opasnosti ministar nadležan za rad može dozvoliti poslodavcu da poslove zaštite na radu obavlja prema odredbama članka 19. ovoga Zakona. Članak 21. (1) Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika dužan je ustrojiti samostalnu stručnu službu za zaštitu na radu čija je zadaća praćenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi, te koja u tu svrhu objedinjava i usklađuje rad na poslovima provedbe zaštite na radu. (2) Broj zaposlenih unutar službe treba ovisiti o veličini poduzeća, organizaciji posla, stanju zaštite na radu te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom i ne može biti manji od tri stručnjaka zaštite na radu.. (3) Stručnu službu za pružanje stručne pomoći, praćenje stanja, unutarnji nadzor i ostale poslove zaštite na radu može osnovati više poslodavaca na jednoj lokaciji, odnosno jedan poslodavac, a usluge službe ugovoriti ostali poslodavci na lokaciji. (4) Poslodavcu koji zapošljava više od 250 radnika na njegov zahtjev ministar rada može dozvoliti da ne ustroji službu zaštite na radu ako na temelju stanja zaštite i procjene proizlazi da ne postoje veće opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje radnika. U tom slučaju poslodavac poslove zaštite na radu organizira po odredbama članka 20. stavka 1. do 3. ovoga Zakona. Članak 22. (1) Poslodavac je dužan stručnjacima za zaštitu na radu kao i službi za zaštitu na radu osigurati uvjete za rad i pomoć drugog stručnog osoblja, kao i potrebnu opremu, a vanjskoj službi ili stručnoj osobi osigurati sve potrebne podatke. (2) Poslodavac je dužan imenovanog ovlaštenika, zaposlenog stručnjaka zaštite na radu, odnosno službu za zaštitu na radu, obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, te o svim preventivnim mjerama i mjerama zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, kao i o podacima o radnicima zaduženima za pružanje prve pomoći, gašenje požara i spašavanje radnika. (3) Stručnjaci za zaštitu na radu imaju potpunu stručnu neovisnost u odnosu na poslodavca i njegove ovlaštenike te radnike i njihove povjerenike i ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji položaj dok postupaju prema odredbama ovoga Zakona, drugih propisa zaštite na radu, kolektivnih ugovora i prema pravilima struke. Članak 23. (1) Obveze stručnjaka zaštite na radu, odnosno službi zaštite na radu su naročito: - stručna pomoć poslodavcu i njegovim ovlaštenicima te radnicima i njihovim povjerenicima u provedbi i unapređivanju zaštite na radu, - unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu, - poticanje poslodavca i njegovih ovlaštenika da nadležne službe poslodavca otklanjaju utvrđene nedostatke glede zaštite na radu, - praćenje i rasčlamba podataka u svezi s ozljedama na radu i profesionalnim bolestima te izrada godišnjeg izvješća za potrebe poslodavca, - suradnja s tijelima nadležnim za poslove inspekcije rada, sa zavodom nadležnim za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu te ovlaštenim ustanovama i gospodarskim društvima koji se bave poslovima zaštite na radu, - osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu i pomaganje u njihovom radu, - rad u odborima za zaštitu na radu kod poslodavca, - suradnja sa stručnim službama polodavca prilikom građenja i rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad, nabave strojeva i uređaja te osobnih zaštitnih sredstava, - suradnja sa specijalistima medicine rada. (2) Stručnjaci zaštite na radu i službe zaštite na radu na temelju praćenja stanja zaštite predlažu poslodavcu, njegovim ovlaštenicima, odnosno odboru zaštite na radu mjere za poboljšanje stanja. Članak 24. Obavljanje poslova zaštite na radu sukladno odredbama članka 19. do 22. ovoga Zakona ne smanjuje odgovornost poslodavca niti ga oslobađa odgovornosti za provođenje zaštite na radu. 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 15 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 25. Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati glede stručne spreme i radnog iskustva stručnjaci za zaštitu na radu, kao i programe, sadržaje i načine polaganja stručnog ispita te oblike stalnoga stručnog usavršavanja kao i načine njegovog vrednovanja. 3. OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN Članak 26. (1) Poslodavci ili njihovi ovlaštenici moraju biti osposobljeni iz područja zaštite na radu, ako se radi o tehnologijama u kojima postoji opasnost od ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i poremećaja u tehnološkom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika. (2) Ministar nadležan za rad propisuje program, sadržaj i način provjere znanja. Članak 27. (1) Poslodavac je dužan radnika prije početka rada obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti ga za rad na siguran način. (2) Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radnicima koji prethodno nisu osposobljeni. (3) Radnicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način ali ne duže od 30 dana. Članak 28. (1) Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način i dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove: - prije početka rada, - kod promjena u procesu rada, - kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, - kod uvođenja nove tehnologije, - kod upućivanja radnika na novi posao. (2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, osposobljavanje se mora provesti uzimajući u obzir osobito nove ili izmijenjene opasnosti i štetnosti kojima bi radnik mogao biti izložen, te ga je po potrebi dužan i periodički ponavljati. (3) Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na mjestu rada. (4) Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način na pojedinom mjestu rada sastavljaju i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika, radnik i stručnjak zaštite na radu zadužen za osposobljavanje. (5) Poslodavac može utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zaštite na radu za radnika koji su raspoređeni na poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima učestalo dolazi do ozljeda na radu. (6) Obvezu iz prethodnog stavka može narediti inspektor rada te biti nazočan takvoj provjeri znanja, ako opravdano pretpostavlja da je za određene poslove nužna povremena provjera. (7) Poslodavac je dužan osposobljavanje radnika iz stavka 1. ovoga članka, provesti tijekom radnog vremena na svoj trošak. Članak 29. (1) Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti ovlaštenim ustanovama, odnosno gospodarskim društvima za obavljanje te djelatnosti. (2) Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci, ustanove i gospodarska društva iz stavka 1. ovoga članka i način nadzora nad njihovim radom. Članak 30. Poslodavac je dužan omogućiti osposob ljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu za vrijeme radnog vremena i na trošak poslodavca. 4. OBAVJEŠĆIVANJE O ZAŠTITI ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU Članak 31. (1) Poslodavac je dužan radnike i njihove predstavnike obavijestiti te po potrebi dati pisane upute o svim opasnostima i štetnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, a vezano uz obavljanje poslova, a osobito o: - opasnostima i štetnostima posla, odnosno radnog mjesta i zaštitnim i preventivnim mjerama i aktivnostima vezanim uz djelatnost i uz svaki pojedini radni proces i posao, - mjerama i ovlaštenim radnicima koji provode mjere pružanja prve pomoći, gašenja požara i spašavanja radnika. (2) Poslodavac je dužan obavijesti, odnosno pisane upute iz stavka 1. ovoga članka dati i svim drugim osobama koje po bilo kojoj osnovi obavStr. 16 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE ljaju posao za poslodavca i nalaze se u prostorijama i prostorima poslodavca. (3) Poslodavac je dužan radniku iz članka 18. stavak 8. 9. 10. ovoga Zakona i povjereniku zaštite na radu predočiti odgovarajuću dokumentaciju, a osobito o: - procjeni opasnosti i o mjerama koje se provode u cilju uklanjanja ili smanjenja procijenjenih opasnosti, - svim evidencijama i ispravama koje je dužan voditi i čuvati u skladu s odredbama članka 71., 72., 74. i 75. Zakona, - svim informacijama koje se odnose na preventivne i zaštitne mjere, određenih od strane tijela ovlaštenih za provođenje nadzora. (4) Poslodavac je dužan radniku, što je moguće prije, dati upute o postupanju u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje, kojoj je izložen ili bi mogao biti izložen, kao i mogućim mjerama, koje je u tom slučaju potrebno poduzeti kako bi se spriječila ili umanjila opasnost po život i zdravlje. Članak 32. (1) Poslodavac je dužan na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama trajno postaviti znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti u skladu s odgovarajućim propisima. (2) Ako znakovi sigurnosti nisu dovoljni za djelotvorno obavještavanje, poslodavac je dužan trajno postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava rada, opasnih radnih tvari i opreme. Članak 33. (1) Poslodavac je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvijestiti povjerenike radnika za zaštitu na radu i radničko vijeće o opasnostima i štetnostima po sigurnost i zdravlje te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja. (2) Obvezu iz prethodnog stavka poslodavac ima posebno nakon smrtne, skupne i teške ozljede na radu, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti, kao i nalaza nadležnog tijela kojim je utvrđen nedostatak u primjeni pravila zaštite na radu. (3) Za svaku težu, skupnu ili smrtnu ozljedu na radu poslodavac je dužan na uviđaj pozvati povjerenika radnika za zaštitu na radu. 5. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA Članak 34. (1) Poslovi s posebnim uvjetima rada prema odredbama ovoga Zakona su poslovi koje mogu obavljati samo radnici koji osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi života, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenoga, tjelesnog ili psihičkog stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno stanje) te psihofizioloških i psihičkih sposobnosti (u daljenjem tekstu: psihička sposobnost). (2) Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete. (3) Na izdvojenim mjestima rada u smislu odredaba Zakona o radu ne mogu se obavljati poslovi s posebnim uvjetima rada. (4) Ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih propisati će poslove s posebnim uvjetima rada, način, sadržaj i rokove provjere sposobnosti radnika za rad na tim poslovima. Članak 35. (1) Poslodavac dokazuje odgovarajućom ispravom da radnik ispunjava uvjete glede stručne sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti. (2) Radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova. Članak 36. (1) Poslodavac je dužan radnika, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, ponovno uputiti na pregled nakon proteka roka utvrđenog propisom zaštite na radu ili kada to ocijeni specijalist medicine rada. (2) Poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako više ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka vremena u kojem je prema odredbi stavka 1. ovoga članka to bio dužan učiniti. 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 17 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 6. ZAŠTITA POSEBNIH KATEGORIJA RADNIKA Članak 37. (1) Poslodavac je dužan naročito osigurati zaštitu na radu radnicima malodobnicima, ženama i radnicima smanjenih radnih sposobnosti te u skladu sa zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom utvrditi općim aktom poslove koje ne mogu obavljati te skupine radnika. (2) Radnici smanjenih radnih sposobnosti, u smislu ovoga Zakona, su radnici čija je radna sposobnost smanjena zbog starosti, invaliditeta, ozljede, ozljede na radu, profesionalnih ili ostalih bolesti te drugih razloga koji se utvrđuju kolektivnim ugovorom ili općim aktom poslodavca. Članak 38. (1) Za vrijeme trudnoće žena ne smije obavljati osobito poslove vatrogasca, poslove koji se obavljaju na visini, poslove u nepovoljnoj mikroklimi, poslove u buci i vibracijama, poslove u povišenom atmosferskom tlaku, poslove pri kojima je izložena ionizacijskom i mikrovalnom zračenju, dimu olova i njegovih anorganskih spojeva, tetraetilolovu, parama žive i prašini živinih spojeva, prašini i dimovima mangana i spojeva, uranu i njegovim spojevima, fluoru i njegovim spojevima, ugljičnom disulfidu, halogenim derivatima ugljikovodika, benzenu i drugim homolozima, nitro i amino derivatima benzena, kemijskim i drugim tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastičnih masa, pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika te biološkim agensima i to virusima: hepatitis A, B, C, herpes, cytomegalo, varicella, rubeola, HIV te bakterijama: listeria, toxoplazma. (2) Za vrijeme dojenja djeteta žena ne smije obavljati osobito poslove pri kojima je izložena prašini, dimu i parama olova i njegovih spojeva, halogenim derivatima ugljikovodika i pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika. Članak 39. Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, ne smiju raditi noću i u prekovremenom radu, osim u slučajevima utvrđenim u Zakonu o radu. Članak 40. Radnik sa smanjenim radnim sposobnostima, prema posebnom zakonu, ne smije obavljati poslove na kojima postoji opasnost smanjenja njegove preostale radne sposobnosti. 7. KORIŠTENJE SREDSTAVA RADA I OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA TE RADNI POSTUPCI Članak 41. (1) Poslodavac je dužan građevine namijenjene za rad održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika i ispitivati pojedine vrste instalacija u rokovima utvrđenim tehničkim propisima. (2) Poslodavac je dužan prestati s radom u građevinama namijenjenim za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. Članak 42. (1) Obveza je poslodavca da se kod planiranja i uvođenja novih tehnologija i opreme, o njihovom utjecaju na sigurnost i zdravlje radnika posavjetuje s radnicima, odnosno s njihovim predstavnicima. Članak 43. (1) Kada nije moguće pravilima zaštite na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva i skrbiti da ih radnici koriste pri obavljanju poslova. (2) Poslodavac je dužan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku budu u ispravnom stanju. (3) Poslodavac ne smije staviti u uporabu sredstva rada i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna. (4) Poslodavac je dužan isključiti iz uporabe sredstva rada i osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. (5) Poslodavac je obvezan poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da pristup područjima s posebnim opasnostima i štetnostima imaju samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute i zaštitna sredstva. Članak 44. (1) Poslodavac je dužan provesti potrebne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika, uključujući planiranje, pripremu i provedbu radnog procesa, uvažavajući najvišu moguću razinu zaštiStr. 18 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE te radnika i okoliša i uključujući zaštitu od profesionalnih opasnosti, osiguravajući potrebnu zaštitu i tehnološke uvjete, a tamo gdje je potrebno, dužan je izraditi odgovarajuće upute na hrvatskom jeziku. (2) Poslodavac treba skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se provode na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje radnika. (3) U cilju osiguravanja najboljih uvjeta rada bez opasnosti po zdravlje i sigurnost rada radnika, poslodavac je dužan pri utvrđivanju radnih postupaka pratiti promjene i primijeniti sve ostvarene napretke u području tehnike, medicine rada, ergonomije i drugih znanstvenih i stručnih spoznaja. (4) Radne postupke poslodavac mora tako organizirati da se koliko je to moguće smanje jednoličnost, jednostrano opterećenje, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku i na vrijeme. 8. OPASNE RADNE TVARI Članak 45. (1) Poslodavac je dužan primjenom manje opasnih i štetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari stalno unapređivati stanje zaštite na radu. (2) Poslodavac koji koristi, odnosno prerađuje opasne tvari dužan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zaštite na radu u skladu s propisima i uputama proizvođača i osigurati da su te tvari u svakom trenutku označene na propisani način. Članak 46. (1) Poslodavac je u procjeni opasnosti dužan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne (štetne po zdravlje, eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zaštite na radu te zaštite životnog okoliša. (2) Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih tvari. (3) Ukoliko nije moguća zamjena opasnih tvari bezopasnim ili manje opasnim tvarima poslodavac je dužan utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka smanjuje opasnost od primjene dotične tvari. Članak 47. (1) Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je dužan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom: 1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće koristiti zatvorene sustave, 2. ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova, para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta nastanka izvan radnog okoliša na način da ne onečišćuje životni okoliš, 3. ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda je potrebno ograničiti na najmanju moguću mjeru: - količinu opasne tvari, - broj radnika koji su izloženi djelovanju opasne tvari, - vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari. 4. ako se pravilima navedenim u točkama od 1. do 3. ovoga članka ne može postići zadovoljavajuća zaštita, poslodavci moraju skrbiti da radnici pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarima koriste propisana osobna zaštitna sredstva. Članak 48. (1) Obveza je poslodavca da je koncentracija opasnih radnih tvari u radnim prostorijama i prostorijama u obliku plinova, para i aerosola što niža i stalno ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija. (2) Ukoliko se mjerenjem utvrdi da je koncentracija po zdravlje štetnih tvari veća od maksimalno dopustivih poslodavac mora neodložno: - utvrditi razloge prekoračenja granične vrijednosti, - na temelju utvrđenih razloga primijeniti i druga pravila zaštite, - nakon primjene dodatnih pravila ponoviti mjerenja i tek nakon što je mjerenjem utvrđeno da je koncentracija ispod maksimalno dopustivih, smije dozvoliti rad radnicima na tim poslovima. Članak 49. (1) Poslodavac je dužan osigurati da su opasne radne tvari tako pakirane i označene da prilikom njihove primjene ne postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. (2) Poslodavac je dužan osigurati da su za opasne radne tvari dani podaci o opasnostima u svezi njihovog korištenja kao i o pravilima zaštite. (3) Kod skladištenja opasnih tvari poslodavac je dužan osigurati primjenu propisanih pravila zaštite s obzirom na svojstva tih tvari. 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 19 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 9. ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA TE STROJEVA I UREĐAJA S POVEĆANIM OPASNOSTIMA Članak 50. (1) Poslodavac je dužan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama: - u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka, - u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracija, - u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari, - u kojima pri radu nastaju opasna zračenja, - u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu. (2) Poslodavac je dužan glede okolnosti iz stavka 1. podstavka 2. do 5. ovoga članka obavljati ispitivanja radnog okoliša i u radnim prostorima izvan radnih prostorija. (3) Ako posebnim propisima nije drukčije određeno ispitivanja navedena u stavku 1. ovoga članka poslodavac je dužan obaviti u rokovima koji ne mogu biti duži od dvije godine. (4) Neovisno od toga obveza ispitivanja postoji odmah nakon što su nastali uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno, kao i nakon svake promjene u radnom okolišu koja ima utjecaja na stanje utvrđeno prethodnim ispitivanjem. Članak 51. Poslodavac je dužan redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava koja koristi radi utvrđivanja da li su na njima primijenjeni propisi zaštite na radu i da li zbog nastalih promjena tijekom uporabe ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika. Članak 52. (1) Poslodavac je dužan na propisani način obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u sljedećim slučajevima: - prije njihovog stavljanja u uporabu, - najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe, - poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja, - prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo sastavljena. (2) Pod strojevima i uređajima s povećanim opasnostima prema odredbi stavka 1. ovoga članka smatraju se naročito: dizalice nosivosti preko 10 KN, teretna dizala, industrijski transporteri, vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon, strojevi za obradu i preradu drveta, metala i sličnih materijala, mehaničke i hidrauličkek preše, podizne platforme, kompresori, centrifuge, predtlačne i podtlačne komore, kotlovi za centralno grijanje, parni i vrelovodni kotlovi, strojevi i uređaji koji sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi sa sličnim opasnostima po sigurnost i zdravlje radnika. (3) Ministar nadležan za rad propisuje listu strojeva i uređaja s povećanim opasnostima iz prethodnog stavka. Članak 53. (1) O obavljenim ispitivanjima iz članka 50. i 52. ovoga Zakona sastavlja se zapisnik i izdaju odgovarajuće isprave. (2) Ministar nadležan za rad propisuje uvjete pod kojima ova ispitivanja može obavljati sam poslodavac, odnosno ovlaštena ustanova ili gospodarsko društvo te postupak ispitivanja, sadržaj, oblik i način izdavanja isprava. Članak 54. (1) Inspektor rada ovlašten je narediti ispitivanje pojedinih instalacija u građevinama namijenjenim za rad kada opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u svrhu zaštite radnika. (2) Inspektor rada ovlašten je narediti da se obavi ispitivanje radnog okoliša i strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i izvan utvrđenih rokova ako opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u svrhu sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, posebno u slučaju pojave profesionalne bolesti. (3) Inspektor rada može narediti ispitivanje i u radnim prostorijama i radnom prostoru izvan radnih prostorija u kojima proces rada ne utječe na stanje u radnom okolištu na temelju zahtjeva radnika, odnosno njegovog povjerenika ili ako sam opravdano pretpostavi da postojeće stanje nije u skladu s pravilima zaštite na radu. Str. 20 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 10. PRIVREMENA I ZAJEDNIČKA PRIVREMENA RADILIŠTA Članak 55. (1) Poslodavci koji obavljaju građevinske ili montažne radove, radove na iskorištavanju šuma, dužni su prije početka radova na privremenom radilištu urediti radilište i osigurati da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zaštite na radu. (2) Plan izvođenja radova je sastavni dio projektne dokumentacije određene posebnim propisom. (3) Ministar nadležan za rad propisuje sadržaj plana izvođenja radilišta. Članak 56. (1) Investitor u djelatnosti graditeljstva, odnosno poslodavac u djelatnostima šumarstva je dužan prijaviti radilište na kojima je predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više te u slučaju izvođenja posebno opasnih radova prema posebnim propisima bez obzira na trajanje radova. (2) Investitor odnosno poslodavac je dužan najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova na tom radilištu dostaviti prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadležnom tijelu uz dostavu plana izvođenja radova. (3) Prijavu radilišta dužan je investitor, odnosno poslodavac ažurirati u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada. (4) Investitor ne može svoje obveze propisane ovim Zakonom prenijeti na izvođača/izvođače radova. (5) Ako samo jedan poslodavac izvodi radove u trajanju dužem od pet dana isti je dužan u roku od najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadležnom tijelu uz dostavu plana izvođenja radova. (6) Poslodavac nije dužan dostaviti prijavu radilišta niti plan o izvođenju radova ako radovi na privremenom radilištu traju kraće od 5 dana, niti je dužan izraditi plan izvođenja radova. (7) Preslika prijave gradilišta mora biti vidno izložena na gradilištu. Članak 57. (1) Ako više poslodavaca radi na zajedničkom radilištu odnosno obavlja posao na istom mjestu rada, svaki od njih dužan je provoditi zaštitu na radu radi zaštite svojih radnika te organizirati rad i osigurati izvođenje radova tako da njegovi radnici pri izvođenju radova ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika drugih poslodavaca. (2) Ako se izvođenje radova zbog prirode procesa ne može organizirati na način određen u stavku 1. ovoga članka, poslodavci su dužni radove obavljati naizmjenično prema postignutom sporazumu. (3) Investitor u graditeljstvu, odnosno poslodavac koji je glavni izvođač u djelatnosti šumarstva je prema posebnom propisu obvezan imenovati koordinatora za zaštitu na radu, odnosno odgovornu osobu za koordinaciju tijekom izvođenja radova. (4) Koordinator zaštite na radu na radilištu po posebnom propisu, odnosno odgovorna osoba u drugim djelatnostima dužna je voditi dnevnu evidenciju poslodavaca i radnika nazočnih na privremenom zajedničkom radilištu. (5) Poslodavci i druge osobe na radu su dužni uvažavati upute koordinatora zaštite na radu. (6) Imenovanje koordinatora ne oslobađa izvođače i druge osobe na radilištu od njihove odgovornosti za provedbu zaštite na radu. (7) Za koordinatore za zaštitu na radu se mogu imenovati osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisima. (8) Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova je dužan: – koordinirati primjenu načela zaštite na radu kod donošenja odluka i rokova o bitnim mjerama tijekom planiranja i izvođenja pojedinih faza rada, koji se izvode istodobno i u slijedu, - koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju načela zaštite na radu i izvode radove u skladu s planom izvođenja radova, - izraditi ili potaknuti izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu, - osigurati suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika, - provjeravati provode li se radni postupci na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti, - organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište. 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 21 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (9) Uvjete i stručna znanja iz stavka 7. ovoga članka za imenovanje koordinatora propisat će ministar nadležan za rad. Članak 58. Poslodavac je dužan čuvati na radilištu dokaze o osposobljenosti radnika, dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, dokaze o ispitivanju strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i ostalu dokumentaciju potrebnu za izvođenje radova. 11. ZAŠTITA OD POŽARA, EVAKUACIJA I SPAŠAVANJE Članak 59. Poslodavac je dužan u svakoj građevini uzimajući u obzir tehnološki proces, tvari koje se u radu koriste, način rada, uskladištene tvari kao i veličinu građevine, poduzeti mjere da do požara ne dođe, a ako ipak do njega dođe, da se opasnost po sigurnost i zdravlje radnika smanji na najmanju moguću mjeru. Članak 60. (1) Poslodavac je dužan poduzeti potrebne mjere za zaštitu od požara i spašavanje radnika, odrediti radnika koji će provoditi navedene mjere i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje. (2) Poslodavac je dužan broj radnika iz stavka 1. ovoga članka, njihovu osposobljenost i potrebnu opremu, utvrditi u skladu s posebnim propisom, ovisno o prirodi procesa rada, veličini poslodavca te ukupnog broja radnika. (3) Poslodavac je dužan osobama iz stavka 1. ovoga članka osigurati potrebne zaštitne uređaje i opremu. (4) Poslodavac je u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje radnika dužan: - što je prije moguće, obavijestiti sve radnike o nastaloj opasnosti kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi, kao i o mjerama koje jesu ili bi trebale biti provedene, kako bi se spriječila ili umanjila opasnost po život i zdravlje, - poduzeti radnje i dati upute o napuštanju radnog mjesta i upućivanju na sigurno mjesto, - organizirati nastavak rada tek nakon isteka opasnosti, osim u slučaju postojanja osobito iznimnih i objektivno opravdanih razloga. (5) Poslodavac je dužan osposobiti sve radnike da u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje, kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi, mogu poduzeti mjere ili provesti postupke u skladu sa svojim znanjem i raspoloživim tehničkim sredstvima, kako bi opasnost otklonili ili smanjili, čak i u slučaju kada o tome ne mogu obavijestiti odgovornu osobu. (6) Radnici koji postupaju u skladu s odredbom stavka 5. ovoga članka, zbog tog postupanja ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji položaj, osim u slučaju ako su postupali nemarno ili su propustili postupati uz dužnu pažnju. Članak 61. (1) Poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja i s njim upoznati sve radnike. (2) Na osnovi tog plana moraju se provesti praktične vježbe najmanje jedanput u dvije godine. (3) Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu utvrđivanja plana evakuacije i spašavanja ako je izradio takav plan na temelju drugih propisa a obuhvaćeni su slučajevi iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona. 12. PRUŽANJE PRVE POMOĆI I MEDICINSKA POMOĆ Članak 62. (1) Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za pružanje medicinske pomoći. (2) Na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika. (3) Osobama određenim za pružanje prve pomoći mora se staviti na raspolaganje potrebna oprema. (4) Ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih propisuje vrstu i količinu sanitetskog materijala. Str. 22 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 13. ZAŠTITA NEPUŠAČA, ZABRANA UZIMANJA ALKOHOLA I DRUGIH SREDSTAVA OVISNOSTI Članak 63. (1) Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima. (2) Zabranjeno je pušenje na radnim sastancima. (3) Zabranjeno je pušenje u radnim prostorijama i prostorima osim onih u kojima poslodavac iznimno utvrdi da je pušenje dozvoljeno, o čemu u takvoj prostoriji mora biti istaknut znak mjesta za pušenje. Članak 64. (1) Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore. (2) Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zabranu uzimanja alkoholnih pića i sprječavati zlouporabu sredstava ovisnosti na radnom mjestu. (3) Prikladne mjere iz stavka 2. ovoga članka su mjere primjerene utvrđenim potrebama zaštite na radu, a u pravilu sadržavaju aktivnosti: - sprječavanja uzimanja alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i provođenje zabrane njihovog unošenja u radne prostorije i prostore, - obavješćivanja i osposobljavanja radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost, - izrade i provedbe programa prevencije ovisnosti na radnom mjestu, sukladno utvrđenim potrebama, - uređivanja protokola suradnje i postupanja poslodavca ili njegovog ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu, djelatnika službe medicine rada, povjerenika radnika za zaštitu na radu, u provođenju mjera sprječavanja zlouporabe sredstava ovisnosti, - uređivanja postupka provjere radi utvrđivanja je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika, način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i konfirmacije rezultata). (4) Poslodavac ne može provesti postupak provjere radi utvrđivanja je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti kod radnika koji ima potvrdu da se nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti te u izvanbolničkom tretmanu liječenje od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji, ali može zatražiti ocjenu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika za obavljanje poslova za koje je zaključen ugovor o radu. (5) Postupak iz stavka 4. ovoga članka može se provesti samo od strane ustanove kod koje se radnik nalazi u programu. (6) Potvrdu da se radnik nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti, odnosno u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji, izdaje zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. (7) Poslodavac koji zapošljava 20 i više radnika dužan je u aktu propisanom člankom 18. stavkom 2. ovoga Zakona, urediti postupke iz stavka 3. podstavka 5. ovoga članka. Članak 65. (1) Poslodavac je dužan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika koji je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. (2) Utvrđivanje da li je radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim pogodnim aparatom ili postupkom. (3) Ako radnik odbije pristupiti provjeri smatra se, da je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. (4) Ako radnik odbija napustiti mjesto rada udaljenje će po pozivu poslodavca omogućiti nadležna redarstvena služba. 14. SAVJETOVANJE I SUODLUČIVANJE RADNIKA Članak 66. (1) Poslodavac je dužan provoditi postupke obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja s radnicima ili njihovim predstavnicima o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radu, što obuhvaća: - savjetovanje s radnicima, - pravo radnika ili njihovih predstavnika da utječu na sve odluke vezane uz područje zaštite zdravlja i sigurnost na radu, uključujući i davanje prijedloga, - pravo radnika ili njihovih predstavnika na razmjerno suodlučivanje pri donošenju od14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 23 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE luka na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, sukladno posebnom propisu. (2) Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika, dužan je osnovati odbor za zaštitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo, s ciljem provođenja postupaka iz stavka 1. ovoga članka. (3) Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika i koji ima više pogona, odnosno pogone na više mjesta izvan sjedišta, osniva središnji odbor za zaštitu na radu čija je zadaća unapređenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi. (4) Postupak izbora članova odbora poslodavac uređuje općim aktom. (5) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na poslodavce iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona. Članak 67. (1) Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik, rukovoditelj službe zaštite na radu ili stručnjak za zaštitu na radu, specijalist medicine rada te povjerenici radnika ili njihov koordinator. (2) Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik. Članak 68. (1) Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca. (2) Predsjednik odbora o sjednicama odbora obavještava inspektora rada, a inspektor će ocijeniti je li nužna njegova nazočnost na sjednici. (3) U slučaju smrtne ili kolektivne ozljede na radu predsjednik odbora dužan je sazvati sjednicu u roku od 48 sati od nastanka ozljede, analizirati uzroke i predložiti odgovarajuće mjere zaštite. (4) Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu Odbora za zaštitu na radu u roku predviđenom u stavku 3. ovoga članka, povjerenik radnika ili koordinator ima pravo sazvati sjednicu odbora. (5) Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu dva puta zaredom u rokovima utvrđenim stavkom 1. ovoga članka, povjerenik radnika ili koordinator povjerenika ima pravo sazvati sjednicu odbora. (6) Povjerenik radnika i član radničkog vijeća dužni su poticati rad Odbora. (7) Odbor planira i nadzire primjenu pravila zaštite na radu, obavještavanje i obrazovanje iz zaštite na radu, vodi politiku sprečavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i potiče stalno unapređivanje zaštite na radu. 15. POVJERENIK RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU Članak 69. (1) Kod poslodavca radnici između sebe biraju ili imenuju povjerenika radnika za zaštitu na radu. Broj povjerenika radnika za zaštitu na radu, izbor i njihov mandat utvrđuje se u skladu s odredbama Zakona o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada. (2) Bez obzira na broj radnika povjerenik će biti izabran ili imenovan svugdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.). Za povjerenika zaštite na radu može biti izabrana, odnosno imenovana osoba koja radi u takvim uvjetima odnosno na izdvojenom mjestu rada. (3) Sindikat ili sindikati mogu pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka imenovati povjerenika za zaštitu na radu ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom. (4) Imenovani sindikalni povjerenik za zaštitu na radu u pravima i obvezama u potpunosti se izjednačava s izabranim povjerenikom. (5) Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano ili imenovano više povjerenika oni između sebe biraju ili imenuju svog koordinatora. Članak 70. (1) Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, te da prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite u radnoj sredini u kojoj je izabran. (2) Povjerenik ima i sljedeća prava i dužnosti: - podnositi prijedloge vezane uz donošenje odluka iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, - zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u cilju smanjenja i otklanjanja izvora opasnosti, - podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu, ako smatra da su prethodno poduzete mjere i osigurana sredstva nedostatna ili neodgovarajuća za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, - sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih tvari u radni i proizvodni proces i poticati poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu zaštite na radu, - biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika, Str. 24 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - imati pravo uvida i korištenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika, - primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu, - izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik, prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor, - pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti, - obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti od značaja za njegov rad, - staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje, - svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran način, - obavještavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zaštitu na radu i zdravstvenu zaštitu. (3) O svom radu povjerenik je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvještavati radničko vijeće. (4) Poslodavac je dužan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano obnašanje te dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu i ne smije ga, tijekom obnašanja dužnosti, bez pristanka radničkog vijeća i sindikata rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom poslodavcu, otkazati ugovor o radu, smanjivati mu plaću ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu štete, ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima. (5) Uvjeti za nesmetano obnašanje dužnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu i njihovih koordinatora osiguravaju se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima se uređuju uvjeti za rad članova radničkih vijeća s tim da povjerenici za zaštitu na radu i koordinatori imaju pravo na naknadu plaće za najmanje 4 sata tjedno bez mogućnosti prava ustupanja drugome radnih sati osim ako se kolektivnim ugovorom drugačije ne uredi. (6) Poslodavac, radničko vijeće i sindikat, odnosno sindikati mogu posebnim sporazumima regulirati i druga specifična pitanja vezana za broj povjerenika u izdvojenim mjestima rada, koordinatora za zaštitu na radu, plaće, primanja i ostala materijalna prava kao i izostanak s rada radi osposobljavanja (tečajevi, seminari, sastanci i sl.). 16. DUŽNOSTI PREMA TIJELIMA NADZORA Članak 71. (1) Poslodavac je obvezan inspektoru rada na njegov zahtjev dati obavještenja i podatke koji su mu potrebni u obavljanju nadzora. (2) Poslodavac je obvezan inspektoru rada za vrijeme obavljanja nadzora omogućiti da utvrđuje činjenice koje su potrebne radi ocjene je li postupljeno po propisima zaštite na radu. (3) Poslodavac je obvezan odrediti svog ovlaštenika koji će inspektoru pružiti pomoć pri utvrđivanju činjenica, dati potrebna obavještenja, staviti na uvid isprave i predlagati izvođenje odgovarajućih dokaza. (4) Poslodavac je obvezan u roku od osam dana od isteka roka utvrđenog rješenjem inspektora rada izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o izvršenju rješenja ili o razlozima zbog kojih rješenje nije izvršeno. Članak 72. (1) Poslodavac je obvezan izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o smrtnoj, težoj ili skupnoj (dva ili više radnika ) ozljedi odmah po nastanku događaja, a u daljnjem roku od 48 sati od nastanka događaja dostaviti tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada propisano pisano izvješće. (2) Poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o ozljedi na radu koja je za posljedicu imala izostanak radnika s rada tri ili više dana. (3) Smatrat će se da je poslodavac izvršio obvezu iz stavka 2. ovoga članka ako je u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede izvijestio Zavod za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije. (4) Zavod za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije dužan je u roku od 8 dana izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o svakom utvrđenom slučaju profesionalne bolesti odnosno ozljede na radu. (5) Ministar nadležan za rad propisat će sadržaj izvješća iz ovoga članka. 17. OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH OVLAŠTENIKA U PROVEDBI MJERA ZAŠTITE NA RADU Članak 73. Ukoliko poslodavac sam ne provodi mjere zaštite na radu, dužan je svojim ovlaštenicima dati ovlaštenja za poduzimanje mjera u okviru njihovog djelokruga, kojima se osigurava provedba 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 25 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE ovoga Zakona i drugih propisa iz zaštite na radu, a naročito za to: - da se na poslove ne rasporedi radnik koji nije osposobljen za rad na siguran način, - da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi radnik za kojeg na propisani način nije utvrđeno da ispunjava tražene uvjete, odnosno da se radnik koji tražene uvjete više ne ispunjava ne zadrži na poslovima s posebnim uvjetima za rad, - da se malodobnicima, ženama i radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću ne dozvoli rad na poslovima koji bi mogli na njih štetno utjecati, - da isključi iz uporabe strojeve i uređaje te osobna zaštitna sredstva koja nisu ispravna, - da radnici rade sukladno odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju njega, drugih propisa zaštite na radu, uputa poslodavca, odnosno proizvođača strojeva i uređaja, osobnih zaštitnih sredstava i radnih tvari, te da koriste propisana osobna zaštitna sredstva, - da radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno odredbi iz prethodnog podstavka, - da osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje kao i za pružanje prve pomoći te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu, - da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pića te uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti te da ih udalji s rada. 18. ISPRAVA I EVIDENCIJE Članak 74. (1) Poslodavac je dužan čuvati: - glavni projekt izrađen prema posebnom propisu iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za građevinu ili dio građevine u trenutku korištenja,. - upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi, - planove uređenja privremenih radilišta dok ta radilišta koristi, - isprave o obavljenim ispitivanjima iz članka 53. ovoga Zakona, - dokaze o ispravnosti instalacija. (2) Poslodavac je dužan voditi evidencije o: - radnicima osposobljenim za rad na siguran način, - radnicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada, - strojevima i uređajima s povećanim opasnostima koje koristi, - opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi, - ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika. Članak 75. (1) Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje odluke: - ovlaštenici poslodavca, - stručnjak za zaštitu na radu iz članka 20. i 21 ovoga Zakona, - ovlaštena fizička ili pravna osoba iz članka 91. i 92. ovoga Zakona, - inspektor rada. (2) Poslodavac je dužan podnijeti godišnje izvješće o ozljedama i slučajevima profesionalnih bolesti tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada, ako je takvih ozljeda odnosno slučajeva profesionalnih bolesti bilo. (3) Ministar nadležan za rad propisuje način čuvanja isprava i vođenja evidencija iz prethodnog članka, sadržaj i način vođenja knjige nadzora kao i sadržaj godišnjeg izvješća o ozljedama na radu i slučajevima profesionalnih bolesti i rok do kojeg ga poslodavac treba podnijeti. (4) Obveze poslodavaca iz ovog poglavlja na odgovarajući način se odnose na rad na izdvojenom mjestu rada. (5) Ministar nadležan za rad propisat će minimalne obveze poslodavca vezano za rad na izdvojenim mjestima iz stavka 4. ovoga članka, a naročito glede nabave, ispitivanja i održavanja strojeva, osiguranja potrebnih zaštitnih sredstava te osposobljavanja radnika za rad na siguran način. III. OBVEZE I PRAVA RADNIKA Članak 76. (1) Radnik je dužan osposobiti se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac. Str. 26 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (2) Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je dužan pristupiti pregledu na koji ga uputi poslodavac. (3) Prije rasporeda na poslove iz stavka 2. ovoga članka kao i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je dužan obavijestiti liječnika o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život i zdravlje drugih radnika. Članak 77. (1) Radnik je dužan obavljati poslove s dužnom pozornošću te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih osoba na radu. (2) Smatra se da radnik radi s dužnom pozornošću kada poslove obavlja sukladno znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika i to na način da: - prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika, - pravilno upotrebljava strojeve, aparate, alate, opasne tvari, transportnu opremu i druga sredstva rada, - pravilno upotrebljava propisanu osobnu zaštitnu opremu koju je nakon uporabe dužan vratiti na prikladno mjesto, - pravilno upotrebljava i svojevoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja sigurnosne naprave na uređaju koje koristi (stroj, aparat, alat, postrojenje, zgrada), - odmah obavijesti poslodavca i osobu iz članka 18. stavak 8. 9. 10. ovoga Zakona o svakoj situaciji koju smatra ozbiljnom i neposrednom opasnošću za sigurnost i zdravlje radnika, kao i o nepostojanju ili nedostatku uputa koje su dane za takvu situaciju, - posao obavlja sukladno pravilima struke te propisanim uputama, - prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da ne ugrožavaju druge radnike i sredstva rada, - surađuje s poslodavcem, osobom iz članka 18. stavak 8. 9. 10. ovoga Zakona i povjerenikom za zaštitu na radu. Članak 78. (1) Radnik je dužan surađivati s poslodavcem ili njegovim ovlaštenikom te s povjerenikom zaduženim za zaštitu na radu u rješavanju svih pitanja zaštite na radu. (2) Radnik je dužan surađivati s poslodavcem, osobom iz članka 18. stavak 8. 9. 10. ovoga Zakona i povjerenikom za zaštitu na radu, sve dok mu ne omogući da osigura radni okoliš i uvjete rada koji ne predstavljaju opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, te dok se u cijelosti ne postigne zaštita sigurnosti i zdravlja radnika na radu sukladno zahtjevima tijela nadležnih za provedbu i nadzor zaštite na radu. (3) Radnik je dužan odmah izvjestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika o svakoj činjenici za koju opravdano smatra da predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost i zdravlje kao i o bilo kojem nedostatku u sustavu zaštite na radu. Članak 79. (1) Poslodavac, njegov ovlaštenik ili stručnjak zaštite na radu moraju obavijestiti radnika o svim promjenama u radnom procesu koje utječu na njegovu sigurnost i zdravlje. (2) Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj. (3) Radnik koji u slučaju ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, napusti svoje radno mjesto i opasno područje, ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog svog postupka i mora biti zaštićen od bilo kakvih štetnih i neopravdanih posljedica. (4) U slučajevima iz stavka 2. i 3. ovoga članka, radnik je dužan obavijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika za zaštitu na radu. (5) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka poslodavac ili njegov ovlaštenik, odnosno radnik ili njegov povjerenik dužni su neodložno izvijestiti inspektora rada, koji je dužan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika. (6) Prava radnika glede primjene odredbe stavka 2. ovoga članka uređuju se Zakonom o radu. 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 27 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE IV. DJELATNOST U SVEZI SA ZAŠTITOM NA RADU 1. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE IZ ZAŠTITE NA RADU Članak 80. (1) Programi osnovnog obrazovanja obuhvaćaju osnovne sadržaje zaštite na radu. (2) Programi srednjoškolskog obrazovanja, programi prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje određenih poslova obuhvaćaju i posebne sadržaje o zaštiti na radu u opsegu koji odgovara potrebi struke za koju se provodi obrazovanje, prekvalifikacija, osposobljavanje ili usavršavanje. (3) Programi višeg i visokog obrazovanja obuhvaćaju specifične sadržaje iz zaštite na radu u opsegu koji odgovara potrebi odgovarajućeg studija, usmjerenja, odnosno predmetnog područja. (4) Najmanje sadržaje programa iz stavka 1. do 3. ovoga članka propisuje ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa u suradnji i na prijedlog ministra nadležnog za rad. 2. SLUŽBA MEDICINE RADA Članak 81. (1) Poslodavac je dužan osigurati radnicima usluge službe medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima i štetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su radnici izloženi. (2) Poslodavac može obavljanje poslova medicine rada ugovarati sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi. (3) Poslodavac je dužan djelatnicima službe medicine rada osigurati pristup u sve radne prostorije i prostore. (4) Služba medicine rada dužna je surađivati s ostalim službama poslodavca. (5) Djelatnici službe medicine rada imaju potpunu profesionalnu neovisnost u odnosu na poslodavca i njegove ovlaštenike te radnike i njihove povjerenike. Članak 82. (1) Zadaće službe medicine rada su osobito: - utvrđivanje i procjena rizika od štetnosti za zdravlje na mjestu rada, - praćenje činitelja u radnom okolišu i radnom procesu koji mogu ugroziti zdravlje radnika, uključujući njihov smještaj i prehranu, - savjetovanje poslodavca o planiranju i organizaciji rada, uključujući oblikovanje radnog mjesta, o izboru, održavanju i stanju strojeva i uređaja te o tvarima koje se koriste pri radu, - sudjelovanje u izradi programa unapređivanja načina rada te u ispitivanju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog stajališta, - savjetovanje poslodavca o unapređivanju zaštite zdravlja, sigurnosti, zdravstvene ekologije, ergonomiji te osobnim i skupnim zaštitnim sredstvima, - praćenje zdravstvenog stanja radnika u odnosu na rad, a posebno radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, mladeži, žena i radnika sa smanjenim radnim sposobnostima, - trajno unapređivanje prilagođenosti rada radnicima, - sudjelovanje u mjerama stručne rehabilitacije, - suradnja u obavještavanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju u oblasti medicine rada, higijene rada i ergonomije, - sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, - suradnja s tijelima nadzora glede provedbe zadaća iz prethodnih točaka. (2) Ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognaih propisat će ovisno o vrsti djelatnosti najmanji broj sati koje poslodavac mora ugovoriti sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja poslove djelatnosti medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi. Članak 83. (1) Poslodavac i njegov ovlaštenik te radnici i njihovi povjerenici dužni su izvijestiti službu medicine rada o svim čimbenicima na mjestu rada i u radnom okolišu za koje znaju ili pretpostavljaju da se mogu nepovoljno odraziti na zdravlje radnika. (2) Služba medicine rada mora biti obaviještena o učestalosti obolijevanja među radnicima i izostancima s posla iz zdravstvenih razloga, kako bi bila u mogućnosti utvrditi vezu između uzroka bolesti ili odsutnosti s posla i štetnosti za zdravlje koje mogu biti prisutne na mjestu rada. Str. 28 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (3) Služba medicine rada mora izvijestiti tijela nadzora o svakom slučaju za koji se osnovano sumnja da se radi o profesionalnoj bolesti. Članak 84. Kada prema odredbama ovoga Zakona određene poslove mogu obavljati radnici koji ispunjavaju posebne uvjete glede zdravstvenog stanja, isprave kojima se dokazuje da te uvjete ispunjavaju, izdaju ovlaštene ustanove, odnosno specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji po propisima o zdravstvu obavljaju djelatnost medicine rada. Članak 85. Psihičke sposobnosti radnika dokazuju se ispravom koju izdaje zdravstvena ustanova koja po propisima o zdravstvu obavlja djelatnost medicine rada, odnosno specijalist medicine rada u privatnoj praksi uz prethodnu konzultaciju psihologa. Članak 86. Nadležno tijelo određeno propisima o zdravstvu dužno je na prijedlog nadležnog tijela inspekcije rada odrediti da se izvrši nadzor nad stručnim radom djelatnika, odnosno zdravstvene ustanove koja je izdala ispravu o sposobnosti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada glede zdravstvenog stanja, odnosno psihičkih sposobnosti. 3. USTANOVE I GOSPODARSKA DRUŠTVA ZA ZAŠTITU NA RADU Članak 87. Određene poslove u svezi s provedbom i unapređenjem zaštite na radu obavlja Zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu te druge ustanove i gospodarska društva koja te poslove obavljaju kao sastavni dio svoje djelatnosti. Članak 88. (1) Praćenje stanja i unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu provodit će Zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu. (2) Dio poslova iz članka 89. ovog Zakona obavljat će Zavod za javno zdravstvo Hercegbosanske županije do formiranja Zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu. Članak 89. U obavljanju djelatnosti iz članka 88. ovoga Zakona, zavod: – prati stanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, – istražuje rizike glede ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, utvrđuje kriterije i postupke u svezi s organizacijom rada prilagođenom zaposlenicima, – provodi statistička istraživanja iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu naročito glede broja i vrste ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te njihovih uzroka, – vodi registre profesionalno oboljelih radnika te radnika izloženih pojedinim štetnostima, opasnostima i naporima u slučajevima kada nalažu propisi iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, – planira, predlaže i provodi mjere za očuvanje i unapređenje zdravlja i sigurnosti radnika, – oblikuje doktrinu, standarde i metode rada pri ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti i praćenju zdravstvenog stanja radnika ovisno o uvjetima rada, – izrađuje metode ispitivanja te modele za rješavanje problema u svezi sa zaštitom na radu na temelju podataka dobivenih praćenjem zdravlja i sigurnosti na radu, – daje prijedloge Županijskom vijeću za zaštitu na radu glede unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, – u okviru svojih nadležnosti surađuje s međunarodnim, županijskim i drugim državnim organizacijama i ustanovama za zdravlje i sigurnost na radu, – izrađuje stručna mišljenja s područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za različite subjekte, – pruža stručnu pomoć udruženjima poslodavaca, sindikatima, ustanovama i gospodarskim društvima i fizičkim osobama ovlaštenima za obavljanje poslova zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, – provodi akcije s pojedinih područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i priprema promidžbene materijale, – održava savjetovanja s područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, – ministru nadležnom za zdravstvo predlaže plan i program mjera specifične zdravstvene zaštite radnika, – sudjeluje u dopunskom stručnom osposobljavanju liječnika i stručnjaka zaštite na radu, – obavlja i ostale poslove u djelatnosti zaštite zdravlja i sigurnosti na radu sukladno posebnim propisima, – koordinira i stručno nadzire ordinacije medicine rada koje provode specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika na području Hercegbosanske županije 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 29 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE sukladno pravilniku koji na prijedlog Zavoda donosi ministar nadležan za zdravstvo. Članak 90. Sredstva za financiranje rada Zavoda osiguravaju se iz županijskog proračuna. Članak 91. (1) Ovlaštene ustanove i gospodarska društva registrirana za obavljanje poslova zaštite na radu mogu na zahtjev poslodavca izrađivati procjene opasnosti (članak 18.), obavljati osposobljavanje za rad na siguran način (članak 27.), ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (članak 52.), i ispitivanja u radnom okolišu (članak 50.) te izdavati isprave o provedenim ispitivanjima (članak 53.). (2) Ministar nadležan za rad propisat će uvjete pod kojima pravne osobe iz stavka 1. mogu dobiti ovlaštenja za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu, postupak izdavanja i prestanka ovlaštenja te tijela i način vođenja evidencije izdanih ovlaštenja. Članak 92. (1) Određene poslove zaštite na radu kod poslodavca mogu obavljati fizičke osobe, kao stručnjaci za zaštitu na radu. (2) Ministar nadležan za rad propisat će uvjete pod kojima fizičke osobe iz stavka 1. mogu dobiti ovlaštenja za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu, postupak izdavanja i prestanka ovlaštenja te tijela i način vođenja evidencije izdanih ovlaštenja. V. GRAĐENJE OBJEKATA NAMIJENJENIH ZA RAD, PROIZVODNJA STROJEVA I UREĐAJA I OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA 1. PROJEKTIRANJE I GRAĐENJE OBJEKATA NAMIJENJENIH ZA RAD Članak 93. (1) Investitor je dužan poštivati načela zaštite na radu u svim fazama projektiranja i pripremi projekta, posebice kada se odlučuje o oblikovnim, tehničkim, tehnološkim i/ili organizacijskim aspektima kako bi se nesmetano planirale različite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju izvoditi istodobno ili u slijedu i procjenjuje vrijeme potrebno za dovršenje takvih radova ili faze rada u skladu s planom izvođenja radova. (2) Pri projektiranju građevina namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti odgovarajuće propise zaštite na radu. (3) Investitor, odnosno projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u glavnom projektu. Elaborat se dostavlja tijelu nadležnom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja građevinske dozvole. (4) Elaborat zaštite na radu koji se odnosi na sve pojedinačne projekte kojima se daje tehničko rješenje građevine sadrži naročito: – opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i način na koji se te opasnosti otklanjaju, – primijenjene propise zaštite na radu koji se odnose na lokaciju građevine, odstranjivanje štetnih otpadaka, prometnice, radni prostor, pomoćne prostorije i drugo, – predvidiv broj radnika prema spolu, – ergonomsku prilagodbu mjesta rada ako je na njemu predviđen rad osobe s invaliditetom, – tehnička rješenja koja omogućuju pristup osobi s invaliditetom građevini sukladno posebnom propisu, – radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i životnom okolišu, naročito vezano za sigurno održavanje građevine, – popis opasnih radnih tvari štetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste, prerađuju ili nastaju te njihove karakteristike, – popis propisa i naznaku odredaba o zaštiti na radu koje su primijenjene u glavnom projektu. (5) Investitor za poslove u graditeljstvu mora imenovati koordinatora(e) zaštite na radu tijekom izrade projekta. (6) Koordinator za zaštitu na radu tijekom izrade projekta dužan je: – koordinirati primjenu načela zaštite na radu, – izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova prema posebnom propisu uzimajući pri tome u obzir pravila primjenjiva za dotično radilište te vodeći računa o svim aktivnostima koje se obavljaju na radilištu. Plan izvođenja radova mora sadržavati i posebne mjere ako poslovi na radilištu spadaju u opasne radove prema posebnom propisu, Str. 30 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (7) Investitor je dužan prije uspostave radilišta osigurati izradu plana izvođenja radova prema posebnom propisu. (8) Imenovanje koordinatora za zaštitu na radu ne oslobađa investitora od odgovornosti za provedbu zaštite na radu na radilištu. (9) Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati koordinatori zaštite na radu tijekom izvođenja radova. Članak 94. (1) Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njezin ovlašteni stručni predstavnik nakon provedenog postupka, odnosno pregleda glavnog projekta, ako su u projektu primijenjeni propisi zaštite na radu izdaje potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s propisima zaštite na radu. (2) Tijelo nadležno za izdavanje građevinske dozvole za građevinu namijenjenu za rad ne može istu izdati prije nego je u prethodnom postupku tijelo nadležno za poslove inspekcije rada odnosno njen ovlašteni stručni predstavnik utvrdio da su u glavnom projektu primijenjeni propisi zaštite na radu. (3) Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njen ovlašteni stručni predstavnik prilikom pregleda glavnog projekta dužni su posebnu pozornost obratiti na radne postupke i opasne radne tvari koje se koriste, prerađuju ili nastaju, a koje bi mogle štetno utjecati na stanje u radnom i životnom okolišu. (4) Potvrdu iz stavka 1. ovoga članka, odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje potvrde, tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njegov ovlašteni stručni predstavnik dužan je izdati u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva investitora, odnosno projektanta. (5) Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada može u određenim slučajevima ovlastiti stručnu ustanovu, odnosno gospodarsko društvo da sudjeluje u postupku utvrđivanja da su u projektu primijenjeni propisi zaštite na radu. Članak 95. (1) U povjerenstvu za tehnički pregled izgrađene građevine namijenjene za rad, u postupku izdavanja uporabne dozvole sudjeluje tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njegov ovlašteni predstavnik. (2) Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njegov stručni ovlašteni predstavnik neće dati pozitivno mišljenje o uporabi građevine ako u tijeku rada povjerenstvo za tehnički pregled utvrdi da građevina namijenjena za rad nije glede zaštite na radu izgrađena u skladu s glavnim projektom za kojeg je izdana potvrda sukladno članku 94. stavku 1. ovoga Zakona. (3) Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada može u određenim slučajevima ovlastiti stručnu ustanovu, odnosno gospodarsko društvo da sudjeluje u radu povjerenstva za tehnički pregled. Članak 96. (1) Ministar nadležan za rad propisat će vrstu objekata namijenjenih za rad za koje tijelo nadležno za poslove inspekcije rada sudjeluje u postupku utvrđivanja da li su u glavnom projektu primijenjeni propisi zaštite na radu i radu povjerenstva za tehnički pregled izgrađene građevine. (2) Ministar nadležan za rad propisat će pod kojim uvjetima može tijelo nadležno za poslove inspekcije rada ovlastiti stručne ustanove, gospodarska društva, odnosno fizičke osobe da umjesto nje sudjeluju u postupku utvrđivanja da li su u glavnom projektu primijenjeni propisi zaštite na radu i u radu povjerenstva za tehnički pregled (članak 95.) te koje uvjete moraju ispunjavati stručne ustanove, gospodarska društva ili fizičke osobe za obavljanje poslova iz članka 94. i 95. ovoga Zakona. 5. PROJEKTIRANJE, PROIZVODNJA I UVOZ STROJEVA, UREĐAJA TE OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA I OPREME Članak 97. Projektant ili konstruktor strojeva i uređaja obvezan je prilikom projektiranja primijeniti propise zaštite na radu uz poštivanje odgovarajućih ergonomskih načela. Članak 98. (1) Proizvođač strojeva i uređaja obvezan je ista izraditi u skladu s propisima zaštite na radu tako da se opasnosti i štetnosti koje postoje pri njegovom korištenju otklone ili smanje na najmanju moguću mjeru. Članak 99. (1) Proizvođač strojeva i uređaja dužan je osim obveza iz prethodnog članka izdati i tehničke upute i upute za uporabu u skladu s odredbama zakona. (2) Uvoznik, odnosno gospodarsko društvo koje stavlja u promet uvozne strojeve i uređaje dužno je osigurati upute iz stavka 1. ovoga članka na hrvatskom jeziku, a pored hrvatskog jezika mogu biti i na ostalim službenim jezicima u Her14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 31 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE cegbosanskoj županiji. (3) Isprave izdane u inozemstvu priznat će se pod uvjetima utvrđenim zakonom. Članak 100. (1) Proizvođač osobnih zaštitnih sredstava i opreme dužan je prilikom proizvodnje primjeniti propise zaštite na radu uz poštivanje odgovarajućih ergonomskih načela. Članak 101. (1) Proizvođač osobnoga zaštitnog sredstva i opreme dužan je uz osobno zaštitno sredstvo i opremu izdati tehničke upute i upute za uporabu u skladu sa zakonom. (2) Uvoznik, odnosno gospodarsko društvo koje stavlja u promet osobno zaštitno sredstvo i opremu dužno je osigurati upute iz stavka 1. ovoga članka na hrvatskom jeziku, a pored hrvatskog jezika mogu biti i na ostalim službenim jezicima u Hercegbosanskoj županiji. (3) Isprave izdane u inozemstvu priznat će se pod uvjetima utvrđenim posebnim propisom. VI. NADZOR Članak 102. (1) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavljaju inspektori rada, ako drugim zakonom nije drukčije određeno. (2) U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, inspektor rada ovlašten je donijeti rješenje o privremenoj zabrani korištenja sredstva rada, prostora ili instalacija, odnosno o zabrani određenog načina postupanja ili rješenje kojim naređuje poslodavcu da radnika privremeno udalji s obavljanja poslova, u slučajevima kada utvrdi da su izravno ugroženi život ili zdravlje radnika ili drugih osoba. (3) Inspektor rada dužan je za vrijeme inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu donijeti rješenje upisom u knjigu nadzora poslodavca kojim će: – narediti poslodavcu da udalji s posla radnika koji radi protivno pravilima zaštite na radu, odnosno koji ne upotrebljava propisana osobna zaštitna sredstva te za kojeg se opravdano može pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava, – narediti poslodavcu da radnika udalji s poslova za koje ne ispunjava uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu, – zabraniti uporabu sredstava rada (građevina namijenjenih za rad, instalacija, strojeva i uređaja, skela i površina za rad i dr.) dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugrožen život, odnosno zdravlje radnika, – zabraniti poslodavcu određeno ponašanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom propisu, – narediti poslodavcu otklanjanje utvrđene nepravilnosti. (4) Mjera iz stavka 3. podstavka 3. ovoga članka poduzet će se i kad strojevi i uređaji s povećanim opasnostima, instalacije ili radni okoliš nisu ispitani u propisanim rokovima, a opravdano se može pretpostaviti da postoji neposredna opasnost po život, odnosno zdravlje radnika. (5) U svrhu osiguranja provedbe zabrane iz stavka 3. podstavka 3. i stavka 4. ovoga članka inspektor rada ovlašten je zapečatiti radne prostorije i prostore, instalacije, odnosno strojeve i uređaje. (6) Žalba izjavljena protiv rješenja donesenog na temelju odredbi stavka 2. i stavka 3. podstavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. (7) Odredbe o nadzoru nad provedbom odredaba ovoga Zakona odnose se i na nadzor vezan za rad kod kuće i na izdvojenim mjestima rada. (8) Radi obavljanja nadzora inspekciji mora biti omogućen ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada. Inspektor će zabraniti obavljanje poslova ukoliko: – se ne omogući ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada, – se ne izvrši izvršno rješenje inspektora, – se poslovi ne obavljaju sukladno propisima zaštite na radu. Ukoliko inspektor utvrdi da nedostaci u primjeni propisa zaštite na radu ne utječu štetno na život i zdravlje radnika i drugih osoba u prostoru i da se nedostaci mogu ukloniti u roku do 30 dana, izdat će rješenje o otklanjanju nedostataka. (9) Pri obavljanju inspekcijskog nadzora na mjestima rada inspektor će obaviti nadzor i na okolnosti zaštite života i zdravlja drugih osoba koje borave u prostorijama u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada. Str. 32 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE VII. KAZNENE ODREDBE Članak 103. (1) Novčanom kaznom od 5.500 do 25.000 KM kaznit će se za prekršaj gospodarsko društvo: - ako izradi glavni projekt za građevine namijenjene za rad bez da primijeni odgovarajuće propise zaštite na radu (članak 93. stavak 2.), - ako uz glavni projekt ne dostavi elaborat zaštite na radu ili ako ga ne izradi na propisani način (članak 93. stavak 3. i 4.), - ako prilikom projektiranja strojeva i uređaja ne primijeni propis zaštite na radu uz poštivanje ergonomskih načela (članak 97.), (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM i odgovorna osoba pravne osobe. Članak 104. (1) Novčanom kaznom od 5.500 do 25.000 KM kaznit će se za prekršaj investitor: – ako ne primjenjuje načela zaštite na radu u svim fazama projektiranja i pripremi projekta, posebice kada se odlučuje o oblikovnim, tehničkim, tehnološkim i/ili organizacijskim aspektima kako bi se nesmetano planirale različite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju izvoditi istodobno ili u slijedu i procjenjuje vrijeme potrebno za dovršenje takvih radova ili faze rada u skladu s planom izvođenja radova (članak 93. stavak 1.), – ako ne imenuje koordinatora(e) za zaštitu na radu tijekom izrade projekta (članak 93. stavak 5.), – ako prije uspostave radilišta ne osigura izradu plana izvođenja radova prema posebnom propisu (članak 93. stavak 7.), – ako ne imenuje koordinatora za zaštitu na radu za koordinaciju tijekom izvođenja radova (članak 57. stavak 3.), – ako u roku od 8 dana prije izvođenja radova na radilištu ne dostavi prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada uz dostavu plana izvođenja radova u slučaju: predviđenog trajanja radova dužeg od 30 radnih dana i na kojima radi više od 20 radnika ili na kojima je predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više te u slučaju izvođenja posebno opasnih radova propisanih posebnim propisom (članak 56. stavak 1. i 2.), – ako ne ažurira prijavu radilišta u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada (članak 56. stavak 3.), – ako presliku prijave radilišta ne izloži vidno na radilištu (članak 56. stavak 7.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM odgovorna osoba pravne osobe. Članak 105. (1) Novčanom kaznom od 5.500 do 25.000 KM kaznit će se za prekršaj koordinator zaštite na radu u fazi izrade projekta: – ako ne koordinira primjenu načela zaštite na radu u fazi izrade projekta (članak 93. stavak 6. podstavak 1.), – ako ne izradi ili ne da izraditi plan izvođenja radova prema posebnom propisu uzimajući pri tome u obzir pravila primjenjiva za dotično radilište te vodeći računa o svim aktivnostima koje se obavljaju na radilištu (članak 93. stavak 6. podstavak 2.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM odgovorna osoba pravne osobe. (3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u dvostrukom iznosu. Članak 106. (1) Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 KM kaznit će se za prekršaj proizvođač: - ako stroj ili uređaj ne izradi u skladu s propisima zaštite na radu (članak 98. ), - ako uz stroj ili uređaj ne izda tehničke upute i upute za uporabu (članak 99. stavak 1.), - ako prilikom proizvodnje osobnih zaštitnih sredstava i opreme ne primjeni propise zaštite na radu (članak 100.), - ako uz osobno zaštitno sredstvo i opremu ne izda tehničke upute i upute za uporabu (članak 101. stavak 1.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM i odgovorna osoba pravne osobe. Članak 107. (1) Novčanom kaznom od 5.500 do 25.000 KM kaznit će se za prekršaj uvoznik odnosno gospodarsko društvo koje stavlja u promet: – ako za strojeve i uređaje ne osigura upute na hrvatskom jeziku (članak 99. stavak 2.), – ako ne pribavi ispravu da je stroj ili uređaj s povećanim opasnostima proizveden sukladno međunarodnim konvencijama, propisima zaštite na ra14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 33 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE du, odnosno odgovarajućim normama (članak 99. stavak 3.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM i odgovorna osoba pravne osobe. Članak 108. (1) Novčanom kaznom od 5.500 do 25.000 KM kaznit će se za prekršaj: - ustanova, odnosno gospodarsko društvo za zaštitu na radu ako obavlja poslove zaštite na radu na temelju ovlaštenja suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega (članak 91. stavak 2.). (2) Za prijestupe iz stavka 1. ovoga članka počinjene drugi put kaznit će se ustanova, odnosno gospodarsko društvo za zaštitu na radu i zabranom obavljanja djelatnosti u trajanju do 6 mjeseci, a za navedene prijestupe počinjene treći put kaznit će se pored novčane kazne i trajnim oduzimanjem ovlaštenja za obavljanje djelatnosti iz područja zaštite na radu. (3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM odgovorna osoba pravne osobe. Članak 109. (1) Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 KM kaznit će se za prekršaj: - ustanova, odnosno gospodarsko društvo koje obavlja poslove zaštite na radu bez propisanog ovlaštenja, odnosno ustanova, odnosno gospodarsko društvo koje obavlja poslove zaštite na radu, a ne ispunjava propisane uvjete (članak 91. stavak 2.). (2) Za prijestupe iz stavka 1. ovoga članka ustanova, odnosno gospodarsko društvo iz točke 1. kaznit će se i trajnim oduzimanjem ovlaštenja za obavljanje djelatnosti. (3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM odgovorna osoba pravne osobe. Članak 110. (1) Novčanom kaznom od 3.000 do 12.000 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: - ako od radnika zahtijeva sudjelovanje u troškovima provođenja zaštite na radu (članak 16.), - ako ne izradi pisanu procjenu opasnosti (članak 18. stavak 1.), - ako u pisanom obliku ne utvrdi organizaciju provedbe zaštite na radu (članak 18. stavak 2.), - ako ne izradi pisane upute za provedbu procesa rada sukladno pravilima zaštite na radu i ako ih ne istakne na vidljivo mjesto radi korištenja (članak 18. stavak 5. i 6.), – ako on, njegov ovlaštenik ili stručnjak zaštite na radu nisu osposobljeni za obavljanje poslova zaštite na radu (članak 18. stavak 9.), - ako ne ugovori obavljanje poslova zaštite na radu s jednim ili više stručnjaka za zaštitu na radu, odnosno ovlaštenom pravnom osobom sukladno stanju zaštite na radu te stupnju opasnosti utvrđenog procjenom (članak 20. stavak 1.), - ako ne ustroji službu zaštite na radu sukladno broju radnika te stupnju opasnosti i štetnosti (članak 21. stavak 1.), - ako ne osigura potrebne uvjete za rad stručnjaka za zaštitu na radu ili službe zaštite na radu (članak 22. stavak 1.), – ako imenovanog ovlaštenika, zaposlenog stručnjaka zaštite na radu odnosno službu za zaštitu na radu, ne obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, te o svim preventivnim mjerama i mjerama zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, kao i o podacima o radnicima zaduženima za pružanje prve pomoći, gašenje požara i spašavanje radnika (članak 22. stavak 2.), - ako dovodi u nepovoljniji položaj stručnjaka za zaštitu na radu dok postupa sukladno propisima zaštite na radu (članak 22. stavak 3.), - ako ne osigura osposobljavanje iz članka 26. ovoga Zakona, – ako radnika prije početka rada ne obavijesti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova ili ako ga ne osposobi za rad na siguran način (članak 27. stavak 1.), – ako dozvoli samostalno obavljanje poslova radnicima koji prethodno nisu osposobljeni (članak 27. stavak 2.), – ako radnicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način, ne osigura rad pod nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način ili ako takav rad traje duže od 30 dana (članak 27. stavak 3.), - ako ne provode osposobljavanje sukladno odredbama članka 28. ovoga Zakona, - ako ne osigura osposobljavanje za povjerenike radnika za zaštitu na radu za vrijeme radnog vremena i na trošak poslodavca (članak 30.), Str. 34 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - ako radnicima ne daje odgovarajuće obavijesti i pisane upute (članak 31. stavak 1.), - ako ne postavi znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti sukladno propisima (članak 32. stavak 1.), - ako u propisanim rokovima ne izvijesti povjerenike radnika i radničko vijeće o mjerama koje će poduzeti radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja te ako za svaku težu, skupnu ili smrtnu ozljedu na radu ne pozove na uviđaj povjerenika radnika za zaštite na radu (članak 33. stavak 1. i 3.), - ako rasporedi radnika na poslove s posebnim uvjetima rada, ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete (članak 34. stavak 2.), - ako dozvoli rad na poslovima s posebnim uvjetima rada radniku koji više ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ukoliko je protekao rok u kojem je radnik morao biti upućen na ponovni pregled (članak 36. stavak 2.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM odgovorna osoba pravne osobe. (3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u dvostrukom iznosu. Članak 111. (1) Novčanom kaznom od 3.000 do 12.000 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: - ako dozvoli da žena za vrijeme trudnoće obavlja poslove iz članka 38. stavka 1. ili da žena za vrijeme dojenja djeteta obavlja poslove iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona, - ako malodobniku dozvoli obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, rad noću ili prekovremeni rad osim u slučajevima utvrđenim Zakonom o radu (članak 39.), - ako radniku s umanjenim radnim sposobnostima dozvoli da obavlja poslove na kojima postoji opasnost od daljnjeg umanjenja njegove radne sposobnosti (članak 40.), - ako obavlja rad u građevinama u kojima postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika (članak 41. stavak 2.), - ako se kod planiranja i uvođenja novih tehnologija i opreme ne posavjetuje s radnicima, odnosno povjerenicima radnika o njihovom utjecaju na sigurnost i zdravlje radnika (članak 42.), - ako radnicima ne osigura odgovarajuća osobna zaštitna sredstva i ako ne osigura da ih radnici koriste pri radu (članak 43. stavak 1.), - ako ne osigura da sredstva rada i osobna zaštitna sredstva koja se koriste budu u ispravnom stanju (članak 43. stavak 2. do 4.), - ako ne osigura da pristup područjima s posebnim opasnostima i štetnostima imaju samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute (članak 43. stavak 5.), – ako ne provodi potrebne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika, uključujući planiranje, pripremu i provedbu radnog procesa, uvažavajući najvišu moguću razinu zaštite radnika i okoliša i uključujući zaštitu od profesionalnih opasnosti osiguravajući potrebnu zaštitu i tehnološke uvjete, ili ako ne skrbi da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se provode na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje radnika ili ako tamo gdje je potrebno, ne izradi odgovarajuće upute na hrvatskom jeziku (članak 44. stavak 1. i 2.), - ako pri radu s opasnim radnim tvarima ne primijeni pravila zaštite na radu i ako ne osigura da su u svakom trenutku označene na propisani način (članak 45. stavak 2.), - ako ne poduzeme propisane mjere nakon što se mjerenjem utvrdi da je koncentracija po zdravlje štetnih tvari veća od maksimalno dopustive (članak 48. stavak 2.), - ako na privremenom radilištu ne osigura da se radovi obavljaju sukladno pravilima zaštite na radu (članak 55. stavak 1.), – ako prije početka radova na privremenom radilištu ne dostavi tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada prijavu radilišta sa svim propisanim podacima te ako uz prijavu radilišta ne dostavi plan izvođenja radova, odnosno ne izradi plan izvođenja radova u skladu s propisima (članak 56. stavak 5.), – ako ne ažurira prijavu radilišta u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada (članak 56. stavak 3.), - ako na zajedničkom privremenom radilištu ne osigura primjenu pravila zaštite na radu radi zaštite svojih radnika i radnika drugih poslodavaca (članak 57. stavak 1. i 2.), - ako ugovorom ne utvrdi način ostvarivanja zaštite na zajedničkom radilištu i ako ne vodi dnevnu 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 35 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE evidenciju poslodavaca izvoditelja i njihovih radnika (članak 57. stavak 3. do 5.), - ako ne imenuje koordinatora za zaštitu na radu na zajedničkom privremenom radilištu odnosno ako koordinator ne organizira suradnju između poslodavaca izvođača te ako ne vodi dnevnu evidenciju poslodavaca izvođača i njihovih radnika (članak 57. stavak 3. do 6.) - ako privremeno ne udalji s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (članak 65.), - ako tijelima nadležnim za poslove inspekcije rada ne daje obavještenja i podatke ili im onemogući obavljanje nadzora (članak 71. stavak 1. i 2.), - ako odmah ne izvijesti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o smrtnoj, skupnoj ili težoj ozljedi radnika ili ako u propisanom roku ne dostavi pismeno izvješće o ozljedi (članak 72. stavak 1.). – ako ne izvijesti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o ozljedi na radu koja je za posljedicu imala izostanak radnika s rada tri ili više dana (članak 72. stavak 2.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM odgovorna osoba pravne osobe. (3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u dvostrukom iznosu. Članak 112. (1) Novčanom kaznom od 2.500 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj koordinator zaštite na radu u fazi izvođenja radova: – ako ne koordinira primjenu načela zaštite na radu kod donošenja odluka i rokova o bitnim mjerama tijekom planiranja i izvođenja pojedinih faza rada, koji se izvode istodobno i u slijedu (članak 57. stavak 8. podstavak 1.), – ako ne koordinira izvođenje odgovarajućih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavac i druge osoba dosljedno primjenjuju načela zaštite na radu i izvode radove u skladu s planom izvođenja radova (članak 57. stavak 8. podstavak 2.), – ako ne izradi ili ne potakne izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu (članak 57. stavak 8. podstavak 3.), – ako ne osigura suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika (članak 57. stavak 8. podstavak 4.), – ako ne provjerava provode li se radni postupci na siguran način i ne usklađuje propisane aktivnosti (članak 57. stavak 8. podstavak 5.), – ako ne organizira da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište (članak 57. stavak 8. podstavak 6.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000 do 2.500 KM odgovorna osoba u pravnoj osobi. (3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac te odgovorna osoba u pravnoj osobi u dvostrukom iznosu. Članak 113. (1) Novčanom kaznom od 3.000 do 6.000 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: - ako za opasne radne tvari ne osigura da su propisano pakirane i označene, da su dani podaci o pravilima zaštite na radu pri njihovom korištenju i da je osigurana primjena pravila zaštite na radu pri njihovom skladištenju (članak 49. stavak 1. do 3.), - ako ne obavlja ispitivanja u radnom okolišu ili ako ih ne obavi na propisani način ili u propisanim rokovima (članak 50.), - ako ne obavlja redovito preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava koja koristi (članak 51.), - ako ne obavlja ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima ili ako ih ne obavi na propisani način ili u propisanim rokovima (članak 52.), – ako ne poduzme potrebne mjere za zaštitu od požara i spašavanje radnika, ili ne odredi radnika koji će provoditi navedene mjere ili ne osigura pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje, ili ne osigura potrebne zaštitne uređaje i opremu (članak 60. stavak 1., 2. i 3.), – ako u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje radnika, ne obavijestiti sve radnike o nastaloj opasnosti kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi, kao i o mjerama koje jesu ili bi trebale biti provedene, ili ne poduzme radnje ili ne da upute o napuštanju radnog mjesta i upućivanju na sigurno mjesto, ili organizira nastavak rada tek nakon isteka opasnosti, osim u slučaju postojanja osobito iznimnih i objektivno opravdanih razloga, ili ako ne osposobi sve radnike da u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje mogu poduzeti mjere ili provesti postupke (članak 60. stavak 4. i 5.), Str. 36 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE – ako radnike koji postupaju u skladu s odredbom članka 60. stavka 5. ovoga Zakona, zbog tog postupanja stave u nepovoljniji položaj (članak 60. stavak 6.), - ako ne utvrdi plan evakuacije i spašavanja radnika i ako ne provede praktičnu vježbu u propisanom roku (članak 61. stavak 1. i 2.), - ako na propisani način ne organizira i ne osigura pružanje prve pomoći i medicinske pomoći (članak 62.), - ako na propisani način ne osigura zabranu pušenja i ako ne utvrdi i ne označi u kojim je prostorijama i prostorima pušenje iznimno dozvoljeno (članak 63.), - ako ne spriječi uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore (članak 64.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM odgovorna osoba pravne osobe. (3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac te odgovorna osoba pravne osobe u dvostrukom iznosu. Članak 114. (1) Novčanom kaznom od 3.000 do 6.000 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: - ako u slučaju smrtne ili kolektivne ozljede na radu ne sazove sjednicu odbora zaštite na radu u roku od 48 sati od nastanka ozljede (članak 68. stavak 3.), - ako povjerenika radnika za zaštitu na radu dovodi u nepovoljniji položaj zbog obavljanja njegovih dužnosti (članak 70.), - ako u propisanom roku ne izvijesti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o izvršenju rješenja ili o razlozima zbog kojih rješenje nije izvršeno (članak 71. stavak 4.), - ako ne čuva propisanu dokumentaciju ili ne vodi propisane evidencije (članak 74. stavak 1. i 2.), - ako ne vodi knjigu nadzora ili ako ne podnese izvješće o ozljedama na radu i slučajevima profesionalnih bolesti, ako je istih bilo (članak 75. stavak 1. i 2.), – ako radnika koji je odbio raditi u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje ili radnika koji je napustio svoje radno mjesto i opasno podruje u slučaju ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti dovede u nepovoljniji položaj (članak 79. stavak 2. i 3.), - ako u slučaju iz članka 79. stavka 5. ovoga Zakona ne izvijesti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada ili ne osigura radniku prava na temelju odredaba Zakona o radu. - ako ne ugovori obavljanje poslova sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi (članak 82. stavak 2.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM odgovorna osoba pravne osobe. Članak 115. Novčanom kaznom od 50 do 100 KM kaznit će se za prekršaj na licu mjesta radnik: - ako puši u prostorijama i prostorima u kojima je pušenje zabranjeno (članak 63. stavak 2. i 3.), - ako unosi i uživa alkohol za vrijeme rada ili ako obavlja rad dok je pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti (članak 64.), - ako ne omogući da se utvrdi da li je pod utjecajem alkohola (članak 65. stavak 2.), - ako ne obavlja poslove dužnom pozornošću sukladno pravilima zaštite na radu (članak 77. stavak 1. i 2.), - ako odmah ne izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika o neposrednoj opasnosti po sigurnost i zdravlje (članak 78. stavak 3.), – ako ne obavijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika da odbija rad jer mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje, zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu ili da je napustio svoje radno mjesto i opasno područje u slučaju ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti (članak 79. stavak 4.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. podstavak 1. do 4. kaznit će se i neposredno nadređena odgovorna osoba novčanom kaznom od 100 KM. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 116. (1) Ministar nadležan za rad donijet će propise predviđene ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu. (2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" HBŽ, br. 15/99) koji nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 37 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 117. Postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti će se po odredbama propisa po kojima su započeti. Članak 118. (1) Vlada Hercegbosanske županije osnovat će Županijsko vijeće za zaštitu na radu iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu iz članka 87. ovog Zakona osnovat će se u roku od 2 godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 119. Povjerenik radnika za zaštitu na radu koji je u skladu s odredbama članka 69. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine HBŽ«, br. 15/99) biran ili imenovan, ostaje povjerenik za vrijeme za koje je biran ili imenovan i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 120. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o zaštiti na radu ("Narodne novine HBŽ", br. 15/99). Članak 121. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTNA Broj: 01-02-78.2/12 Tomislavgrad, 21. 12. 2012. godine Predsjednik Skupštine Stipo Pelivan v.r. *** Temeljem članka 26.e) Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije, broj 03/96, 09/00, 09/04 i 10/05) i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj 8/03, 14/03, 1/04, 6/05 i 5/08) Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 21. 12. 2012. god. donijela je ZAKON o izmjenama Zakona o javnom pravobraniteljstvu HBŽ Članak 1. U Zakonu o javnom pravobraniteljstvu ("Narodne novine HBŽ", broj 1/97 i 8/03), u članku 20. stavak 2. riječi ,,8 godina" zamjenjuju se riječima "četiri godine". Članak 2. Zakon stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTNA Broj: 01-02-86.2/12 Tomislavgrad, 21. 12. 2012. godine Predsjednik Skupštine Stipo Pelivan v.r. *** Na temelju članka 40. Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 86/07, 14/08, 24/09 i 44/10), članka 98. i 101. Poslovnika skupštine HBŽ ("Narodne novine HBŽ"; broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i: 5/08) i Odluke o kreditnom zaduženju Hercegbosanske županije po III Stand-by aranžmanu MMF sa Vladom Federacije BiH Skupštine Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ"; broj: 9/09), Skupština Hercegbosanske županije na zasjedanju održanom dana 21. 12. 2012. godine donosi. ODLUKU o davanju suglasnosti za zaključivanje Ugovora o reprogramu obveza po temelju III Stand by aranžmana sa Međunarodnim Monetarnim Fondom I. Ovom Odlukom se daje suglasnost za zaključivanje Ugovora o reprogramu obveza po temelju III Stand by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom između Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i Hercegbosanske županije.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezima Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 02/10 03.12.2010 SN Kantona 10 05/18, SN Kantona 10 13/17, SN Kantona 10 10/09 porezi ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o porezima Hercegbosanske županije Članak 1. U Zakonu o porezima Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ", broj: 10/09), u članku 24. stavak 1. na kraju rečenice briše se točka, stavlja zarez i dodajeje dio: "kod poreznih obveznika koji su u sustavu PDV-a." 12. ožujka 2010. NARODNE NOVINE Str. 57 - Broj 2 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 2. U članku 43. stavak 1. u točki b) se na početku rečenice dodaje "ako". U članku 43. stavak 1. u točki e) se briše dio rečenice koji glasi: "i ne izvrši uplatu poreza u propisanom roku". Ostatak rečenice ostaje nepromijenjen. Iza točke e) se dodaje točka f) i glasi: "ako ne izvrši uplatu poreza u propisanom roku (članak 35, 36. i 37.). Članak 3. U članku 44. stavak 1. u točki d) na kraju rečenice u zagradi se iza riječi članak, a ispred broja 36. dodaje broj ,,35". Članak 4. Članak 50. koji glasi: "Ovaj Zakon stupa na snagu osam dana od dana objave u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije", a primjenjivati će se od dana 01. siječnja 2010. godine" se mijenja i glasi: "Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama Hercegbosanske županije, a primjenjivati će se od dana 01. siječnja 2010. godine."
Zakon o porezima Kanton 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 10/09 30.12.2009 SN Kantona 10 05/18, SN Kantona 10 13/17, SN Kantona 10 02/10 porezi 30. prosinca 2009. NARODNE NOVINE Str. 407 - Broj 10 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 280.ODLUKA o izmjenama Odluke o usvajanju Programa utrošku sredstava tekućih transfera "Poticaj poljoprivrednoj proizvodnji" utvrđenih Rebalansom Proračuna Hercegbosanske županije za 2009. godinu ....................................................435 281.ODLUKA o izmjenama Odluke o utrošku sredstava tekućih transfera "Subvencije za veterinarstvo" utvrđenih Rebalansom Proračuna Hercegbosanske županije za 2009. godinu ....................................................436 282.ODLUKA o davanju suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije ........................437 283.ODLUKA o davanju suglasnosti na Popis lijekova koji se propisuju i izdaju na teret Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije - generička imena......................................................437 284. PRAVILNIK o izmjeni i dopuni Pravilnika o postupku izravnog sporazuma ..............438 MINISTARSTVO ZNANOSTI, PROSVJETE, KULTURE I ŠPORTA 285. POZIV za predlaganje projekata i programa u oblastima kulture i športa za 2010. godinu...........................................438 MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA 286. PRAVILNIK o programu i načinu polaganja stručnog ispita za obavljanje poslova održavanja vatrogasnih aparata ...............439 287. PRAVILNIK o održavanju i izboru vatrogasnih aparata .................................441 288. PRAVILNIK o ukapljenom naftnom plinu .......................................................449 289. PRAVILNIK o zapaljivim tekućinama...480 290. PRAVILNIK o uvjetima za ispitivanje funkcionalnosti instalacija za dojavu ili gašenje požara i instalacija za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para.........545 291. PRAVILNIK o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom.................552 SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE *** Na temelju članka 26.e Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj: 8/96, 9/00, 9/04 i 10/05) i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj: 8/96, 9/00, 9/04 i 10/05), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 29. prosinca 2009. godine, donosi ZAKON o porezima Hercegbosanske županije I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (Predmet) (1) Ovim Zakonom uređuju' se izvori i vrsta poreza koje plaćaju pravne i fizičke osobe (u daljnjem tekstu: porezi) na teritoriju Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Županija), osim poreza na dohodak utvrđenog federalnim Zakonom o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", broj: 10/08), kojim se propisuje način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak fizičkih osoba i poreza propisanih drugim zakonima. Članak 2. (Raspored prihoda) (1) Porezi propisani ovim Zakonom predstavljaju prihode Županije i jedinica lokalne samouprave (općina) u njenom sastavu, a uplaćuju se na depozitni račun Jedinstvenog računa riznice HBŽ, kod banke kod koje je isti otvoren. (2) Uplaćene poreze po ovom Zakonu, Sektor riznice Ministarstva financija HBŽ će rasporediti sukladno Zakonu o pripadnosti javnih prihoda HBZ. II. VRSTE POREZA Članak 3. Porezi propisani ovim Zakonom su: · porez na imovinu; · porez na nasljedstva i darove; · porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića. a) Porez na imovinu Članak 4. (Obveznici poreza na imovinu) (1) Obveznik poreza na imovinu je vlasnik sljedeće imovine: Str. 408 - Broj 10 NARODNE NOVINE 30. prosinca 2009. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE · zgrade, odnosno stana za odmor i rekreaciju; · poslovne prostorije, stambene zgrade ili stana koji se izdaje u zakup; · garaže koja se izdaje u zakup; · putničkog motornog vozila, osim taksivozila; · teretnog motornog vozila; · motocikla preko 50 cm³ radne zapremine motora; · plovnog objekta preko 5 m dužine; (2) Obveznik poreza na imovinu je vlasnik ili korisnik i sljedeće imovine: · stola u kasinu; · automata za igre na sreću; · automata za zabavne igre; (3) Pod automatima za zabavne igre smatraju se automati koji služe za priredivanje zabavnih igara na računalima, simulatorima, videoautomatima, fliperima, bilijarima i drugim sličnim automatima koji se stavljaju u pogon pomoću kovanog novca, žetona ili uz naknadu, a u kojima igrač ne može ostvariti dobitak u novcu, stvarima ili pravima. (4) Ako je imovina u vlasništvu više osoba ili se njome koristi više osoba, svako od njih je obveznik poreza razmjerno dijelu vlasništva, odnosno korištenja. Članak 5. (Način i visina plaćanja poreza na imovinu) (1) Porez na imovinu se plaća u godišnjem paušalnom iznosu i to: · za zgradu, odnosno stan za odmor i rekreaciju 2,00 KM po mi; · za poslovnu prostoriju, stambenu zgradu ili stan, koji se izdaje u zakup 2,50 KM po mi; · za skladište i proizvodne prostore koji se izdaju u zakup 1 KM po mi; · za garažu koja se izdaje u zakup 2,50 KM po m²; · za putnička motorna vozila: 1. za putničko motorno vozila preko 1900 cm³ radne zapremine motora: - do 2 godine starosti u iznosu od 100 KM; - od 2-5 godina starosti u iznosu od 75 KM; - od 5-10 godina starosti u iznosu od 50 KM; 2. za putničko motorno vozila do 1900 m³ zapremine motora: - do 2 godine starosti u iznos od 80 KM; - od 2-5 godina starosti u iznosu od 20 KM; - od 5-10 godina starosti u iznosu od 10 KM; 3. za teretna motorna vozila i autobuse: - do3 tone nosivosti u iznosu od 100 KM; - od 3-8 t nosivosti u iznosu od 200 KM; preko 8 t nosivosti u iznosu od 250 KM; - za autobuse u iznosu od 250 KM; f) za motocikle preko 50 cm³ radne zapremine motora: · do dvije godine starosti u iznosu od 50 KM; · od 2 - 10 godina starosti u iznosu od 80 KM; g) za plovne objekte dužine preko 5 m u iznosu od 120 KM; h) po stolu u kasinu u iznosu od 10.000,00 KM i) za automat za igru na sreću u iznosu od 1.500,00 KM j) za automat za zabavne igre u iznosu od 500,00 KM (2) Porez iz stavka (1) točke e), f) i g) ovog članka plaća se prilikom registracije. (3) Bez dokaza o plaćenom porezu na imovinu iz točke e), f) i g) stavka 1. ovog članka, vozilo se ne može registrirati. Članak 6. (Oslobađanje od plaćanja poreza na imovinu) Porez na imovinu ne plaćaju: a) Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Županija, Grad, općina, kao i njihova tijela, organizacije i institucije; b) strane države pod uvjetom reciprociteta; c) invalidne osobe na putnički automobil koji je nabavljen uz porezne olakšice 1 oslobađanja; d) vjerske institucije za imovinu koja se koristi za vjerske namjene; e) zdravstvene ustanove i vatrogasne jedinice; f) pravne osobe za poslovne prostorije koje su rješenjem nadležnog općinskog tijela dodijeljene u zakup bez naknade; g) fizičke osobe koje obavljaju usluge taxi prijevoza; h) vlasnici zgrada ili stanova za odmor ili rekreaciju koje u stambene svrhe koristi porezni obveznik ili članovi njegove obitelji, izbjegle ili raseljene osobe i vlasnici objekata koji su oštećeni preko 70%. Članak 7. 30. prosinca 2009. NARODNE NOVINE Str. 409 - Broj 10 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (Plaćanje poreza na imovinu pri promjeni vlasnika) 1) Ako u tijeku kalendarske godine dođe do promjena vlasništva nad imovinom novi vlasnik ne plaća porez na imovinu, ako je taj porez naplaćen od ranijeg vlasnika. Članak 8. (Razrez poreza na imovinu) 1) Porez na imovinu razrezuje se unaprijed u godišnjem iznosu za imovinu zatečenu u vlasništvu poreznog obveznika na dan 81. siječnja u godini za koju se vrši razrez, a za imovinu stečenu u tijeku godine u visini koja odgovara vremenu od stjecanja te imovine do kraja godine. Članak 9. (Obveza dostavljanja podataka) (1) Nadležna županijska, gradska i općinska tijela koja vode evidenciju o imovini iz članka 4. ovog Zakona na koju se plaća porez, dužna su dostaviti nadležnoj Poreznoj ispostavi Županijskog poreznog ureda podatke o vlasnicima i njihovoj imovini najkasnije do 81. siječnja tekuće godine. (2) Tijela nadležna za izdavanje odobrenja za građenje objekata dužna su o izdanim odobren jima mjesečno izvješćivati nadležnu poreznu ispostavu na čijem području se vrši građenje i na čijem je području prebivalište vlasnika objekta. (3) Banke, tijela uprave, sudovi, notari i druge pravne i fizičke osobe dužne su na zahtjev nadležne Porezne ispostave dostaviti podatke sa kojima raspolažu, ako su ti podaci od značaja za utvrdivanje njihove porezne obveze ili poreznih obveza drugih osoba sa kojima su u poslovnom odnosu. Članak 10. (Ugovor o zakupu imovine) 1) Ugovor o zakupu imovine, na koju se plaća porez u skladu sa ovim Zakonom, mora se ovjeriti kod nadležne Porezne ispostave prema mjestu gdje se imovina nalazi. b) Porez na nasljedstva i darove Članak 11. (Obveznik poreza) (1) Obveznik poreza na nasljedstva i darove je fizička i pravna osoba koja na području Zupanije naslijedi ili primi dar ili stekne po drugoj osnovi bez naknade imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove. (2) Obveznik poreza na nasljedstva i darove je i osoba koja naslijedi, odnosno primi na dar pravo uživanja ili korištenja nekretnina. (3) Obveznik poreza na nasljedstva i darove je i fizička osoba koja diobom naslijedi ili primi više imovine nego što mu pripada po njegovom suvlasničkom pravu na taj dio. (4) Obveznik poreza na nasljedstva i darove je i pravna i fizička osoba koja je stekla imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove, na temelju odluke tijela uprave ili suda o priznavanju prava vlasništva na nekretnini stečenoj uzurpacijom, dospjelošću, ili po drugom temelju, osim ako je imovina stečena zajedničkim radom bračnih drugova i kada se prenosi vlasništvo na nekretnini sukladno propisima kojima se uređuje pretvorba državnog (društvenog) u druge oblike vlasništva. (5) Ako se nasljednik, odnosno daroprimatelj odrekne od nasljedstva ili dara ili ga ustupi, porez na nasljedstva i darove plaća osoba kojoj je nasljedstvo ili dar pripalo, ili joj je ustupi jeno. Članak 12. (Predmet plaćanja poreza) (1) Porezu na nasljedstva i darove podliježu zemljišta, zgrade i ostala nepokretna imovina, kao i pravo uživanja, odnosno korištenja na istoj nepokretnoj imovini, koju fizička osoba stječe na teritoriju Županije na temelju Zakona o nasljeđivanju, odnosno Ugovora o daru među živim ili za slučaj smrti. (2) Porezu na nasljedstva i darove podliježe pokretna imovina čija vrijednost prelazi 2.000,00 KM. Članak 13. (Nastajanje obveze plaćanja) (1) Porezna obveza plaćanja poreza na nasljedstva i darove nastaje u trenutku pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, odnosno u trenutku primanja darova. Str. 410 - Broj 10 NARODNE NOVINE 30. prosinca 2009. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (2) Dar se smatra primljenim u trenutku potpisivanja ugovora o daru, a ako nije zaključen pisani ugovor, u trenutku faktičkog primitka dara. (3) Ako se rješenje o nasljeđivanju ili ugovor o daru ne prijave ili se ne prijave pravodobno, porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti naslijeđene ili na dar primljene imovine na dan prijavljivanja ili otkrivanja porezne obveze. (4) Ako je nepokretna imovina koja je predmet nasljedstva, odnosno dara opterećena pravom uživanja, obveza nasljednika, odnosno daroprimatelja za plaćanje poreza na naslijeđe ili darove nastaje po prestanku prava uživanja. Članak 14. (Osnovica poreza) (1) Osnovica poreza na nasljedstva ili darove je tržišna vrijednost naslijeđene ili na dar primljene imovine u trenutku nastanka porezne obveze po odbitku dugova i troškova koji terete iJ;novinu na koju se plaća ovaj porez. (2) Osnovica iz stavka (1) ovog članka umanjuje se i za iznos sredstava koje je nasljednik uložio u imovinu koja je predmet nasljedstva prije nastanka porezne obveze. Članak 15. (Utvrđivanje tržišne vrijednosti) (1) Tržišnu vrijednost naslijeđene ili na dar primljene imovine iz članka 14. utvrđuje nadležna Porezna ispostava, temeljem procjene Povjerenstva za procjenu prometne vrijednosti naslijeđene ili na dar primljene imovine. (2) Pod pojmom tržišne vrijednosti naslijeđene ili na dar primljene imovine podrazumijeva se cijena nekretnine ili pokretne imovine koja se postiže ili može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze. (3) Povjerenstvo iz točke 1. ovog članka imenuje Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ili tijelo koje oni ovlaste. (2) Obveznik poreza mora se pozvati najmanje tri dana prije dana određenog za vršenje procjene da sudjeluje kao stranka u postupku procjene. Obveznik poreza ima pravo da u postupku procjene stavlja prijedloge i primjedbe, a tijelo koje obavlja procjenu dužno je prijedloge i primjedbe koje ne usvoji unijeti u zapisnik. Procjena imovine može se obaviti i ako se obveznik poreza ne odazove uredno dostavljenom pozivu. Članak 16. (1) Vrijednost svih darova primljenih tijekom jedne kalendarske godine od istog darodavatelja čini jednu poreznu osnovicu. (2) Ako se nasljedstva ili darovi sastoje od imovine na koju se plaća porez na nasljedstva ili darove i iz imovine na koju se ovaj porez ne plaća, od vrijednosti imovine koja podliježe porezu odbija se razmjerni dio ukupnih dugova, tereta i troškova koji otpadaju na tu imovinu. Članak 17. (Stopa poreza) (1) Porez na nasljedstva i darove se plaća po stopi od 5 %. Članak 18. ( Oslobadanje od poreza) Porez na nasljedstva i darove ne plaća: a) nasljednik, odnosno daroprimatelj prvog nasljednog reda, bračni drug ako je u drugom nasIjednom redu, roditelji kad nasljeđuju i primaju na dar imovinu od djece, maloljetna djeca bez oba roditelja; b) nasljednik drugog nasljednog reda koji nasljeđuje jedan stan, pod uvjetom da je sa ostaviteljem u trenutku njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu i da on i . članovi njegove obitelji nemaju drugi stan u vlasništvu; c) nasljednici, odnosno daroprimatelji braća i sestre, pod uvjetom da se ta imovina ne može otuditi u roku od tri godine; d) nasljednik koji nasljeđuje poljoprivredno zemljište, kome je poljoprivreda temeljno zammanJe; e) Država Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Županija, Grad, općina, njihova tijela, organizacije i institucije, vjerska institucija i humanitarna organizacija. Članak 19. (Oslobadanje predmeta od poreza) 30. prosinca 2009. NARODNE NOVINE Str. 411 - Broj 10 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (1) Porez na nasljedstva i darove ne plaća se na: a) predmete kućanstva; b) na imovinu na koju nasljednik, odnosno darodavatelj ne može steći pravo vlasništva, pravo uživanja odnosno korištenja; . c) na imovinu koja je naslijeđena ili na dar primljena, koju porezni obveznik ustupi bez naknade državi BiH, Federaciji BiH, Županiji, Gradu ili općini, vjerskoj instituciji i humanitarnoj organizaciji, zdravstvenoj ustanovi i vatrogasnoj jedinici. (2) Porez uplaćen prije ustupanja nasljedstva ili dara ne vraća se. Članak 20. (Tijelo za utvrđivanje poreza) (1) Porez na nasljedstva ili darove utvrđuje nadležna Porezna ispostava na čijem području se nalazi naslijeđena ili na dar primljena imovina. U slučaju da naslijeđena imovina, odnosno dar sadrži samo pokretnu imovinu porez utvrđuje nadležna Porezna ispostava prema prebivalištu poreznog obveznika. (2) Ako se naslijeđena imovina ili dar nalazi na teritoriju dviju ili više općina, porez utvrđuje nadležna Porezna ispostava prema mjestu gdje se imovina nalazi. Članak 21. (Tijela obvezna za dostavljanje rješenja i ugovora) 1) Nadležni sudovi, tijela uprave i notari dužni su pravomoćna rješenja o nasljeđivanju i ugovore o daru nepokretne imovine dostaviti nadležnoj Poreznoj ispostavi u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja, odnosno ovjere ugovora. c) Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu Članak 22. 1) Na potrošnju svih alkoholnih, bezalkoholnih pića i mineralnih voda, kave i čaja plaća se porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu (u daljnjem tekstu: porez na potrošnju pića). Članak 28. (Obveznik poreza) 1) Porezni obveznik poreza na potrošnju alkoholnih, bezalkoholnih pića i mineralnih voda je pravna osoba ili samostalni gospodarstvenik koji pruža ugostiteljske usluge. Članak 24. (Osnovica poreza) 1) Osnovica za obračun poreza na potrošnju pića je prodajna cijena pića, umanjena za uračunati PDV. Članak 25. (Stopa poreza) 1) Porez na potrošnju pića plaća se: - na potrošnju alkoholnih pića po stopi od 6 %, - na potrošnju bezalkoholnih pića po stopi od 6 %. III. POSTUPAK UTVRĐIVANJA I NAPLATA POREZA 1. Porezne prijave Članak 26. (1) Obveznici poreza propisanih ovim Zakonom dužni su pravilno i točno popunjenu poreznu prijavu podnijeti nadležnoj Poreznoj ispostavi. (2) Obrasce poreznih prijava iz stavka (1) ovog članka propisuje ministar financija HBŽ. Članak 27. (Rok za podnošenje porezne prijave poreza na imovinu) (1) Obveznici poreza na imovinu dužni su dostaviti nadležnoj poreznoj ispostavi ili područnom uredu poreznu prijavu podnijeti najkasnije do S 1. siječnja tekuće godine za koju se vrši utvrđivanje poreza. (2) Iznimno od stavka (1) ovog članka obveznici poreza na imovinu koja podliježe registraciji ne podnose poreznu prijavu, a porez plaćaju prilikom registracije. (3) Ako obveznik poreza na imovinu tijekom godine stekne imovinu na koju se plaća porez na imovinu, dužan je podnijeti poreznu prijavu u roStr. 412 - Broj 10 NARODNE NOVINE 30. prosinca 2009. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE ku od 15 dana od dana stjecanja imovine, odnosno početka korištenja imovine. Članak 28. (1) Obveznici poreza na imovinu iz članka 4. stavak (1) točke e), f) i g) poreznu prijavu podnose prilikom registracije imovine. (2) Bez dokaza o podnesenoj poreznoj prijavi tijelo nadležno za registraciju odbit će izvršiti registraciju imovine iz članka 4. stavak (1) točke e), f) i g). Članak 29. (Rok za podnošenje porezne prijave na nasljedstva i darove) 1) Obveznici poreza na nasljedstva i darove dužni su poreznu prijavu podnijeti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljewvanju, odnosno od dana zaključivanja ugovora. Članak 30. (Rok za podnošenje porezne prijave na potrošnju pića) 1) Obveznici poreza na potrošnju alkoholnih, bezalkoholnih pića i mineralnih voda su dužni podnijeti mjesečnu poreznu prijavu za razrez poreza na potrošnju alkoholnih, bezalkoholnih pića i mineralnih voda nadležnoj Poreznoj ispostavi do 15-og dana u mjesecu za prethodni mjesec. 2) Pored mjesečne prijave obveznici poreza iz prethodnog stavka dužni su podnijeti i godišnju konačnu prijavu o obračunatom i plaćenom porezu. Samostalni gospodarstvenici poreznu prijavu podnose do 81. siječnja, a pravne osobe do 28. veljače tekuće godine. 3) Obrasce poreznih prijava propisuje ministar financija HBŽ. Članak 31. (Razrez poreza na imovinu) 1) Porez na imovinu razrezuje nadležna Porezna ispostava na temelju podataka iz porezne prljave. Članak 32. (Postupak uslijed netočnosti podataka u prijavi) 1) Ako Porezna uprava F BiH u postupku razreza poreza ustanovi da podaci koje je obveznik poreza naveo u poreznoj prijavi ne odgovaraju stvarnom stanju, utvrdit će osnovicu poreza po svojim nalazima na način utvrđen u Zakonu o poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl. novine F BiH" br. 88/02 i 28/04, u daljnjem tekstu: Zakon o poreznoj upravi). 2. Utvrdivanje poreza Članak 33. (1) Porez na imovinu iz članka 5. stavak 1. točke a), b), c), d), h), i) ij) ovog Zakona utvrđuje se unaprijed za tekuću godinu sa stanjem na dan 1. siječnja tekuće godine, a za imovinu stečemi tijekom godine u iznosu razmjerno vremenu od dana stjecanja te imovine do kraja godine. (2) Porez na imovinu iz članka 5. stavak 1. točke e), f) i g) ovog Zakona utvrđuje se pri registraciji vozila. (3) Porez na nasljedstva i darove utvrđuje se u trenutku prijema naslijeđa, odnosno dara. Članak 34. (Obračun i razrez poreza na potrošnju pića) 1) Obračun poreza na potrošnju alkoholnih, bezalkoholnih pića i mineralnih voda vrši porezni obveznik u trenutku izvršene potrošnje pića. 2) Razrez poreza na potrošnju alkoholnih, bezalkoholnih pića i mineralnih voda vrši nadležna Porezna ispostava. 3) Ako Porezna uprava F BiH u postupku utvrdi da podaci koje je porezni obveznik pružio u prijavi ne odgovaraju stvarnom stanju utvrdit će osnovicu poreza po svojim nalazima. 3. Naplata poreza Članak 35. (Rok i mjesto plaćanja poreza na imovinu) (1) Porez na imovinu, osim poreza na motorna vozila, motocikle i plovne objekte koji se plaća pri godišnjoj registraciji, plaća se do Sl. ožujka (svake godine) za tekuću godinu, prema mjestu gdje se imovina nalazi, a za pokretnu imovinu prema sjedištu, odnosno prebivalištu obveznika. 30. prosinca 2009. NARODNE NOVINE Str. 413 - Broj 10 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (2) Porez na imovinu plaća se u roku 30 dana od dana podnošenja prijave, izuzev poreza na motorna vozila koji se plaća odmah pri registraciji vozila. Članak 36. (Rok i mjesto plaćanja poreza na nasljedstva i darove) 1) Porez na nasljedstva i darove plaća se u roku 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljedivanju, odnosno prijema dara i to za nepokretnu imovinu prema mjestu gdje se imovina nalazi, a za pokretnu imovinu prema mjestu prebivališta obveznika. Članak 37. (Rok i mjesto plaćanja poreza na potrošnju alkoholnih, bezalkoholnih pića i mineralnih voda) 1) Uplatu poreza na potrošnju alkoholnih, bezalkoholnih pića i mineralnih voda obavlja obveznik poreza. 2) Porez na potrošnju alkoholnih, bezalkoholnih pića i mineralnih voda plaća se u roku od 5 dana' po isteku roka za podnošenje mjesečne porezne prijave za razred poreza na potrošnju pića prema sjedištu osobe, odnosno poslovne jedinice gdje je potrošnja pića izvršena 3) Razliku u razrez u poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića podnosi porezni obveznik, pravna ili fizička osoba na kraju godine u rokovima utvrđenima ovim Zakonom i razliku plača u roku od 80 dana od dana podnošenja prijave o.razlici. IV. PRINUDNA NAPLATA, KAMATA, POVRAT, ŽALBA, ZASTARA I PREKRŠAJNI POSTUPAK Članak 38. 1) Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose se na: prinudnu naplatu poreza, zatezne kamate, povrat poreza, žalbeni postupak, zastaru i kaznene odredbe koje nisu uređene ovim Zakonom, primjenjivati će se odredbe Zakona o poreznoj upravi Federacije BiH ("Službene novine F BiH" br: 88/02 i 28/04). 2) Na sva pitanja prekršajnog postupka, za prekršaje predviđene ovim Zakonom primjenjivat će se odredbe Zakona o prekršajima ("Sl. novine F BiH", broj: 31/06). V. JAMSTVO I OTPIS POREZA Članak 39. (Jamstvo zbog nemogućnosti naplate poreza) (1) Ako se porez ne može naplatiti iz imovine poreskog dužnika, naplatit će se iz imovine članova njegovog domaćinstva koji su tu imovinu stekli od poreznog obveznika po bilo kojem temelju. (2) Ako je porezni dužnik, da bi izbjegao obvezu plaćanja poreza pravnim poslom otumo imovinu u korist osobe koja nije član njegovog domaćinstva, Porezna uprava može takav pravni posao pobijati pred sudom, pod uvjetom da je kupac znao za takvu namjeru poreznog dužnika. Članak 40. (Slučajevi otpisa poreza) (1) Dospjeli iznos poreza koji se ne može naplatiti otpisuje se kao nenaplativ ako: a) je porezni dužnik umro ili se odselio u nepoznato mjesto, a nije ostavio pokretnu ili nepokretnu imovinu iz koje se može naplatiti dospjeli porez. Kada se dužnik vrati ili se sazna za njegovo boravište, ponovo će se zadužiti otpisanim porezom. b) (ako se nakon otpisanog poreza pojavi mogućnost naplate otpisanog poreza, porezni dužnik će biti ponovo zadužen otpisanim porezom, ako nije nastupila zastarjelost prava na naplatu. Članak 41. (Mogućpost naplate otpisanog poreza) (1) Ne smatra se nenaplativim i ne može se otpisati dospjeli porez na koji postoji jamstvo prema odredbama ovog Zakona ili ako postoji imovina iz koje se porez može naplatiti. (2) U iznimnim slučajevima, ako bi se naplatom poreza dovelo u pitanje nužno izdržavanje poreznog dužnika i članova njegovog kućanstva, porez se može otpisati u cijelosti ili djelomično. (3) O otpisu poreza rješava Ministarstvo financija HBŽ na prijedlog nadležne Porezne ispostave. Članak 42. Str. 414 - Broj 10 NARODNE NOVINE 30. prosinca 2009. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem poreza) 1) Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem poreza utvrđenim ovim Zakonom vrši nadležna Porezna ispostava. VI. KAZNENE ODREDBE ZA PRAVNU OSOBU, TIJELO ODNOSNO JAVNU SLUŽBU I FIZIČKU OSOBU Članak 43. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba: a) ako ne dostavi podatke o vlasniku i njegovoj imovini (članak 9. stavak 1.) b) na zahtjev porezne ispostave ne dostavi podatke kojima raspolaže (članak 9. stavak 2. i 3.) c) ako ne ovjeri ugovor o zakupu imovine (članak 10.) d) ako u roku ne dostavi rješenje o nasljeđivanju i ugovor o daru (članak 21.) e) ne podnese ili u roku ne podnese prijavu za razrez poreza i ne izvrši uplatu poreza u propisanom roku (članci 29. i 30.) (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe od 200,00 do 3.000,00 KM. Članak 44. Novčanom kaznom od 200,00 do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj obveznik poreza fizička osoba ako: a) na zahtjev porezne ispostave ne dostavi podatke kojima raspolaže (članak 9. stavak 3.) b) ne ovjeri ugovor o zakupu imovine (članak la.) c) ne podnese poreznu prijavu ili u roku ne podnese (članci 30. i 31.) d) dne izvrši uplatu poreza u propisanom roku (članak 36. i 37.) VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 45. (Obveze do stupanja na snagu ovog Zakona) 1) Porezne obveze nastale do dana stupanja na snagu ovog Zakona izvršit će se sukladno propisi~ koji su bili na snazi u trenutku nastanka porezne obveze. Članak 46. (Provedbeni propisi) (1) Ovlašćuje se Ministar financija HBŽ da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donese Pravilnik o obrascima poreznih prijava. (2) Provedbeni propisi doneseni na temelju propisa koji su u primjeni do dana stupanja na snagu ovo Zakona primjenjivat će se do donošenja novih sukladno ovom Zakonu. Članak 47. (Rok podnošenja porezne prijave za imovinu koja se oporezuje po ovom Zakonu) (1) Porezni obveznici koji na dan stupanja na snagu ovog Zakona imaju imovinu koja se oporezuje po ovom Zakonu dužni su poreznu prijavu podnijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 48. (Prestanak važenja propisa) (1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o porezima Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ", broj: 12/01 i 10/08). Članak 49. (Primjena federalnih propisa) 1) Na pojedina pitanja iz oblasti poreza koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjivati će se federalni propisi iz ove oblasti. Članak 50. (Stupanje na snagu) 1) Ovaj Zakon stupa na snagu osam dana od dana objave u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije", a primjenjivati će se od dana 01. siječnja 2010. godine. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-54.2/09 Livno, 29. 12. 2009. godine
Zakon o dopunama Zakona o koncesijama Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 08/08 18.08.2008 SN Kantona 10 14/03 koncesije ZAKON o dopunama Zakona o koncesijama Članak 1. U Zakonu o koncesijama Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj 14/03.) u članku 7. stavak 1. iza točke 16. dodaje se nova točka koja glasi: "Izgradnja vjetroparkova- vjetroelektrana za proizvodnju električne energije". Dosadašnja točka 17. postaje točka 18. Članak 2. U članku 8. iza stavka 1. dodaju se novi stavci koji glase: "U slučajevima kada Vlada Hercegbosanske županije odlučuje o pristupanju dodjeli koncesije za određeno dobro i kada se to dobro nalazi u cijelosti ili pretežno na području jedne općine, odnosno kada se posljedice dodjele koncesije odnose pretežno na tu općinu, odluku iz stavka 1. ovog članka donosi Vlada Županije na prijedlog resornog ministra i uz prethodnu suglasnost općinskog vijeća lokalne zajednice ili organa kojeg vijeće odredi, na čijem se području dodjeljuje koncesija". "Ukoliko općinsko vijeće lokalne zajednice ili organ kojeg vijeće odredi u roku od 30 dana od dana zatražene suglasnosti o tome ne odluči i obavijesti nadležno ministarstvo smatra se da je tražena suglasnost dana". Dosadašnji stavci 2,3,4 i 5. postaju stavci 4,5,6 i 7. Članak 3. U članku 14. iza riječi "socijalnih" stavlja se "zarez" i dodaju riječi "već date suglasnosti općinskog vijeća lokalne zajednice ili organa kojeg vijeće odredi".
Zakon o komunalnim djelatnostima Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 02/06 20.02.2006 SN Kantona 10 13/17 komunalne djelatnosti,zakon Na temelju članka 26. e. Ustava Hercegbosanske županije/kantona ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 3/96), a na prijedlog Vlade Hercegbosanske županije, Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj 15.2.2006. godine, donosi ZAKON o komunalnim djelatnostima I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovim Zakonom određuju se komunalne djelatnosti, načela, način obavljanja komunalnih djelatnosti, način financiranja, te ostala pitanja od značaja za uspješno obavljanje komunalnih djelatnosti na području Hercegbosanske županije/kantona. II. KOMUNALNE DJELATNOSTI Članak 2. Pod komunalnim djelatnostima u smislu ovog Zakona podrazumijeva se pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina Županije. Komunalne djelatnosti dijele se na : - Komunalne djelatnosti individualne komunalne potrošnje, - Komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje. Pod pojmom komunalnih djelatnosti individualne komunalne potrošnje podrazumijevaju se one usluge koje se mogu izmjeriti i naplatiti od svakog korisnika usluga. Pod pojmom komunalnih djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje podrazumijevaju se usluge koje nije moguće izmjeriti i naplatiti od svakog korisnika usluga. Članak 3. (1) Komunalne djelatnosti individualne komunalne potrošnje u smislu ovog Zakona su: 1. opskrba pitkom vodom, 2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, 3. opskrba plinom, 4. opskrba toplinskom energijom, 5. prijevoz putnika u javnom prometu, 6. prikupljanje i odvoz komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih zgrada i poslovnih prostora na deponije, 7. odlaganje komunalnog otpada, 8. održavanje javnih parking prostora i javnih garaža, 9. obavljanje pogrebnih poslova, 10. obavljanje dimnjačarskih poslova, 11. tržnice na malo. 1 (2) Komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje u smislu ovog Zakona su: 1. odvodnja oborinskih voda, 2. održavanje čistoće na javnim površinama, 3. održavanje javnih površina, 4. održavanje groblja, 5. održavanje javne rasvjete, 6. obavljanje kafilerijskih poslova, 7. dekoriranje, 8. održavanje javnih slavina i fontana, javnih kupatila i javnih WC-a, 9. održavanje javnih satova. Članak 4. (1) Pod pojmovima komunalnih djelatnosti iz članka 3. ovog zakona podrazumijevaju se: 1. pod opskrbom pitkom vodom podrazumijevaju se poslovi zahvaćanja, pročišćavanja i isporuke vode za piće vodovodnom mrežom do mjernog instrumenta korisnika, uključujući i mjerni instrument, odnosno centralni mjerač kod objekata kolektivnog stnovanja. 2. pod odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda podrazumijeva se skupljanje, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda od priključka korisnika na zajedničku kanalizacijsku mrežu odnosno od prvog kontrolnog okna, tretman otpadnih voda u uređaju za pročišćavanje, odvodnja oborinskih voda, te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih jama. 3. pod opskrbom plinom podrazumijeva se opskrba potrošača plinom iz sustava mreže plinovoda. 4. pod opskrbom toplinskom energijom podrazumijeva se proizvodnja i isporuka pare i tople vode mrežom do podstanice korisnika uključujući i podstanicu, odnosno glavni zaporni ventil koji se nalazi ispred ili u objektu, odnosno centralni mjerač utroška toplotne energije. 5. pod prijevozom putnika u javnom prometu podrazumijeva se prijevoz putnika u gradskom i prigradskom prometu autobusom ili kombijem. 6. pod prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih zgrada i poslovnih prostora na deponije podrazumijeva se prikupljanje na za to određenim mjestima komunalnog otpada i njegov odvoz na uređena odlagališta. 7. pod odlaganjem komunalnog otpada podrazumijeva se obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na deponije, te saniranje i zatvaranje deponija na temelju posebnih propisa. 8. pod održavanjem javnih parking prostora i javnih garaža podrazumijeva se održavanje i uređivanje prostora i objekata u kojima se pružaju usluge parkiranja i garažiranja motornih vozila. 9. pod obavljanjem pogrebnih poslova podrazumijeva se preuzimanje, opremanje i prijevoz umrle osobe do objekta mrtvačnice, odnosno do mjesta ukopa. 10. pod obavljanjem dimnjačarskih poslova podrazumijeva se obveza čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje. 11. pod tržnice na malo podrazumijeva se upravljanje i održavanje prostora i zgrada izgrađenih na zemljištu u vlasništvu općine u kojima se u skladu sa tržnim redom pružaju usluge obavljanja prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima. 2 12. Pod odvodnjom oborinskih voda podrazumijeva se odvodnja oborinskih voda sa javnih prometnih površina uređenom kanalskom mrežom. 13. pod održavanjem čistoće na javnim površinama podrazumijeva se čišćenje i pranje asfaltiranih, betonskih, popločanih i zelenih javnih površina, prikupljanje i odvoz komunalnih otpadaka sa tih površina, te uklanjanje snijega i leda. 14. pod održavanjem javnih površina podrazumijeva se održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu. 15. pod održavanjem groblja podrazumijeva se upravljanje, održavanje i uređivanje prostora i objekata (mrtvačnica u sklopu groblja, kapela i sl.) za obavljanje ispraćaja i sahrane umrlih osoba. 16. pod održavanjem javne rasvjete podrazumijeva se upravljanje, održavanje objekata i uređaja javne rasvjete kojom se osvjetljavaju prometne i druge javne površine, uključivo podmirivanje troškova električne energije. 17. pod obavljanjem kafilerijskih poslova podrazumijeva se stalno i sigurno uklanjanje pasa lutalica, određenih nejestivih nusproizvoda klanja, eutanaziju i neškodljivo uklanjanje životinjskih leševa sa javnih površina. 18. pod dekoriranjem se podrazumijeva ukrašavanje prigodnim ukrasnim rekvizitima javnih površina i prostora povodom državnih i vjerskih blagdana, kao i povodom održavanja kulturnih, zabavnih, sportskih, sajamskih i drugih manifestacija. 19. pod održavanjem javnih slavina i fontana, javnih kupatila i javnih WC-a podrazumijeva se uređivanje i održavanje navedenih komunalnih objekata. 20. pod održavanjem javnih satova podrazumijeva se postavljanje i održavanje javnih satova na javnim površinama i objektima. (2) Općinsko vijeće može svojim odlukama urediti obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti iz prethodnog stavka ukoliko nisu uređene posebnim zakonima. (3) Osim djelatnosti navedenih u stavku 1. ovoga članka općinsko vijeće može odlukom utvrditi i druge djelatnosti od lokalnog značaja koje se smatraju komunalnim djelatnostima. III. NAČELA OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI Članak 5. Komunalne djelatnosti su od javnog interesa i obavljaju se kao javne službe. Pod pojmom javnog interesa u komunalnim djelatnostima podrazumijeva se zadovoljavanje onih potreba urbanog civilizacijskog društva koje su nezamjenjiv uvjet života i rada građana, državnih organa i drugih subjekata na području Županije. Pod pojmom javne službe u komunalnim djelatnostima podrazumijevaju se komunalne djelatnosti iz članka 3. ovog Zakona koje kao opće korisne djelatnosti predstavljaju sustavnu cjelinu organiziranja i vršenja putem jedinica lokalne samouprave, te za to posebno organiziranih samostalnih organizacija koje su prihvaćene, podržavane i kontrolirane od strane jedinice lokalne samouprave. 3 Općine, pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezni su na temelju ovog Zakona i posebnih propisa: 1. osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, 2. osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, 3. poduzimati mjere za očuvanje i zaštitu okoliša, 4. osigurati javnost i transparentnost rada. IV. OSIGURAVANJE I OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI Članak 6. Obavljanje komunalnih djelatnosti osigurava općina u okviru samoupravnog djelokruga, sukladno ovom Zakonom. Članak 7. Općine u okviru samoupravnog djelokruga osiguravaju obavljanje sljedećih komunalnih djelatnosti: 1. opskrbu pitkom vodom, 2. odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, osim odvođenja oborinskih voda, 3. opskrbu toplinskom energijom, 4. prijevoz putnika u javnom prometu, 5. održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada, 6. odlaganje komunalnog otpada, 7. održavanje javnih parking prostora i javnih garaža, 8. obavljanje pogrebnih poslova, 9. obavljanje dimnjačarskih poslova, 10. tržnice na malo, 11. dekoriranje, 12. postavljanje i održavanje javnih satova, 13. održavanje javnih površina, 14. javnu rasvjetu, 15. održavanje nerazvrstanih cesta. Članak 8. Općina koja nije u mogućnosti samostalno osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti, odlukom općinskog vijeća obavljanje ovih poslova može povjeriti drugoj općini na području ove Županije, na osnovu pisanog ugovora. Članak 9. Općine u sastavu ove Županije mogu ostvarivati suradnju sa susjednim općinama drugih županija u cilju zajedničkog korištenja komunalnih resursa. Članak 10. Općina osigurava obavljanje komunalnih djelatnosti putem: 4 1. javnog komunalnog poduzeća, 2. gospodarskog društva, 3. samostalnog poduzetnika - obrtnika, 4. pravne osobe na temelju ugovora o koncesiji, sukladno zakonu kojim se reguliraju koncesije, koji ispunjavaju uvjete za pružanje komunalnih usluga sukladno članku 15. ovog zakona (u daljnjem tekstu: davatelji komunalnih usluga). Javno komunalno poduzeće Članak 11. Javno komunalno poduzeće osniva općina sukladno zakonu i drugim propisima. Gospodarsko društvo Članak 12. Općine mogu povjeriti obavljanje komunalnih djelatnosti gospodarskom društvu, a međusobna prava i obveze reguliraju se posebnim ugovorom. Samostalni poduzetnik (obrtnik) Članak 13. Kada općina povjeri obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti samostalnom poduzetniku (obrtniku) iz članka 7. ovog Zakona, ugovorom se reguliraju međusobna prava i obveze o obavljanju tih djelatnosti. Koncesije Članak 14. Pravna osoba može obavljati komunalne djelatnosti iz članka 2. ovog Zakona na temelju ugovora o koncesiji u skladu sa Zakonom kojim se reguliraju koncesije. V. UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI DAVATELJI KOMUNALNIH USLUGA ZA OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI Članak 15. Davatelji komunalnih usluga iz članka 10. ovog Zakona moraju ispunjavati slijedeće uvjete: 1. da su registrirani za obavljanje komunalnih djelatnosti, 2. da posjeduju odgovarajuću opremu i sredstva rada za obavljanje komunalnih djelatnosti 3. da raspolažu odgovarajućim stručnim kadrovima koji mogu osigurati stalno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, 4. da osiguraju vršenje komunalnih djelatnosti sukladno odredbama ovog Zakona i drugih propisa, 5. da cijene komunalnih usluga formiraju prema važećim propisima, 6. da utvrde normative rada i utroška materijalnih sredstava i omoguće kontrolu istih od strane nadležnih organa, 7. da uspostave tarifni sustav koji će biti osnova za naplatu usluga, 5 8. da kontinuirano rade na podizanju nivoa komunalnih usluga i unapređenju komunalnih djelatnosti. Na temelju dokaza o ispunjavanju uvjeta iz prethodnog stavka nadležni organ za komunalne poslove općine izdaje uvjerenje. VI. ODNOSI U KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA Članak 16. Davatelji komunalnih usluga dužni su pružati usluge koje odgovaraju kvalitetom i standardom visini cijene koju korisnici usluga plaćaju za njihovo obavljanje. Općinsko vijeće je obvezno utvrditi standarde i usklađivati kvalitetu i nivo komunalnih usluga sukladno sa visinom cijene. Članak 17. Korisnik komunalne usluge dužan je platiti utvrđenu cijenu za pruženu komunalnu uslugu. U slučaju spora između korisnika komunalnih usluga i davatelja komunalnih usluga mjerodavan je redovni sud. Članak 18. Komunalna usluga se u pravilu ne može uskratiti korisniku. Izuzetno, komunalna usluga se može uskratiti korisniku, ako: - izvrši priključenje na komunalnu mrežu bez prethodno pribavljenog odobrenja nadležnog organa, - nenamjenski koristi komunalnu uslugu u vrijeme otežanog snabdijevanja, odnosno snabdijevanja uz ograničenje potrošnje (redukciju) o čemu je korisnik blagovremeno obaviješten na odgovarajući način, - bez odobrenja davatelja komunalne usluge izvrši prepravku ili dogradnju na instalacijama komunalne infrastrukture, - ne plati iskorištenu komunalnu uslugu u ugovorenom roku, pod uvjetom da tehničke mogućnosti dozvoljavaju uskraćivanje komunalne usluge a da se time ne ugrožavaju drugi korisnici komunalnih usluga. Po prestanku razloga za uskraćenje komunalne usluge davatelji komunalnih usluga su dužni da na zahtjev korisnika komunalne usluge, najkasnije u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva i plaćenih troškova za ponovno priključenje, nastave pružanje komunalne usluge korisniku. Korisnik ne može otkazati korištenje komunalne usluge ako to tehničke mogućnosti ne dozvoljavaju, odnosno ako bi se time ugrozio kvalitetu korištenja i standard drugih korisnika, te ako bi se time negativno utjecalo na okoliš. Članak 19. Prava i obveze između davatelja i korisnika komunalnih usluga regulirat će se ugovorom, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. Članak 20. 6 Davatelji komunalnih usluga dužni su u sredstvima javnog informiranja ili na drugi pogodan način obavijestiti korisnike komunalnih usluga o planiranim ili očekivanim smetnjama i prekidima koji će nastati ili mogu nastati u pružanju komunalnih usluga najkasnije jedan dan prije očekivanog prekida u pružanju tih usluga. Članak 21. U slučaju nastupanja neplaniranih ili neočekivanih poremećaja ili prekida u pružanju komunalnih usluga odnosno obavljanju komunalnih djelatnosti, davatelji komunalnih usluga dužni su odmah o tome na adekvatan način obavijestiti mjerodavno tijelo za komunalne poslove općine i istovremeno poduzeti mjere za otklanjanje uzroka poremećaja ili prekida. Mjerodavno tijelo za komunalne poslove općine po prijemu obavijesti iz prethodnoga stavka odnosno po utvrđivanju poremećaja ili prekida u pružanju komunalnih usluga, dužno je odmah : - odrediti red prvenstva i način pružanja usluga onim korisnicima kod kojih bi uslijed prekida nastala opasnost po život i rad građana , rad pravnih i fizičkih osoba ili bi nastala značajna odnosno nenadoknadiva šteta, - narediti mjere za hitnu zaštitu komunalnih objekata i druge imovine koja je ugrožena, - poduzeti mjere za otklanjanje nastalih posljedica i druge potrebne mjere za obavljanje komunalnih djelatnosti, - utvrditi razloge i eventualnu odgovornost za poremećaj odnosno prekid vršenja djelatnosti i učinjenu štetu. - VII. FINANCIRANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI 1. Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti Članak 22. Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti osiguravaju se iz: 1. cijene komunalne usluge, 2. komunalne naknade, 3. proračuna općine, 4. dijela naknade za cestovna, motorna i druga vozila, 5. dijela poreza na imovinu i prihode od imovine, 6. dijela poreza na promet nepokretnosti, 7. dijela boravišne pristojbe, 8. drugih izvora po posebnim propisima. Cijena komunalne usluge Članak 23. Iz cijene komunalne usluge osiguravaju se sredstva za obavljanje slijedećih djelatnosti iz segmenta individualne komunalne potrošnje i to: 1. opskrba pitkom vodom, 2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, osim odvodnje oborinskih voda, 3. opskrba toplinskom energijom, 7 4. prijevoz putnika u javnom prometu, 5. održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada, 6. odlaganje komunalnog otpada, 7. obavljanje pogrebnih poslova, 8. obavljanje dimnjačarskih poslova, 9. tržnice na malo. Pod pojmom djelatnosti iz segmenta individualne komunalne potrošnje podrazumijevaju se one usluge koje se mogu izmjeriti i naplatiti od svakog korisnika usluga. Članak 24. Cijenom komunalnih usluga osiguravaju se sredstva za pokriće ukupnih rashoda davatelja komunalnih usluga prema tržnim uvjetima, a na osnovu normativa za sve troškovne elemente. Općinsko vijeće u skladu sa utvrđenim mjerodavnostima iz članka 7. ovog Zakona utvrđuje mjerila kao osnovicu za obrazovanje cijena komunalnih usluga. Visinu cijene, način obračuna i način plaćanja komunalnih usluga predlaže davatelj komunalnih usluga na temelju detaljne kalkulacije, a sukladno odredbama članka 16. U cijenu komunalne usluge uključena je amortizacija, koja se sastoji iz amortizacije stalnih sredstava davatelja komunalne usluge i amortizacije stalnih sredstava infrastrukturnog komunalnog sustava, odnosno dobara u općoj uporabi. Valjanost kalkulacije i konačan prijedlog visine cijene komunalnih usluga utvrđuje neovisno stručno tijelo općine, a stvarnu cijenu komunalnih usluga određuje i usvaja Općinsko vijeće. Cijena komunalne usluge za pruženu komunalnu uslugu plaća se davatelju komunalne usluge. Članak 25. Obveznik plaćanja cijene za pruženu komunalnu uslugu je vlasnik nekretnine ili korisnik kada je to vlasnik ugovorom prenio na korisnika, odnosno upravitelj zgrade ako je vlasnik, odnosno korisnik nekretnine to pravo prenio na njega. Komunalna naknada Članak 26. Komunalna naknada je javni prihod općine. Iz komunalne naknade osiguravaju se sredstva za obavljanje sljedećih djelatnosti iz segmenta zajedničke komunalne potrošnje i to: 1. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda u dijelu koji se odnosi na odvođenje oborinskih voda, 2. održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, 3. održavanje javnih površina, 4. održavanje javnih parking prostora i javnih garaža, 5. održavanje groblja, 6. održavanje javne rasvjete, 7. obavljanje kafilerijskih usluga, 8. obavljanje preventivne deratizacije, 9. dekoriranje, 8 10. uređivanje i održavanje javnih česmi i fontana i javnih WC-a, 11. postavljanje i održavanje javnih satova, 12. održavanje lokalnih cesta. Pod pojmom djelatnosti iz segmenta zajedničke komunalne potrošnje podrazumijeva se korištenje i naplata usluga koje nije moguće izmjeriti i naplatiti od svakog korisnika. Osnove i mjerila za određivanje komunalne naknade Članak 27. Komunalna naknada utvrđuje se u ovisnosti o stupnju opremljenosti naselja komunalnim objektima i uređajima, kvaliteti i standardu komunalnih usluga, namjeni objekta odnosno prostora i pripadnosti građevine odnosno korisne površine te građevine određenoj zoni građevinskog zemljišta. Komunalna naknada za izvangradska uređena naselja utvrđuje se u ovisnosti o stupnju izgrađenosti sukladno članku 26., a posebno u smislu točaka 5,6 i 12. Komunalna naknada iz prethodnog stavka ne može biti veća od iznosa naknade za VI. zonu iz članka 32. Članak 28. Komunalna naknada određuje se za stambeni, proizvodni i poslovni prostor prema jedinici mjere m2 izgrađene korisne površine, a za otvoreni prostor - skladišta, stovarišta, tržnice, kao i za drugi otvoreni prostor koji neposredno služi za obavljanje djelatnosti, prema jedinici mjere m2 otvorenog prostora. Izgrađena korisna površina stambenog, proizvodnog i poslovnog prostora izračunava se sukladno sa posebnim propisima. Članak 29. Komunalnu naknadu u naseljima s uređenim građevinskim zemljištem plaća vlasnik stambenog, proizvodnog i poslovnog prostora i građevinskog zemljišta ili korisnik kada je to ugovorom vlasnik prenio na korisnika. Naseljima s uređenim građevinskim zemljištem, smatraju se naselja opremljena najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i opskrbu vodom, prema mjesnim prilikama. Članak 30. Obveze plaćanja komunalne naknade nastaju prvog dana sljedećeg mjeseca od početka korištenja objekta ili prostora. Članak 31. Komunalna naknada po jedinici mjere utvrđuje se na osnovu broja bodova i u ovisnosti o zoni građevinskog zemljišta u kojoj se objekt nalazi, što je utvrđeno posebnim propisima koji uređuju građevinsko zemljište. Članak 32. Broj bodova za izračunavanje komunalne naknade po utvrđenim gradskim građevinskim zonama za stambeni, proizvodni, poslovni i otvoreni prostor iznosi po m2 : Proizvodni prostor Poslovni prostor Redni broj ZONA Stambeni prostor Zatvoreni Otvoreni Zatvoreni Otvoreni 9 Broj bodova / m2 1. I. zona 28 56 5,6 84 8,4 2. II. zona 20 40 4 60 6 3. III. zona 13 20 2 32 3,2 4. IV. zona 8 12 1,2 20 2 5. V. zona 4 6 0,6 10 1 6. VI. zona 2 3 0,3 5 0,5 Broj bodova za garažni prostor, vikend objekte, proizvodne i poslovne objekte van gradskog urbanog područja jednak je broju bodova za stambeni prostor po kriteriju VI. zone. Za stambeni i garažni prostor, kao i vikend objekte koji se koriste za druge namjene, broj bodova određuje se prema mjerilima za tu vrstu prostora za onaj dio korisne površine koji se za tu svrhu koristi. Članak 33. Broj bodova utvrđen za stambeni prostor, primjenjuje se i za poslovni prostor javnih ustanova u kojem se obavljaju djelatnosti javnog karaktera i to: 1. zdravstvo, 2. obrazovanje, odgoj, znanost, kultura, umjetnost, 3. fizička kultura i šport, 4. socijalna zaštita, 5. učenički i studentski smještaj, 6. smještaj starih, iznemoglih i nezbrinutih osoba, 7. preventivna zaštita od požara, 8. trgovina na malo isključivo za promet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, 9. rijetki zanati, 10. komunalni poslovi, 11. vojni objekti, kao i prostori humanitarnih organizacija, vjerskih zajednica, organizacija za profesionalnu rehabilitaciju, osposobljavanje i zapošljavanje invalidnih osoba, kao i davatelje komunalnih usluga. Općinsko vijeće može svojom odlukom potpuno ili djelomično osloboditi plaćanja komunalne naknade javne ustanove iz stavka 1. ovoga članka. Članak 34. Mjesečni iznos komunalne naknade za sve obveznike izračunava se množenjem broja bodova s vrijednošću boda i izgrađenom korisnom površinom objekta odnosno površinom zemljišta koje neposredno služi za obavljanje proizvodnje i pružanje usluga. Članak 35. Vrijednost boda utvrđuje općinsko vijeće na temelju programa financiranja komunalnih djelatnosti navedenih u članku 26. ovog Zakona, a u koordinaciji sa mjerodavnim službama općine u skladu sa utvrđenim mjerodavnostima za osiguravanje komunalnih djelatnosti iz članka 7. ovog Zakona. 10 Program financiranja komunalnih djelatnosti za narednu godinu donosi općinsko vijeće. Program mora biti utemeljen na bazi stvarnih troškova zajedničke komunalne potrošnje iz prethodne godine. Vrijednost boda općinsko vijeće utvrđuju posebnim propisom do 31. prosinca tekuće godine za narednu godinu. Ako se vrijednost boda komunalne naknade ne utvrdi do roka iz prethodnog stavka, visina komunalne naknade ostaje nepromijenjena. Odluka općinskog vijeća o visini komunalne naknade ne može stupiti na snagu prije nego što Vlada Hercegbosanske županije na istu ne dadne svoju suglasnost po prethodno provedenom postupku sukladno ovom zakonu. Članak 36. Komunalna naknada uplaćuje se na uplatni općinski račun za komunalnu naknadu, sa koga se sredstva prenose na poseban račun komunalne naknade općina. Članak 37. Obveza plaćanja komunalne naknade, broj bodova, visina komunalne naknade i način plaćanja za svakog pojedinog obveznika, utvrđuje se rješenjem koje donosi općinska služba za upravu mjerodavna za komunalne poslove. Članak 38. Žalba na rješenje iz članka 37. ovog zakona izjavljuje se u roku od 15 dana od dana primitka istog. Po žalbi iz članka 37. ovog zakona u drugom stupnju rješava županijsko Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša. Proračun Članak 39. Proračun općine u smislu osiguranja sredstava za financiranje obavljanja komunalnih djelatnosti iz članaka 23. i 26. ovog Zakona može se koristiti samo iznimno, u slučajevima kada zbog nedostatka sredstava postoji opasnost od prekida redovitog obavljanja komunalnih djelatnosti, a koji može izazvati dalekosežne posljedice. 2. Investicije Članak 40. Investicije u objekte i uređaje komunalne infrastrukture za: 1. opskrbu pitkom vodom, 2. odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, 3. opskrbu toplinskom energijom, 4. prijevoz putnika u javnom prometu, 5. održavanje javnih površina, 6. održavanje groblja, 7. održavanje javne rasvjete, financiraju se iz: a) naknada za pogodnosti koje se uređuju posebnim propisima o građevinskom zemljištu, b) proračuna općine, c) donacija, 11 d) koncesija, e) drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Članak 41. Investicije u objekte i uređaje komunalne infrastrukture i nabavu opreme za: 1. održavanje čistoće, 2. odlaganje komunalnog otpada, 3. održavanje javnih parking prostora i javnih garaža, 4. obavljanje pogrebnih poslova, 5. obavljanje dimnjačarskih poslova, 6. tržnice na malo, 7. obavljanje kafilerijskih usluga, 8. obavljanje preventivne deratizacije, 9. dekoriranje, 10. uređivanje i održavanje javnih česmi i fontana i javnih WC-a, 11. postavljanje i održavanje javnih satova, financiraju se iz: a) cijene komunalne usluge, b) proračuna općine, c) koncesija, d) drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Članak 42. Vlasnik građevine dužan je priključiti svoju građevinu na komunalnu infrastrukturu pod uvjetima propisanim posebnim propisima. Vlasnik građevine plaća troškove priključenja na objekte i uređaje komunalne infrastrukture. Građevine izgrađene bez građevinske dozvole ne smiju se priključiti na komunalnu infrastrukturu. VIII. NADZOR Članak 43. Nadzor nad provedbom odredaba ovog Zakona vrši županijsko ministarstvo mjerodavno za komunalne poslove. Članak 44. Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovog Zakona vrše Županijski i Općinski komunalni inspektor u okviru svoje mjerodavnosti. U vršenju inspekcijskog nadzora komunalni inspektor obavlja poslove iz oblasti komunalnih djelatnosti utvrđenih u članku 7. ovog Zakona. 12 Članak 45. Za komunalnog inspektora koji vrši inspekcijski nadzor iz članka 44. stavka 2. ovog Zakona može biti postavljena osoba koja pored općih uvjeta propisanih zakonom ispunjava i posebne uvjete: da ima visoku školsku spremu, završen građevinski, strojarski, arhitektonski ili tehnološki fakultet ekološkog smjera, položen stručni upravni ispit i tri godine radnog staža . Članak 46. Komunalni inspektor vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog Zakona i posebnih zakona kojima se uređuju pojedine komunalne djelatnosti. Članak 47. Komunalni inspektor rješenjem naređuje izvršenje određenih mjera i određuje rok za njihovo izvršenje u skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima. Žalba protiv rješenja komunalnog inspektora ne odlaže izvršenje rješenja. Članak 48.komunalnim djelatnostima Protiv upravnih akata općinskog komunalnog inspektora u drugom stupnju rješava Županijski komunalni inspektor. Članak 49. Za obavljanje određenih poslova nadzor nad provođenjem posebnih propisa kojima se reguliraju komunalne djelatnosti iz članka 3. stavka 1. točke 11. i stavka 2. točaka 2., 3., 6., 7., 8. i 9. ovog Zakona organizira se komunalno redarstvo. Komunalno redarstvo iz prethodnoga stavka ovog članka organizira se u službi za komunalne poslove općina. Članak 50. Poslove komunalnog redarstva obavlja komunalni redar. Komunalni redar je osoba sa posebnim ovlaštenjem. Komunalni redar mora imati najmanje IV. stupanj odgovarajuće stručne spreme. Članak 51. Komunalni redar u okviru svoje mjerodavnosti a na osnovu odredaba ovog Zakona ovlašten je: 1. da vrši kontrolu u pogledu zaštite i održavanja, te funkcioniranja objekata i opreme u komunalnim djelatnostima iz članka 49. stavka 1. ovog Zakona, 2. da utvrđuje identitet osoba koje postupaju protivno odredbama ovog Zakona i drugih propisa, 3. da na licu mjesta sačini zapisnik ili službenu zabilješku po utvrđenom prekršaju ili činjeničnom stanju, 4. da podnosi prijavu mjerodavnom komunalnom inspektoru, koji na osnovu iste provodi redovni postupak. Komunalni redar vrši i druge poslove iz oblasti komunalnih djelatnosti za koje je ovlašten posebnim propisima. Članak 52. Općinski načelnik propisat će način obavljanja poslova komunalnog redara, način odijevanja i oznake, te oblik i sadržaj legitimacije komunalnog redara. 13 IX. KAZNENE ODREDBE Članak 53. Novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj davatelj komunalne usluge: 1. ako u sredstvima javnog informiranja ili na drugi pogodan način blagovremeno ne obavijesti korisnike komunalnih usluga o planiranim ili očekivanim smetnjama i prekidima koji mogu nastati u pružanju komunalnih usluga (članak 20.), 2. ako se ne pridržava obveza utvrđenih u članku 21. stavku 1. ovog Zakona, 3. ako uskrati komunalnu uslugu korisniku izuzev slučajeva utvrđenih u članku 18. stavku 2. ovog Zakona, 4. ako po prestanku razloga za uskraćenje komunalne usluge ne nastavi pružanje komunalne usluge u roku utvrđenom u članku 18. stavku 3. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba davatelja komunalne usluge novčanom kaznom od 100,00 do 500,00 KM. Članak 54. Novčanom kaznom od 3.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj davatelj komunalne usluge: 1.ako se ne pridržava odredaba utvrđenih u članku 5. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba davatelja komunalne usluge novčanom kaznom do 1.000,00 KM. Članak 55. Novčanom kaznom od 3.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj davatelj komunalne usluge i upravitelj zgrade i pravna osoba korisnik komunalne usluge: 1. ako se ne pridržava odredaba utvrđenih u članku 18. ovog Zakona, 2. ako se ne pridržava odredaba utvrđenih u članku 39. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba davatelja komunalne usluge, upravitelja zgrade i pravne osobe korisnika komunalne usluge novčanom kaznom do 1.000,00 KM. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i pojedinac korisnik komunalne usluge novčanom kaznom do 800,00 KM. Članak 56. Novčanom kaznom od 3.000,00 do 8.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao korisnik komunalne usluge: 1. ako izvrši neovlašteno priključenje na komunalnu infrastrukturu, 2. ako neovlašteno intervenira na komunalnoj infrastrukturi, 3. ako neovlašteno koristi komunalne usluge, 4. ako svojim radnjama onemogući nesmetano korištenje komunalne usluge u zgradi, 5. ako spriječi davatelja komunalne usluge da intervenira na komunalnoj infrastrukturi i postrojenjima i time ugrozi korištenje komunalne usluge ostalim korisnicima, 6. ako spriječi ulazak radi pregleda zajedničkih unutarnjih instalacija ovlaštenom 14 predstavniku davatelja komunalnih usluga, upravitelju zgrade, odnosno nadležnom inspektoru, 7. ako oštećuje, odnosno uništava osnovna sredstva, postrojenja i drugu komunalnu opremu i na taj način nepovoljno utječe na normalno pružanje komunalnih usluga ostalim korisnicima, odnosno na sam kvalitetu tih usluga. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 KM. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i pojedinac korisnik komunalne usluge novčanom kaznom do 800,00 KM. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 57. Općine su dužne u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona urediti unutarnju organizaciju u skladu sa ovim Zakonom. Općine su dužne u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti kroz oblike organiziranja, suglasno odredbi članka 10. ovog Zakona. Članak 58. Općinske službe mjerodavne za komunalne poslove dužne su uspostaviti evidenciju obveznika plaćanja komunalne naknade, rješenjem utvrditi obvezu plaćanja komunalne naknade obveznicima i stvoriti organizacijske i druge uvjete za naplatu komunalne naknade u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 59. Danom stupanja na snagu ovog Zakona, na području Hercegbosanske županije prestaje primjena Uredbe o komunalnom gospodarstvu ("N.L. HR HB" br.34/94). Članak 60. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". _____________________________________________________________________________ Ovaj tekst Zakona je s ispravljenim tiskarskim greškama. Ovaj Zakon objavljen je u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“ broj: 2/06. Ispravka tiskarskih grešaka u Zakonu objavljena u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“ broj: 4/06 15
Zakon o zdravstvenom osiguranju Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 01/06 20.01.2006 zdravstveno osiguranje Str. 8 - Broj 1 NARODNE NOVINE 20. siječnja 2006. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE приход од имовине) и на други начин осигуравају потребно финансирање. Уставом Федерације Босне и Херцеговине утврђена је подјела надлежности између федералне и кантоналне власти (члан III.1.2.4.), те амандманима VIII и IX на Устав Федерације. Чланом III.4.ц) Устава Федерације Босне и Херцеговине одређено је да је кантон надлежан за утврђивање и провођење културне политике, у што спада и спорт и физичка култура. Такође, чланом III.4. Устава Федерације прописано је да „кантонима припадају сва овлаштења која нису изричито додијељена федералној власти“. Амандманом XV на Устав Федерације Босне и Херцеговине регулисано је да сваки кантон може пренијети своје надлежности на општину и град на своjoj територији или на федералну власт. У конкретном случају, у поступку који је проведен пред Уставним судом Федерације, није утврђено да је Kантон у смислу наведеног Амандмана на Устав Федерације Босне и Херцеговине на општине на своjoj територији пренио своје надлежности у области спорта и физичке културе. Полазећи од цитираних одредаба Устава Федерације Босне и Херцеговине и Амандмана на Устав Федерације Босне и Херцеговине, Уставни суд Федерације је утврдио да Општинско вијеће Ливно није могло прописати плаћање посебних такси за финансирање дјелатности спорта и физичке културе како је то прописано у наведеној Одлуци, поготову што Законом о припадности јавних прихода у Федерацији Босне и Херцеговине и финансирању Федерације Босне и Херцеговине није утврђено право Федерације, кантона и општине на јавне приходе (порезе или таксе) из укупног прихода правне особе. Из наведених разлога Уставни суд Федерације је оцијенио да наведена Одлука Општинског вијећа Ливно није у складу са Уставом Федерације Босне и Херцеговине. Ову пресуду донио је Уставни суд Федерације одлучујући у саставу: проф.др. Недјељко Милићевић, предсједник Суда; Сеад Бахтијаревић; мр. Мирко Бошковић; мр. Ранка Цвијић; Муамер Херцеглија; Домин Малбашић; Ката Сењак и проф.др. Касим Трнка, судије Суда. Пресуда је донесена већином гласова. Број:У-29/04 9.11.2005.године Сарајево Предсједник Уставног суда Федерације Босне и Херцеговине Проф. др. Недјељко Милићевић *** SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Na temelju članka 26. stavak e) Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ", broj 03/96, 9/00), članka II1.2.b i članka III.3.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 18/03, 33/04) Skupština Hercegbosanske županije, na sjednici održanoj dana 23. studenog 2005. godine donijela je ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU I TEMEUNE ODREDBE Članak 1. Zdravstveno osiguranje kao dio socijalnog osiguranja građana čini jedinstveni sustav u okviru kojeg građani ulaganjem sredstava, na načelima uzajamnosti i solidarnosti, obvezno unutar Hercegbosanske županije (u daljem tekstu: Županija) osiguravaju ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i druge oblike osiguranja na način koji je utvrđen ovim zakonom, drugim zakonima i propisima donesenim na temelju zakona. U okviru Županije sredstva za zdravstveno osiguranje mogu se ulagati i na dragovoljnoj osnovi. Članak 2. Pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom i drugim donesenim na osnovu zakona, građani Županije imaju osiguranje, koje obuhvaća : 1. obvezno zdravstveno osiguranje; 2. prošireno zdravstveno osiguranje; 3. dragovoljno zdravstveno osiguranje. 1. OBVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Članak 3. 20. siječnja 2006. NARODNE NOVINE Str. 9 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje po ovom zakonu imaju osobe u radnom odnosu i druge osobe koje vrše određene djelatnosti ili imaju određeno svojstvo, a obuhvaćene su ovim Zakonom. Obvezno zdravstveno osiguranje odnosi se na sve osobe iz stavka 1. ovog članka (u daljem tekstu: osiguranici). Članak 4. Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje imaju i članovi obitelji osiguranika, kada je to ovim zakonom određeno. Članak 5. Obveznim zdravstvenim osiguranjem osigurava se osiguranicima i članovima obitelji osiguranika (u daljnjem tekstu: osigurane osobe) pravo na korištenje zdravstvene zaštite i pravo na novčane naknade i pomoći po ovom Zakonu. Obim prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja određen je odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. Članak 6. Obvezno zdravstveno osiguranje zasniva se na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguranika u okviru Županije i Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim u ovom Zakonu. Obvezno zdravstveno osiguranje može se zasnivati na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguranika u okviru dvije ili više županija, pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom. Članak 7. Prava koja pripadaju osiguranim osobama po ovom Zakonu ne mogu se ugovorom mijenjati, prenositi na druge osobe niti nasljeđivati. Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, mogu se nasljeđivati novčana primanja iz obveznog zdravstvenog osiguranja koja su dospjela za isplatu, a ostala su neisplaćena zbog smrti osigurane osobe. Članak 8. Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruju se na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, ako je njihovo korištenje u skladu sa načinom utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. Članak 9. Pri korištenju određenih vidova zdravstvene zaštite, osigurane osobe sudjeluju u plaćanju troškova, kad je to određeno ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. Članak 10. Sve osigurane osobe imaju ravnopravan položaj u pogledu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Članak 11. Sredstva za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se doprinosima od kojih se formira fond obveznog zdravstvenog osiguranja kod Zavoda za zdravstveno osiguranje Županije, sukladno odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na temelju zakona. U cilju ostvarivanja jednakih uvjeta za provođenje obveznog zdravstvenog osiguranja u svim županijama, za određene prioritetne vertikalne programe zdravstvene zaštite od interesa za Federaciju (prioritetni programi zdravstvene zaštite) i za pružanje prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti, osiguravaju se sredstva federalne solidarnosti kod Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije od kojih se obrazuje fond solidarnosti Federacije. Sredstva federalne solidarnosti iz stavka 2. ovog članka osiguravaju se iz doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. Sredstva iz stavka 1. i 2. ovog članka mogu se osiguravati i iz drugih izvora utvrđenih zakonom i drugim propisima donesenim na temelju zakona (porezi, donacije, premije, proračun Županije i općina, osobni udio osiguranika itd.). Članak 12. U svrhu ostvarivanja prava i osiguravanja sredstava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osniva se Zavod za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije (u daljem tekstu: Zavod). Članak 13. Zavod je obvezan, u okviru jedinstvenog informacijskog sustava, organizirati praćenje ostvarivanja i korištenja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, praćenje uplata i potrošnje, po Str. 10 - Broj 1 NARODNE NOVINE 20. siječnja 2006. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE obveznicima doprinosa, kao i drugih sredstava i osobno za svakog osiguranika. Odredba stavka 1. ovog članka primjereno se primjenjuje i na zavode za dragovoljno zdravstveno osiguranje. 2. PROŠIRENO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Članak 14. Radi osiguranja prava iz zdravstvene zaštite, odnosno opsega prava koja nisu obuhvaćena obveznim zdravstvenim osiguranjem, zakonodavno tijelo Županije može uvesti prošireno zdravstveno osiguranje. Ukoliko zakonodavno tijelo Županije, sukladno stavku 1. ovog članka, uvede prošireno zdravstveno osiguranje, odlukom će odrediti oblike zdravstvene zaštite, odnosno prava i pogodnosti koja se osiguravaju proširenim zdravstvenim osiguranjem, visinu doprinosa za prošireno zdravstveno osiguranje, uvjete i način pristupa proširenom obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i način poslovanja proširenog zdravstvenog osiguranja. Sredstva za ostvarivanje prava iz proširenog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se dodatnim doprinosom u skladu s propisima Županije. Za provođenje proširenog zdravstvenog osiguranja formiraju se posebni fondovi čije se poslovanje vodi odvojeno od poslovanja ostalih fondova. 3. DRAGOVOUNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Članak 15. Oblike zdravstvene zaštite i prava koja se ne osiguravaju obveznim i proširenim zdravstvenim osiguranjem građani mogu osigurati dragovoljnim zdravstvenim osiguranjem. Građani - osiguranici mogu za sebe i članove svoje obitelji dragovoljnim zdravstvenim osiguranjem osigurati dodatna prava iz zdravstvene zaštite koja nisu obuhvaćena obveznim zdravstvenim osiguranjem. Sredstva za dragovoljno zdravstveno osiguranje osiguravaju građani osobno ili putem poduzeća, ustanova i na drugi način na koji sami odluče da udružuju sredstva za ovo osiguranje. U cilju ostvarivanja prava i osiguravanja sredstava za dragovoljno zdravstveno osiguranje građana, može se osnovati jedan ili više zavoda dragovoljnog zdravstvenog osiguranja ili drugih oblika organiziranja u skladu sa zakonom. Uvjete i način korištenja prava iz dragovoljnog zdravstvenog osiguranja utvrđuju zavodi dragovoljnog zdravstvenog osiguranja. Zavodi iz prethodnog stavka financiraju se iz premija dragovoljnog zdravstvenog osiguranja koje plaćaju građani, poduzeća ili druge pravne osobe. II OBVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 1. OSIGURANE OSOBE a) Osiguranici Članak 16. Prema ovom Zakonu osiguranici su : 1. osobe koje su radnom odnosu u pravnoj ili kod fizičke osobe na teritoriju Županije; 2. osobe u radnom odnosu u pravnoj ili kod fizičke osobe sa sjedištem u Županiji, upućene na rad ili stručno usavršavanje u inozemstvo, te osobe na radu u kućanstvu osiguranika koji se nalazi na radu u inozemstvu, ako su državljani Federacije; 3. osobe koje su imenovane ili izabrane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne ili sudbene vlasti ili uprave u Županiji, ako za taj rad primaju plaću; 4. državljani Federacije s prebivalištem u Županiji zaposleni u stranim ili međunarodnim organizacijama i ustanovama, stranim konzularnim ili diplomatskim predstavništvima sa sjedištem na području Federacije; 5. osobe sa prebivalištem u Županiji, zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca, koji nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja; 6. osobe koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom vježbeničkom radu i ako rade s punim radnim vremenom; 7. osobe koje na teritoriju Županije obavljaju gospodarsku ili negospodarsku djelatnost osobnim radom; 8. osobe koje su vlasnici privatnih poduzeća sa sjedištem na teritoriju Županije, te osobe zaposlene kod vlasnika privatnih poduzeća koja obavljaju djelatnost na području Županije, a sjedište im je izvan Županije, ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi; 9. osobe koje se na teritoriju Županije bave poljodjelstvom kao jedinim i glavnim zanima20. siječnja 2006. NARODNE NOVINE Str. 11 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE njem, osobe koje su svoje poljoprivredno zemljište dali u zakup i osobe koje su uzele poljoprivredno zemljište u zakup, ako pravo na zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi; 10. korisnici mirovina i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju u Federaciji. 11. korisnici mirovina i invalidnina s prebivalištem u Županiji, koji to pravo ostvaruju isključivo od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno; 12. nezaposlene osobe koje su prijavljene na Zavod za zapošljavanje: a) ako su se prijavile L roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka primanja naknade plaće na koju imaju pravo prema ovom zakonu ili propisima donesenim temeljem ovog zakona; b) ako su se prijavile u roku od 30 dana nakon služenja vojnog roka ili prestanka nesposobnosti za rad zbog koje su otpuštene iz vojne službe; c) ako su se prijavile u roku od 30 dana nakon otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, iz zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi ili obveznog liječenja alkoholičara i narkomana; d) ako su na stručnom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira Zavod za zapošljavanje; e) ako su se prijavile u roku od 30 dana po povratku iz inozemstva i ako su prije odlaska u inozemstvo bile zdravstveno osigurane; f) ako su se prijavile u roku od 90 dana nakon završetka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje, odnosno od dana položenog ispita ako su prije toga izgubile pravo na zdravstv 211U zaštitu; g) ako su se prijavile u roku od 90 dana nakon služenja vojnog roka, odnosno od dana prestanka nesposobnosti zbog bolesti radi koje su otpuštene iz te vojne službe, ako su na služenje vojnog ;-oka stupile u roku od 60 dana od dana završenog školovanja u odgovarajućoj ustanovi. 13. djeca koja su navršila 15 godina života, a nisu završila osnovno školovanje ili se po završetku osnovnog školovanja nisu uposlila, ako se u roku od 30 dana od dana navršenih 15 godina života, odnosno od dana završetka školske godine prijave Zavodu za zapošljavanje; 14. osobe koje su, prema propisima o školovanju, izgubile status učenika odnosno redovitog studenta ili su prekinule redovito školovanje, zadržavaju pravo na zdravstvenu zaštitu u trajanju od jedne godine od dana prekida školovanja, ako su se prijavile Zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana prekida školovanja i ako pravo na zdravstvenu zaštitu ne mogu ostvariti po drugoj osnovi; 15. osobe sa prebivalištem na teritoriju Županije kojima je priznato svojstvo ratnog, mirnodopskog ili civilnog invalida rata, odnosno status korisnika obiteljske invalidnine, sukladno pozitivnim propisima, ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi; 16. osobe s prebivalištem u Županiji koje se su pripadnici vojske i policije, ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi; 17. osobe koje su prekinule rad zbog toga što ih je pravna osoba uputila na stručno usavršavanje ili postdiplomski studij; 18. osobe što ih je pravna osoba prije stupanja u radni odnos, kao svoje stipendiste, uputila na praktični rad ili u drugu pravnu osobu radi stručnog osposobljavanja ili usavršavanja; 19. osobe upućene u inozemstvo u okviru međunarodne prosvjetne, tehničke i kulturne suradnje; 20. vrhunski sportaši - reprezentativci i olimpijci, ako nisu osigurani po drugom osnovu. b) Članovi obitelji osiguranika Članak 17. Prema ovom zakonu, članovima obitelji osiguranika smatraju se: 1. supružnik (bračni i izvanbračni, sukladno propisima o braku i obitelji); 2. djeca (rođena u braku, izvan braka, usvojena ili pastorčad) i druga djeca bez roditelja ako ih osiguranik izdržava; 3. roditelji (otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj osiguranika), ako ih osiguranik uzdržava; 4. unuci, braća, sestre, djed i baka, ako su nesposobni za samostalan život i rad i ako nemaju sredstava za uzdržavanje, pa ih osiguranik uzdržava. Članovi obitelji osiguranika iz stavka 1. ovog članka stječu pravo na obvezno zdravstveno osiguranje na temelju ovog zakona, pod uvjetom da isto pravo ne ostvaruju po osnovu radnog odnosa ili obavljanja gospodarske ili negospodarske djelatnosti osobnim radom, odnosno poljoprivrednom djelatnošću. Članak 18. Str. 12 - Broj 1 NARODNE NOVINE 20. siječnja 2006. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Supružnik je zdravstveno osiguran kao: 1. supružnik umrlog osiguranika koji, nakon smrti supružnika nije stekao pravo na obiteljsku mirovinu jer nije navršio određene godine života, ako je u vrijeme smrti supružnika bio stariji od 40 godina (žena), odnosno 55 godina (muškarac). Supružnik mlađi od 40, odnosno 55 godina, ukoliko propisima o mirovinsko invalidskom osiguranju nije drukčije regulirano, produžava korištenje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja dok je prijavljen na Zavodu za zapošljavanje, ako se istom prijavi u roku od 90 dana nakon smrti supružnika. 2. razvedeni supružnik koji je sudskom odlukom stekao pravo na uzdržavanje, ako je u vrijeme razvoda bio stariji od 45 godina (žena), odnosno 60 godina (muškarac). Supružnik koji je u vrijeme razvoda bio mlađi od 45, odnosno 60 godina, produžava korištenje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, ako je potpuno i trajno nesposoban za rad, sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. 3. razvedeni supružnik mlađi od 45 godina (žena), odnosno 60 godina (muškarac), kojemu su sudskom odlukom povjerena djeca na čuvanje i odgoj, dok je prijavljen Zavodu za zapošljavanje, ako se istom prijavi u roku od 90 dana nakon razvoda braka i dok djeca imaju pravo na uzdržavanje. Članak 19. Djeca osiguranika su zdravvstveno osigurana do navršene 15 godine života, a ako su na srednjem odnosno visokom školovanju do kraja redovnog školovanja, a najduže do 26 godine života. Djeca osiguranika koja su zbog bolesti ili povrede prekinula redovito školovanje imaju pravo na zdravstveno osiguranje i za vrijeme trajanja bolesti, odnosno ozljede. Djeci osiguranika iz stavka 2. ovog članka, kao i djeci osiguranika koja su zbog služenja vojnog roka prekinula redovito školovanje produžava se korištenje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme nastavka redovitog školovanja, za onoliko vremena koliko je trajao prekid redovitog školovanja. Djeca osiguranika koja postanu potpuno ili trajno nesposobna za rad, sukladno posebnim propisima, prije navršene 15. godine života, odnosno za vrijeme trajanja redovitog školovanja, imaju pravo na zdravstveno osiguranje tijekom trajanja te nesposobnosti. Pravo na zdravstveno osiguranje tijekom trajanja nesposobnosti pripada i djeci osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad, sukladno posebnim propisima, poslije isteka razdoblja iz stavka 4. ovog članka, ako ih osiguranik izdržava. Djeca što ih je osiguranik uzeo na uzdržavanje imaju pravo na zdravstveno osiguranje ako su bez roditelja. Djeca što ih je osiguranik uzeo na izdržavanje, a koja imaju jednog ili oba roditelja, imaju pravo na zdravstveno osiguranje ako se roditelji te djece zbog svog zdravstvenog stanja ili drugih razloga ne mogu brinuti o njima i njihovom uzdržavanju. Članak 20. Osobe s prebivalištem na području Županije zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca čiji članovi obitelji (supružnik i djeca) nisu zdravstveno osigurani kod stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, a prije odlaska u inozemstvo su bili zdravstveno osigurani, obvezni su zdravstveno osigurati članove svoje obitelji. c) Druge osobe osigurane u određenim okolnostima Članak 21. Pravo na zdravstvenu zaštitu u opsegu koji pripada osiguranicima imaju: 1. osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima na području Županije; 2. osobe koje ispunjavaju obvezu sudjelovanja u civilnoj zaštiti ili u službi motrenja i obavješćivanja; 3. osobe koje kao članovi operativnih sastava dragovoljnih vatrogasnih društava vrše dužnosti po propisima o zaštiti od požara. Članak 22. Učenici srednjih škola i redoviti studenti viših i visokih škola, te fakulteta koji su državljani Federacije i imaju prebivalište na teritoriju Županije, a nisu zdravstveno osigurani kao članovi obitelji osiguranika, imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i članovi obitelji osiguranika. Članovi obitelji učenika i redovitih studenata iz stavka 1. ovog članka (supružnik i djeca) imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u opsegu utvrđenom 20. siječnja 2006. NARODNE NOVINE Str. 13 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE za članove obitelji, ako im zdravstvena zaštita ne pripada po drugoj osnovi. Pravo na zdravstvenu zaštitu iz stavka 1. i 2. ovog članka pripada navedenim osobama dok imaju svojstvo učenika, odnosno redovitog studenta. Članak 23. Osobe s prebivalištem na teritoriju Županije koje su nesposobne za samostalan život i rad i nemaju sredstava za izdržavanje, sukladno propisima o socijalnoj skrbi, obvezno su osigurane na zdravstvenu zaštitu u opsegu utvrđenom za članove obitelji osiguranika, ako im se zdravstvena zaštita ne osigurava po drugoj osnovi. Članak 24. Osobe s prebivalištem na teritoriju Županije koje imaju sredstava za uzdržavanje, obvezne su se osigurati na zdravstvenu zaštitu u opsegu utvrđenom za članove obitelji osiguranika, ako im se zdravstvena zaštita ne osigurava po drugoj osnovi - osobno obvezno zdravstveno osiguranje. Osobe iz stavka 1. ovog članka ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu pod uvjetom da je uplaćen doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje, od dana prestanka svojstva osiguranika po ranijem osnovu, odnosno najmanje 6 mjeseci unatrag. Članak 25. Pravo na zdravstvenu zaštitu zbog ozljede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti imaju: 1. učenici i studenti koji sudjeluju na praktičnoj nastavi, praktičnom radu i na stručnim putovanjima; 2. osobe koje se nakon završenog školovanja nalaze na praktičnom radu bez obzira primaju li naknadu; 3. djeca i mladež sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnoj nastavi ili na obveznom praktičnom radu kod pravne osobe za osposobljavanje; 4. osobe koje pomažu policijskim službama u obavljanju poslova iz njihova djelokruga; 5. osobe koje sudjeluju u organiziranim akcijama spašavanja ili zaštite i pri spašavanju u slučaju prirodnih i drugih nepogoda; 6. osobe koje, na poziv državnih i drugih mjerodavnih tijela obavljaju dužnosti; 7. sportaši, treneri ili organizatori u okviru organizirane sportske djelatnosti, odnosno osobe koje sudjeluju u sportskim akcijama; 8. osobe koje kao članovi gorske službe spašavanja ili ronioci, obavljaju akcije spašavanja života ili otklanjaju odnosno sprečavaju opasnosti koje neposredno ugrožavaju život ili imetak građana; 9. osobe koje kao članovi terenskih sastava sudjeluju u spašavanju i zdravstvenoj zaštiti u prirodnim i drugim nesrećama (poplave, potresi, nesreće u rudnicima i sl). Pod ozljedom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti, u smislu ovog Zakona, smatra se ozljeda odnosno oboljenje sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Pravne i fizičke osobe obvezne su da za svaki slučaj ozljede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti djelatnika dostave Zavodu prijavu, u roku od tri dana od dana ozljede odnosno utvrđivanja oboljenja od profesionalne bolesti. Članak 26. Korisnicima novčane naknade za tjelesno oštećenje prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, ako nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu po drugom osnovu, pripada zdravstvena zaštita samo kad je u vezi s ozljedom ili bolešću koja je prouzročila tjelesno oštećenje prema kojem im pripada pravo na novčanu naknadu za to oštećenje. 2. PRAVA IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA Članak 27. Obveznim zdravstvenim osiguranjem, u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim Zakonom, osigurava se: 1. Osiguranicima: a) zdravstvena zaštita, b) naknada plaća, c) naknada putnih troškova u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite. 2. Članovima obitelji osiguranika: a) zdravstvena zaštita, b) naknada putnih troškova u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite. 3. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Članak 28. Zdravstvena zaštita koja se ovim zakonom osigurava, obuhvaća: - hitnu medicinsku pomoć; - liječenje zaraznih bolesti; Str. 14 - Broj 1 NARODNE NOVINE 20. siječnja 2006. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - liječenje akutnih, kroničnih bolesti u slučajevima i stanjima kada ugrožavaju život; - zdravstvenu zaštitu djece do navršene 15. godine života; - zdravstvenu zaštitu redovnih učenika i studenata; - otklanjanje i liječenje endemske nefropatije; - liječenje malignih oboljenja i inzulo ovisnog dijabetesa; - zdravstvenu zaštitu u trudnoći i materinstvu; - zdravstvenu zaštitu duševnih bolesnika koji zbog prirode i stanja bolesti mogu ugroziti svoj život i život drugih osoba ili oštetiti materijalna dobra; - zdravstvenu zaštitu oboljelih od progresivnih neuromišićnih oboljenja, paraplegije, kvadriplegije, cerebralne paralize i multipleks skleroze; - provedba obvezne imunizacije protiv dječjih zaraznih oboljenja; - liječenje ozljeda na radu i profesionalnih oboljenja; - zdravstvenu zaštitu građana iznad 65 godina života, pod uvjetom da po članu domaćinstva nemaju prihode veće od prosječne plaće na području Federacije, ostvarene u prošlom mjesecu; - liječenje narkomanije; - službu prikupljanja krvi. Članak 29. Osigurane osobe, osim prava iz članka 28. ovog Zakona, sukladno utvrđenoj medicinskoj indikaciji, imaju pravo na korištenje ortopedskih i drugih pomagala, stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke, kao i pravo na korištenje lijekova čije je stavljanje u promet odobrila Vlada Federacije, a nalaze se na listi lijekova koji se osiguranim osobama mogu propisati na teret sredstava Zavoda. Opseg prava iz stavka 1. ovog članka utvrditi će Zavod, uz suglasnost županijskog ministarstva nadležnog za zdravstvo. Članak 30. Zdravstvena zaštita koja se ovim zakonom osigurava, provodi se kao: 1. primarna, 2. specijalističko-savjetodavna i 3. bolnička zdravstvena zaštita. Članak 31. Kod ozljeda na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, osiguranicima se obvezno osiguravaju: 1. zdravstvena zaštita i provedba mjera otkrivanja i sprečavanja povreda na radu i oboljenja od profesionalne bolesti; 2. odgovarajuća medicinska pomoć i pravo na ortopedska pomagala radi liječenja i medicinske rehabilitacije od posljedica povrede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti, poduzete u svrhu uspostave radne sposobnosti; 3. naknada putnih troškova u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite i rehabilitacije prouzročene ozljedom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti; 4. naknada plaće za sve vrijeme trajanja privremene spriječenosti za rad prouzročene ozljedom na radu, odnosno profesionalnom bolesti. Članak 32. Zdravstvena zaštita iz članka 30. ovog zakona pruža se osiguranim osobama u zdravstvenim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih djelatnika s kojima je Zavod zaključio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite. Osiguranim osobama Zavoda pruža se zdravstvena zaštita i u onim zdravstvenim ustanovama sa kojima je Federalni Zavod osiguranja i reosiguranja zaključio ugovor o pružanju zdravstvenih usluga koje se financiraju iz sredstava federalne solidarnosti. Članak 33. Ugovorima iz članka 32. stavak 1. ovog Zakona utvrđuju se: vrsta, opseg i kvaliteta zdravstvenih usluga koje zdravstvena ustanova pruža osiguranim osobama, naknada koju Zavod plaća za pružanje ugovornih usluga, način obračunavanja i plaćanja usluga i druga uzajamna prava i obveze ugovarača. Osnove, kriterije i mjerila za sklapanje ugovora iz članka 32. stavak 1. ovog Zakona, na prijedlog županijskog ministra nadležnog za zdravstvo, utvrđuje Vlada Županije. Osnovu za sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim djelatnicima o pružanju zdravstvene zaštite čini plan i program mjera zdravstvene zaštite Županije za svaku kalendarsku godinu, standardi i normativi zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, raspoloživa sredstva za provođenje programa 20. siječnja 2006. NARODNE NOVINE Str. 15 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE zdravstvene zaštite u Županiji i prava osiguranika, cijena radnog tima i cijena pojedinačne zdravstvene usluge. Ugovori se sklapaju najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za iduću godinu. Članak 34. Zdravstvenim ustanovama s kojima Zavod nije zaključio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite, mogu se na teret sredstava Zavoda isplatiti samo troškovi medicinske pomoći pružene osiguranim osobama u hitnim slučajevima i drugi troškovi u svezi s pružanjem te pomoći. Članak 35. Osigurana osoba ima pravo na liječenje u inozemstvu pod uvjetima i na način utvrđen posebnim propisima, ako je u pitanju oboljenje koje se ne može liječiti u Federaciji, a u zemlji u koju se osigurana osoba upućuje postoji mogućnost za uspješno liječenje bolesti. Osigurana osoba ima pravo koristiti zdravstvenu zaštitu u inozemstvu za vrijeme rada odnosno boravka u inozemstvu, pod uvjetima i na način utvrđen posebnim propisima. 4. NOVČANE NAKNADE I POMOĆI a) Naknada plaće Članak 36. Pravo na naknadu plaće pripada osiguranicima iz članka 16. točka 1. do 7. i točke 16. i 17. ovog Zakona za vrijeme privremene spriječenosti za rad, ako su: 1. privremeno spriječeni za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno dok su radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješteni u zdravstvenu ustanovu; 2. privremeno spriječeni za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika; 3. izolirani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolici; 4. određeni za pratitelja bolesnika upućenog na liječenje ili liječnički pregled u najbliže mjesto; 5. određeni za njegu oboljelog supružnika ili djeteta uz uvjete propisane ovim Zakonom. Naknada plaće pripada osiguraniku samo za dane za koje bi mu pripadala plaća ili naknada plaće u smislu propisa o radnim odnosima. Osiguranicima kod kojih spriječenost za rad nastupi dok se nalaze na neplaćenom odsustvu, pripada naknada plaće samo po isteku neplaćenog odsustva, ako u to vrijeme još postoji privremena spriječenost za rad. Članak 37. Naknada plaće u slučajevima iz članka 36. ovog Zakona pripada osiguraniku od prvog dana privremene spriječenosti za rad i dok ta spriječenost traje. Privremena spriječenost za rad traje dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi ili liječnička komisija, ne utvrdi da je uspostavljena radna sposobnost ili dok se pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela, po propisima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ne utvrdi da postoji invalidnost. Članak 38. Osiguraniku kojemu je za vrijeme privremene spriječenosti za rad prestao radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom, pripada naknada plaće najviše 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom. Iznimno, u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, osiguraniku pripada naknada plaće i nakon prestanka radnog odnosa, sve do ponovne uspostave radne sposobnosti, odnosno konačne ocjene radne sposobnosti ili invalidnosti, a ne dulje od 12 mjeseci. Članak 39. Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako: - svjesno prouzroči privremenu nesposobnost za rad; - namjerno sprečava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje; - prima plaću ili obavlja drugu djelatnost; . - bez opravdanog razloga ne odgovori na poziv za liječnički pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite; - izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno kontrolor ili druga ovlaštena osoba Zavoda utvrde da se ne pridržava naputaka za liječenje, odnosno ako bez odobrenja izabranog doktora medicine otputuje izvan mjesta prebivališta; - u roku od tri dana nakon početka bolesti ne javi izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio. Str. 16 - Broj 1 NARODNE NOVINE 20. siječnja 2006. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Osiguraniku ne pripada naknada plaće od trenutka kada su nastupile okolnosti iz stavka 1. ovog članka, pa sve dok one traju. Članak 40. Naknada plaće se utvrđuju od osnovice za naknadu koju čini plaća isplaćena osiguraniku za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem nastupi slučaj na temelju kojega se stječe pravo na naknadu. Ako u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio slučaj na temelju kojega se stječe pravo na naknadu osiguranik nije ostvario plaću, kao osnovica za naknadu uzima se prosječno isplaćena plaća na razini Županije za odgovarajući mjesec. Kada osiguranik prima naknadu plaće neprekidno dulje od tri mjeseca, osnovica za utvrđivanje naknade iz stavka 1. i 2. ovog članka se valorizira sukladno prosječnom porastu plaća uposlenih kod pravne, odnosno fizičke osobe, ako je taj porast veći od 5 %. Naknada plaće prema stavka 3. ovog članka, pripada osiguraniku od prvog dana idućeg mjeseca po isteku tri mjeseca neprekidnog korištenja naknade plaće, ako je ispunjen uvjet za povećanje naknade. Upravno vijeće Zavoda će općim aktom pobliže propisati način procjene osnovice za naknadu plaće iz stavka 3. ovog članka. Članak 41. Naknada plaće određuje se u visini od najmanje 80 % od osnovice za naknadu, s tim da ne može biti niža od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se prosuđuje naknada. Naknada plaće iznosi 100 % od osnovice za naknadu: 1. za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog ozljede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti; 2. za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i komplikacija prouzročenih trudnoćom i porođajem; 3. za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe. Visinu naknade plaće i najviši iznos naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda utvrđuje Upravno vijeće Zavoda. b) Naknada putnih troškova u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite Članak 42. U ostvarivanju zdravstvene zaštite osigurane osobe imaju pravo na naknadu putnih troškova u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite. Pod troškovima iz stavka 1. ovog članka ne podrazumijeva se prijevoz kolima hitne pomoći. Članak 43. Osigurane osobe imaju pravo na naknadu putnih troškova iz članka 42. ovog Zakona: - ako su upućene doktoru medicine ili u zdravstvenu ustanovu u najbliže mjesto, zato što u mjestu u kojem rade ili u kojem imaju prebivalište odnosno boravište nema doktora medicine odgovarajuće specijalnosti, odnosno zdravstvene ustanove, - ako ih izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite uputi ili pozove u mjesto izvan mjesta rada ili prebivališta, odnosno boravišta. Članak 44. Naknada putnih troškova iz članka 42. stavak 1. ovog Zakona pripada osiguranim osobama za najkraću udaljenost do doktora medicine, odnosno zdravstvene ustanove i to u visini troškova prijevoza javnim prijevoznim sredstvom. Ukoliko javnog prijevoza nema ili zdravstveno stanje osigurane osobe zahtjeva drugu vrstu prijevoza, odobrava se odgovarajući prijevoz, odnosno naknada za njegovo korištenje. Provedbene propise o visini, kriterijima i načinu korištenja naknade troškova prijevoza iz stavka 1. i 2. ovog članka donijeti će Upravno vijeće Zavoda. Članak 45. Pravo na naknadu putnih troškova ima i pratitelj osigurane osobe, ako je po ocijeni doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, osiguranoj osobi u slučaju iz članka 43. ovog Zakona prijeke potreban pratitelj za vrijeme putovanja. Smatra se da djeci do 15 godina života treba pratnja. c) Naknada za pogrebne troškove Članak 46. Osiguranici imaju pravo na naknadu za pogrebne troškove. 20. siječnja 2006. NARODNE NOVINE Str. 17 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Provedbene propise o visini, uvjetima i načinu korištenja naknade za pogrebne troškove donijeti će Upravno vijeće Zavoda. 5. OSTVARIVANJE I ZAŠTITA PRAVA IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA Članak 47. Pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja može ostvariti samo osoba kojoj je utvrđen status osigurane osobe. Status osigurane osobe utvrđuje Zavod, a dokazuje se uredno ovjerovljenom zdravstvenom iskaznicom. Članak 48. Sve fizičke i pravne osobe obvezne su dostaviti Zavodu sve podatke u svezi s prijavom i odjavom osiguranih osoba, a radi ostvarivanja prava i obveza iz obveznog zdravstvenog osiguranja i izdavanja zdravstvene iskaznice iz članka 47. stavak 2. ovog Zakona. Osoba za koju pravna ili fizička osoba nije podnijela prijavu iz stavka 1. ovog članka može zahtijevati od Zavoda da joj utvrdi status osigurane osobe. Ako Zavod ne prihvati podnijetu prijavu ili utvrdi svojstvo osigurane osobe po nekoj drugoj osnovi, o tome donosi pismeno rješenje koje dostavlja podnositelju prijave i zainteresiranoj osobi. Protiv rješenja iz stavka 3. ovog članka može se izjaviti žalba nadležnom tijelu Zavoda. Protiv rješenja donesenog po žalbi može se pokrenuti upravni spor. Prestankom okolnosti na temelju kojih je stečen status osigurane osobe, taj status se gubi. Članak 49. Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi. O utvrđenoj ocjeni iz stavka 1. ovog članka izabrani doktor medicine izvještava osiguranika, pravnu odnosno fizičku osobu kod koje je osiguranik uposlen i Zavod. Osiguranik, pravna odnosno fizička osoba kod kojeg je osiguranik uposlen i kontrolor ili druga ovlaštena osoba Zavoda mogu u roku od 48 sati od priopćenja ocjene uložiti prigovor na ocjenu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite iz stavka 1. ovog članka. O prigovoru rješava komisija Zavoda s ovlastima liječničke komisije, s tim da se rješenje komisije smatra konačnim. Za vrijeme privremene spriječenosti za rad osiguranika odnosno za vrijeme korištenja prava na naknadu plaće vrši se nadzor. Nadzor iz prethodnog stavka vrši kontrolor ili druga ovlaštena osoba Zavoda i pravna odnosno fizička osoba za vrijeme za koje ona isplaćuje naknadu plaće na teret svojih sredstava. Članak 50. Naknadu plaće iz članka j6. točke 1. i 2. ovog zakona obračunava i isplaćuje osiguraniku na teret svojih sredstava : 1. pravna ili fizička osoba za prvih 42 dana bolovanja kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi u inozemstvu na koje ga je poslala pravna ili fizička osoba, 2. poduzeće za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida, odnosno pravna ili fizička osoba za rad osiguranika invalida rada za prvih sedam dana bolovanja. Visinu naknade plaće iz stavka 1. ovog članka utvrđuje općim aktom nadležno tijelo pravne, odnosno fizičke osobe. Pravne odnosno fizičke osoba iz stavka 1. ovog članka obračunavaju i isplaćuju osiguraniku naknadu plaće i istekom 42, odnosno 7 dana bolovanja na teret sredstava Zavoda. Zavod je obvezan vratiti isplaćenu naknadu plaće iz stavka 3. ovog članka u roku od 45 dana od dana prijama zahtjeva za povrat. Članak 51. Naknadu plaće u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz članka 36. točke 3. do 5. ovog zakona isplaćuje se osiguraniku na teret sredstava Zavoda od prvog dana korištenja prava. Naknadu plaće iz stavka 1. ovog članka obračunava i isplaćuje pravna, odnosno fizička osoba, s tim da je Zavod obvezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat. Provedbene propise o načinu ostvarivanja prava na naknadu plaće iz stavka 1. ovog članka donijeti će Upravno vijeće Zavoda. Članak 52. Str. 18 - Broj 1 NARODNE NOVINE 20. siječnja 2006. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Naknadu plaće zbog ozljede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti obračunava i isplaćuje iz svojih sredstava pravna, odnosno fizička osoba kod koje je uposlen osiguranik, sve dok osiguranik nije radno sposoban, odnosno do pravomoćne odluke nadležnog tijela o prosudbi invalidnosti osiguranika, osim u slučaju stečajnog postupka kada naknadu isplaćuje Zavod. Članak 53. O pravu na naknadu plaće pravna odnosno fizička osoba i Zavod rješavaju po pribavljenoj ocjeni izabranog doktora medicine odnosno komisije Zavoda s ovlastima liječničke komisije bez donošenja formalnog rješenja, ali su dužni izdati pismeno rješenje ako to osiguranik traži. U slučaju kada osiguraniku pravna odnosno fizička osoba nije utvrdila naknadu plaće na način, u visini i rokovima utvrđenim ovim zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, osiguranik ima pravo uložiti prigovor nadležnom tijelu Zavoda. Do donošenja konačne odluke, isplatu naknade dužan je osigurati Zavod, sukladno članka 40. stavak 2. ovog zakona, s time da je pravna odnosno fizička osoba dužna vratiti isplaćenu naknadu u roku od 30 dana od dana prijema naknade za privremenu spriječenost za rad. Članak 54. Ako bolovanje traje neprekidno 6 mjeseci ili u prekidima ukupno 12 mjeseci za istu bolest u tijeku dvije kalendarske godine, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan je uputiti osiguranika nadležnom tijelu mirovinskog i invalidskog osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga izabranog doktora medicine. Osiguranik ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava Zavoda, odnosno na teret sredstava pravne ili fizičke osobe u slučaju iz članka 52. ovog Zakona, do navršenih 14 mjeseci neprekidnog trajanja privremene spriječenosti za rad. Ako nadležno tijelo mirovinskog i invalidskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti u roku iz stavak 1. ovog članka, Zavod će i dalje isplaćivati naknadu plaće osiguraniku, ali je nadležno tijelo mirovinskog i invalidskog osiguranja obvezno vratiti isplaćenu naknadu Zavodu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijama zahtjeva za povrat. U radu nadležnog tijela mirovinskog i invalidskog osiguranja za ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti sudjeluje kao član i predstavnik Zavoda. Članak 55. Kada se utvrdi da postoje činjenice iz članak 39. ovog zakona, Zavod odnosno pravna ili fizička osoba koja vrši isplatu naknade plaće na teret svojih sredstava, obustavlja isplatu te naknade. Akt o obustavi isplate naknade plaće u smislu stavka 1. ovog članka donosi kontrolor ili druga ovlaštena osoba Zavoda odnosno pravne ili fizičke osobe koja vrši isplatu naknade plaće na teret svojih sredstava, na osnovu mišljenja izabranog doktora medicine koji je utvrdio privremenu spriječenost za rad. Akt iz stavka 2. ovog članka izdaje se pismeno, u dva primjerka, od kojih se jedan uručuje osiguraniku, a jedan Zavodu odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi koja vrši isplatu naknade plaće na teret svojih sredstava, uz izvještaj. Osiguranik komu je aktom iz stavka 2. ovog članka obustavljena isplata naknade plaće ima pravo u roku od tri dana od dana uručenja akta zahtijevati da Zavod odnosno pravna ili fizička osoba koja je isplaćivala naknadu plaće na teret svojih sredstava, raspravi stvar rješenjem. O ponovnom uspostavljanju isplate naknade plaće obustavljene u smislu odredbi ovog članka rješava nadležno tijelo Zavoda odnosno pravna ili fizička osoba koja je isplaćivala naknadu plaće na teret svojih sredstava, na zahtjev osiguranika, ako se za to steknu uvjeti. Članak 56. Radi zaštite prava iz ovog Zakona, osiguranim osobama se u okviru Zavoda osigurava dvostupanjsko rješavanje u postupku koji je pokrenula osigurana osoba. Drugostupanjsko rješenje Zavoda je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravi spor pred nadležnim sudom. Članak 57. U postupku rješavanja o pravima iz zdravstvenog osiguranja primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno. Članak 58. 20. siječnja 2006. NARODNE NOVINE Str. 19 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Pri ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja prema odredbama ovog zakona, osigurana osoba ima pravo na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite. Osiguranik ima pravo na slobodan izbor zavoda osiguranja kod kojega se može osigurati na prošireno zdravstveno osiguranje, u skladu sa zakonom, a uz prethodno pribavljenu suglasnost obveznika uplate doprinosa i zavoda osiguranja koji provodi prošireno zdravstveno osiguranje. Osigurana osoba bira doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite na period od najmanje godinu dana. Provedbene propise o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite donijeti će županijski ministar zdravstva. 6. NAKNADA ŠTETE Članak 59. Osigurana osoba obvezna je Zavodu naknaditi štetu: 1. ako je ostvarila primanja iz sredstava Zavoda na temelju neistinitih ili netočnih podataka za koje je znala ili je morala znati da su neistiniti, odnosno netočni ili je primanje ostvarila na drugi protupravan način, odnosno u većem opsegu nego što joj pripada; 2. ako je ostvarila primanja iz sredstava Zavoda zbog toga što nije prijavila promjenu koja utječe na gubitak ili opseg prava, a znala je ili je morala znati za tu promjenu. Članak 60. Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe. Za štetu koju je Zavodu u slučajevima iz stavka 1. ovog članka počinio djelatnik na radu ili u svezi s radom odgovara pravna ili fizička osoba, osim ako se dokaže da je djelatnik postupao onako kako je trebalo. Zavod je obvezan u slučajevima iz stavka 2. ovog članka zahtijevati naknadu štete i neposredno od djelatnika ako je šteta prouzročena namjerno. Kada Zavod zahtjeva nadoknadu štete od pravne odnosno fizičke osobe i od djelatnika, oni za štetu odgovaraju solidarno. Članak 61. Osigurana osoba kojoj je iz sredstava Zavoda isplaćen novčani iznos na koji nije imala pravo, obvezna je vratiti primljeni iznos sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima. Članak 62. Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne odnosno fizičke osobe: 1. ako je šteta nastala zato što nisu dani podatci ili što su dani neistiniti ili netočni podaci o činjenicama od kojih ovisi stjecanje ili opseg prava; 2. ako je isplata izvršena na osnovi neistinitih ili netočnih podataka navedenih u prijavi o stupanju djelatnika na rad; 3. ako je isplata izvršena zbog toga što nije podnesena prijava o promjenama koje utječu na gubitak ili opseg prava djelatnika, odnosno prijava o istupanju djelatnika s rada ili ako je prijava podnesena poslije propisanog roka. Osigurane osobe koje su obvezne same podnositi prijave ili davati određene podatke u svezi sa svojim pravima i obvezama, obvezne su u slučajevima iz stavka 1. ovog članka same Zavodu nadoknaditi štetu koja je nastala ako prijava nije podnijeta ili su dani neistiniti podaci. Za štetu u slučajevima iz stavka 1. ovog članka odgovaraju pravne i fizičke osobe, osim ako dokažu da su u danim okolnostima postupale kako je trebalo, a osigurane osobe u slučajevima iz stavka 2. ovog članka odgovaraju za štetu ako su znale ili morale znati da su dani podaci neistiniti ili netočni, odnosno ako su znale ili morale znati za promjenu koja utječe na gubitak ili opseg prava, a te promjene nisu prijavile. Članak 63. Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe ako su bolest, ozljeda ili smrt djelatnika nastali zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu ili druge mjere za zaštitu građana. Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe i kad je šteta nastala time što je djelatnik stupio na rad bez propisanog prethodnog zdravstvenog pregleda, a kasnije se zdravstvenim pregledom utvrdi da ta osoba, prema zdravstvenom stanju nije bila sposobna za rad na određenim poslovima. Članak 64. Str. 20 - Broj 1 NARODNE NOVINE 20. siječnja 2006. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete u slučajevima iz članka 60. ovog Zakona i neposredno od pravne osobe za osiguranje imovine i osoba kod koje su ove osobe osigurane od odgovornosti za štetu prouzročen u trećim osobama, prema propisima o obveznom osiguranju ovog rizika. Članak 65. Zavod je obvezan zahtijevati naknadu štete prouzročene u slučajevima iz članka 60. ovog Zakona kada je šteta nastala uporabom motornog vozila, neposredno od pravne osobe za osiguranje imovine i osoba kod koje je štetnik sklopio ugovor o obveznom osiguranju od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim osobama. Zavod je obvezan zahtijevati naknadu štete prouzročene uporabom vozila kojim se koristila, odnosno kojim je upravljala osoba koja za to nije imala ovlasti. Zavod je obvezan zahtijevati naknadu štete, prouzročene uporabom vozila za koje nije sklopljen ugovor o osiguranju, odnosno uporabom nepoznatog vozila, od pravne osobe za osiguranje imovine i osobe koja obavlja osiguranje auto odgovornosti u mjestu nastanka štete. U slučaju iz stavka 3. ovog članka, pravna osoba za osiguranje imovine osoba, obvezna je isplatiti naknadu kao da je sklopljen ugovor o osiguranju. Članak 66. Zavod je obvezan zahtijevati naknadu štete prouzročene uporabom vozila s inozemnom registracijom za koje postoji valjana međunarodna isprava ili dokaz o postojanju osiguranja od bilo koje pravne osobe za osiguranje imovine i osoba sa sjedištem na teritoriju Županije. Štetu nastalu uporabom vozila inozemne registracije koja nije obuhvaćena osiguranjem auto odgovornosti, nadoknađuje pravna osoba za osiguranje imovine i osoba sa sjedištem u mjestu nastanka štete. Članak 67. Zavod je obvezan zahtijevati naknadu štete u slučajevima predviđenim ovim Zakonom, bez obzira na to što je šteta nastala isplatom davanja koja kao pravo pripadaju osiguranoj osobi iz sredstava Zavoda. Članak 68. Pri utvrđivanju prava na naknadu štete prouzročene Zavodu primjenjuje se odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima, kao i posebni propisi o naknadi štete. Članak 69. Potraživanja naknade štete, u smislu odredbi ovog zakona, zastarijevaju istekom rokova određenih Zakonom o obveznim odnosima. Rokovi zastare potraživanja naknade štete u smislu odredbi ovog zakona, počinju teći: 1. u slučajevima iz članka 59. i članka 62. stavak 1. ovog Zakona, od dana kada je postalo konačno rješenje kojim je utvrđeno da isplaćeno primanje nije pripadalo ili je pripadalo u manjem opsegu; 2. u slučajevima iz članka 60. i 63. ovog Zakona, od dana kada je postalo izvršnim rješenje kojim je priznato pravo na primanje iz sredstava Zavoda; 3. u ostalim slučajevima kada se zahtjeva naknada za pojedina isplaćena davanja iz članka 65. ovog Zakona, od dana izvršene isplate svakog pojedinog davanja. Članak 70. Kada se utvrdi da je šteta nastala, Zavod će uz navođenje dokaza pozvati osiguranu osobu, pravnu ili fizičku osobu, pravnu osobu za osiguranje imovine i osoba ili drugu osobu koja je dužna nadoknaditi štetu da u određenom roku naknadi štetu. Ako šteta ne bude nadoknađena u određenom roku, Zavod potraživanje ostvaruje tužbom kod nadležnog suda. Zavod ima pravo na zateznu kamatu po stopi propisanoj Zakonom o obveznim odnosima, od dana nastanka štete. Zavod nema pravo, bez izričitog pristanka osiguranika ili osigurane osobe, ostvariti naknadu štete obustavom isplate ili sustezanjem od novčane naknade na koju osigurana osoba ima pravo u svezi s korištenjem prava iz zdravstvenog osiguranja. III OSIGURAVANJE SREDSTAVA 1. FINANCIRANJE OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA Članak 71. Sredstva financiranja prava iz obvaznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se: 20. siječnja 2006. NARODNE NOVINE Str. 21 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 1. doprinosa iz plaća djelatnika koji su u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe; 2. doprinosa na prihod osoba koje obavljaju godpodarsku ili negospodarsku djelatnost osobnim radom; 3. doprinosa iz mirovina i invalidnina i drugih naknada iz mirovinskog i invalidskog osiguranja; 4. doprinosa za nezaposlene osobe; 5. doprinosa koji se plaća na stalnu novčanu pomoć i za osobe smještene u ustanovama socijalne zaštite; 6. doprinosa iz prihoda od samostalne estradne djelatnosti, izdavanja ploča, audio i video kazeta, i na ulaznice za organizaciju sportskih, estradnih i drugih kulturnih javnih priredbi; 7. doprinosa za prihod od autorskih prava, patenta i tehničkih napredaka; 8. dodatnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu; 9. doprinosa iz dohotka od poljodjelstva, odnosno drugih prihoda ostvarenih objavljanjem poljodjelstva, kao i zakupnine za poljoprivredno zemljište, 10. doprinosa osoba koje same plaćaju doprinos, 11. naknada za zdravstven li zaštitu članova obitelji djelatnika zaposlenih u inozemstvu, inozemnih umirovljenika i članova njihovih obitelji; 12. iz sredstava proračuna Županije i općina; 13. iz sredstava osobnog udjela osiguranih osoba za pokriće troškova zdravstvene zaštite; 14. iz prihoda od donacija, pomoći, pristojbi, kamata, premija "i drugih prihoda. Sredstva iz stavka 1. ovog članka vode se i evidentiraju odvojeno. Članak 72. Za ozljedu na radu i oboljenje od profesionalne bolesti osiguranika pravna ili fizička osoba u cijelosti osigurava sredstva za ostvarivanje prava iz članka 31. ovog Zakona. Pravne ili fizičke osobe obvezne su se reosigurati radi rizika iz stavka 1. ovog članka. Članak 73. Sredstva obveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se u Zavodu i Federalnom Zavodu osiguranja i reosiguranja, u skladu sa namjenama. Upravno vijeće Zavoda, uz suglasnost županijskog ministra, sačinjava godišnji plan prihoda i rashoda za financiranje potreba iz obveznog zdravstvenog osiguranja, polazeći od raspoloživih sredstava, utvrđenog standarda zdravstvene zaštite i programa mjera za provođenje obveznog zdravstvenog osiguranja. Zavod je dužan poduzeti potrebne mjere, ukoliko raspoloživa sredstva nisu dovoljna za pokriće rashoda obveznog zdravstvenog osiguranja u cilju osiguravanja dodatnih sredstava. 2. OSNOVICA I NAČIN OBRAČUNAVANJA DOPRINOSA Članak 74. Kod utvrđivanja osnovice, načina obračunavanja i uplate doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje iz plaća djelatnika i s njima izjednačenih osiguranika, primjenjuju se propisi o porezima građana. Osnovicu, način obračunavanja i uplate doprinosa iz članka 71. stavak 1. točke 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13 i 14. ovog Zakona utvrđuje svojim propisima zakonodavno tijelo Županije, na prijedlog Zavoda. Članak 75. Stope za utvrđivanje visine doprinosa iz članka 71. ovog Zakona utvrđuje zakonodavno tijelo Županije, na prijedlog Zavoda uz suglasnost Vlade Županije. Osnovu za donošenje odluke iz stavak 1. ovog članka predstavlja plan potrebnih sredstava za provedbu obveznog zdravstvenog osiguranja koji utvrđuje Upravno vijeće Zavoda, polazeći od utvrđenog standarda zdravstvene zaštite i predviđenog programa mjera za provedbu obveznog zdravstvenog osiguranja. 3. OBVEZNICI UPLATE DOPRINOSA Članak 76. Obveznici obračunavanja i uplate doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje su : 1. poduzeća, druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku ili negospodarsku djelatnost - za djelatnike u radnom odnosu i s njima izjednačene osiguranike, za osobe birane ili imenovane na funkcije u određenim tijelima državne ili sudske vlasti u Federaciji, Županiji ili općini, za osobe koje obavljaju rad po ugovoru prema propisima o radnim odnosima, za osobe upućene na školovanje, stručno usavršavanje, postdiplomski doktorski studij ili na praktičan rad, za osobe na profesionalnim funkcijama u vjerskim i drugim Str. 22 - Broj 1 NARODNE NOVINE 20. siječnja 2006. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE registriranim udrugama, za volontere, za dodatni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu; 2. Zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje - za korisnike mirovina i korisnike drugih prava po osnovi mirovinskog i invalidskog osiguranja; 3. Zavod za zapošljavanja - za osobe koje su privremeno neuposlene i kod kojih su te osobe prijavljene; 4. Zavod za socijalnu zaštitu - za osobe koje primaju stalnu novčanu pomoć i za osobe smještene u ustanovama socijalne zaštite; 5. poduzeća i druge pravne osobe, odnosno nositelji investicija u okviru kojih se izvode radovi - za osobe na javnim i drugim radovima; 6. osobe uposlene u inozemstvu - za članove svoje obitelji čije je prebivalište na teritoriju Županije ako nisu osigurani po drugom osnovu; 7. nadležno tijelo uprave u Federaciji odnosno Županiji - za pripadnike Vojske Federacije, pripadnike FMUP-a i za pripadnike županijske policije; 8. nadležno tijelo županijske uprave - za učenike odnosno studente koji nisu osigurani po drugoj osnovi, kao i za učenike, odnosno studente koji vrše praktičan rad u svezi s nastavom ; 9. nadležno tijelo uprave Županije, odnosno općine - za socijalno ugrožene osobe koje nisu osigurane po drugoj osnovi, i osobe iz članka 16. točka 15. i članka 16., te članka 21. točke 1., 2. i 3 ovog Zakona; 10. za strane državljane i osobe bez državljanstva koje se školuju ili stručno usavršavaju - davatelj stipendije ako ugovorom o stipendiji nije predviđeno da sami plaćaju doprinos; 11. osiguranik - poljoprivrednik koji je skrbnik poljoprivrednog kućanstva, obveznikom je uplate doprinosa za sebe i članove svog poljoprivrednog kućanstva; 12. autorske agencije, udruženja građana, druge profesionalne udruge i športski savezi, odnosno organizatori športskih, kulturnih i drugih javnih priredbi - za sudionike u tim priredbama, odnosno za članove svojih udruga koje se bave profesionalnom i drugom djelatnošću, odnosno preko kojih ostvaruju prihod, kao i za vrhunske športaše koji su kao takvi rangirani od Olimpijskog saveza ili udruženja športaša na rangu Federacije. Ostale osobe same uplaćuju doprinos na temelju obračuna Zavoda. Članak 77. Radi kontrole pravilnosti obračunavanja i uplaćivanja sredstava za obvezno zdravstveno osiguranje, Zavod ima pravo kontrole poslovnih knjiga, financijske dokumentacije i drugih upisa obveznika uplate doprinosa. Zavod prati redovitu naplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje svih obveznika plaćanja doprinosa. Zavod će svojim općim aktom utvrditi način vršenja kontrole iz stavka 1. i 2. ovog članka. Obvezniku uplate doprinosa kod koga se utvrdi da nije uplatio doprinos, obustavlja se daljnje korištenje zdravstvene zaštite po ovom zakonu, osim hitne medicinske pomoći. Pravo korištenja zdravstvene zaštite se u cijelosti uspostavlja danom podmirenja svih dospjelih, a neuplaćenih sredstava Zavodu, sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima. Utvrđena dugovanja po osnovu obveze obračuna i uplate doprinosa realiziraju se na jedan od slijedećih načina: 1) obvezniku obračuna i uplate doprinosa se rješenjem Porezne uprave nalaže obveza da uplati doprinos i određuje rok u kome se ta obveza treba izvršiti. Žalba na rješenje kojim se nalaže obračun i uplata doprinosa ne odlaže izvršenje rješenja i rješenje je izvršna isprava u postupku izvršenja radi naplate novčanih potraživanja. 2) Zavod poziva obveznika obračuna i uplate doprinosa da u određenom roku uplati dospjela, a neuplaćena sredstva Zavodu, te ukoliko ista ne budu uplaćena u traženom roku, Zavod potraživanje ostvaruje tužbom kod nadležnog suda. Članak 78. Organizacija ovlaštena za obavljanje platnog prometa obvezna je, na zahtjev Zavoda, a na osnovu izvršnog platnog naloga odnosno na temelju izvršne sudske odluke, izvršiti naplatu iznosa neuplaćenog doprinosa s kamatama, prijenosom s računa obveznika na račun Zavoda. Naplata doprinosa zastarijeva za pet godina ne računajući do kraja godinu u koju je dospjela obveza plaćanja. 4. SREDSTVA PRORAČUNA Članak 79. Sredstva iz proračuna Županije i općine iz članka 71. stavak 1. točka 12. ovog Zakona, odobrava zakonodavno tijelo Županije ili općine na temelju zahtjeva što ga utvrđuje Upravno vijeće Zavoda, polazeći od plana potrebnih sredstava za provedbu obveznog zdravstvenog osiguranja. 20. siječnja 2006. NARODNE NOVINE Str. 23 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Sredstvima iz stavka 1. ovog članka osigurava se: - pokriće povećanih troškova zdravstvene zaštite izazvanih većim odstupanjima u odnosu na planirana sredstva zdravstvenog osiguranja zbog određenih izvanrednih ili drugih otežanih uvjeta provedbe zdravstvene zaštite; - pokriće troškova zdravstvene zaštite osoba starijih od 65 godina izvan razine obveznog zdravstvenog osiguranja zbog određenih izvanrednih ili drugih otežanih uvjeta provedbe zdravstvene zaštite; - pokriće troškova naknade plaće iz članka 51. stavak 1. ovog Zakona; - pokriće troškova zdravstvene zaštite osoba čije je prebivalište nepoznato; - pokriće troškova za liječenje narkomanije i hitne medicinske pomoći u uvjetima opravdanih povećanih troškova provedbe ove vrste zdravstvene zaštite; - sredstva za razvoj znanstvenoistraživačkih djelatnosti, statističkih istraživanja u djelokrugu zdravstva koja su od interesa za Županiju i zdravstveno informacijskog sustava u Županiji. 5. OSOBNI UDIO OSIGURANIH OSOBA Članak 80. Sredstva osobnog udjela osiguranih osoba iz članka 71. stavak 1. točka 13. ovog Zakona mogu se utvrditi za određene oblike korištenja zdravstvene zaštite na osnovi propisa što ih donosi Upravno vijeće Zavoda, uz suglasnost županijskog ministarstva nadležnog za zdravstvo. Pri donošenju propisa o visini iznosa, te kriterijima i načinu udjela osiguranih osoba u korištenju zdravstvene zaštite uzimaju se u obzir socijalne prilike osiguranih osoba i njihov doprinos obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i iznos raspoloživih sredstava za financiranje obveznog zdravstvenog osiguranja. IV ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE ŽUPANIJE Članak 81. Zavod je pravna osoba s pravima i obvezama, te odgovornošću propisanom ovim Zakonom i statutom Zavoda. Radi ostvarivanja potreba iz obveznog zdravstvenog osiguranja, Zavod se može udruživati s drugim županijskim zavodima zdravstvenog osiguranja, uz prije pribavljenu suglasnost Vlade Županije i Vlade Federacije. Članak 82. Statutom Zavoda propisuje se naročito: organizacija Zavoda, prava, obveze i odgovornosti tijela upravljanja, javnost rada, način obavljanja stručno administrativnih, pravnih i njima sličnih poslova, kao i druga pitanja propisana zakonom od značaja za rad Zavoda. Statut Zavoda donosi Upravno vijeće Zavoda, uz suglasnost zakonodavnog tijela Županije. Članak 83. Radi obavljanja stručnih, administrativnih i drugih poslova, Zavod osniva stručnu službu. Stručna služba iz stavka 1. ovog članka organizira se tako da se osigura nesmetano, racionalno i uspješno obavljanje djelatnosti Zavoda. Unutarnja organizacija stručne službe Zavoda iz prijašnjeg stavka utvrđuje se pravilnikom kojeg donosi ravnatelj Zavoda, uz suglasnost Vlade Županije. Članak 84. Zavod ima žiro-račun. Članak 85. Zavod obavlja slijedeće poslove: - provodi politiku razvoja i unapređenja zdravstvene zaštite koja se osigurava obveznim zdravstvenim osiguranjem; - planira i prikuplja novčana sredstva obveznog zdravstvenog osiguranja, te plaća usluge zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim djelatnicima; - obavlja poslove u svezi s ostvarivanjem prava osiguranih osoba, skrbi o zakonitom i pravodobnom ostvarivanju tih prava, te im pruža stručnu pomoć u ostvarivanju prava i zaštiti njihovih interesa; - obavlja poslove ugovaranja sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim djelatnicima; - određuje kriterije i način korištenja, te visinu novčanog iznosa za naknadu putnih troškova u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite i naknadu za pogrebne troškove; - određuje visinu naknade plaće i najviši iznos naknade plaće na teret sredstava Zavoda, način Str. 24 - Broj 1 NARODNE NOVINE 20. siječnja 2006. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE valorizacije osnovice za naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad; - sudjeluje u izradi i provodi međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju u dijelu koji se odnosi na obvezno zdravstveno osiguranje; - vrši obračun dugovanja i potraživanja troškova zdravstvenog osiguranja druge poslove sukladno ovim ugovorima; - obavlja poslove u svezi s ostvarivanjem zdravstvene zaštite u inozemstvu; - obavlja nadzor i financijsku kontrolu poslovanja zdravstvenih ustanova privatnih zdravstvenih djelatnika; - obavlja poslove izrade podzakonskih i općih akata u svezi s ostvarivanjem prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za čije su donošenje nadležna tijela Županije odnosno Zavoda; - županijskom ministru nadležnom za zdravstvo daje mišljenje o osnivanju zdravstvenih ustanova i početku obavljanja privatne prakse zdravstvenih djelatnika radi njihova uključivanja u osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti; - uređuje ostala pitanja u svezi s ostvarivanjem prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Članak 86. Zavodom upravlja Upravno vijeće. Upravno vijeće Zavoda se sastoji od pet članova što ih imenuje Vlada Županije, na prijedlog županijskog ministra nadležnog za zdravstvo. Izbor i imenovanje članova Upravnog vijeća vrši se na temelju natječaja sukladno Zakonu o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Predsjednika Upravnog vijeća imenuje Vlada Županije prilikom imenovanja ostalih članova Upravnog vijeća Zavoda. Upravno vijeće Zavoda donosi odluke iz svoje nadležnosti natpolovičnom većinom ukupnog broja članova. Djelokrug, ovlasti i odgovornosti Upravnog vijeća utvrđuju se statutom Zavoda. Članak 87. Upravno vijeće Zavoda obavlja slijedeće poslove: - utvrđuje program djelatnosti obveznog zdravstvenog osiguranja i mjera za promicanje obveznog zdravstvenog osiguranja, utvrđuje politiku korištenja sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, daje smjernice za funkcioniranje stručne službe Zavoda radi pravilnog ostvarivanja prava osiguranih osoba i racionalnog poslovanja: - donosi statut Zavoda uz suglasnost zakonodavnog tijela Županije i druge opće akte za čije je donošenje olašteno zakonom; - predlaže, sukladno zakonu, stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje; - donosi financijski plan i usvaja završni račun; -odlučuje o osiguravanju dopunskih sredstava i o načinu pokrivanja mogućih gubitaka nastalih u poslovanju; - pretresa godišnje izvješće o radu Zavoda i njegove stručne službe; - razmatra izvješće o kontroli vrste, opsega i kvalitete izvršenih zdravstvenih usluga; - provodi prošireno zdravstveno osiguranje ako je uvedeno odlukom zakonodavnog tijela Županije; - surađuje s drugim županijskim zavodima osiguranja, Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja i drugim organima i organizacijama u stvarima od zajedničkog interesa, određuje predstavnike u drugim organizacijama i dr.; - vrši i druge poslove za koje je ovlašteno zakonom, podzakonskim aktima, općim i drugim aktima. Upravno vijeće može osnovati odbore i komisije za izvršavanje određenih zadataka. Članak 88. Zavodom upravlja ravnatelj. Ravnatelja Zavoda imenuje i razrješava Vlada županije na prijedlog županijskog ministra nadležnog za zdravstvo, sukladno Zakonu o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima. Članak 89. Zavod ima pričuvu koja se ostvaruje izdvajanjem najmanje 5 % ukupnih rashoda ostvarenih u protekloj godini.Nadzor nad korištenjem pričuve obavlja Upravno vijeće Zavoda. Članak 90. Sredstva pričuve služe za osiguravanje tekuće likvidnosti, za pokriće gubitaka i mogu biti korištena za komercijalne pozajmice. Članak 91. Ukoliko Vlada Županije ustanovi da su gubici Zavoda nastali zbog objektivnih okolnosti, gubici se pokrivaju iz proračuna Županije kao 20. siječnja 2006. NARODNE NOVINE Str. 25 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE pomoć za likvidnost u iznosu koji nedostaje. Članak 92. U svrhu osiguravanja podataka potrebnih za provedbu obveznog zdravstvenog osiguranja, te nadzora nad ostvarivanjem prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, u Zavodu se vode evidencije. Provedbene propise o načinu i mjestu vođenja, obliku, sadržaju i rokovima evidencija, te obveznicima vođenja evidencija donijeti će Upravno vijeće Zavoda. Članak 93. Nadzor nad zakonitošću rada Zavoda obavlja nadležno tijelo uprave Županije. Članak 94. Zavod je obvezan najmanje jedanput godišnje, a najkasnije do 30. travnja tekuće godine podnijeti Vladi i Skupštini Hercegbosanske županije izvješće o svom radu za prošlu godinu. Zavod je obvezan i tijekom godine dostaviti izvješće o svom radu na zahtjev Vlade ili Skupštine županije. V KAZNENE ODREDBE Članak 95. Novčanom kaznom od 500 do 2000 KM kaznit će se za prekršaj pravna odnosno fizička osoba: 1. ako ne obračuna odnosno ne uplati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje iz plaća djelatnika (članka 76. stavak 1. točka 1.); 2. ako ne obračuna odnosno ne uplati dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu (članak 76. stavak 1. točka 1.); 3. ako u zakonom propisanom roku od dana ozljede na radu odnosno utvrđivanja profesionalnog oboljenja djelatnika ne dostavi prijavu Zavodu (članak 25. stavak 3.); 4. ako onemogući pregled i nadzor, te financijsku kontrolu poslovanja (članak 77. stavak 1.). Članak 96. Novčanom kaznom od 500 do 2000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba : 1. ako ne obračuna, odnosno ne uplati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje korisnika mirovine i korisnika drugih prava po osnovu mirovinskog i invalidskog osiguranja (članak 76. stavak 1. točka 2.); 2. ako ne obračuna odnosno ne uplati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje neuposlenih osoba koje su uredno prijavljene (članak 76. stavak 1. točka 3.); 3. ako ne obračuna 0dnosno ne uplati doprinos za osobe smještene u ustanove socijalne zaštite i osobe koje primaju stalnu novčanu pomoć (članak 76. stavak 1. točka 4.); Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 250 do 500 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak 97. Novčanom kaznom od 500 do 2000 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba : 1. ako ne uplati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje koje je obvezna sama uplatiti (članak 76. stavak 2.); 2. ako onemogući pregled i nadzor, te financijsku kontrolu poslovanja (članak 77. stavak 1.). Članak 98. Novčanom kaznom od 250 do 400 KM kaznit će se za prekršaj poljoprivrednik, odnosno poljoprivredno kućanstvo: 1. ako ne izvrši uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje (članak 76. stavak 1. točka 11.); 2. ako ne dostavi nadležnoj pravnoj osobi podatke u svezi s prijavom i odjavom osigurane osobe, radi ostvarivanja prava i obveza iz obveznog zdravstvenog osiguranja (članak 48.). Članak 99. Novčanom kaznom od 300 do 1500 KM kaznit će se za prekršaj pravna odnosno fizička osoba: 1. ako ne dostavi Zavodu sve podatke u svezi s prijavom i odjavom osigurane osobe, radi ostvarivanja prava i obveza iz obveznog zdravstvenog osiguranja (članak 48.). Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 250 do 500 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak 100. Novčanom kaznom od 1000 do 2000 KM kaznit će se za prekršaj izabrani doktor medicine Str. 26 - Broj 1 NARODNE NOVINE 20. siječnja 2006. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi: - ako utvrdi da osigurana osoba ima pravo na korištenje bolovanja, a za to nema osnove (članak 49. stavak 1.); - ako ne uputi osiguranika nadležnom tijelu mirovinskog i invalidskog osiguranja radi ocjene radne sposobnosti i invalidnosti (članak 54. stavak 1.). Članak 101. Novčanom kaznom od 250 do 400 KM kaznit će se za prekršaj osigurana osoba: 1. ako je svjesno prekoračila privremenu nesposobnost za rad, namjerno sprječava ozdravljenje odnosno osposobljavanje, obavlja drugu djelatnost, bez opravdanog razloga ne odgovori na poziv za liječnički pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, ne pridržava se uputa za liječenje, odnosno bez dopuštenja doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta ili u roku od tri dana nakon početka bolesti ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio (članak 39.); 2. ako je ostvario pravo na naknadu putnih troškova u svezi s liječenjem, a za to nije imao pravne osnove (članak 43.); 3. ako koristi ispravu kojom se dokazuje status osigurane osobe na način suprotan odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu odredbi ovog zakona (članak 47.). VI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 102. Propise nezaobilazne za provedbu ovog Zakona mjerodavni organi su dužni donijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 103. Osigurane osobe koje su započele ostvarivati prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava koja proistječu iz obveznog zdravstvenog osiguranja prije stupanja na snagu ovog Zakona, od dana njegova stupanja na snagu ostvaruju ta prava sukladno odredbama ovog Zakona. Osobe iz stavka 1. ovog članka, koje prema odredbama ovog Zakona ne ispunjavaju propisane uvjete za korištenje prava priznatog prema dosadašnjim propisima, nastavljaju započeto korištenje tog prava, prema odredbama ovog zakona, kao da ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom, odnosno na temelju ovoga Zakona sve dok traje oboljenje i potreba liječenja. Članak 104. Sve pravne i fizičke osobe u ostvarivanju prava i obveza iz obveznog zdravstvenog osiguranja dužne su svoje poslovanje uskladiti s odredbama ovog Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 105. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-81.2/05 Tomislavgrad, 23. studenoga 2005. godine Predsjednik Skupštine Nediljko Rimac v.r. *** Na temelju članka 26. točke e. Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 3/96 i 9/00), članka 49. stavak 3. Zakona o šumama ("Službene novine F BiH", broj 20/02, 29/03 i 37/04), članka 331. Zakona o gospodarskim društvima ("Službene novine F BiH", broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03) i Zakona o javnim poduzećima u F BiH ("Službene novine F BiH", broj 8/05) Skupština Hercegbosanske županije, na sjednici održanoj dana 09. 12. 2005. godine, donosi ODLUKU o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Šumsko gospodarskog društva "Hercegbosanske županije" –društvo sa ograničenom odgovornošću Članak 1. U Odluci o osnivanju Šumsko gospodarskog društva "Hercegbosanske šume" – društvo sa ograničenom odgovornošću ("Narodne novine Her
Zakon o zdravstvenoj zaštiti Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 11/05 20.12.2005 zsravstvena zaštita Str. 342 - Broj 11 NARODNE NOVINE 20. prosinca 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Pravne osobe ovlaštene za promet, popravke i prepravke oružja i streljiva obvezne su u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti svoju organizaciju sa odredbama ovog Zakona i zatražiti odobrenje za obavljanje svoje djelatnosti od Ministarstva. Ukoliko u navedenom roku ne podnesu zahtjev rješenjem će im se zabraniti obavljanje djelatnosti. Članak 91. Propise za izvršenje ovog. Zakona donijet će ministar unutarnjih poslova, u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ministar unutarnjih poslova rješenjem utvrđuje cijenu tiskanica odobrenja za nabavku oružja, oružnih listova, odobrenja za držanje oružja, odobrenja za držanje oružja kao uspomene, odobrenja za sakupljanje oružja, dozvole za nošenje oružja, potvrde o prijavljenom oružju i drugih tiskanica koje snosi podnositelj zahtjeva. Članak 92. Do donošenja propisa za izvršenje ovog Zakona primjenjivat će se odgovarajući zatečeni propisi ako su u suglasnosti s ovim Zakonom. Članak 94. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o nabavci, držanju i nošenju oružja i streljiva (" Narodni list HR H-B", broj 13/94). Članak 95. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-77.2/05 Tomislavgrad, 26. 10. 2005. godine Predsjednik Skupštine Nediljko Rimac v.r. *** Na temelju članka 26.stavak e) Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj:3/96, 9/00) članka III.2.b i članka III.3. (3) Ustava F Bosne i Hercegovine ("Službene novine F BiH" broj: 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 18/03, 33/04 ) te članka 98. Poslovnika Skupštine HBŽ ("Narodne novine HBŽ" broj: 8/03, 14/03, 1/04 i 6/05 ) Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 26. listopada 2005. godine donosi ZAKON o zdravstvenoj zaštiti I TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovim Zakonom se uređuju načela, način organizacije i provedbe zdravstvene zaštite. Zdravstvena zaštita građana, u smislu ovog Zakona, je skup mjera, aktivnosti i postupaka na promicanju, čuvanju i poboljšavanju zdravlja ljudi, koje poduzima Hercegbosanska županija (u daljnjem tekstu: Županija), općine, zdravstvene ustanove, zdravstveni djelatnici, poduzeća, druge pravne osobe i građani. Članak 2. Zdravstvenu zaštitu u okviru zdravstvenih ustanova, pružaju zdravstveni djelatnici i zdravstveni suradnici, primjenom suvremenih medicinskih postupaka, tehnologija i praćenjem postignuća u razvoju medicinske znanosti. Članak 3. Svi su građani dužni starati se o svojemu zdravlju. Nitko ne smije ugrožavati zdravlje drugih. Građanin je obvezatan sudjelovati u svim preventivno- zdravstvenim djelatnostima koje se provode na mjestima življenja i rada, a usmjerene su na promicanje i čuvanje zdravlja i sprječavanja bolesti. Građanin ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarivanja najviše moguće razine zdravlja sukladno odredbama ovog Zakona i Zakona o zdravstvenom osiguranju. Svaki je građanin dužan ukazati prvu pomoć unesrećenoj ili bolesnoj osobi sukladno svome 20. prosinca 2005. NARODNE NOVINE Str. 343 - Broj 11 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE znanju i mogućnostima, te joj omogućiti pristup do najbliže zdravstvene ustanove. Hercegbosanska županija mjerama gospodarske i socijalne politike stvara uvjete za provođenje zdravstvene zaštite kao i uvjete za zaštitu i očuvanje te poboljšanje zdravlja stanovništva te usklađuje djelovanje i razvoj na svim područjima zdravstva u cilju osiguranja ostvarivanja zdravstvene zaštite. Članak 4. Vlasnici i ravnatelji poduzeća i drugih pravnih osoba, odgovorni su za primjenu mjera zdravstvene zaštite i zaštite čovjekova okoliša, odnosno radne sredine u kojoj obavljaju djelatnost. Dužnosti i odgovornosti iz stavka 1. ovog članka imaju građani koji obavljaju djelatnosti osobnim radom sredstvima u svojini građana i građani koji osobnim radom samostalno, u vidu zanimanja, obavljaju umjetničku ili drugu kulturnu, odvjetničku ili drugu profesionalnu djelatnost (udaljenjem tekstu: građani koji obavljaju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost) kao i organizatori javnih priredbi i masovnih skupova u odnosu na zaštitu od zaraznih bolesti i povreda. Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa, putem nastavnih planova i programa, uz suglasnost mjerodavnih ministarstava zdravstva Županije (u daljnjem tekstu: ministarstvo zdravstva) osigurava zdravstveni odgoj i provođenje obrazovanja za zdravstvenu samozaštitu predškolske djece i đaka. Članak 5. Zdravstvena djelatnost što je obavljaju zdravstvene ustanove i zdravstveni djelatnici u privatnoj zdravstvenoj djelatnosti (u daljnjem tekstu: privatna praksa) pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, je djelatnost od interesa za Županiju. Članak 6. Zdravstvena se djelatnost organizira i provodi kao primarna, specijalističko konzultativna bolnička zdravstvena zaštita. Primarna zdravstvena zaštita obuhvaća: - djelatnost obiteljskog doktora medicine (u daljnjem tekstu obiteljski liječnik), - djelatnost opće medicine, - školsku medicinu, - higijensko - epidemiološku zaštitu, - zubno - zdravstvenu zaštitu, - hitnu medicinsku pomoć, - medicina rada, - specifičnu zdravstvenu zaštitu djelatnika, - zaštitu žena i djece, - dijagnostičku, - ljekarničku djelatnost i - patronažna zdravstvena zaštita Specijalističko - konzultativna zdravstvena zaštita obuhvaća sustav mjera, aktivnosti i postupaka u svrhu dijagnosticiranja, liječenja i medicinske konzultacije oboljelih, kada po prirodi bolesti, s obzirom na druge okolnosti, nije potrebno poduzimanje bolničkog liječenje. Bolnička zdravstvena djelatnost obuhvaća sustav mjera, aktivnosti i postupaka koje se poduzimaju u svrhu dijagnosticiranja, liječenja i medicinske rehabilitacije oboljelih u odgovarajućim stacionarnim medicinskim ustanovama. Članak 7. Županija, sukladno pravima i obavezama utvrđenim Ustavom Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Ustav) i zakonom: 1. donosi zakone iz nadležnosti županije, 2. vodi zdravstvenu politiku tako da potiče i razvija zdrave životne navike kod pučanstva. Članak 8. Županija ostvaruje svoje zadatke s područja zdravstvene zaštite, tako: - što osigurava higijensko-epidemiološku djelatnost, zdravstveno-statistički informacijski sustav, hitnu medicinsku pomoć, te djelatnost socijalne medicine na svom području; - što osigurava ostvarivanje prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja, sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju; - što osigurava sredstva za izgradnju i opremanje te osnivanje zdravstvenih ustanova za provedbu primarne, specijalističkokonzultativne, bolničke i javno zdravstvene zaštite; - što osigurava mrtvozorničku službu. II NAČELA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Članak 9. Zdravstvena zaštita građana u Županiji provodi se na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj, a Str. 344 - Broj 11 NARODNE NOVINE 20. prosinca 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE specijaliziranog pristupa u specijalističkokonzultativnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Članak 10. Sveobuhvatnost zdravstvene zaštite osigurava obuhvat svih građana Županije u odgovarajućim mjerama zdravstvene zaštite sukladno Zakonu. Članak 11. Kontinuiranost zdravstvene zaštite postiže se ukupnim organiziranjem zdravstva, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite, koja pruža neprekidnu zdravstvenu zaštitu pučanstvu kroz sve životne dobi radi osiguravanja kontinuiranog djelovanja, sustav zdravstvene djelatnosti u Županiji treba biti međusobno funkcionalno povezan i usklađen. Članak 12. Dostupnost zdravstvene zaštite ostvaruje se takvim rasporedom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika na području Županije koji će građanima omogućiti približno jednake uvjete zdravstvene zaštite, naročito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Članak 13. Načelo cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zaštite osigurava se putem slobodnog izbora doktora medicine i doktora stomatologije, koji kod građana provode mjere za unapređenje zdravlja i preventivu bolesti, te liječenje i rehabilitaciju do radne sposobnosti. Članak 14. Načelo specijaliziranog pristupa osigurava se organizacijom i razvijanjem posebnih specijaliziranih kliničkih, javno-zdravstvenih postignuća i znanja, te njihovu primjenu u praksi. III MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Članak 15. Mjere zdravstvene zaštite su: - otkrivanje i otklanjanje uzroka oboljenja, odnosno sprječavanje i suzbijanje posljedica bolesti, povreda te njihovih posljedica; - liječenje i rehabilitacija oboljelih, tjelesno i duševno oštećenih i povrijeđenih osoba; - mjere posebnog zdravstvenog nadzora nad pučanstvom starijim od 65 godina života; - osiguranje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i mladeži, te zaštita žena u svezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom; - opskrba lijekovima i drugim medicinskim sredstvima za zdravstvenu zaštitu; - organiziranje dragovoljnog prikupljanje krvi; - provođenje zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja sa svrhom podizanja duševne i tjelesne sposobnosti građana; - pregled umrlih. Članak 16. Mjere zdravstvene zaštite u svezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita djelatnika) koje moraju osiguravati poduzeća, druge pravne i fizičke osobe (u daljnjem tekstu poslodavci) su: - pravodobno obavješćivanje o opasnosti po zdravlje na radu, savjetovanje o zdravlju sigurnosti i higijeni rada; - mjere sprječavanja i otkrivanja profesionalnih bolesti, sprječavanja ozljeda na radu i pružanje odgovarajuće pomoći; - mjere za utvrđivanje zdravlja djelatnika koji su na radnom mjestu izloženi posebnim opasnostima po zdravlje. Pored mjera iz stavka 1. ovog članka poduzeća i poslodavci provode posebne mjere zaštite na radu sukladno Zakonu. Članak 17. Mjere zdravstvene zaštite iz članka 15. ovog Zakona provode se na. temelju plana i programa što ga donosi ministarstvo zdravstva, na prijedlog županijskog Zavoda za javno zdravstvo i pribavljeno mišljenje nadležne komore. IV ORGANIZACIJA I PROVEDBA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Članak 18. Zdravstvena zaštita provodi se u jedinstvenom sustavu zdravstvene djelatnosti primjenom mjera primarne, specijalističko-konzultativne i bolničke zaštite. Podjela poslova između primarne, specijalističko- konzultativne i bolničke zdravstvene zaštite, obavlja se ovisno od poslova i zadataka, složenosti medicinskih postupaka, specijalnosti 20. prosinca 2005. NARODNE NOVINE Str. 345 - Broj 11 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika, opreme, te specifičnosti pojedinih područja. Članak 19. Primarna zdravstvena zaštita obuhvaća: - rano otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje uzroka oboljenja i povreda; - sudjelovanje u podizanju i održavanju psihofizičke i zdravstvene sposobnosti djelatnika; - skrb za očuvanje zdravlja i liječenje svih članova obitelji; - provedba mjera zdravstvene zaštite i staranje o zdravstvenom stanju i unapređenju zdravlja učenika, studenata, mladeži, sportaša i ocjeni njihove sposobnosti za školovanje i rad, kao i mjere zdravstvene zaštite i staranje o zdravstvenom stanju pučanstva starijeg od 65 godina, invalida i drugih osoba; - zdravstvenu zaštitu nespecifičnih i specifičnih plućnih bolesti; - praćenje higijensko-epidemiološke situacije u životnom i radnom okolišu uz poduzimanje potrebnih mjera; - provedbu edukacije zdravstvenih djelatnika. - Primarna zdravstvena zaštita naročito provodi: - mjere zdravstvene zaštite djece predškolskog uzrasta, skrb o njihovom zdravstvenom stanju i unapređivanju zdravlja i podizanju psihofizičke sposobnosti; - skrb o zdravstvenoj zaštiti žena za vrijeme trudnoće, porođaja i nakon porođaja, te o drugim zdravstvenim problemima žena; - mjere za promociju prirodne ishrane dojenčeta - dojenja; - ispitivanje nepovoljnog utjecaja okoliša na zdravstveno stanje i zdravstvenu sposobnost djelatnika i drugih građana; - hitnu medicinsku pomoć; - liječenje u ordinaciji, odnosno u stanu građanina; - kurativne i rehabilitacijske mjere; - mjere preventive, liječenja i saniranja usta i zuba; - opskrbu lijekovima i drugim sredstvima za liječenje; - upućivanje pacijenata na specijalističkokonzultativne preglede, na bolničko i drugo liječenje te provedbu post-hospitalnih postupaka; - koordinaciju i provedbu nužnih dijagnostičkih i terapeutskih postupaka. Članak 20. Primarna zdravstvena zaštita provodi se i organizira u timskom radu u kojem sudjeluju doktor medicine i medicinska sestra, odnosno zdravstveni tehničar. Poslove primarne zdravstvene zaštite obavlja doktor medicine, doktor stomatologije i magistar farmacije, obiteljski liječnik, specijalist opće i medicine rada, pedijatar, specijalist iz oblasti javnog zdravstva, specijalisti ginekologije, školske medicine, specijalist pulmolog i specijalist medicinske biokemije ili diplomirani inženjer medicinske biokemije, sa svojim suradnicima. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti sudjeluje specijalist, pedijatar u zdravstvenoj zaštiti djece i ginekolog u zdravstvenoj zaštiti u svezi s trudnoćom, porođajem, majčinstvom, planiranjem obitelji i ranim otkrivanjem raka. Doktor stomatologije sa svojim suradnicima provodi poslove iz članka 19. stavak 2. točka 8. ovog Zakona, a magistri farmacije sa svojim suradnicima provode poslove iz članka 19. stavka 2. točka 9. ovog Zakona. U provedbi pojedinačnih mjera primarne zdravstvene zaštite, a posebno u zdravstvenoj zaštiti djelatnika, djece predškolskog i školskog uzrasta sudjeluje psiholog, logoped, defektolog i socijalni djelatnik, odnosno drugi stručnjaci za pojedina pitanja te zaštite. Zdravstveni djelatnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u timskom radu surađuju s doktorima medicine i drugih specijalnosti u specijalističkokonzultativnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Zdravstveni djelatnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti svojim radom potiču i usmjeravaju mjere samozaštitne aktivnosti građana, kao i aktivnosti i mjere organizacija i tijela državne uprave. .. Članak 21. Specifična zdravstvena zaštita djelatnika, kao dio primarne zdravstvene zaštite, obuhvaća prvenstveno preventivne poslove u svezi sa stvaranjem i održavanjem sigurne i zdrave radne sredine, koja omogućuje optimalno fizičko i mentalno zdravlje na radu i prilagođavanje uvjeta rada sposobnostima djelatnika. Specifična zdravstvena zaštita djelatnika obuhvaća: Str. 346 - Broj 11 NARODNE NOVINE 20. prosinca 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - liječnički pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti; - praćenje zdravstvenog stanja djelatnika u odnosu na rad; - identifikaciju i procjenu rizika štetnih po zdravlje na radnom mjestu; - sistematske kontrolne preglede djelatnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada te pojavu profesionalnih bolesti, ozljeda. na radu, te kroničnih bolesti; - davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, higijeni rada, organizaciji te o osobnim i kolektivnim zaštitnim sredstvima; - preventivne sanitarne preglede djelatnika koji se obvezno provode radi zaštite okoliša, zaštite potrošača, odnosno korisnika i druge obvezne zdravstvene preglede; - organiziranje i pružanje prve pomoći i hitnih intervencija na licu mjesta u procesu rada; - sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti; - kontinuiranu skrb o boljoj prilagođenosti uvjeta rada djelatnicima; - suradnju u izvješćivanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju u djelatnosti medicine rada, higijene rada i organizacije rada; - ocjenjivanju uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu (djelovanje prašine, buke, rasvjete, zračenja i dr.) radi zaštite od profesionalnih bolesti; - zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje djelatnika; - ocjenjivanje potrebe za upućivanje djelatnika na medicinski programiran aktivni odmor radi poboljšanja zdravstvene sposobnosti djelatnika za rad; - provedbu medicinski programiranog odmora; - sudjelovanja u mjerama rehabilitacije djelatnika. Članak 22. Specifičnu zdravstvenu zaštitu djelatnici ostvaruju na temelju ugovora između poslodavca i doma zdravlja, odnosno druge zdravstvene ustanove, koja u svom sastavu ima djelatnost medicine rada ili ugovorom sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi. Za potrebe praćenja, proučavanja i unapređenja djelatnosti specifične zdravstvene zaštite, može se osnovati županijski Zavod za medicinu rada, odnosno zdravstvena ustanova za specifičnu zdravstvenu zaštitu djelatnika. Troškove specifične zdravstvene zaštite djelatnika snosi poslodavac. Članak 23. Specijalističko-konzultativna i bolnička zdravstvena zaštita obuhvaća: 1. specijalističko-konzultativnu zdravstvenu zaštitu u okviru koje se: - pruža konzultativna zdravstvena zaštita po zahtjevu primarne zdravstvene zaštite;" vrši dijagnostika i liječenje povrijeđenih i oboljelih primjenom standardnih dijagnostičkih i terapeutskih postupaka; - vrši potpuna medicinska rehabilitacija. 2. bolnička zdravstvena zaštita, u okviru koje se: - vrši stacionarno liječenje primjenom standardnih dijagnostičkih i terapeutskih postupaka, tijekom 24 sata; - vrši konzultativna zaštita uz sudjelovanja konzilija zdravstvenih djelatnika različitih specijalnosti; - vrši zdravstveno prosvjećivanje pacijenata; - vrši stručno-metodološka pomoć; - vrši stručno osposobljavanje i obrazovanje svih profila i razina stručnosti; - vrši zdravstveno-istraživački rad. Poslove i zadatke zdravstvene zaštite iz stavka 1. ovog članka obavljaju specijalisti i subspecijalisti svih grana medicine, pojedinačno ili timski, a vrše se u specijalističkim ordinacijama, poliklinikama ili bolnicama. V PRAVA I DUŽNOSTI GRAĐANA U OSTVARIVANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Članak 24. U ostvarivanju zdravstvene zaštite svaki građanin ima pravo na: - pristupačnu zdravstvenu uslugu standardne kakvoće i jednakog sadržaja, utvrđenu pravilima zdravstvenog osiguranja; - naknadu štete koja mu je nanesena pružanjem neodgovarajuće zdravstvene usluge, u slučaju dokazane stručne pogreške; - slobodan izbor obiteljskog liječnika, doktora medicine i doktora stomatologije sukladno odredbama ovog Zakona i pravilima zdravstvenog osiguranja; - hitnu, neodgodivu, medicinsku pomoć u trenutku kada mu je ona potrebna; 20. prosinca 2005. NARODNE NOVINE Str. 347 - Broj 11 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - točno obavješćivanje i poduku o svim pitanjima koja se tiču njegova zdravlja; - odbijanje da bude predmet znanstvenog istraživanja, bilo kojeg drugog pregleda ili medicinskog tretmana bez svoje suglasnosti; - izbor između više mogućih oblika medicinskih intervencija koje mu ponudi doktor medicine, odnosno doktor stomatolog ije, osim u slučaju neodgodive intervencije, čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje građanina i izazvalo trajna oštećenja; - tajnost svih podataka koje se odnose na stanje njegova zdravlja; - odbijanje pregleda i liječenja od strane doktora medicine, odnosno doktora stomatolog ije zbog gubljenja povjerenja; - odbijanje kirurške i druge medicinske intervencije ako je pri svijesti i sposoban za rasuđivanje, ukoliko mu je liječnik ukazao na štetne posljedice po njegov život i zdravlje u slučaju odbijanja takve intervencije. Za osobe koje nisu pri svijesti ili nisu sposobne za rasuđivanje ovu suglasnost daju roditelji, staratelji, supružnik, ili drugi bliži rođaci, osim u slučaju kad postoji opasnost po život oboljelog ili ozlijeđenog, a zbog žurnosti nije moguće pravodobno pribaviti suglasnost; - ishranu u skladu sa svjetonazorom za. vrijeme boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi, koja nije u suprotnosti s propisanom medicinskom dijetom; - obavljanje vjerskih obreda za vrijeme boravka u stacionarnoj ustanovi, u za to predviđenoj prostoriji, uključujući i pravo opremanja u mrtvačnicu u slučaju smrti, uz primjenu vjerskih obreda odvojeno po konfesijama. Članak 25. Građani na području Županije imaju pravo na zaštitu od opasnosti po zdravlje ili život izazvane zagađivanjem životne sredine biološkim, fizičkim i kemijskim agensima u vodi, zraku, tlu, hrani, predmetima opće uporabe ili lijekovima. Građani imaju pravo i na zaštitu od štetnih djelovanja ionizirajućih, odnosno neionizirajućih zračenje, buke i vibraciju kao i. zaštitu od štetnog djelovanja proizvoda odobrenih za javnu uporabu koji zbog grešaka u izradi mogu izazvati oštećenje zdravlja. Građani koji pretrpe zdravstveno oštećenje zbog djelovanja od činitelja iz stava 1. i 2. ovog članka imaju pravo na naknadu štete od poduzeća, drugih pravnih osoba ili građana koji obavljaju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost sukladno zakonu. Članak 26. Pod pravom građanina na zdravstvenu uslugu Standardne kakvoće i jednakog sadržaja podrazumijeva se usuglašenost pružene zdravstvene zaštite sa suvremenim medicinskim saznanjima tehnologijom i utvrđenim standardima, sukladno pravilima zdravstvenog osiguranja. U kakvoću zdravstvene usluge ulazi tehnološki prihvatljiv način pružanja te zdravstvene usluge i sigurnost pružene usluge za građanina. Radi trajnog osiguranja kakvoće zdravstvenih usluga njihova se kakvoća mora trajno kontrolirati mjerama interne stručne kontrole, mjerama inspekcije i pravom građanina na reklamiranje kakvoće i njegovim pravom za pokretanje postupaka za osnivanje liječničkog konzilija, sukladno odredbama ovog Zakona, uključujući tu i pravo na naknadu štete zbog neodgovarajuće pružene zdravstvene usluge u slučaju dokazane stručne pogreške. Troškove konzilijarnog pregleda snosi građanin, ako je zahtjev za osnivanje liječničkog konzilija neutemeljen, odnosno doktor medicine koji ga je liječio ako je zahtjev utemeljen. Ministarstvo zdravstva Županije pravilnikom će propisati postupak i način rada liječničkog konzilija. Članak 27. Građanin ima pravo-neposredno ili pismenim putem-od ravnatelja zdravstvene ustanove, odnosno zdravstvenog djelatnika koji obavlja privatnu praksu zatražiti zaštitu svojih prava s obzirom na kakvoću, sadržaj, vrstu zdravstvene usluge i na odnos prema njemu u procesu pružanja zdravstvenih usluga. Ravnatelj zdravstvene ustanove, odnosno zdravstveni djelatnik koji obavlja privatnu praksu, dužan je bez odlaganja ispitati opravdanost zahtjeva građanina i u roku od tri dana od dana prijema donijeti rješenje i dostaviti ga građaninu. Građanin koji nije zadovoljan rješenjem zdravstvene ustanove, odnosno zdravstvenog djelatnika koji obavlja privatnu praksu, ima pravu zaštitu svojih prava tražiti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, kod nadležnog ministra. Str. 348 - Broj 11 NARODNE NOVINE 20. prosinca 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Protiv konačnog akta nadležnog ministra, građanin može tražiti zaštitu svojih prava kod nadležnog suda, sukladno zakonu. Članak 28. U postupku nadoknade štete pravni odnos građanina i zdravstvene ustanove u svim oblicima vlasništva, reguliraju se po načelima odgovornosti sukladno zakonu. Zaštitu svojih prava građanin može zatražiti od nadležnog inspekcijskog tijela i nadležnog tijela zdravstvenog osiguranja, sukladno zakonu. Članak 29. Građani su dužni svoja prava na zdravstvenu zaštitu koristiti sukladno zakonu i naputcima o liječenju koja im daje obiteljski liječnik, odnosno doktor medicine i doktor stomatologije, a osobito su odgovorni ako se ne pridržavaju ovih naputaka. Članak 30. Ako obiteljski liječnik, odnosno doktor medicine posumnja da se radi o zaraznoj bolesti opasnoj po zdravlje drugih, on će provesti odgovarajuće dijagnostičke i terapijske postupke bez suglasnosti građanina. Članak 31. Osobe oboljele od duševne bolesti koja predstavlja opasnost po njihov život, život građanina ili imovinu, u žurnim slučajevima smjestit će se na privremeno bolničko liječenje u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu. Osobe iz stavka 1. ovog članka upućuje, u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu, obiteljski liječnik odnosno doktor medicine - uz odgovarajuću pratnju. Ako takve osobe prilikom upućivanja pružaju fizički otpor zdravstvenom djelatniku će do smještaja u odgovarajuću ustanovu pomoć pružiti ovlašteni službenik nadležnog tijela unutarnjih poslova. Zdravstvena ustanova koja je primila osobu oboljelu od duševne bolesti dužna je o tomu, bez odlaganja, izvijestiti obitelj oboljelog ukoliko ona o tome nije upoznata: - općinski sud i tijela starateljstva prema mjestu posljednjeg prebivališta odnosno boravišta primljene osobe; - ako je prebivalište, odnosno, boravište nepoznato treba obavijestiti sud i tijela starateljstva prema mjestu sjedišta zdravstvene ustanove. Članak 32. Zdravstveni djelatnici dužni su čuvati, kao profesionalnu tajnu, sve što znaju o zdravstvenom stanju bolesnika. Na čuvanje profesionalne tajne obavezni su i drugi djelatnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih dužnosti, te studenti i đaci srednjih škola zdravstvenog usmjerenja. Povreda čuvanja profesionalne tajne je teža povreda pravila kodeksa medicinske etike. VI OSNIVANJE I ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENIH USTANOVA Članak 33. Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove koje osniva Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu Federacija), Županija, općina te domaće i strane fizičke odnosno pravne osobe na temelju suglasnosti iz članka 37. Zakona o zdravstvenoj zaštiti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu federalni Zakon). Županija može biti osnivačem: poliklinike, županijske bolnice, specijalne bolnice, opće bolnice, lječilišta i zavoda, odnosno županijskog zavoda za javno zdravstvo, županijskog zavoda za medicinu rada, doma zdravlja i ustanove za zdravstvenu njegu u domu. Županija može, zajedno s drugim županijama, osnivati ustanove od zajedničkog interesa i to: klinike kao samostalne zdravstvene ustanove, kliničke bolnice, kliničko bolničke centre, kliničke centre, posebne međužupanijske zavode. Općina može biti osnivačem: doma zdravlja, područne ambulante, ustanove za zdravstvenu njegu u domu, ljekarne, lječilišta, opće i specijalne bolnice. Domaće strane i fizičke osobe mogu biti osnivačima: poliklinike, opće bolnice, specijalne bolnice, lječilišta, ljekarne, ustanove za zdravstvenu njegu u domu i zavoda kao specijalizirane ustanove u svim oblicima svoji ne. Članak 34. Osnivač zdravstvenih ustanova u vlasništvu Županije je županijska Skupština. Osnivač zdravstvenih ustanova u vlasništvu općine je općinsko vijeće. 20. prosinca 2005. NARODNE NOVINE Str. 349 - Broj 11 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 35. Zdravstvena djelatnost mora biti organizirana tako da je pučanstvu uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska pomoć, uključujući i hitni prijevoz. Članak 36. Mrežu zdravstvene djelatnosti za obavljanje primarne zdravstvene zaštite na prijedlog ministra zdravstva, a po prethodno pribavljenom mišljenju Zavoda za zdravstveno osiguranje, Zavoda za javno zdravstvo, a nakon konzultacija sa nadležnim komorama, utvrđuje Skupština Županije. Članak 37. Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja raspisuje natječaj za popunjavanje mreže zdravstvene djelatnosti za obavljanje primarne, specijalističko- konzultativne i bolničke zdravstvene zaštite. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donosi županijski Zavod zdravstvenog osiguranja - uz pribavljenu suglasnosti županijskog ministra. Članak 38. Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja zaključuje ugovor sa zdravstvenim ustanovama, odnosno privatnim zdravstvenim djelatnikom koji su najpovoljniji ponuđači iz članka 37. stavak 2. ovog Zakona. Privatni zdravstveni djelatnik, iz stavka 1. ovog članka, je ugovorni privatni zdravstveni djelatnik. Ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno ugovorni privatni zdravstveni djelatnik, dužni su u nazivu istaknuti da su ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno ugovorni privatni zdravstveni djelatnik. Ugovorom se utvrđuju odnosi u svezi s obavljanjem zdravstvene djelatnosti. Ugovorom se podrobno odlučuje: - vrsti zdravstvene djelatnosti, - opsegu zdravstvene djelatnosti, - početku obavljanja zdravstvene djelatnosti, - načinu obavljanja zdravstvene djelatnosti, - sredstvima što ih za obavljanje zdravstvene djelatnosti osigurava županijski Zavod zdravstvenog osiguranja, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine i županijsko ministarstvo zdravstva, - ostalim pravima i obavezama. Članak 39. Zdravstvena ustanova ne može početi s radom, dok tijelo nadležno za poslove zdravstva, utvrđeno ovim Zakonom, ne donese rješenje" o ispunjenju propisanih uvjeta glede prostora, kadra i medicinsko-tehničke opreme. Rješenje iz stavka 1. ovog članka za zdravstvene ustanove u smislu članka 33. stavka 3, 4. i 5. ovog Zakona donosi ministar zdravstva. Članak 40. Odredbe članka 39. ovog Zakona primjenjuje se i u slučaju proširenja promjene zdravstvene djelatnosti. Članak 41. Sredstva za financiranje zdravstvenih ustanova koje osiguravaju izvršenje prava iz članka 7. točka 2. i članka 8. ovog Zakona, osiguravaju se: - iz sredstava proračuna Federacije, - iz donacija, pomoći i drugih izvora. Članak 42. Sredstva za rad zdravstvena ustanova ostvaruje: - ugovorim sa županjskim zavodom osiguranja; - ugovorom sa Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja; - ugovorom sa Federalnim ministarstvom zdravstva, ministarstvom zdravstva, koje se, sukladno zakonu, financiraju proračuna Federacije Bosne i Hercegovine, Županije i proračuna općina; - ugovorom po osnovu dragovoljnog osiguranja; - iz sredstava osnivača sukladno aktu o osnivanju; - iz sredstava proračuna Federacije, Županije i proračuna općina; - iz sudjelovanja korisnika zdravstvene zaštite u pokriću dijela ili ukupnih troškova zdravstvene zaštite; - iz drugih izvora na način i pod uvjetima određenim zakonima, aktom o osnivanju i statutom zdravstvene ustanove. VII TIJELA UPRAVLJANJA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA Str. 350 - Broj 11 NARODNE NOVINE 20. prosinca 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 43. Zdravstvenim ustanovama upravlja Upravno vijeće. Upravno vijeće zdravstvenih ustanova, u vlasništvu Županije, odnosno općine ima pet članova i bira se "natječajem, sukladno zakonu. Članove Upravnog vijeća zdravstvene ustanove iz stavka 2. ovog članka, imenuje i razrješava Vlada Županije, odnosno općinsko vijeće na prijedlog ministra zdravstva. Visina naknade za rad Upravnog vijeća utvrđuje osnivač zdravstvene ustanove, a isplaćuje se iz sredstava zdravstvene ustanove. Način izbora, opoziva i mandat članova vrši se sukladno zakonu. Članak 44. Ravnatelja zdravstvene ustanove u vlasništvu Županije ili općine imenuje i razrješava Upravno vijeće, temeljem natječaja, uz suglasnost Vlade Županije. Izuzetno, za vrijeme ratnog stanja, kad ne postoje uvjeti za rad Upravnog vijeća, ravnatelja imenuje i razrješava Vlada Županije. Članak 45. Za ravnatelja zdravstvene ustanove imenuje se osoba s visokom stručnom spremom zdravstvenog usmjerenja i pet godina radnog iskustva. Za ravnatelja zdravstvene ustanove koja osigurava specijalističko-konzultativnu i bolničku zdravstvenu zaštitu imenuje se osoba koja, pored uvjeta iz prethodnog stavka, ima, u pravilu, odgovarajuću specijalizaciju iz djelatnosti zdravstvene ustanove. Za ravnatelja zdravstvene ustanove koja osigurava kliničko-bolničku zdravstvenu zaštitu imenuje se osoba koja, pored uvjeta iz stavka 1. i 2. Ovog članka, ima, u pravilu, zvanje nastavnika fakulteta. Za ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo imenuje se osoba koja, pored uvjeta iz stavka 1. ovog članka, ima, u pravilu, i odgovarajuću specijalizaciju iz djelatnosti zdravstvene ustanove. Po isteku mandata ista osoba, na temelju natječaja, može ponovno biti izabrana za ravnatelja zdravstvene ustanove. Članak 46. Ako ravnatelj nije imenovan, u skladu sa Zakonom, u roku od 60 dana od dana isteka natječajnog roka, odluku o postavljanu vršitelja dužnosti ravnatelja donosi Upravno vijeće. Vršitelj dužnosti ravnatelja postavlja se najduže na razdoblje od 6 mjeseci. Vršitelj dužnosti ravnatelja ima ovlasti ravnatelja. Članak 47. Ravnatelj može biti razriješen istekom mandata na kojega je imenovan. Upravno vijeće dužno je razriješiti ravnatelja i prije isteka mandata za koji je imenovan: - ako ravnatelj to osobno zahtijeva; - ako nastupe neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovede do prestanka radnog odnosa; - ako ne izvršava ugovorene obaveze sa županijskim Zavodom zdravstvenog osiguranja, odnosno federalnim Zavodom osiguranja i reosiguranja; - ako u svom radu krši propise i opće akte zdravstvene ustanove ili ne izvršava odluke Upravnog vijeća ili postupa suprotno njima; - ako svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči zdravstvenoj ustanovi štetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dužnost tako da nastane ili bi moglo doći do poremećaja stanja pri obavljanju zdravstvene djelatnosti. - ako je nalazom zdravstvenog inspektora ustanovljena povreda propisa i općih akata. Ako Upravno vijeće ne razriješi ravnatelja iz razloga propisanih u stavku 2. ovog članka u roku od 30 dana od dana saznanja za neki od ovih razloga, odluku o razrješenju ravnatelja donosi Vlada Županije, na prijedlog ministra zdravstva. Upravno vijeće mora, prije donošenja odluke o razrješenju, izvijestiti ravnatelja o razlozima za razrješenje i dati mu mogućnost da se o njima očituje. Članak 48. Stručno vijeće zdravstvene ustanove je savjetodavni organ ravnatelja. Stručno vijeće imenuje ravnatelj, a čine ga najmanje voditelji zdravstvenih odjela ustanove. U radu stručnog vijeća mogu sudjelovati zdravstveni suradnici. 20. prosinca 2005. NARODNE NOVINE Str. 351 - Broj 11 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 49. Stručno vijeće zdravstvene ustanove: - raspravlja i odlučuje o pitanjima iz područja stručnog rada; - predlaže stručna rješenja u okviru djelatnosti; . - predlaže stručne temelje za program rada i razvoja zdravstvene ustanove; - daje ravnatelju stručna mišljenja i prijedloge glede organizacije rada i uvjeta za razvoj zdravstvene djelatnosti; - stara se o provedbi unutarnjeg nadzora nad radom djelatnika zdravstvene ustanove; - obavlja i druge poslove propisane Statutom. VIII AKTI ZDRAVSTVENIH USTANOVA Članak 50. Akti zdravstvenih ustanova su: statut i drugi opći akti. Statut je osnovni opći akt zdravstvene ustanove kojim se određuje: - organiziranje zdravstvene ustanove; - način odlučivanja ravnatelja i Upravnog vijeća; - način na koji ravnatelj donosi odluke u svezi s poslovanjem zdravstvene ustanove; - druga prava i obveze ravnatelja i Upravnog vijeća; - druga pitanja u svezi s obavljanjem zdravstvene djelatnosti kao i s radom i poslovanjem zdravstvene ustanove - sukladno statutu i zakonu. Statut zdravstvene ustanove podliježe obaveznoj suglasnosti osnivača. Članak 51. Odredbe ovog Zakona, koje se odnose na upravljanje, rukovođenje i akte zdravstvene ustanove u vlasništvu Županije, odnosno općine odgovarajuće se primjenjuju i na zdravstvene ustanove u privatnom i mješovitom vlasništvu. Upravno vijeće zdravstvene ustanove u privatnom, odnosno mješovitom vlasništvu ima najmanje tri člana, a imenuje ih vlasnik ustanove. IX VRSTE ZDRAVSTVENIH USTANOVA 1. Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite DOM ZDRAVLJA Članak 52. Dom zdravlja je zdravstvena ustanova koja ima organiziranu primarnu zdravstvenu zaštitu za područje za koje je osnovan. . Djelatnost doma zdravlja obuhvaća: opću medicinu, zdravstvenu zaštitu žena i djece, školsku medicinu, zdravstvenu zaštitu nespecifičnih i specifičnih plućnih oboljenja i zubno-zdravstvenu djelatnost. Na svom području dom zdravlja mora osigurati higijensko-epidemiološku djelatnost, hitnu medicinsku pomoć, laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku, ako te djelatnosti nisu organizirane u okviru druge zdravstvene ustanove. Dom zdravlja može organizirati, sukladno mreži zdravstvene djelatnosti, jedinice za obavljanje specijalističko-konzultativne zdravstvene djelatnosti, ako to zahtijevaju posebne potrebe i druge okolnosti koje bi mogle otežati provedbu zdravstvene zaštite, s obzirom na zdravstveno stanje pučanstva. U sastavu doma zdravlja, sukladno mreži zdravstvene djelatnosti, može se organizirati rodilište i stacionar za privremeni smještaj bolesnika (dnevna bolnica), te centri za fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju, organizirani sukladno «Projektu rehabilitacije u zajednici». PODRUČNA AMBULANTA Članak 53. Područna ambulanta je zdravstvena ustanova s djelatnošću iz područja rada obiteljskog liječnika, doktora medicine, doktora stomatologije i polivalentne patronažne medicinske sestre. . Područna ambulanta može se organizirati kao dio doma zdravlja ili privatne prakse. Područna ambulanta može osigurati poslove priručnog laboratorija. Područna ambulanta, za područje za koje je osnovana, provodi mjere zdravstvenog obrazovanja i prosvjećivanja, mjere higijenskoepidemiološke zaštite, vrši ambulantno i kućno liječenje i dijagnostiku, odnosno terapiju na razini svoje djelatnosti, kao i zdravstvenu zaštitu usta i zuba i provodi mjere patronažnog nadzora i vodi propisane evidencije i dokumentacije. Članak 54. Ako se u domu zdravlja obavlja specijalističko- konzultativna djelatnost, ona je pod stručnim nadzorom bolnice koju odredi ministar zdravstva. Str. 352 - Broj 11 NARODNE NOVINE 20. prosinca 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 55. U ustanovama socijalne skrbi koje zbrinjavaju djecu bez roditelja, djecu za koju se roditelji ne skrbe, socijalno zapuštenu djecu, tjelesno i duhovno oštećenu djecu, odrasle osobe, nemoćne i stare osobe, mjere zdravstvene zaštite provode se putem doma zdravlja, odnosno zdravstvenih djelatnika u privatnoj praksi. Obavljanje primarne zdravstvene zaštite iz stavka 1. ovog članka obavezno se ,uređuju ugovorom između doma zdravlja, odnosno privatnog zdravstvenog djelatnika i županijskog Zavoda zdravstvenog osiguranja. U ustanovama socijalne skrbi koje zbrinjavaj u osobe ovisne o tuđoj pomoći, kojima je potrebna zdravstvena njega i rehabilitacija po uputama i pod stručnim nadzorom doktora medicine, osiguravaju se mjere zdravstvene zaštite prema uvjetima glede prostora, djelatnika i medicinskotehničke opreme, što ih potpisuje županijski ministar. Troškove zdravstvene zaštite iz stavka 3. ovog članka iznad utvrđenog zdravstvenog standarda, snosi ustanova socijalne skrbi. USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU U DOMU Članak 56. Ustanova za zdravstvenu njegu u domu provodi zdravstvenu njegu ili rehabilitaciju bolesnika po uputama i pod stručnim nadzorom doktora medicine obiteljskog liječnika. Poslove zdravstvene njege bolesnika obavlja medicinska sestra općeg smjera. Ustanova iz stavka 1. ovog članka se organizira kao samostalna ili dio doma zdravlja. 2. Ljekarna Članak 57. Ljekarna je zdravstvena ustanova koja lijekovima osigurava opskrbu pučanstva, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu. Opskrba lijekovima u smislu ovog Zakona podrazumijeva nabavku, čuvanje i izdavanje gotovih lijekova na recept i bez recepta, te izradu, ispitivanje i izdavanje magistralnih i galenskih pripravaka. Članak 58. Ljekarna može organizirati ogranak ljekarne, odnosno spremište. Ogranak ljekarne je dio ljekarne koji osigurava opskrbu gotovim lijekovima pučanstva, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu, kao izradu i izdavanje magistralnih pripravaka. Spremište ljekarne je dio ljekarne ili ogranka u kojem se mogu izdavati gotovi lijekovi, izuzev opojnih droga. Ljekarna, ogranak ljekarne i spremište mogu se organizirati pod uvjetima i na način kako je to propisano provedbenim aktima donesenim na temelju zakonu. Članak 59. Ljekarnička djelatnost. obavlja se u okviru zdravstvene djelatnosti ili samostalno. Članak 60. Ljekarne osim ljekarničke djelatnosti mogu obavljati: - opskrbu pomoćnim ljekovitim sredstvima, - opskrbu sredstvima za njegu, promicanje i očuvanje zdravlja koje propiše farmaceutska komora, - savjetovanje u svezi propisivanjem i racionalnom primjenom lijekova i pomoćnih ljekovitih sredstava. Ljekarne, uz financijsko, moraju voditi materijalno knjigovodstvo. Članak 61. Pravna ili fizička osoba ne smije u pravnom prometu poslovati pod nazivom ljekarna ako ne' obavlja ljekarničku djelatnost u smislu članka 55. ovoga Zakona. 3. Zdravstvene ustanove specijalističkokonzultativne i bolničke zdravstvene zaštite POLIKUNIKA Članak 62. Poliklinika je zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko konzultativna zdravstvena zaštita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim stacionarnog liječenja. 20. prosinca 2005. NARODNE NOVINE Str. 353 - Broj 11 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Poliklinika se, u pravilu, osniva kao dio kliničko- bolničke zdravstvene ustanove, a može se osnovati i kao dio doma zdravlja, odnosno kao samostalna zdravstvena ustanova. Zdravstvene ustanove utvrđene ovim Zakonom, zaključuju ugovor s poliklinikom koja je organizirana kao samostalna zdravstvena ustanova za obavljanje dijagnostičke i specijalističkokonzultativne zdravstvene zaštite. BOLNICA Članak 63. Bolnička djelatnost obuhvaća dijagnostiku, liječenje, medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu, boravak i prehranu u općim i specijalnim bolnicama. Djelatnosti stavka 1. ovog članka obavlja bolnica koja u svom sastavu mora imati jedinice: - za specijalističko-konzultativno liječenje, - za urgentnu medicinsku pomoć, - za laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku i za opskrbu lijekovima-bolnička ljekarna. Bolnica mora imati osiguranu i organiziranu: medicinsku rehabilitaciju; opskrbu krvlju, krvnim komponentama, ako to zahtijeva priroda njezina rada (transfuziološki odjel); - anesteziologiju; - patologiju i - mrtvačnicu. Članak 64. Po svojoj su namjeni bolnice: opće, specijalne i županijske. Opća bolnica je zdravstvena ustanova koja, osim djelatnosti iz članka 63. ovog Zakona ima i specijalističko-konzultativnu službu i posteljne mogućnosti, najmanje za područje interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva. Opća bolnica mora osigurati i uvjete za izolaciju oboljelih od akutnih psihoza. Ako u mjestu ili neposrednoj blizini opće bolnice postoji dječja bolnica, opća bolnica ne mora imati jedinicu za pedijatriju. Specijalna bolnica je zdravstvena ustanova za specijalističko-konzultativno i bolničko liječenje određenih bolesti, kroničnih bolesti, odnosno za liječenje stanovite skupine pučanstva i medicinsku rehabilitaciju bez prirodnog ljekovitog izvora, koja osim uvjeta iz članka 63. stavak 2. ovog Zakona, ima posteljne, dijagnostičke i druge uvjete prilagođene svojoj namjeni. Županijska bolnica je zdravstvena ustanova koja, osim djelatnosti iz članka 63. i članka 64. stavak 2. ovog Zakona, ima specijalističkokonzultativnu službu i posteljne kapacitete za područje neurologije, psihijatrije, infektologije i pulmologije, ORL, ortopedije, urologije i dr. Ako na području Županije postoji specijalna bolnica, u tom slučaju za područje medicine kojom se ona bavi ne moraju postojati kapaciteti u sklopu županijske bolnice. LJEČILIŠTE Članak 65. Poseban oblik zdravstvene djelatnosti provodi se u lječilištima, gdje se prirodnim ljekovitim izvorima (voda, blato, pijesak i slično) i postignućima rehabilitacijske struke provodi preventivna zdravstvena zaštita specijalističkokonzultativna i bolnička rehabilitacija. ZAVOD Članak 66. Zavod je specijalizirana zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko konzultativna zdravstvena zaštita, uz zasebnu djelatnost medicinske tehnologije, kao i određena medicinska ispitivanja. ŽUPANIJSKI ZDRAVSTVENI ZAVOD Članak 67. Županijski zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove za obavljanje stručnih funkcija iz okvira prava i dužnosti Županije, na području javnozdravstvene djelatnosti, transfuzijske medicine, medicine rada i športske medicine. Članak 68. Županijski zavodi financiraju se iz: sredstava osnivača sukladno aktu osnivanja; - ugovorom sa županijskim Zavodom zdravstvenog osiguranja; - ugovorom s ministarstvom zdravstva; - drugih izvora na način i pod uvjetima određenim Zakonom, aktom o osnivanju i statutom zdravstvene ustanove. Str. 354 - Broj 11 NARODNE NOVINE 20. prosinca 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO Članak 69. Zavod za javno zdravstvo Županije je zdravstvena ustanova koja obavlja javno zdravstvenu djelatnost za područje Županije. Zavod za javno zdravstvo Županije obavlja slijedeće poslove: - prikupljanje statističkih izvješća iz oblasti zdravstva za područje Županije; - provodi zdravstveno-odgojne aktivnosti za područje Županije; - vodi javno zdravstvene registre; - nadzire, prati i analizira epidemiološku situaciju na području Županije, predlaže i po potrebi provodi protuepidemijske mjere, nadzire provedbu obveznih imunizacija; . - donosi plan i program mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije i nadzire njihovo izvršenje, te provodi preventivne i protuepidemijske DDD postupke za područje Županije; - obavlja javno-zdravstvenu mikrobiološku djelatnost od interesa za Županiju; - kontrolira higijensku ispravnost vode za piće, površinske i otpadne vode, stanje vodoopskrbe te zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta opće upotrebe za područje Županije; - sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih programa zdravstvene zaštite, poglavito u izvanrednim prilikama; - prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okoliša (zrak, tlo, buka) na zdravstveno stanje pučanstva Županije; - organizira higijensko-epidemiološke službe na općinskom nivou. - preventivne sanitarne preglede. ŽUPANIJSKI ZAVOD MEDICINE RADA Članak 70. Županijski zavod za medicinu rada je zdravstvena ustanova koja se može osnovati za obavljanje specifične zdravstvene zaštite radnika na području Županije. Županijski zavod za medicinu rada usklađuje i stručno nadzire sve ordinacije medicine rada koje provode specifičnu zdravstvenu zaštitu djelatnika na području Županije. Članak 71. - Županijski zavod za medicinu rada obavlja slijedeće poslove: - preventivnu zdravstvenu zaštitu; statistička istraživanja iz područja medicine rada; - planira, predlaže i provodi mjere za očuvanje i unapređenje zdravlja djelatnika; - izrađuje i predlaže doktrinu, standarde i metode rada u zdravstvenom odabiru i praćenje zdravstvenom stanju djelatnika na poslovima s posebnim uvjetima rada na području županije za koju se osniva; - vodi registar profesionalnih bolesti i nezgoda na poslu za područje županije za koju se osniva; - sudjeluje na predlaganju mjera zdravstvene zaštite i nomenklature dijagnostičkih i terapijskih postupaka, glede specifične zdravstvene zaštite djelatnika; - pruža stručnu pomoć u izradi propisa iz ove oblasti i nadzire provođenje programa specifične zdravstvene zaštite djelatnika; - sudjeluje u dopunskom stručnom osposobljavanju radnika iz područja medicine rada; - surađuje sa zdravstvenim ustanovama svih razina zdravstvene zaštite. Županijski zavod za medicinu rada i ordinacija medicine rada ostvaruju prihode putem ugovornih obaveza o pružanju programa mjera specifične zdravstvene zaštite djelatnika s poslodavcem, poduzećima i drugim pravnim osobama. X ORGANIZACIJA RADA I RADNO VRIJEME Članak 72. Zdravstvene ustanove su obavezne neprekidno pružati zdravstvenu zaštitu radom u jednoj, dvije ili više smjena, s dvokratnim radnim vremenom, pomakom radnog vremena, pripravnošću ili dežurstvom sukladno potrebama građana i oblicima pružanja zdravstvenih usluga. Dežurstvo je poseban oblik rada, kada djelatnik mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovitog radnog vremena. Dežurstvo počinje iza prve ili iza druge smjene, a završava početkom rada prve smjene. Naknada za rad u dežurstvu plaća se u ugovorenom iznosu, sastavni je dio plaće i ulazi. u mirovinsku osnovu. Stalna pripravnost je poseban uvjet rada, kada djelatnik ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći. 20. prosinca 2005. NARODNE NOVINE Str. 355 - Broj 11 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Zdravstveni djelatnici ne mogu napustiti radno mjesto dok ne dobiju zamjenu, iako je njihovo radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite građanima. Napuštanje radnog mjesta u tijeku radnog vremena pod uvjetima iz stavka 2. ovog članka predstavlja težu povredu radne obaveze. Početak, završetak i raspored radnog vremena propisuje ministarstvo zdravstva. Članak 73. Zdravstvene ustanove svojim općim aktom utvrđuju pružanje zdravstvene zaštite i to: - u hitnoj medicinskoj pomoći - neprekidno 24 sata; - u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - organizacijom rada u jednoj ili dvije smjene, dvokratnim radnim vremenom, pomicanjem radnog vremena te stalnom pripravnošću i dežurstvom prema potrebama građana; - uspecijalističko-konzultativnoj zdravstvenoj zaštiti - organizacijom rada u jednoj ili dvije smjene, dvokratnim radnim vremenom te pomicanjem radnog vremena prema potrebama građana; - u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti - neprekidno 24 sata, u jednoj ili više smjena te posebnim uvjetima rada (dežurstva i stalna pripravnost) prema potrebama građana i pojedinih oblika bolničkog liječenja te mogućnostima zdravstvene ustanove. - u javno - zdravstvenoj djelatnosti - organizacijom rada u jednoj smjeni; U izvanrednim prilikama ministar zdravstva utvrdit će organizaciju radnog vremena sukladno potrebama i nastalim okolnostima. Članak 74. Ako je ugrožen proces pružanja zdravstvene zaštite, ministarstvo zdravstva će privremeno, rješenjem, najviše do 6 mjeseci, rasporediti djelatnika u zdravstvu na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi te prerasporediti potrebna sredstva rada radi osiguranja kontinuiranog osiguranja zdravstvene zaštite. XI ZDRAVSTVENI DJELATNICI Članak 75. Zdravstveni djelatnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu pučanstvu, uz obavezno poštivanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke. Članak 76. Zdravstveni djelatnici se školuju na medicinskom, stomatološkom, farmaceutskom i farmaceutsko- biokemijskom fakultetu, na višim i srednjim školama zdravstvenog usmjerenja. Članak 77. Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja a rade u zdravstvenim ustanovama i sudjeluju u dijelu. zdravstvene zaštite. Članak 78. Zdravstveni djelatnici su obvezni nakon završenog obrazovanja obaviti pripravnički staž. Pripravnički staž je organizirani oblik stručnog osposobljavanja zdravstvenih djelatnika za samostalan rad koji se obavlja pod nadzorom. Članak 79. Pripravnički staž zdravstvenih djelatnika traje jednu godinu za djelatnike sa završenom visokom stručnom spremom, devet mjeseci za djelatnike sa završenom višom stručnom spremom, odnosno šest mjeseci za djelatnike sa srednjom stručnom spremom. Članak 80. Nakon obavljenog obaveznog stručnog staža, zdravstveni djelatnici visoke stručne spreme polažu stručni ispit pred ispitnom komisijom federalnog Ministarstva zdravstva. Nakon obavljenog obaveznog pripravničkog staža, zdravstveni djelatnici više i srednje stručne spreme polažu stručni ispit pred ispitnom komisijom županijskog Ministarstva zdravstva. . Zdravstveni djelatnici, nakon položenog stručnog ispita, obavezno se upisuju kod nadležne komore u registar zdravstvenih djelatnika. Zdravstveni djelatnici iz stavka 1. ovog članka, nakon položenog stručnog ispita stječu odobrenje za samostalan rad. Članak 81. Str. 356 - Broj 11 NARODNE NOVINE 20. prosinca 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Odobrenje za samostalan rad je javna isprava koju izdaje nadležna komora nakon dobivenog uvjerenja o položenom stručnom ispitu. Odobrenjem za samostalan rad zdravstveni djelatnik stječe pravo samostalno obavljati poslove u svojoj struci. Članak 82. Nadležna komora oduzima zdravstvenom djelatniku odobrenje za samostalan rad: - ako kandidat ne zadovoljava prilikom obnavljanja odobrenja za rad; - ako tijelo nadležne komore odredi tu mjeru kao najstrožu kaznu zbog kršenja etičkih načela struke; - ako izvan punog radnog vremena obavlja poslove zdravstvene zaštite suprotno Zakonu. Članak 83. Ministarstvo zdravstva će propisati: - sadržaj i način provođenja pripravničkog staža; - uvjete što ih moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni djelatnici kod kojih zaposleni djelatnici provode pripravnički staž; - način polaganja stručnog ispita; - sadržaj i izgled uvjerenja o položenom stručnom ispitu. Članak 84. Pripravnik zasniva radni odnos na određeno vrijeme radi obavljanja pripravničkog staža. Pripravnički staž ili njegov dio može se obavljati i u obliku volontiranja, sukladno zakonu. Pripravnički staž obavlja se u zdravstvenim ustanovama. Zdravstvene ustanove obavezne su primiti zdravstvene djelatnike na pripravnički staž prema kriterijima koje će odrediti ministar zdravstva. Dio pripravničkog staža zdravstveni djelatnici mogu obavljati kod zdravstvenog djelatnika visoke stručne spreme koji obavlja privatnu praksu najmanje pet godina. Članak 85. Zdravstveni djelatnici imaju pravo i obavezu stručno se usavršavati radi održavanja i promicanja kakvoće zdravstvene zaštite. Članak 86. Sadržaj, rokovi i postupak provjere stručnosti, osim specijalizacije i uže specijalizacije propisuje Ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog nadležne komore. Članak 87. Specijalizacija je zaseban vid organiziranog stručnog usavršavanja radi osposobljavanja zdravstvenih. djelatnika s visokim obrazovanjem za stručni rad iz određene grane medicine, odnosno iz određene oblasti zdravstvene zaštite. Doktori medicine, specijalisti, mogu se i dalje usavršavati u određenim granama uže specijalizacije (u daljnjem tekstu: subspecijalizacija). Grane specijalizacije, trajanje i program specijalizacije i subspecijalizacije utvrđuje federalni ministar zdravstva - na prijedlog fakulteta zdravstvenog usmjerenja. Članak 88. Specijalizacija se može odobriti zdravstvenom djelatniku s. položenim stručnim ispitom, koji je radio najmanje dvije godine na prostoru Županije, koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili ima privatnu praksu, ili radi kod zdravstvenog djelatnika visoke stručne spreme u privatnoj praksi, mlađi od 35 godina. Iznimno, zdravstvenom djelatniku koji ima više od 35 godina života može se odobriti specijalizacija. Odobrenje za specijalizaciju i subspecijalizaciju izdaje županijsko Ministarstvo na temelju utvrđenog plana potrebnih kadrova, kojeg donosi županijsko Ministarstvo na prijedlog zdravstvene ustanove, mišljenja Zavoda za zdravstveno osiguranje županije i mišljenje nadležne komore. Specijalizacija i subspecijalizacija mogu se obavljati samo u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama za provedbu specijalizantskog staža. Članak 89. Strani državljani mogu specijalizirati pod uvjetima utvrđenim ugovorom između Županije i strane zemlje, sukladno članku 114. federalnog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. 20. prosinca 2005. NARODNE NOVINE Str. 357 - Broj 11 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE XII PRIVATNA ZDRAVSTVENA DJELATNOST Članak 90. Privatnu praksu može samostalno obavljati zdravstveni djelatnik s visokom stručnom spremom pod slijedećim uvjetima: - da ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, položen stručni ispit, odnosno specijalistički ispit za specijalističku ordinaciju; - da je državljanin Bosne i Hercegovine; - da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse; - da je potpuno poslovno sposoban; - da mu pravomoćnom sudskom presudom ili odlukom drugog nadležnog tijela nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene djelatnosti, dok ta mjera traje; - da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost; - da raspolaže odgovarajućim prostorom i medicinsko-tehničkom opremom; - da pribavi mišljenje nadležne komore o potrebi obavljanja te djelatnosti na području na kojem namjerava provoditi privatnu praksu. Doktor medicine i doktor stomatologije obavljaju privatnu praksu u privatnim ordinacijama, magistar farmacije u privatnim ljekarnama. Specijalist medicinske biokemije i diplomirani inženjer medicinske biokemije mogu obavljati privatnu praksu u privatnim medicinskobiokemijskim laboratorijima. Privatnu praksu iz stavka 1. ovog članka može obavljati strana fizička osoba ukoliko ispunjava uvjete propisane zakonima koji reguliraju boravak i upošljavanje stranaca u Federaciji Bosne i Hercegovine. Članak 91. Zdravstveni djelatnici više i srednje stručne spreme mogu obavljati privatnu praksu sukladno svom stručnom zvanju, a prema naputku i stručnom nadzoru ovlaštenog doktora medicine ili doktora stomatologije, na način i pod uvjetima reguliranim zasebnim ugovorom. Zdravstveni djelatnici iz stavka 1. ovog članka moraju ispunjavati uvjete za rad propisane u članku 90. stavka 1. ovog Zakona. Članak 92. Zahtjev za obavljanje privatne prakse, kao i za proširenje djelatnosti privatne prakse podnosi se ministarstvu zdravstva, koje donosi rješenje o odobrenju za rad, nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad propisani ovim Zakonom i važećim propisima. Privatni zdravstveni djelatnici u svom nazivu ističu ime i prezime, adresu nositelja privatne prakse, oznake djelatnosti i radno vrijeme. Nadležna komora u Županiji propisuje uvjete stručnog usavršavanja za proširenje djelatnosti. Članak 93. Do popune mreže zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite iz članka 37. stavak 2. i 3. federalnog Zakona, privatni zdravstveni djelatnik dužan je, na poziv županijskog Zavoda zdravstvenog osiguranja, zaključiti ugovor o pružanju zdravstvenih usluga i uključiti se u mrežu zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite. Bliži propis stavka 1. ovog članka donijet će županijsko ministarstvo zdravstva. Članak 94. Zdravstveni djelatnici iz članka 90. i 91. ovog Zakona mogu imati samo jednu ordinaciju, laboratorij ili ljekarnu. Zdravstveni djelatnici iz stavka 1. ovog članka obavljaju poslove privatne prakse osobno. Članak 95. Zdravstveni djelatnici iz članka 90. i 91. ovog Zakona mogu obavljati privatnu praksu u timu s jednim ili više zdravstvenih djelatnika srednje ili više stručne spreme. Članak 96. Više zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu, mogu se udružiti u skupnu privatnu praksu, pod uvjetima propisanim u članku 90. stavak 1. točke 1. i 7. ovog Zakona. Članak 97. Zdravstveni djelatnici s visokom stručnom spremom, koji obavljaju privatnu praksu, mogu u zdravstvenoj ustanovi .obavljati poslove iz svoje struke na temelju . posebnog ugovora. Članak 98. Str. 358 - Broj 11 NARODNE NOVINE 20. prosinca 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Doktor privatne prakse, koji obavlja djelatnost kao izabrani doktor, obavezan je u slučaju odsutnosti, ili privremene obustave rada, osigurati svojim bolesnicima zamjenu s drugim zdravstvenim djelatnikom iste struke ili specijalizacije, koji obavlja privatnu praksu ili sa zdravstvenom ustanovom privatne zdravstvene zaštite koja će za to vrijeme umjesto njega pružati zdravstvenu zaštitu tim bolesnicima. Članak 99. Zdravstveni djelatnici privatne prakse dužni su: - pružati građanima hitnu medicinsku pomoć u okviru svoje stručne spreme; - sudjelovati na poziv nadležnog tijela, u radu na suzbijanju i sprječavanju zaraznih bolesti; - voditi zdravstvenu dokumentaciju i drugu evidenciju o građanima kojima pružaju zdravstvenu zaštitu i podnositi izvješća o tome nadležnoj zdravstvenoj ustanovi sukladno propisima o evidencijama u oblasti zdravstva; - uključiti se u jedinstven informacijski sustav; - obavljati poslove zdravstvene zaštite po suvremenim metodama, suvremenim sredstvima i pomagalima; - davati podatke o svom radu na zahtjev nadležnog tijela; - čuvati kao tajnu sve što o drugom saznaju prilikom obavljanja zdravstvene zaštite; - pružati zdravstvenu zaštitu sukladno prihvaćenom zdravstvenom doktrinom i kodeksom medicinske etike. Članak 100. Zdravstveni djelatnici, koji obavljaju privatnu praksu, mogu privremeno obustaviti rad zbog bolesti, vojne obaveze ili drugog opravdanog razloga. O toj činjenici dužni su izvijestiti ministarstvo zdravstva, ako su odsutni više od 30 radnih dana u tijeku godine. Ministarstvo zdravstva će utvrditi postoje li uvjeti za privremenu obustavu rada i o tome donijeti rješenje. Članak 101. Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje: - odjavom; - po sili zakona; - rješenjem nadležnog tijela. Rješenje o prestanku obavljanja privatne prakse donosi nadležno tijelo sukladno zakonu. Članak 102. Pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad: - umre, - izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova zbog nastanka invaliditeta; : - izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomično; - izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine; - zasnuje radni odnos, odnosno počne obavljati drugu samostalnu djelatnost; - bude pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora duže od 6 mjeseci, ili joj je izrečena zaštitna mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite i - više od tri mjeseca ne uplaćuje obavezne doprinose sukladno propisima. Rješenje o prestanku obavljanja privatne prakse, po sili zakona, donosi županijsko Ministarstvo. Članak 103. Ministarstvo zdravstva donosi rješenje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse, ako su utvrđeni nedostaci o obavljanju poslova ne otklone u roku utvrđenom u rješenju nadležnog tijela. Ministarstvo zdravstva može donijeti rješenje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse zdravstvenom djelatniku ako: - ne ispunjava uvjete sukladno članku 90. točka 7.; - ne postupi sukladno članku 98, 99 i 100. ovog Zakona; - ne obavlja poslove osobno ili ako koristi rad drugih osoba protiv odobrenja i zakona; - ima više od jedne ordinacije, laboratorija, ljekarne ili medicinsko-biokemijskog laboratorija; - reklamira svoj rad i svoju ordinaciju, laboratorij, ljekarnu protivno pravilima ponašanja što ih propiše nadležna komora; - po prijedlogu nadležne komore. Članak 104. 20. prosinca 2005. NARODNE NOVINE Str. 359 - Broj 11 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Privatna praksa ne može se obavljati za slijedeće djelatnosti: - uzimanja, čuvanja, prenošenja i presađivanja dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, osim autotransplantacije, umjetne oplodnje ako je u pitanju heterogena donacija, opskrbe krvlju i krvnim derivatima; - socijalno-medicinske, epidemiološke, higijenske, zdravstveno-ekološke djelatnosti (javno-zdravstvena djelatnost); - patologije; - sudske medicine; - mrtvozorništvo; - hitna medicinska pomoć. Članak 105. Zdravstveni djelatnici koji obavljaju privatnu praksu mogu ostvariti prihode: - putem ugovora sa županijskim Zavodom zdravstvenog osiguranja, ako poslove obavljaju kao ugovorni privatni zdravstveni djelatnici, - putem dragovoljnog zdravstvenog osiguranja, izravno, naplatom od bolesnika kojima nije izabran zdravstveni djelatnik. Cijena zdravstvenih usluga za poslove ugovornog privatnog zdravstvenog djelatnika određuje županijski Zavod zdravstvenog osiguranja uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne komore. Cijene zdravstvenih usluga za poslove privatne prakse, u kojima nije izabran ugovorni zdravstveni djelatnik, utvrđuje se uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne komore. Cijenu zdravstvenih usluga iz obima dragovoljnog osiguranja, određuje ugovorom osiguravajuće društvo uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne komore. XIII NADZOR Članak 106. Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih djelatnika u zdravstvenim ustanovama, privatnih zdravstvenih djelatnika obuhvaća: unutarnji nadzor, zdravstveno-inspekcijski nadzor. UNUTARNJI NADZOR Članak 107. Zdravstvena ustanova obavezno provodi unutarnji nadzor nad stručnim radom svojih organizacijskih jedinica i zdravstvenih djelatnika. Za stručni rad zdravstvenih djelatnika odgovorni su voditelji organizacijskih jedinica. Za stručni rad zdravstvene ustanove odgovoran je ravnatelj. Članak 108. Unutarnji nadzor, u pravilu, obavljaju zdravstveni djelatnici s dugogodišnjim radnim iskustvom u struci, obično voditelji organizacijskih jedinica. Unutarnji nadzor provodi se na temelju općeg akta. Opći akt sadrži način obavljanja nadzora iz stavka 2. ovog članka, stručnu spremu zdravstvenog djelatnika koji obavlja nadzor i dinamiku obavljanja tog nadzora. ZDRAVSTVENO-INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 109. Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom izvršavanja zakona, drugih propisa i općih akata u djelatnosti zdravstva, kao i nadzor nad stručnim radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih djelatnika te privatnih zdravstvenih djelatnika obavlja zdravstvena inspekcija. Poslove zdravstveno-inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovog članka obavlja županijski zdravstveni inspektor (u daljnjem tekstu: zdravstveni inspektor). Članak 110. Poslove zdravstveno-inspekcijskog nadzora obavlja inspektor sukladno članku 108. ovog Zakona. Poslove zdravstvenog inspektora obavljaju djelatnici s visokom stručnom spremom zdravstvenog usmjerenja, pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom za zdravstvenog inspektora. Zdravstveni inspektori koji nemaju položen stručni ispit za zdravstvenog inspektora dužni su ga položiti u roku od godine dana od dana imenovanja. Ministar zdravstva prema potrebi može imenovati zdravstvene stručnjake, odnosno zdravstvene ustanove, da obave pojedine stručne radnje koje su od značaja za obavljanje zdravstvenoStr. 360 - Broj 11 NARODNE NOVINE 20. prosinca 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE inspekcijskog nadzora (ekspertize, stručnomedicinska ispitivanja, analize i sl.) ako za obavljanje tih radnji tijela uprave nemaju stručne, tehničke i druge uvjete. Članak 111. Zdravstvena inspekcija osobito: - prati i proučava stanje u zdravstvenoj zaštiti i poduzima mjere za kvalitetno obavljanje djelatnosti; - potiče i daje prijedloge za promicanje rada zdravstvene inspekcije; - nadzire zakonitost rada zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti; - nadzire zakonitost akata što ih donose zdravstvene ustanove - sukladno zakonu; - pruža pomoć građanima, zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim djelatnicima u provedbi propisa i mjera iz zdravstvene djelatnosti; - inicira i organizira konzultacije i dogovore s državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne uprave i samouprave, tijelima koja imaju javne ovlasti te s poduzećima i drugim pravnim osobama i građanima, o pitanjima koja su od interesa za zdravstvenu djelatnost; - prati odnos zdravstvenih djelatnika i ostalog osoblja prema korisnicima zdravstvenih usluga; - obavlja i druge mjere i radnje u svrhu preventivnog djelovanja; - surađuje s nadležnim komorama i strukovnim udruženjima zdravstvenih djelatnika. Članak 112. U obavljanju inspekcijskih poslova zdravstveni inspektori naročito nadziru: - sadržaj i kakvoću pruženih zdravstvenih usluga; - način prijema, liječenje i otpuštanja pacijenata; - primjenu sredstava i metoda za preventivu, dijagnostiku, terapiju i rehabilitaciju; - način propisivanja i izdavanja lijekova; - primjenu sredstava i metoda za izradu laboratorijskih analiza i drugih dijagnostičkih metoda, njihovu usuglašenost s odgovarajućim standardima; - način vođenja i korištenja odgovarajuće medicinske dokumentacije i evidencije; - organizaciju i obavljanje pripravničkog staža i specijalizantskog staža zdravstvenih djelatnika; - i druga pitanja značajna za utvrđivanje i ocjenjivanje kakvoće rada zdravstvenih djelatnika i načina ostvarivanja zdravstvene zaštite. Članak 113. U slučaju stručnog propusta zdravstvenog radnika ili povrede načela medicinske etike i deontologije, zdravstveni inspektor upoznat će nadležnu komoru. Članak 114. U obavljanju inspekcijskih poslova iz članka 112. ovog Zakona zdravstveni inspektori imaju pravo i obavezu: - narediti otklanjanje određenih nepravilnosti i manjkavosti u određenom roku; - zabraniti provedbu mjera i radnji koje su suprotne zakonu ili provedbenim propisima; - zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi koja ne ispunjava uvjete glede prostora djelatnika i medicinsko-tehničke opreme; - zabraniti samostalan rad zdravstvenom djelatniku koji nema položen stručni ispit; - narediti dodatno stručno usavršavanje onih zdravstvenih djelatnika za koje se ustanovi da im nedostaje stručnost, a po potrebi i ponavljanje provjere osposobljenosti; - zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi i zdravstvenom djelatniku koji ne osigurava kakvoću i sadržaj zdravstvenih usluga; - zabraniti rad i pokrenuti postupak za oduzimanje odobrenja (licence) za samostalan rad zdravstvenom djelatniku; - zabraniti obavljanje zdravstvene djelatnosti u slučaju da se ona obavlja bez odobrenja nadležne komore; - narediti poduzimanje i drugih mjera za koje je ovlašten ovim Zakonom i drugim propisima. Ako utvrđene manjkavosti ne budu otklonjene u navedenom roku, zdravstveni inspektori će zabraniti obavljanje zdravstvene djelatnosti. Ako zdravstveni inspektori prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrde povredu propisa ili drugih općih akata, a za postupanje u svezi s tim povredama je nadležno neko drugo državno tijelo, dužan je o tome, bez odlaganja, izvijestiti to nadležno tijelo. 20. prosinca 2005. NARODNE NOVINE Str. 361 - Broj 11 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 115. Zdravstveni inspektor odgovara ministru zdravstva: - ako pri nadzoru propusti poduzeti, odnosno narediti mjere koje je po zakonu bio dužan poduzeti, odnosno narediti; - ako prekorači svoje zakonske ovlast; - ako ne podnese prijavu odnosno ne izvijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nepravilnostima, odnosno manjkavostima. Članak 116. Zdravstvena inspekcija dužna je, putem tiska i drugih sredstava javnog informiranja i na drugi pogodan način, izvješćivati javnost o pojavama utvrđenim prilikom inspekcijskog nadzora. XIV UTVRĐIVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA Članak 117. Za svakog se umrlog građana utvrđuje vrijeme i uzrok smrti. Uzrok i vrijeme smrti utvrđuje doktor medicine. Iznimno, vrijeme i uzrok smrti može utvrditi i drugi osposobljeni zdravstveni djelatnik na način koji pravilnikom propiše ministar zdravstva. Članak 118. Nadležno općinsko tijelo uprave imenuje doktora medicine, odnosno drugog zdravstvenog djelatnika, koji utvrđuje nastup, vrijeme i uzrok smrti građana umrlih izvan zdravstvene ustanove. Nadležno tijelo, nakon imenovanja, dostavlja listu imenovanih mrtvozornika sudovima i policijskoj upravi. Vrijeme i uzrok smrti građana umrlih u zdravstvenoj ustanovi utvrđuje doktor medicine te ustanove. Članak 119. Smrtni slučaj, bez odlaganja, dužne su prijaviti osobe koje su živjele u zajednici s umrlim građaninom, rodbina ili susjedi, a ako takvih nema svaki građanin koji sazna za smrtni slučaj, Smrtni slučaj prijavljuje se nadležnoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno zdravstvenom djelatniku koji obavlja pregled mrtvaca. Kad osoba, koja utvrđuje smrt, ustanovi da je smrt nastupila od zarazne bolesti ili kao posljedica nasilja, dužna je o tome odmah izvijestiti općinsko tijelo uprave nadležno za poslove zdravstva, odnosno ovlaštene djelatnike nadležnog tijela unutarnjih poslova. Članak 120. Umrli građanin pokopava se nakon što je smrt utvrđena, u vremenu od 24 do 48 sati od nastupa smrti. Iznimno, na temelju posebnog odobrenja sanitarnog inspektora, pogreb se može obaviti i prije isteka roka od 24 sata, odnosno poslije isteka roka od 48 sati. Članak 121. Radi utvrđivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrlog. Obdukcija se provodi: - kad postoji sumnja ili je očito da je smrt uzrokovana krivičnim djelom ili je u svezi s izvršenjem krivičnog djela; - kada je to potrebno radi zaštite zdravlja građana, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi; - kada zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrlog građanina; - kada građani umru u zdravstvenoj ustanovi. Obdukcija iz stavka 2. točke 2. ovog članka provodi se na trošak obveznika plaćanja troškova liječenja umrlog građanina. U ostalim se slučajevima obdukcija provodi na zahtjev i trošak odgovarajućih tijela, poduzeća i drugih pravnih osoba, odnosno obitelji umrlog građanina, kada je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove. Članak 122. Kada je građanin umro u zdravstvenoj ustanovi ravnatelj, na zahtjev osobe iz uže obitelji, odnosno staratelja umrlog građanina, može odlučiti da se obdukcija ne provodi. Obdukcija se mora provesti: - ako se radi o neprirodnoj ili nagloj smrti; - ako smrt nastupi tijekom dijagnostičkog ili terapeutskog zahvata, i Str. 362 - Broj 11 NARODNE NOVINE 20. prosinca 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - ako to izričito zahtijeva doktor medicine koji je liječio umrloga. XV KOMORE Članak 123. Glede očuvanja zaštite i interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih stručnih i osobnih potreba, osiguranja uvjeta za organiziran nastup zdravstvenih djelatnika istih profesionalnih skupina prema državnim tijelima, udruženjima, zdravstvenim ustanovama, proizvođačima i dobavljačima medicinske opreme, kao i zaštite zdravlja građana, zdravstveni djelatnici, ovisno o stručnom nazivu, obvezatno se udružuju u liječničku komoru, farmaceutsku komoru, komoru medicinskih biokemičara i komoru zdravstvenih tehničara (u daljnjem tekstu: komora) kao strukovna udruženja. Članak 124. Komore Županije mogu se udružiti s odgovarajućim strukovnim komorama drugih županija. Komora ima status pravne osobe i upisuje se u registar nadležnog suda. Komora ima statut kojim se utvrđuje organizacija, djelokrug rada, upravljanje i financiranje komore, članstvo u njoj, prava, obveze i odgovornosti članova komore i uređuju druga pitanja bitna za rad komore. Županijsko Ministarstvo prati rad komore sa stanovišta provedbe zakona i utvrđene politike iz oblasti zdravstva i predlaže odgovarajuće mjere za unapređenje njezina rada. Članak 125. Komore obavljaju slijedeće poslove: - vode registar svojih članova; - prate i nadziru provedbu pravila - kodeksa medicinske etike i deontologije i poduzimaju odgovarajuće mjere u slučaju njihova kršenja; - daju mišljenje ministru zdravstva o opravdanosti izdavanja, produženja ili oduzimanja odobrenja za obavljanje poslova privatne prakse te početka i prestanka rada zdravstvenih ustanova, uzimajući u obzir utvrđenu mrežu zdravstvene djelatnosti te stručne i ekonomske interese svojih članova; daju mišljenje na cijenu zdravstvenih usluga za privatnu praksu koja ne ostvaruje prihode putem županijskog Zavoda zdravstvenog osiguranja; - zastupaju interese svojih članova kod sklapanja ugovora s Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja, odnosno županijskim Zavodom zdravstvenog osiguranja i drugim osiguravajućim zavodima; - pružaju zaštitu građanima u ostvarivanju prava glede kakvoće, sadržaja i vrste zdravstvene usluge koja im se pruža; - po službenoj dužnosti izdaju, obnavljaju i oduzimaju odobrenja za samostalnu djelatnost svojih članova; - sudjeluju pri utvrđivanju standarda i normativa zdravstvenih usluga; - daju stručna mišljenja prilikom pripreme propisa od utjecaja na razvoj zdravstvene struke; - organiziraju, u suradnji s medicinskim, stomatološkim i farmaceutskim fakultetom te stručnim medicinskim društvima dodatno usavršavanje za proširenje djelatnosti unutar struke uzimajući u obzir nove dijagnostičko terapijske metode; - propisuju način oglašavanja i način isticanja naziva privatne prakse; - obavljaju i druge poslove propisane ovim Zakonom. Članak 126. Komore donose statut. Statutom komore obvezno se utvrđuje: - osnutak, djelokrug i organizacija rada; - sadržaj, rokovi i način stručnog usavršavanja članova komore; - postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalan rad, dobnu granicu do koje se odobrenje za samostalan rad obnavlja, uvjete pod kojima se razmatra obnavljanje odobrenja te obvezu davanja izvješća ministru zdravstva, ukoliko kandidat ne udovolji uvjetima za obnavljanje dozvole te pravila postupanja u svezi s navedenim; - granice, način i druga pitanja u svezi s ostvarenjem javnih ovlasti iz članka 120. ovog Zakona; - razrada načina obavljanja ostalih poslova utvrđenih člankom 121. ovog Zakona. XVI KAZNENE ODREDBE Članak 127. 20. prosinca 2005. NARODNE NOVINE Str. 363 - Broj 11 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM, kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova ako: - građaninu ometa ili uskraćuje prava iz članka 24. ovog Zakona; - ne osigura hitnu medicinsku pomoć, uključivši hitni prijevoz (članak 35.); - ne istakne naziv ugovorne zdravstvene ustanove članak 38. stavak 3.; - ne pribavi suglasnost o osnivanju, proširenju ili promjeni djelatnosti od ministra zdravstva, po prethodno pribavljenom mišljenju županijskog Zavoda zdravstvenog osiguranja (članak 37.,39. i 40.); - započne s radom prije nego što je rješenjem utvrđeno da su ispunjeni uvjeti glede prostora, djelatnika i medicinsko-tehničke opreme (članak 39. stavak 2.); - prestane obavljati zdravstvenu djelatnost suprotno odredbi članka 47. federalnog Zakona; - ne osigurava kontinuitet zdravstvene zaštite, odnosno ako dopusti da zdravstveni djelatnici napuste radna mjesta dok ne dobiju zamjenu, ako se time dovodi u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite građanima (članak 72. stavak 1. i 6.); - ne primi zdravstvene djelatnike na pripravnički staž (članak 84. stavak 4.); - onemogući zdravstvenom djelatniku stručno usavršavanje (članak 85.); - sklopi ugovor sa zdravstvenim djelatnikom visoke stručne spreme koji obavlja privatnu praksu suprotno članku 97. ovog Zakona; - ne provodi unutarnji nadzor nad radom svojih organizacijskih jedinica i zdravstvenih djelatnika (članak 108.); - ne izvrši naređene mjere iz članka 114. ovog Zakona; - ne obavi propisanu obdukciju (članak 122. stavak 2.). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 250 do 500 KM i odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi. Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točka 1, 2, 3, 4, S, 7, 8, 10 i 12 ovoga članka, privatni zdravstveni djelatnik. Članak 128. Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova i privatni ljekarnički djelatnik ako: - obavlja ljekarničku djelatnost izvan ljekarne i spremišta (članak 58.); - ne vodi financijsko i materijalno knjigovodstvo (članak 60. stavak 2.); - posluje pod nazivom ljekarne, a ne obavlja ljekarničku djelatnost iz članka 57. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od . 250 do 500 KM odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi. Članak 129. Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj privatni zdravstveni djelatnik ako: - obavlja privatnu praksu, a ne ispunjava uvjete iz članka 90. i 91. ovog Zakona; - obavlja privatnu praksu bez nadzora doktora medicine i doktora stomatolog ije (članak 91. stavak 1.); - poslove ne obavlja osobno, odnosno ima više od jedne ordinacije, laboratorija ili ljekarne (članak 94.); - obavlja skupnu privatnu praksu suprotno članku 96. ovoga Zakona; - svojim bolesnicima ne osigurava zamjenu ugovorom s drugim zdravstvenim djelatnikom iste struke koji obavlja privatnu praksu ili sa zdravstvenom ustanovom (članak 98.); - ne postupa sukladno čanku 99. ovog Zakona; - privremeno obustavi rad bez rješenja ministarstva zdravstva (članak 100. stavak 2.); - ne postupi po rješenju nadležnog tijela o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse (članak 101. stavak 2.); - obavlja privatnu praksu u djelatnosti koja je zabranjena (članak 104.). Članak 130. Novčanom kaznom u iznosu od 300 KM kaznit će zdravstveni inspektor na licu mjesta, za prekršaj zdravstvenog djelatnika: - ako ga zatekne u provedbi mjera i radnji suprotnih zakonu ili provedbenom propisu (članak 114. stavak 1. točka 2.); - ako ga zatekne da radi bez položenog stručnog ispita (članak 114. stavak 1. točka 4.); - ako ne osigurava kakvoću i sadržaj zdravstvenih usluga (članak 114. stavak 1. točka 6.). Str. 364 - Broj 11 NARODNE NOVINE 20. prosinca 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 131. Novčanom kaznom u iznosu od 50 do 100 KM kaznit će se za prekršaj građanin ako: - ne pruži prvu pomoć sukladno svom znanju unesrećenoj i I i bolesnoj osobi, odnosno ako joj ne omogući pristup do najbliže zdravstvene ustanove (članak 3.stavak 4.); - ne prijavi smrtni slučaj iz članka 119. ovog Zakona. XVII OVLASTI ZA DONOŠENJE PROVEDBENIH PROPISA Članak 132. Ovlašćuje se ministar zdravstva da donese provedbene propise o: - načinu polaganja stručnog ispita za višu i srednju stručnu spremu zdravstvenog usmjerenja; - sadržaju i izgledu uvjerenja o položenom stručnom ispitu; - sadržaju i izgledu uvjerenja za samostalan rad (članak 81.). Ministar je dužan propise iz stavka 1. ovog Zakona donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 133. Ovlašćuje se ministarstvo zdravstva da donese provedbeni propis o početku, završetku i rasporedu radnog vremena. Ministarstvo je dužno donijeti provedbeni propis iz stavka 1. ovoga članka u roku od tri mjeseca po stupanju na snagu ovoga Zakona. Članak 134. Ovlašćuje se nadležna komora da propiše uvjete o: - uvjetima stručnog usavršavanja za proširenje djelatnosti (članak 92. stavak 3. ovog Zakona); - ponašanju privatnih zdravstvenih djelatnika (članak 103. stavak 2. točka 5. i članak 125. stavak 1. točka 11. ovog Zakona). Nadležna komora dužna je propise iz stavka 1. ovoga članka donijeti u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. XVIII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 135. Osnivač zdravstvene ustanove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti može prodati, odnosno dati u zakup kapacitet ili dio kapaciteta zdravstvene ustanove primarne zaštite sukladno ovom Zakonu, uz prethodno pribavljenu suglasnost županijskog ministarstva. Članak 136. Postojeće zdravstvene ustanove dužne su uskladiti svoju organizaciju i poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Do potpune uspostave instituta obiteljskog liječnika poslove primarne zdravstvene zaštite obavljaju domovi zdravlja sukladno ovom Zakonu. Postojeće zdravstvene ustanove hitne medicinske pomoći nastavljaju s radom do organizacije ove djelatnosti sukladno ovom Zakonu. Članak 137. Do donošenja mreže zdravstvene djelatnosti postojeće zdravstvene ustanove nastavljaju rad u postojećoj mreži. Članak 138. Vlasnici zdravstvenih ustanova dužni su imenovati upravna vijeća u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Upravno vijeće dužno je u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona: - imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja, koji će obavljati ravnateljske poslove do usklađivanja sa odredbama iz članka 136. ovog Zakona, - donijeti statut zdravstvene ustanove. Članak 139. Osobe imenovane za obavljanje pregleda umrlih izvan zdravstvene ustanove, od općinskog tijela nadležnog za poslove zdravstva, nastavljaju s radom do imenovanja potrebnog broja doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih djelatnika iz članka 118. stavka 1. ovoga Zakona. Članak 140. Liječnička komora, farmaceutska komora, komora medicinskih biokemičara, komora zdrav20. prosinca 2005. NARODNE NOVINE Str. 365 - Broj 11 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE stvenih tehničara, osnovat će se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Zdravstvene ustanove, poduzeća i druge pravne osobe dostavljaju podatke nadležnoj komori o zdravstvenim djelatnicima, odnosno zdravstvenim suradnicima i njihovu radu, koji su nadležnoj komori potrebni za obavljanje svojih zadataka. Članak 141. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-67.2/05 Tomislavgrad, 26. 10. 2005. godine Predsjednik Skupštine Nediljko Rimac v.r. *** Na temelju članka 26.e.) Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ" broj:3/96, 9/00, 9/04 10/05) i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ" broj: 8/03, 14/03, 1/04 i 6/05 ) Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 23. studenog 2005. godine donijela je ZAKON o poljoprivrednom zemljištu I-OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim zakonom utvrđuje se pojam, upravljanje, zaštita, uporaba uređenje poljoprivrednog zemljišta i ostala važna pitanja koja se odnose na poljoprivredno zemljište. Članak2. Poljoprivredno zemljište, kao prirodno bogatstvo i dobro od općeg interesa, uživa posebnu zaštitu i koristi se za poljoprivrednu proizvodnju i ne može se koristiti za druge svrhe osim u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom. Članak 3. Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovog zakona smatraju se: oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i drugo zemljište koje se po svojim prirodnim i ekonomskim, uvjetima može najracionalnije koristiti za poljoprivrednu proizvodnju. Obradivim poljoprivrednim zemljištima, u smislu ovog zakona, smatraju se: oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade. Minirano poljoprivredno zemljište kao i zemljište za koje se utemeljeno sumnja daje minirano, bez obzira na kakvoću istog po ovom zakonu, ne smatra se poljoprivrednim zemljištem sve do trenutka njegovog deminiranja, odnosno obavljanja stručnog očevida i nalaza. Članak 4. Poljoprivredno zemljište kojem je projektom prostornog uređenja utvrđena druga namjena, koristi se za poljoprivrednu proizvodnju sve dok rješenje o odobrenju za gradnju objekata, odnosno, vršenje drugih radova ne postane konačno. Županija i općine koje upravljaju poljoprivrednim zemljištem, dužne su osigurati da se poljoprivredno zemljište koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Članak 5. Općinske službe za upravu mjerodavne za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: općinske službe), dužne su voditi slijedeće evidencije o poljoprivrednom zemljištu: - evidenciju o neobrađenom zemljištu; - evidenciju o zemljištu koje je promijenilo namjenu uporabe; - evidenciju o zemljištu po katastarskim kulturama i k1asania; - evidenciju o komasiranimpovršinama; - evidenciju o hidromelioriranim površinama; - evidenciju o zemljištu po posjedovnoj strukturi. Županijski ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: županijski ministar) donijet će naputak o načinu vođenja evidencija iz st. l. ovog članka. Članak 6. Županija donosi kartu uporabne vrijednosti poljoprivrednog i šumskog zemljišta kojom se
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 07/05 25.08.2005 SN Kantona 10 13/98 rad Str. 206 - Broj 7 NARODNE NOVINE 25. kolovoza 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE deponija čvrstog otpada na području Hercegbosanske županije ......................223 135. ODLUKA o odobravanju novčane pomoći pri organiziranju manifestacije Dan kosidbe na Kupresu "Strljanica" 2005 godine....................................................224 136. ODLUKA o odobravanju novčane pomoći pri organiziranju manifestacije Prvi hrvatski Sabor i Dani sv. Nikole Tavelića ...............................................................225 137. ODLUKA o davanju suglasnosti predsjedniku Vlade Hercegbosanske županije za potpisivanje Sporazuma za realizaciju projekta sanacije regionalne ceste R-418 Prozor-Rama-Tomislavgrad (dionica Varvara-Mokronoge) s predsjednikom Vlade Hercegovačkoneretvanske županije .............................225 138. ODLUKA o davanju suglasnosti predsjedniku Vlade Hercegbosanske županije za potpisivanje ugovora sa firmom INTEGRALNA TEHNOLOGIJA OBRADE OTPADA (INTOO) i Općine Livno .....................................................225 139. ODLUKA o davanju suglasnosti na osnivanje Fakulteta za menadžment i poslovnu administraciju Livno..............226 140. ODLUKA o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Stručne Službe Vlade Hercegbosanske županije226 141. ODLUKA o raspisivanju natječaja za izradu Šumskogospodarske osnove za privatne šume na području općine Glamoč ..................................................227 142. ODLUKA o prestanku važenja Odluke o sufinanciranju kamatne stope kredita za stambeno zbrinjavanje...........................227 143. RJEŠENJE o razrješenju članova Upravnog vijeća Zavoda za upošljavanje Hercegbosanske županije ......................227 144. RJEŠENJE o imenovanju članova Upravnog vijeća Zavoda za upošljavanje...........................................228 MINISTARSTVO ZNANOSTI, PROSVJETE, KULTURE I ŠPORTA 145. PRAVILNIK o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i evidencije o učenicima srednjim školama i učeničkim domovima..............................................228 146. PRAVILNIK o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika ............234 147. PRAVILNIK o polaganju mature i završnog ispita.......................................236 148. PRAVILNIK o srednjoškolskom obrazovanju darovitih učenika ............. 240 149. PRAVILNIK o stručnoj i predškolskoj spremi učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu ............................... 243 150. PRAVILNIK o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju .................................................. 249 MINISTARSTVO GRADITELJSTVA, OBNOVE, PROSTORNOG UREĐENJA I ZAŠTITE OKOLIŠA 151. PRAVILNIK o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu ........ 254 KANTONALNI SUD U LIVNU 152. RJEŠENJE o razrješenju stalnog sudskog vještaka elektrotehničke struke (Željko Krišto)................................................... 258 153. RJEŠENJE o postavljanju za stalnog sudskog vještaka poljoprivredne struke (Željko Jurić) ........................................ 258 *** SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Na temelju članka 26. točka c) Ustava HBŽ ("Narodne novine HBŽ", broj 3/96, 9/00 i 9/04) te Zakona o radu HBŽ ("Narodne novine HBŽ", broj 13/98), a sukladno članku 99. stavak 1. Poslovnika Skupštine HBŽ ("Narodne novine HBŽ", broj 14/03, 14/03 i 1/04) Skupština Hercegbosanske županije, na sjednici održanoj dana 01. 07. 2005. godine donosi ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o radu Članak 1. U Zakonu o radu ("Narodne novine HBŽ", broj 13/98) članak 1. mijenja se i glasi: "Ovim se Zakonom uređuje sklapanje ugovora o radu, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa, zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i drugih pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom nije drugačije određeno" 25. kolovoza 2005. NARODNE NOVINE Str. 207 - Broj 7 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 2. Članak 2. mijenja se i glasi: "Uposlenik, glede ovog Zakona, je fizička osoba uposlena ne temelju ugovora o radu" Članak 3. Članak 3. mijenja se i glasi: "Poslodavac, glede ovog Zakona, je fizička ili pravna osoba koja uposleniku daje posao na temelju ugovora o radu" Članak 4. Članak 4. mijenja se i glasi: "Osoba koja traži uposlenje, kao i osoba koja se uposli, ne može biti stavljena u nepovoljniji položaj zbog rase, boje kože, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja ili kakve druge okolnosti, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu, tjelesnih i društvenih poteškoća, glede angažiranja, obrazovanja, promicanja, uvjeta i zahtjeva rada, otkazivanja ugovora o radu ili drugih pitanja koja proistječu iz radnog odnosa. Glede stavka 1. ovog članka, ne isključuje se razlike: 1. koje se prave u dobroj vjeri, a utemeljene su na zahtjevima koji se odnose na određeni posao; 2. koje se prave u dobroj vjeri, a utemeljene su na nesposobnosti osobe da obavlja poslove predviđene za određeno radno mjesto ili da savlada program potrebitog stručnog usavršavanja, pod uvjetom da je poslodavac ili osoba koja osigurava stručno usavršavanje uložila razumne napore za prilagođavanje posla ili obuke u kojoj se nalazi takva osoba ili za osiguravanje odgovarajućeg drugog uposlenja ili usavršavanja, ukoliko je to moguće; 3. aktivnost koje za svoj cil imaju poboljšanje položaja osoba koje se nalaze u nepovoljnom gospodarskom, socijalnom, obrazovnom ili fizičkom položaju. U slučajevima kršenja odredaba iz st. 1. i 2. ovog članka: 1. osoba čija su prava povrijeđena može zbog povrede prava podnijeti tužbu mjerodavnom sudu; 2. ukoliko podnositelj tužbe podnese očevidan dokaz diskriminacije koja je zabranjena odredbom ovog članka, tuženi je dužan podnijeti dokaz da takva razlika nije napravljena na temelju diskriminacije; 3. ukoliko utvrdi da su navodi tužbe utemeljeni, sud će naložiti, da bi se osigurala primjena odredaba ovog članka, uključujući uposlenje, vraćanje na prethodno radno mjesto, osiguravanje ili ponovno uspostavljanje svih prava iz radnog odnosa koja proizlaze iz ugovora o radu. Članak 5. Iza članka 9. dodaje se novi članak 9a. koji glasi: Članak 9a. Poslodavcima ili udrugama poslodavaca koji djeluju u osobno ime ili putem neke druge osobe, člana ili zastupnika, zabranjuje se: 1. miješanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom; 2. zagovaranje ili pružanje pomoći sindikatu s ciljem kontroliranja takvog sindikata. Sindikatu koji djeluje u osobno ime ili putem bilo koje osobe, člana ili zastupnika, zabranjeno je miješanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje udrugom poslodavaca. Članak 6. U članku 10. na početku rečenice dodaje se riječ "Zakonita". Članak 7. Članak 12. briše se. Članak 8. Članak 14. briše se. Članak 9. U članku 16. na kraju stavka 1. dodaju se riječi "utvrđenu na temelju nalaza ovlaštenog liječnika ili nadležne zdravstvene ustanove". Stavci 2. i 3. u članku 16. brišu se. Članak 10. Članak 17. briše se. Članak 11. Str. 208 - Broj 7 NARODNE NOVINE 25. kolovoza 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 18. briše se. Članak 12. U članku 19. stavku 2. riječ "3" zamjenjuje se riječju "šest" Iza stavka 2. dodaje se novi stavak "Tijekom probnog rada uposlenik ostvaruje sva prava koja proizlaze iz rada i u svezi s radom". Članak 13. Članak 20. mijenja se i glasi: "Ugovor o radu sklapa se: 1. na neodređeno vrijeme; 2. na određeno vrijeme. Ugovor o radu koji ne sadrži podatak glede trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se sklopiti za razdoblje duže od dvije godine. Ako uposlenik izričito ili prešutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme s istim poslodavcem, odnosno izričito ili prešutno sklopi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme za razdoblje duže od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno". Članak 14. Članak 21. mijenja se i glasi: "Prekidom ugovora o radu iz članka 20. stavak 4. ovog Zakona ne smatraju se prekidi nastali zbog: 1. godišnjeg odmora; 2. bolovanja; 3. porodiljskog dopusta; 4. dopusta s rada sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu; 5. razdoblja između otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na temelju odluke suda ili drugog tijela, sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu, 6. dopust s posla uz suglasnost poslodavca; 7. vremenskog razdoblja od 15 dana između ugovora o radu s istim poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije utvrđeno". Članak 15. Članak 22. mijenja se i glasi: "Ugovor o radu sklapa se u pismenom ili usmenom obličju. Ugovor o radu u pismenom obličju sadrži, poglavito, podatke o: 1. nazivu i sjedištu poslodavca; 2. imenu i prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu uposlenika; 3. trajanju ugovora o radu; 4. danu otpočinjanja rada; 5. mjesto rada; 6. radno mjesto na koje se uposlenik upošljava i kratak opis poslova; 7. duljini i rasporedu radnog vremena; 8. plaći, dodacima na plaću, naknadama, te razdobljima isplate; 9. trajanju godišnjeg odmora; 10. otkaznim rokovima kojih su se dužni pridržavati uposlenik i poslodavac; 11. druge podatke u svezi s uvjetima rada utvrđenim kolektivnim ugovorom. Umjesto podataka iz stavka 2. točke 7. do 11. ovog članka, može se u ugovoru o radu naznačiti odgovarajući zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, kojim su utvrđena ta pitanja". Članak 16. Iza članka 22. dodaje se novi članak 22a., koji glasi: "Ako poslodavac ne sklopi ugovor o radu s uposlenikom u pisanom običaju iz članka 22. ovog Zakona dužan je uposleniku uručiti pisanu izjavu koja sadrži podatke iz članka 22. stavak 2. ovog Zakona. Pisanu izjavu iz stavka 1. ovog članka poslodavac je dužan uručiti uposleniku: 1. u roku od jednog mjeseca od dana kada uposlenik otpočne raditi kod poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na neodređeno vrijeme; 2. najkasnije na dan kada uposlenik otpočne raditi za poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na određeno vrijeme. Ako poslodavac ne uruči pisanu izjavu o ugovoru o radu na određeno vrijeme, takav ugovor će se smatrati ugovorom sklopljenim na neodređeno vrijeme, ako to nije izričito utvrđeno kolektivnim ugovorom, ili ako poslodavac dokaže da je ugovor o radu bio sklopljen na određeno vrijeme" Članak 17. Članak 23. mijenja se i glasi 25. kolovoza 2005. NARODNE NOVINE Str. 209 - Broj 7 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE "Ako se uposlenik upućuje na rad u inozemstvo, prije odlaska uposlenika u inozemstvu, mora se postići pisana suglasnost glede sljedećih uvjeta ugovora: 1. trajanje rada u inozemstvu; 2. valuti u kojoj će se isplaćivati plaća i drugim primanjima u novcu i naturi na koja uposlenik ima pravo za vrijeme boravka u inozemstvu; 3. uvjetima vraćanja u zemlju". Članak 18. Članak 24. briše se. Članak 19. U članku 27. u stavku 1. riječ "obvezan" zamjenjuje se riječju "može". Članak 20. Članak 28. mijenja se i glasi: "Poslodavac može sklopiti ugovor o obavljanju pripravničkog staža sa pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž propisan za zanimanje na koje se odnosi. Ugovor se sklapa u pisanom obličju. Presliku ugovora poslodavac dostavlja mjerodavnoj službi za upošljavanje u roku od pet dana od dana njegovog sklapanja radi ubilježbe i nadzora. Pripravnikom se smatra osoba sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koja prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koja je po zakonu obvezna položiti stručni ispit ili joj je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo. Tijekom obavljanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na novčanu naknadu u iznosu najmanje 80% od najniže plaće. Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o većem iznosu novčane naknade, ovisno od stručne spreme pripravnika. Poslodavac osigurava pripravnika za slučaj ozljede na radu i i profesionalne bolesti, a zdravstveno osiguranje mjerodavna služba za upošljavanje. Pripravnik ima pravo na odmor tijekom radnog dana, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i tjedni odmor". Članak 21. Članak 30. mijenja se i glasi: "Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može osobu koja završi školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Ugovor sa volonterom sklapa se u pisanom obličju. Presliku ugovora poslodavac dostavlja mjerodavnoj službi za upošljavanje u roku od pet dana od dana sklapanja ugovora radi ubilježbe i nadzora. Volonterski rad može trajati onoliko vremena koliko je propisano trajanje osposobljavanje prema zakonu, za određeno zanimanje. Trajanje volonterskog rada iz stavka 3. ovog članka ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo kao uvjet za rad na određenim radnim mjestima ili za polaganje stručnog ispita. Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za neuposlene osobe. Radi osiguranja za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti poslodavac plaća mjerodavnoj službi za upošljavanje 35% od najniže plaće za svakog volontera. Volonter ima pravo na odmor u tijeku radnog dana, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i tjedni odmor". Članak 22. U članku 31. riječ "42" zamjenjuje se riječju "40" Članak 23. U članku 34. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Uposlenik može dragovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno i to u trajanju od najviše 10 sati tjedno" Dosadašnji st. 3., 4. i 5. postaju st. 4., 5. i 6. U stavku 3. članka 34. riječi "1. i 2." Zamjenjuju se riječima "1., 2. i 3.". U stavku 6. riječ "odredbi stavka 4." Zamjenjuju se riječi "odredbi st. 4. i 5." Članak 24. U stavku 2. članka 35., riječ "42" zamjenjuje se riječju "40". Članak 25. U članku 36. stavak 2. mijenja se i glasi: Str. 210 - Broj 7 NARODNE NOVINE 25. kolovoza 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE "Ako je rad organiziran u smjenama, izmjena smjena se uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu". Članak 26. Članak 37. briše se. Članak 27. U članku 39. stavak 2. mijenja se i glasi: "Iznimno, poslodavac je obvezan uposleniku na njegov zahtjev, omogućiti odmor iza stavka 1. ovog članka u trajanju od jednog sata za jedan dan u tijeku radnog tjedna. Vrijeme odmora iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne ubraja se u radno vrijeme. Način i vrijeme korištenja odmora iz stavka 1. i 2. ovog članka uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu" Članak 28. U članku 40. stavak. 2. na početku rečenice riječ "Izuzetno" briše se, a iza riječi "10 sati neprekidno" dodaju se riječi "a za malodobne uposlenike u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno". Članak 29. Članak 42. briše se. Članak 30. U članku 48. u stavku 3. riječ "pet" zamjenjuje se riječju "četiri". Članak 31. U članku 50. riječ "osigurava" zamjenjuje se riječima "je obvezan osigurati". Članak 32. Članak 53. mijenja se i glasi: "Žena ne može biti uposlena na poslovima pod zemljom (u rudnicima), osim u slučaju ako je uposlena na rukovodnom mjestu koje ne zahtjeva fizički rad ili u službama zdravstvene i socijalne skrbi, odnosno ako žena mora provesti izvjesno vrijeme na obuci pod zemljom ili mora povremeno ulaziti u podzemni dio rudnika u cilju obavljanja zanimanja koje ne uključuju fizički rad". Članak 33. U članku 56. stavak 2. i 3. mijenjaju se i glase: "Na temelju nalaza ovlaštenog liječnika žena može otpočeti porodiljski dopust 28 dana prije očekivanog datuma poroda. Žena može koristiti kraći porodiljski dopust, ali ne kraće od 42 dana poslije poroda" U članku 56. stavak 4. briše se. Članak 34. U članku 57. riječ "3. i 4." Brišu se. Članak 35. U članku 63. stavak 1. riječi "kao i izostanka s posla iz članka 60. ovog Zakona" briše se. Članak 36. U članku 74. stavak 5. briše se. Članak 37. U članku 77. stavak 4. mijenja se i glasi: "Poslodavac ima pravo prečeg otkupa izuma, odnosno tehničkog unapređenja iz stavka 1. ovog članka, pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana obavješćivanja iz stavka 1. ovog članka izjasnio o ponudi uposlenika". Članak 38. Članak 78. briše se. Članak 39. U članku 88. stavak 1. točka 3. iza riječi "staža osiguranja" dodaju se riječi "odnosno navrši 40 godina staža osiguranja". Članak 40. Članak 89. mijenja se i glasi: "Poslodavac može otkazati ugovor o radu uposleniku, uz propisani otkazni rok, ako: 1. je takav otkaz opravdan iz gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ili 2. uposlenik nije u mogućnosti izvršiti svoje obveze iz radnog odnosa. Poslodavac može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stavka 1. ovog članka, ako se, s obzirom na veličinu, kapacitet i gospodarsko stanje poslodavca i mogućnosti uposlenika, ne može osnovno očekivati od poslodavca da uposli upos25. kolovoza 2005. NARODNE NOVINE Str. 211 - Broj 7 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE lenika na druge poslove ili da ga obrazuje odnosno osposobi za rad na drugim poslovima" Članak 41. Članak 91. mijenja se i glasi: "Poslodavac može otkazati ugovor o radu uposleniku, bez obveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da je uposlenik odgovoran za teži prijestup, ili za težu povredu radnih obveza iz ugovora o radu, a koji su takve naravi da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos. U slučaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne može otkazati bez prethodnog pisanog upozorenja uposleniku. Pisano upozorenje iz stavka 2. ovog članka sadrži opis prijestupa ili povrede radne obveze za koje se uposlenik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja previđenog otkaznog roka za slučaj da se takav prijestup ponovi. Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi vrste prijestupa ili povreda ranih obveza iz st. 1. i 2. ovog članka". Članak 42. Iza članka 91. dodaje se novi članak 91a., koji glasi: "Članak 91a. Uposlenik može otkazati ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka, u slučaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obveza iz ugovora o radu, a koji su takve naravi da ne bi bilo osnovano očekivati od uposlenika da nastavi radni odnos. U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stavka 1. ovog članka uposlenik ima sva prava sukladno zakonu, kao da je ugovor nezakonito otkazan od strane poslodavca". Članak 43. U članku 92. stavak 1. riječi "članka 91." zamjenjuje se riječima "čl. 91. i 91a.". Stavak 2. briše se. Članak 44. Članak 94. mijenja se i glasi: "U slučaju otkazivanja ugovora o radu u smislu članka 91. st. 1. i 2. ovog Zakona, poslodavac je obvezan, u slučaju spora pred mjerodavnim sudom, dokazati postojanje razloga za otkaz". Članak 45. Članak 95. mijenja se i glasi: "Poslodavac, samo uz prethodnu suglasnost županijskog ministra nadležnog za rad može otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon. obavljanja te dužnosti". Članak 46. Članak 97. mijenja se i glasi: "Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da uposlenik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu. Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza uposleniku odnosno poslodavcu. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi dulje trajanje otkaznog roka". Članak 47. U članku 98. st. 2. i 3. mijenjaju se i glase: "Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit može poslodavca obvezati da: 1. vrati uposlenika na posao, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajuće poslove i isplatiti mu naknadu plaće u visini plaće koju bi uposlenik ostvario da je radio i naknaditi mu štetu, ili 2. isplati uposleniku: - naknadu plaće u visini plaće koju bi uposlenik ostvario da je radio; - naknadu štete za pretrpljenu štetu; - otpremninu na koju uposlenik ima pravo sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu; - druge naknade na koje uposlenik ima pravo sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu. Uposlenik koji osporava otkazivanje ugovora o radu može tražiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vraćanju na rad, do okončanja sudskog spora". Članak 48. Str. 212 - Broj 7 NARODNE NOVINE 25. kolovoza 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE U članku 100. stavak 2., iza riječi "pravilnikom o radu" dodaju se riječi "ili ugovorom o radu". Članak 49. Članak 101. mijenja se i glasi: "Poslodavac koji upošljava više od 15 uposlenika, a koji u razdoblju od naredna tri mjeseca ima nakanu glede gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga za više od 10% uposlenika otkazati ugovore o radu, ali najmanje petorici uposlenika, dužan se konzultirati s vijećem uposlenika, a ako kod poslodavca nije utemeljeno vijeće uposlenika, sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10% uposlenika". Članak 50 Članak 102. mijenja se i glasi: "Obveza konzultiranja glede članka 101. ovog Zakona: 1. temelji se na aktu u pisanom obličju koji je pripremio poslodavac; 2. započinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o otkazu uposlenicima na koje se odnosi. Akt u pisanom obličju iz stavka 1. ovog članka dostavlja se vijeću uposlenika ili sindikatu prije početka konzultiranja, a sadrži, naročito, slijedeće podatke: - razloge za predviđeno otkazivanje ugovora o radu; - broj i kategoriju uposlenika za čije je ugovore predviđen otkaz; - mjere, za koje poslodavac smatra da se pomoću njih mogu izbjeći neki ili svi predviđeni otkazi (npr. raspoređivanje uposlenika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca, prekvalifikacija gdje je to potrebito, privremeno skraćivanje radnog vremena); - mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomoći uposlenicima da nađu uposlenje kod drugog poslodavca; - mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalificiranja uposlenika radi upošljavanja kod drugog poslodavca. Ako u razdoblju od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu, glede članka 101. ovog Zakona, poslodavac namjerava uposliti uposlenike s istim kvalifikacijama i stupnjem stručne spreme, prije upošljavanja drugih osoba će ponuditi uposlenje onim uposlenicima čiji su ugovori o radu otkazani". Članak 51. U članku 103. iza riječi "obvezama" dodaju se riječi "iz ugovora o radu". Članak 52. Na kraju članka 104. dodaju se riječi "i drugim organima sukladno ovom Zakonu". Članak 53. Članak 105. mijenja se i glasi: "Uposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. Podnošenje zahtjeva iz stavka 1. ovog članka ne sprečava uposlenika da traži zaštitu povrijeđenog prava pred mjerodavnim sudom. Uposlenik može podnijeti tužbu pred mjerodavnim sudom glede povrede prava iz radnog odnosa u roku od jedne godine od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava iz radnog odnosa. Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, sukladno zakonu, može se predvidjeti postupak mirnog rješavanja radnog spora, u kojem slučaju rok za podnošenje zahtjeva mjerodavnom sudu teče od dana okončanja ovog postupka. Ukoliko se postupak ne okonča sukladno stavku 4. ovog članka u razumnom roku, uposlenik ima pravo podnijeti tužbu mjerodavnom sudu". Članak 54. U članku 107. iza riječi "novog poslodavca" dodaju se riječi "uz suglasnost uposlenika". Članak 55. U članku 110. dodaje se stavak 2. koji glasi: "Ako kod poslodavca nije utemeljeno vijeće uposlenika, sindikat ima obveze i ovlaštenja koja se odnose na ovlaštenja vijeća uposlenika, sukladno zakonu". Članak 56. 25. kolovoza 2005. NARODNE NOVINE Str. 213 - Broj 7 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE U članku 113. riječi "jednu ili više pravnih osoba" zamjenjuju se riječima "jednog ili više poslodavaca". Članak 57. U članku 116. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Do utemeljenja udruge poslodavaca na strani poslodavaca kod sklapanja kolektivnog ugovora iz članka 113. ovog Zakona može biti Vlada Hercegbosanske županije". Članak 58. U članku 118. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: "Odluka o proširenju važnosti kolektivnog ugovora može se opozvati na način utvrđen za njeno donošenje. Odluka o proširenju važnosti kolektivnog ugovora objavljuje se u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Članak 59. U članku 139. na kraju stavka 2. dodaju se riječi "sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju". Članak 60. U članku 141. na kraju stavka 3. dodaju se riječi "u smislu članka 101. ovog Zakona". Na kraju stavka 4. dodaju se riječi "s tim da se prosječna plaća dovede na nivo plaće koju bi uposlenik ostvario da je radio". Članak 61. Iza članka 142. u poglavlju XXI KAZNENE ODREDBE, dodaje se novi članak 142a., koji glasi: "Članak 142a. Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac- pravna osoba, ako: - s uposlenikom ne sklopi ugovor o radu (članak 13.); - stavlja u nepovoljniji položaj osobu koju uposli i osobu koja traži uposlenje (članak 4.). Za prekršaj iz. stavka 1. ovog članka kaznit će se poslodavac-fizička osoba novčanom kaznom od 1.000,00 do 3.500,00 KM. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba kod poslodavca koji je pravna osoba novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM". Članak 62. Članak 143. mijenja se i glasi: "Novčanom kaznom od 1.000,00 do 7.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac-pravna osoba, ako: 1. uposleniku uskrati prava tijekom probnog rada iz stavka 3. članka 19. 2. uposleniku ne uruči pisanu izjavu sukladno članku 22a. ovog Zakona; 3. sklopi ugovor o radu koji ne sadrži podatke propisane ovim Zakonom (članak 22); 4. uputi uposlenika na rad u inozemstvo, a pisana suglasnost ne sadrži propisane podatke (članak 23.); 5. od uposlenika traži podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom (članak 25.); 6. prikuplja, obrađuje, koristi ili dostavlja trećim osobama podatke o uposleniku (članak 26.); 7. ugovor o obavljanju pripravničkog staža ne sklopi u pisanom obličju ili ne dostavi presliku ugovora mjerodavnoj službi za upošljavanje u roku od pet dana od dana sklapanja ugovora (članak 28.); 8. ugovor o volonterskom radu ne sklopi u pisanom obličju ili ne dostavi presliku ugovora mjerodavnoj službi za upošljavanje u roku od pet dana od dana sklapanja ugovora (članak 30.); 9. sklopi ugovor o radu kojim je ugovoreno trajanje pripravničkog staža dulje od vremena koliko traje pripravnički staž propisan za zanimanje na koje se odnosi; 10. sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju duljem od zakonom propisanog (članak 31.); 11. od uposlenika zahtijeva da na poslovima, na kojima se uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštiti od štetnih utjecaja, radi dulje od skraćenog radnog vremena (članak 33.); 12. od uposlenika zahtjeva da radi dulje od punog radnog vremena (prekovremeni rad) suprotno odredbama ovog Zakona (članak 34. st. 1. i 3.); Str. 214 - Broj 7 NARODNE NOVINE 25. kolovoza 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 13. ne obavijesti županijskog inspektora rada o prekovremenom radu o kojem ga je dužan izvijestiti (članak 34. stavak 2.); 14. ne postupi po rješenju županijskog inspektora rada kojim se zabranjuje prekovremeni rad (članak 34. st. 3. i 6.); 15. malodobnom uposleniku naredi prekovremeni rad (članak 34. stavak 4.); 16. trudnici, majci s djetetom do treće godine starosti ili samohranom roditelju s djetetom do šest godina starosti, bez njegovog pisanog pristanka, naredi prekovremeni rad (članak 34. stavak 5.); 17. malodobniku naredi noćni rad (članak 38.); 18. uposleniku ne omogući korištenje odmora u tijeku rada (članak 39.); 19. uposleniku ne omogući korištenje dnevnog i tjednog odmora (članak 40. i 41.); 20. uposleniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora u najkraćem trajanju određenom ovim Zakonom (članak 43. stavak 1.); 21. uposleniku uskrati pravo na godišnji odmor, odnosno isplati naknadu umjesto godišnjeg odmora (članak 47.); 22. uposleniku ne omogući korištenje plaćenog dopusta (članak 48.stavak 1.); 23. rasporedi malodobnika da radi na poslovima protivno odredbama ovog Zakona (članak 52. stavak 1.); 24. uposli ženu na poslovima pod zemljom (u rudnicima) oprečno članku 53. ovog Zakona; 25. zbog trudnoće odbije uposliti ženu, otkaže joj ugovor o radu, ili je oprečno odredbama ovog Zakona rasporedi na druge poslove (članak 54.); 26. ne omogući ženi dopust uz naknadu plaće (članak 55. stavak 2.); 27. premjesti ženu suprotno odredbama članka 55. stavak 4. ovog Zakona; 28. ne omogući ženi da koristi porodiljski dopust (članak 56.); 29. djetetovu ocu odnosno posvojitelju ne omogući korištenje prava iz članka 57. ovog Zakona; 30. ženi odnosno djetetovu ocu ne omogući da radi polovinu radnog punog vremena (članak 58.); 31. jednom od roditelja, odnosno posvojitelju ne omogući da koristi pravo pod uvjetima propisanim člankom 59. ovog Zakona; 32. onemogući ženi stanku na poslu radi dojenja djeteta (članak 60.); 33. jednom od roditelja, odnosno posvojitelju djeteta s težim smetnjama u razvoju onemogući da koristi pravo iz članka 64.stavak 1. ovog Zakona; 34. otkaže ugovor o radu uposleniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, zbog čega je privremeno nesposoban za rad (članak 65.); 35. ne vrati uposlenika na poslove na kojima je prije radio ili na druge odgovarajuće poslove (članak 66.); 36. poslodavac ne ponudi uposleniku druge poslove (članak 67. stavak 1.); 37. poslodavac ne da prednost uposleniku pri stručnom obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju (članak 67. stavak 2.); 38. poslodavac otkaže ugovor o radu uposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti suprotno odredbama ovog Zakona (članak 68.); 39. isplati plaću manju od utvrđene kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu (članak 70. stavak 2.); 40. pri isplati plaće stavlja u nepovoljniji položaj ženu u odnosu na muškarca (članak 71.); 41. ne isplati plaću u roku utvrđenom ovim Zakonom (članak 72.stavak 1.); 42. poslodavac svoje potraživanje prema uposleniku naplati suprotno članku 75. ovog Zakona; 43. ugovor o radu prestane suprotno odredbama ovog Zakona (članak 88.); 44. ako poslodavac postupi suprotno članku 89. ovog Zakona; 45. ne omogući uposleniku da iznese svoju obranu (članak 93.); 46. postupi suprotno odredbama članka 95.; 47. ne uruči otkaz uposleniku u pisanom obličju (članak 96.); 48. poslodavac ne ispuni obveze prema uposleniku iz članka 98. stavak 1. ovog Zakona; 49. ne konzultira se sa vijećem uposlenika sukladno članku 101.; 50. postupi suprotno odredbama članka 102.; 51. sklopi ugovor o radu s drugim uposlenikom (članak 102. stavak 3.); 52. poslodavac stavi u nepovoljniji položaj uposlenika zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku (članak 132. stavak 1.); 53. onemogući ili pokuša onemogućiti inspektora rada u provođenju nadzora (članak 134.); 54. odbije vratiti uposleniku radnu knjižicu (članak 138. stavak 2.); 25. kolovoza 2005. NARODNE NOVINE Str. 215 - Broj 7 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 55. postupi suprotno odredbama članka 139. i 140. ovog Zakona; 56. u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona ne uskladi pravilnike o radu s odredbama ovog Zakona (članak 65. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu); Ako je prekršaj iz stavka 1. ovog članka učinjen prema malodobnom uposleniku, najniži i najviši iznos novčane kazne uvećava se dvostruko. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se poslodavac-fizička osoba novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba kod poslodavca koji je pravna osoba, novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM. Članak 63. Članak 147. briše se. Članak 64. Članak 148. mijenja se i glasi: "U pogledu uposlenika koji su imali status radnika na čekanju primjenjivat će se odredbe članka 143. Zakona o radu Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03). Uspostavljeno Povjerenstvo za provedbu članka 143. Zakona o radu Federacije BiH, rješavat će zahtjeve za reguliranje radno-pravnog statusa radnika na čekanju pristiglih u roku utvrđenom Zakonom o radu FBiH". Članak 65. Iza članka 148. dodaju se novi članci 148a. i 148b. koji glase: "Članak 148a. Članove županijskog povjerenstva za provedbu članka 143. zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03) imenuje županijski ministar, na temelju njihovog profesionalnog iskustva i iskazane . sposobnosti za obnašanje ove funkcije. Članovi povjerenstva moraju biti neovisni i objektivni i ne mogu se birati iz reda izabranih dužnosnika, niti mogu imati bilo kakav politički mandat. Mjerodavni organ Županije snosit će troškove povjerenstva". "Članak 148b. Županijsko povjerenstvo može: 1. saslušati uposlenika, poslodavca i njihove zastupnike; 2. pozvati svjedoke i vještake; 3. tražiti od odgovarajućih organa vlasti i poslodavaca da dostave sve relevantne informacije. Odluke županijskog povjerenstva su: 1. konačne i podliježu sudskom preispitivanju sukladno zakonu; 2. pravno utemeljene; . 3. dostavljene podnositelju u roku od sedam dana". Članak 66. Poslodavci su dužni uskladiti pravilnike o radu s odredbama ovog Zakona, u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Članak 67. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-200.3/04 Tomislavgrad, 12. 07. 2005. godine Predsjednik Skupštine Nediljko Rimac *** Na temelju članka 26.e) Ustava Hercegbosanske županije ("NNHBŽ" br. 3/96) te članka 23. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju ("Sl. novine FBiH" broj 52/02) Skupština Hercegbosanske županije, na sjednici održanoj dana 01. siječnja 2005. godine donosi ODLUKU o pristupanju izradi prostornog plana za područje Hercegbosanske županije I. Str. 216 - Broj 7 NARODNE NOVINE 25. kolovoza 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE U cilju intenziviranja planskog procesa obnove i razvoja Hercegbosanske županije, (u daljem tekstu: Županija) osiguranja odgovarajućeg usmjeravanja gospodarskih aktivnosti i stvaranja pretpostavki za skladan razvoj svih područja Županije prema potrebama stanovništva, te utvrđivanja politika zaštite i unapređenja čovjekove okoline i održivog razvoja, pristupa se izradi prostornog plana Županije (u daljem tekstu: Plan). II. Plan se radi za područje Županije koje čine općine: Bosansko Grahovo, Drvar, Glamoč, Kupres, Livno i Tomislavgrad. III. Plan se radi za vremenski period od 2005. do 2025. godine IV. Rok izrade plana je 2 godine. Rok za izradu Plana teče od dana donošenja pripremnih dokumenata iz člana 10. ove odluke. V. Financiranje poslova na izradi Plana vršit će se iz sredstava: - proračuna županije, - donacija, i slično. Financiranje izrade Plana vrši se na osnovu izdataka predviđenih u budžetu za tekuću godinu koje na prijedlog nosioca izrade Plana utvrđuje nosilac pripreme Plana. VI. Nositelj pripreme Plana je Vlada HBŽ (u daljem tekstu: nositelj pripreme Plana), putem Ministarstva graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: resorno ministarstvo). Nositelj izrade Plana je pravna osoba registrirana za vršenje poslova prostornog planiranja. Nositelj pripreme Plana izvršit će izbor nositelja izrade Plana nakon provedenog javnog natječaja. Nositelj izrade Plana dužan je dokument prostornog uređenja izraditi u skladu sa zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona, te u skladu s ovom Odlukom i svim drugim važećim propisima i podacima koji su značajni za područje HBŽ-e. VII. Nositelj izrade Plana je dužan u toku izrade Plana uključivati relevantne stručne institucije u zemlji i inozemstvu za izradu studija i separata za pojedine etape Plana. VIII. Kod izrade Plana nositelj izrade Plana obvezan je koristiti svu postojeću urbanističku dokumentaciju i specijalističke studije rađene za potrebe općina na području Županije. Nositelj izrade Plana dužan je u toku izrade Plana koristiti najnovija naučna dostignuća i suvremene pristupe prostornom planiranju. IX. Nositelj pripreme Plana obrazuje Savjet Prostornog plana kao savjetodavni organ nositelja pripreme, koji će pratiti izradu Plana u svim fazama, verificirati pojedine stavove i opredjeljenja u toku izrade Plana i koordinirati rad svih subjekata planiranja. Djelokrug rada, prava i obveze Savjeta i njegovih članova reguliraju se rješenjem o osnivanju Savjeta kojeg donosi Vlada HBŽ na prijedlog resornog ministarstva. X. Nositelj izrade Plana je obvezan nositelju pripreme Plana predložiti: - program aktivnosti na pripremi, izradi i donošenju Plana, - Smjernice za pripremanje i izradu Plana. Nositelj izrade Plana sa nositeljem pripreme Plana će utvrditi dinamiku izrade Plana s konstrukcijom financiranja Plana koja prati dinamiku izrade Plana. Program aktivnosti na pripremi, izradi i donošenju Plana i Smjernice za pripremanje i izradu plana usvaja Skupština Županije. XI. Nositelj pripreme Plana utvrđuje nacrt Plana. O nacrtu Plana obavlja se javna rasprava u trajanju od najmanje mjesec dana u kojoj će obvezno sudjelovati sve općine Županije. Nakon obavljene javne rasprave, nositelj pripreme Plana podnosi ga Skupštini Županije. XII. Na osnovu rezultata javne rasprave i stavova Skupštine Županije o nacrtu Plana, nositelj pripreme Plana utvrđuje prijedlog Plana. 25. kolovoza 2005. NARODNE NOVINE Str. 217 - Broj 7 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Uz prijedlog Plana nositelj pripreme Plana dužan je Skupštini Županije dostaviti uz obrazloženje i sve prijedloge i mišljenja prikupljena u toku javne rasprave na nacrt Plana koja nisu mogla biti usvojena. XIII. Nakon donošenja ove Odluke, općine na području Županije koje su pokrenule postupak izrade razvojnih planova obvezne su obustaviti postupak, a u prostornom uređivanju koristiti se postojećom urbanističkom dokumentacijom. Općine koje imaju usvojene prostorne planove primjenjivat će postavke tih planova, do donošenja Plana. XIV. Općinama koje ne raspolažu nikakvom dokumentacijom u oblasti prostornog planiranja, nositelj izrade Plana, nakon usvajanja Smjernica za pripremanje i izradu Plana, predložit će odgovarajuće odluke koje će zamjenjivati razvojne planove do donošenja Plana. XV. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-219.3/04 Tomislavgrad, 12. 07. 2005. godine Predsjednik Skupštine Nediljko Rimac *** VLADA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Na temelju članka 2., članka 7. stavak 1. i 4., članka 37. stavak 1. točka 3. i članka 44. Zakona o raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji BiH i izbjeglicama iz BiH ("Službene novine F BiH", broj 15/05), članka 19. stavak 1. i članka 20. stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ", broj 2/96), Vlada Hercegbosanske županije, na sjednici održanoj dana 14. srpnja 2005. godine, donijela je ODLUKU o postupku priznavanja statusa u prvom stupnju raseljenim osobama, izbjeglicama i povratnicima i nadležnost u prvom stupnju na teritoriju Hercegbosanske županije I -TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovom Odlukom uređuje se postupak ostvarivanja i priznavanja statusa, prava i obveza raseljenih osoba, povratnika i izbjeglica na teritoriju Hercegbosanske županije (u daljem tekstu Županija), podnošenje zahtjeva za stjecanje statusa, nadležni organ za izdavanje rješenja o priznavanju i prestanku statusa, izdavanje iskaznica i uvjerenja i osnovna evidencija o raseljenim osobama i povratnicima. Članak 2. Raseljenom osobom, povratnikom i izbjeglicom smatraju se sve osobe koje ispunjavaju uvjete za priznavanje statusa sukladno Zakonu o izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 23/99, 21/03 i 33/03), (u daljnjem tekstu Zakon BiH) i Zakonu o raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine ("Službene novine F BiH", broj 15/05), (u daljnjem tekstu: Federalni zakon). Članak 3. Status osoba iz članka 2. ove Odluke stječe se i prestaje na temelju Zakona BiH i Federalnog zakona sukladno postupku propisanom ovom Odlukom. Članak 4. Nadležni organ Županije i općine obvezni su, sukladno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavu Županije, ovom odlukom, drugim propisima i dokumentima, poticati povratak i stvarati političke, ekonomske i društvene uvjete koji doprinose dragovoljnom, sigurnom i održivom povratku raseljenih osoba Bosne i Hercegovine i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Članak 5. O priznavanju i prestanku statusa raseljene osobe, o pravima i obvezama raseljene osobe i
Zakon o obrtu Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 01/05 07.02.2005 obrt Str. 14 - Broj 1 NARODNE NOVINE 07. veljače 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - Naputak o izradi obrasca "Mjesečno i godišnje izvješće o radu upravitelja" (članak 15. stavak 1. točka ). Članak 54. (1) Općinsko vijeće donijet će Odluku o kućnom redu u stambenim zgradama u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, a do tada se primjenjuju dosadašnje odluke o kućnom redu. (2) Odlukom iz prethodnog stavka se propisuje način korištenja stanova poslovnih prostora i zajedničkih dijelova i uređaja u stambenim zgradama te zemljišta koje služi za redovnu uporabu zgrade; prava i obveze vlasnika stanova; nadzor nad provođenjem te odluke; kaznene odredbe; prava, obveze i način rada kućnog savjeta ukoliko se formira; i druga pitanja sukladno pojedinim odredbama ovoga Zakona. Članak 55. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju važiti općinski propisi koji su regulirali održavanje zgrada. Članak 56. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanske županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-163.3/04 Tomislavgrad, 04. 02. 2005. godine Zamjenik predsjedatelja Skupštine Jasenko Tufekčić *** Na temelju članka 15. a) članka 26.e) Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ" broj: 3/96,9/2000, i 9/2004 ), te članka 98. Poslovnika Skupštine HBŽ ("Narodne novine HBŽ" borj: 8/03, 14/03 i 1/04 ) Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 27.01.2005. godine donosi ZAKON O OBRTU I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Zakonom uređuju se uvjeti, obavljanje obrta, registracija, poslovanje, zajedničko obavljanje i prestanak obavljanja obrtničke djelatnosti ( u daljem tekstu: obrt ), obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta, organiziranje obrtnika i nadzor u Hercegbosanskoj županiji. Članak 2. Obrt, u smislu ovoga Zakona, je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registriranih gospodarskih i drugih djelatnosti u osnovnom i dopunskom zanimanju u skladu sa člankom 4. ovoga Zakona od strane obrtnika sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Obrtom se, u smislu ovoga Zakona, ne smatra obavljanje trgovačke, ugostiteljske i turističke djelatnosti koje su regulirane posebnim propisima. Dopuštena je svaka gospodarska i druga djelatnost koja nije Zakonom zabranjena. Obrtnik u smislu ovoga Zakona je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz članka 2. stavka 1. u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba s kojima je u obvezi sklopiti ugovor o radu sukladno Zakonu o radu i kolektivnom ugovoru. Pod trajnim obavljanjem obrta podrazumijevaju se i slučajevi kada se privremeno prestaje s radom, s namjerom ponovnog obavljanja obrta. Članak 3. Obrtom se smatra i obavljanje domaće radinosti. Domaća radinost, u smislu ovog Zakona, je djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih prevladava ručni rad i usluge u kućanstvu. Djelatnost domaće radinosti obavlja se samostalno ili uz pomoć članova zajedničkog kućanstva. Obrti se mogu obavljati i kao sezonski obrti najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine. Osobe koje obavljaju obrt iz stavka 4. ovoga članka, u vrijeme trajanja sezonskog rada obavljanja obrta, uspostavljaju svojstvo osiguranika. Sezonsko obavljanje obrta trajno se upisuje u obrtni registar. Članak 4. Obrti u smislu ovoga Zakona su slobodni, vezani i posebni. 07. veljače 2005. NARODNE NOVINE Str. 15 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Slobodni obrti su obrti za čije se obavljanje ne traži stručna osposobljenost, stručna sprema ili majstorski ispit. Vezani obrti su obrti za čije se obavljanje traži stručna osposobljenost, stručna sprema ili majstorski ispit. U vezane obrte spadaju i tradicionalni zanati. Tradicionalni zanati su vrsta obrta koje obrtnik može obavljati samo ako ispunjava posebne uvjete za obavljanje tradicionalnih zanata iz članka 7. ovoga Zakona. Posebni obrti su obrti koje obrtnik može obavljati samo ako ispunjava uvjete za vezane obrte iz stavka 3. ovoga članka i ima suglasnost za obavljanje posebnih obrta. Popis vezanih obrta po vrstama, stupanju i vrsti stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje, te popis posebnih obrta po vrstama, uvjete i način izdavanja suglasnosti za obavljanje posebnog obrta regulirani su Zakonom o obrtu Federacije BiH. II. OBAVLJANJE OBRTA 1. Uvjeti za obavljanje obrta Članak 5. Fizička osoba može obavljati obrt kao osnovno zanimanje, ako ispunjava sljedeće opće uvjete: - da je državljanin Bosne i Hercegovine, - da je punoljetna i da nije djelomično ili potpuno lišena poslovne sposobnosti, - da udovoljava općim i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano posebnim zakonom, - da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje, - da nema neizmirenih obveza prema javnim prihodima, Fizička osoba može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje, ako ispunjava uvjete iz stavka l. ovog članka i ako ima već zasnovan radni odnos po bilo kojoj osnovi i ukoliko posebnim Zakonom nije drugačije propisano. Članak 6. Strani državljanin može obavljati obrt pod uvjetom da ima radnu dozvolu i uz primjenu načela uzajamnosti Članak 7. Fizička osoba može obavljati vezani obrt ako, uz opće uvjete iz članka 5. ovoga zakona, ispunjava i poseban uvjet stručne spreme, stručne osposobljenosti ili položenog majstorskog ispita. Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete iz članka 5. ovoga Zakona, a ne ispunjava posebne uvjete stručne spreme, stručne osposobljenosti ili položenog majstorskog ispita, može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima uposli uposlenika koji udovoljava tome uvjetu. Vezane obrte mogu obavljati i osobe s odgovarajućim višim ili visokim obrazovanjem sukladno propisu iz članka 4. stavak 3. ovoga Zakona. U spornim slučajevima koje je to odgovarajuće više ili visoko obrazovanje iz stavka 3. ovoga članka regulirano je Federalnim propisima. Vezane obrte mogu obavljati i fizičke osobe - izumitelji na temelju ostvarenoga patentnog prava za patentni proizvod ili uslugu ako ispunjavaju uvjete iz članka 5. ovoga Zakona. Fizička osoba može obavljati tradicionalni zanat ako uz opće uvjete iz članka 5. ovoga Zakona ispunjava i posebne uvjete za obavljanje tradicionalnog zanata i to: - završena škola za metalska, drvna, kožarska i tekstilna zanimanja; - radno iskustvo u struci najmanje 2 (dvije) godine; - položen majstorski ispit. Članak 8. Kada je za obavljanje obrta potreban poslovni prostor, obrtnik može obavljati obrt samo u poslovnom prostoru za koji ima dokaz o pravu vlasništva ili ugovor o zakupu. Prostor iz stavka 1. ovoga članka i oprema moraju udovoljavati propisima o tehničkoj oprem1jenosti zaštiti na radu, zaštiti i unapređenju čovjekovog okoliša, zašiti od buke, zdravstvenim i sanitarnim uvjetima, te drugim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti. Obrt se može obavljati u stambenim prostorijama (kućna radinost spada u ovu vrstu obrta) pod uvjetima i za djelatnosti koje će propisati županijski ministar gospodarstva uz suglasnost ministra graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša. Vrste obrta, uvjete i djelatnosti, koje se mogu obavljati izvan poslovnih i stambenih prostorija (sezonski obrti) propisat će županijski ministar gospodarstva uz suglasnost ministra graditeljstva, obnove. Str. 16 - Broj 1 NARODNE NOVINE 07. veljače 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 2. Otvaranje obrta Članak 9. Za obavljanje slobodnih, vezanih i posebnih obrta obrtnik mora imati obrtnicu. Obrtnica u smislu ovoga zakona je odobrenje za rad. Obrtnicu, rješenjem, izdaje nadležna općinska služba na čijem području će biti sjedište obrta, sukladno Zakonu o upravnom postupku, u roku od 15 dana. Obrtnica se izdaje u dvije veličine od kojih je veću obrtnik dužan izložiti u sjedištu obrta, na vidnom mjestu. Služba iz stavka 3. ovoga članka dužna je sva rješenja i sve promjene u svezi s obavljanjem obrta svakih petnaest dana dostaviti odjelu za poduzetništvo županijskog ministarstva gospodarstva. Suglasnost za obavljanje posebnih obrta izdaje nadležno federalno ministarstvo, ovisno o vrsti obrta, u roku određenim propisima Federacije BiH. Sadržaj i oblik obrtnice kao i sadržaj i oblik suglasnosti za obavljanje posebnog obrta određeni su propisima Federacije BiH. Članak 10. Obrt se upisuje u obrtni registar, koji vodi služba nadležna za izdavanje obrtnice. Registar suglasnosti za obavljanje posebnih obrta vodi federalno ministarstvo nadležno za izdavanje suglasnosti za obavljanje posebnog obrta, ovisno o vrsti obrta. Oblik i način vođenja obrtnog registra i registra suglasnosti za obavljanje posebnih obrta, te mogućnost njihova korištenja određeni su propisima Federacija BiH. Članak 11. Služba nadležna za izdavanje obrtnice utvrđuje početak obrta, privremeno obustavljanje, sezonsko obavljanje obrta, obavljanje obrta u smislu dopunskog zanimanja, domaću radinost, prestanak obavljanja obrta kao i obavljanje obrta u izdvojenom prostoru. Članak 12. Služba nadležna za izdavanje obrtnice, izdat će obrtnicu fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 5. i 7. ovoga Zakona. Služba iz stavka 1, ovoga članka izdat će obrtnicu, odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice najkasnije u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva za izdavanje obrtnice. Upisom obrta u obrtni registar obrtnik je dužan otpočeti s obavljanjem obrta u roku od šest mjeseci od dana izdavanja obrtnice. Obrtnik je dužan najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta prijaviti obavljanje obrta službi nadležnoj za izdavanje obrtnice koji će o tome odmah izvijestiti odgovarajuće inspekcije. Članak 13. Nadležna služba iz članka 9. stavka 3. po službenoj dužnosti pribavlja dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 5. stavka 1. točke 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona. Ako nadležna služba iz stavka 1. ovoga članka ne izda obrtnicu odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice u roku iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakona, fizička osoba može, ako smatra da ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, započeti s obavljanjem obrta o čemu prethodno pismeno izvješćuje nadležnu službu. Nadležna služba iz stavka 1. ovoga članka, izdat će obrtnicu i fizičkoj osobi koja je započela s obavljanjem obrta na temelju stavka 2. ovoga članka ukoliko su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom. Ako nadležna služba iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom a fizička osoba je započela rad na osnovi stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da se obrt obavlja protivno ovom Zakonu. Članak 14. Nadležna služba dužna je sva rješenja u svezi s obavljanjem obrta dostaviti obrtniku, organu nadležnom za poreze, nadležnim inspekcijama, županijskoj obrtničkoj komori, nadležnom fondu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i Županijskom zavodu za statistiku. Članak 15. Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje. Tvrtka sadrži naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake. Tvrtka ne može sadržavati nazive i oznake koje su u suprotnosti s važećim propisima ili međunarodnim konvencijama. Na tvrtku obrta primjenjuju se odredbe Zakona o gospodarskim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99. i 45/00.), koje se od07. veljače 2005. NARODNE NOVINE Str. 17 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE nose na tvrtku, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. Promjenu naziva i oznake obrta obrtnik je dužan prijaviti nadležnom organu koji o tome donosi rješenje. Obrtnik, odnosno poslovođa ili privremeni poslovođa su dužni istaknuti tvrtku na ulazu u sjedište obrta i izdvojene prostore u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja, ako se radi o obrtima za koje nije potreban poslovni prostor. Članak 16. Sjedište obrta je mjesto naznačeno u obrtnici Ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi. Ako za obavljanje obrta nije potreban poslovni ili stambeni prostor, sjedište obrta je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište. Obrtnik može promijeniti sjedište obrta. Promjenu sjedišta obrta na području iste općine obrtnik prijavljuje službi nadležnoj za izdavanje obrtnice koja o tome donosi rješenje i upisuje promjenu sjedišta obrta u obrtni registar. Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na područje druge općine dužan je priložiti rješenje o odjavi obrta općinske službe u ranijem sjedištu obrta. Ako obrtnik mijenja sjedište obrta iz druge županije i isto prijavljuje na područje općine Hercegbosanske županije dužan je podnijeti prijavu nadležnoj općinskoj službi uz koju je obvezan priložiti obrtnicu. Općinska služba koja je donijela rješenje o promjeni sjedišta obrta dužna je po pravomoćnosti rješenja izvijestiti organ koji je izdao obrtnicu i nadležne organe iz članka 14. ovoga Zakona. 3. Poslovanje obrta Članak 17. Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, a u slučaju posebnih obrta samo one za koje je dobio suglasnost za obavljanje posebnih obrta. Osim obrta iz stavka 1. ovoga članka obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koje su obuhvaćene obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćenu obrtnicom, ako se obavljaju u manjem opsegu. Za obavljanje djelatnosti iz stavka 2. ovog članka ne mora se ispunjavati uvjet stručne osposobljenosti ili položen majstorski ispit. Djelatnosti iz stavka 2. ovog članka smatraju se djelatnostima čiji opseg u ostvarenom prihodu ne sudjeluje više od 25%. Djelatnosti iz stavka 2. ovog članka obrtnik je dužan prijaviti službi koja je izdala obrtnicu, radi upisa u obrtni registar. Članak 18. Obrtnica se ne može prenijeti na drugu osobu, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. Posebni obrt se ne može prenijeti na drugu osobu. Članak 19. Za obveze koje nastanu u obavljanju obrta, obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada uposlenika koje upošljava. Članak 20. Obrt se može obavljati u više izdvojenih prostora koji moraju udovoljavati uvjetima iz članka 8. ovoga Zakona. Pod izdvojenim prostorom u smislu ovoga zakona podrazumijeva se jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji služe za obavljanje obrta a nalaze se izvan sjedišta obrta. Članak 21. U svakom izdvojenom prostoru obrtnik koji obavlja slobodni obrt dužan je imenovati poslovođu koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i koji ispunjava uvjete iz članka 5. ovoga Zakona. Obrtnici koji obavljaju vezane ili posebne obrte dužni su u svakom izdvojenom prostoru imenovati stručnog poslovođu koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjete iz čl. 5. i 7. ovoga Zakona. Stručni poslovođa iz stavka 1. ovoga članka dužan je u roku od 2. (dvije) godine od stjecanja uvjeta iz članka 39. ovoga Zakona položiti majstorski ispit za odgovarajuće majstorsko zvanje. Članak 22. Obavljanje obrta u izdvojenom prostoru, odnosno prestanak obavljanja obrta u izdvojenom prostoru obrtnik prijavljuje službi nadležnoj za izdavanje obrtnice na čijem području se nalazi izdvojeni prostor. Služba iz stavka 1. ovoga članka izdat će rješenje o obavljanju obrta, odnosno o prestanku obavljanja obrta u izdvojenom prostoru i isto će po konačnosti upisati u evidenciju izdvojenih posStr. 18 - Broj 1 NARODNE NOVINE 07. veljače 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE lovnih prostora i izvijestiti nadležnu službu u sjedištu obrta radi upisa u obrtni registar. Ukoliko se radi o obavljanju posebnog obrta, služba iz stavka 1. ovog članka primjerak rješenja dostavit će federalnom ministarstvu koje je izdalo suglasnost za obavljanje posebnog obrta. Članak 23. Obrtnik može slobodni ili vezani obrt voditi sam ili putem poslovođe koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjete iz čl 5. i 7. ovog Zakona. Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika. Vođenje slobodnog ili vezanog obrta putem poslovođe obrtnik prijavljuje službi nadležnoj za izdavanje obrtnice na čijem području se nalazi sjedište obrta koji rješenjem utvrđuje vođenje obrta putem poslovođe i upisuje to u obrtni registar. Ako poslovođa postupi protivno odredbama ovoga zakona, odgovara svom svojom imovinom za štetu nastalu takvim djelovanjem. Članak 24. Članovi porodičnog domaćinstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku. Članovima porodičnog domaćinstva, u smislu ovoga Zakona smatraju se bračni drug, djeca, roditelji usvojenici i usvojitelji, pastorčad i osobe koje je obrtnik dužan uzdržavati Članak 25. Nakon smrti obrtnika obrtnica za slobodne i vezane obrte se može prenijeti na njegove nasljednike. Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu nastaviti voditi obrt putem poslovođe koji mora ispunjavati uvjete iz članka 5. i članka 7. stavak 1. ovoga Zakona. U slučaju iz stavka 2. ovog članka nasljednici preuzimaju sve obveze i odgovornosti iz članka 19. ovog Zakona. Članak 26. Nakon smrti obrtnika supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice u smislu članka 25. stavak 1. ovoga Zakona putem privremenog poslovođe, koji mora ispunjavati uvjete iz ovoga Zakona. Zahtjev za odobrenje za nastavak vođenja obrta putem privremenog poslovođe podnosi se nadležnoj službi u roku od 30 dana od dana smrti obrtnika. Privremeni poslovođa se upisuje u obrtni registar. Privremeni poslovođa je dužan voditi obrt pažnjom dobrog gospodarstvenika za račun nasljednika umrlog obrtnika. Ako privremeni poslovođa postupi protivno odredbama ovoga zakona, odgovara svom svojom imovinom za štetu nastalu takvim djelovanjem. Članak 27. Ako nasljednici žele prenijeti obrtnicu za slobodne i vezane obrte na sebe nakon smrti obrtnika te nastaviti voditi obrt putem poslovođe, dužni su to prijaviti službi nadležnoj za izdavanje obrtnice, u roku od 30 dana od dana okončanja ostavinskog postupka. Uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka mora se priložiti: 1. izvadak iz matične knjige umrlih za obrtnika, 2. pravomoćna sudska odluka o nasljeđivanju 3. ime i prezime poslovođe, kao i dokaz da ispunjava uvjete iz članka 5. i članka 7. stavak 1. ovoga Zakona. 4. izjavu nasljednika o suglasnosti vođenja obrta putem poslovođe. Nadležna služba iz stavka 1. ovoga članka donosi rješenje te upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem poslovođe u obrtni registar. Članak 28. U slučaju djelomičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, obrtnica za slobodne i vezane obrte se može prenijeti na njegovog supružnika ili na djecu. Ukoliko obrtnik nema suprugu odnosno djecu, obrtnica se može prenijeti na njegove roditelje, odnosno braću ili sestre. Osobe iz st. 1. i 2. ovoga čanka mogu nastaviti vođenje obrta putem poslovođe, koji mora ispunjavati uvjete iz čl. 5. i 7. ovoga Zakona ako same ne ispunjavaju te uvjete. Članak 29. Osobe iz članka 28. st. 1. i 2. ovoga Zakona, ako žele prenijeti obrtnicu na sebe, nakon djelomičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem poslovođe, 07. veljače 2005. NARODNE NOVINE Str. 19 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE dužni su to prijaviti službi nadležnoj za izdavanje obrtnice u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti sudske odluke o 1išenju poslovne sposobnosti. Uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka mora se priložiti: 1. pravomoćna sudska odluka o lišenju poslovne sposobnosti obrtnika, 2. ime i prezime poslovođe, kao i dokaz da ispunjava uvjete iz članka 5. i članka 7. stavak 1. ovog Zakona. Nadležna služba iz stavka 1. ovoga članka donosi rješenje te upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem poslovođe u obrtni registar. Članak 30. Ako osobe iz članka 28. st. 1. i 2. ovoga Zakona propuste rok iz članka 26. stavak 2., čl. 27. i 29. ovoga Zakona, gube pravo na prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta, a obrt prestaje po sili Zakona. Članak 31. Raspored minimalnog dnevnog i tjednog radnog vremena obrtnika, kao i minimalno radno vrijeme obrtnika u dane državnih blagdana i neradnih dana za pojedine obrte, utvrđuje se propisom općine. Općinsko vijeće, propisat će za pojedine obrte, raspored početka i završetka dnevnog i tjednog radnog vremena. Članak 32. Obrtnik, poslovođa ili privremeni poslovođa dužan je da: 1. odobrenu djelatnost obavljati kvalitetno sukladno zakonima, propisima, dobrim poslovnim običajima i poslovnom moralu, 2. na vidnom mjestu istaknuti cjenik svojih proizvoda, odnosno usluga na način dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i istih se pridržavati, 3. na vidnom mjestu istaknuti radno vrijeme i istog se pridržavati, 4. kupcu, odnosno korisniku usluga izdati račun o prodanoj robi, odnosno izvršenim uslugama, 5. garantirati kvalitetu proizvoda, odnosno usluga i otkloniti nedostatke ili nadoknaditi pričinjenu štetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga, sukladno važećim propisima i standardima, 6. voditi uredno evidenciju o obavljanju djelatnosti sukladno zakonu i drugim propisima, 7. provoditi propisane mjere zaštite na radu i zaštite životne sredine koje se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti 4. Zajedničko obavljanje obrta Članak 33. Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt. Međusobni odnosi i odgovornosti osoba iz stavka 1. ovoga članka uređuju se pisanim ugovorom, koji ugovorene strane dostavljaju službi nadležnoj za izdavanje obrtnice, prigodom upisa u obrtni registar. Na ugovor iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku. Obrt iz stavka 1. ovoga članka posluje pod zajedničkom tvrtkom Članak 34. Fizičke osobe mogu zajednički obavljati slobodni i vezani obrt, ako udovoljavaju uvjetima iz članka 5. ovog zakona, te da najmanje jedna od osoba udovoljava i uvjet iz članka 7. stavak 1. ovog Zakona. Strani državljani moraju ispunjavati uvjete iz članka 6. ovoga Zakona. Odredbe ovoga Zakona, kada obrt obavlja fizička osoba, odgovarajuće se primjenjuju i na obrt koji zajednički obavlja više fizičkih osoba. Zajedničko obavljanje obrta prestaje kada se broj osnivača svede na jednog i u tom slučaju može se izvršiti preregistracija u samostalno obavljanje obrta. 5. Prestanak obrta Članak 35. Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona. Obrtnik je dužan odjaviti obavljanje obrta pismenim putem nadležnoj službi, prije prestanka rada. Prestanak obrta utvrđuje rješenjem nadležna služba i po pravomoćnosti rješenja briše obrt iz obrtnog registra. Prestanak obavljanja obrta odjavom utvrđuje se s danom navedenim u odjavi uz priloženi dokaz Str. 20 - Broj 1 NARODNE NOVINE 07. veljače 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE da nema neizmirenih obveza prema javnim prihodima, s tim da se obrt ne može odjaviti unatrag. Ako u odjavi nije naznačen datum prestanka obavljanja obrta, prestanak se utvrđuje s danom podnošenja zahtjeva za odjavu obavljanja obrta. Članak 36. Obrt prestaje po sili zakona: 1. smrću odnosno gubitkom poslovne sposobnosti obrtnika, ako se ne nastavi vođenje obrta od strane nasljednika sukladno Zakonu, 2. ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku šest mjeseci od dana izdavanja obrtnice, 3. ako je pravomoćnim aktom obrtniku izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta za vrijeme dok ta mjera traje, 4. ako obrtnik protivno odredbi članka 37. stavak 1. ovoga zakona obustavi obavljanje obrta duže od 30 dana, 5. ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta, 6. danom stupanja na izdržavanje kazne ako bude osuđen pravomoćnom presudom na kaznu zatvora dulju od šest mjeseci ukoliko nije uposlio uposlenika sukladno članku 7. stavak 2. ili poslovođu sukladno članku 23. ovoga zakona, 7. ako se utvrdi da obrtnik ne ispunjava uvjete iz čl. 4., 5. , 6. i 7. ovoga zakona, 8. ako obrtnik izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine ili ako strancu prestane važiti radna dozvola, 9. ako obrtnik ne uskladi poslovanje u roku iz članka 60. ovoga zakona, 10. ako nadležni organ utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju lažnih isprava, 11. ako sud časti Županijske obrtničke komore donese odluku o prestanku obavljanja obrta. Služba nadležna za izdavanje obrtnice rješenjem utvrđuje prestanak obrta po sili zakona i po pravomoćnosti rješenjem briše obrt iz registra. Članak 37. Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pismeno izvještava nadležnu službu, u roku od 30 dana od dana obustave. O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pismeno izvijestiti službu iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od sedam dana po isteku vremena privremene obustave obavljanja obrta. Iznimno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile, te može iznimno obustaviti obavljanje obrta u trajanju od tri godine, kada koristi porodni dopust do navršene treće godine djetetova života. Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije obavljati obrt i dužan je predati obrtnicu službi iz članka 9. stavak 3. ovoga Zakona. Rješenje o privremenoj obustavi obrta, razlozima obustavljanja i trajanju privremene obustave donosi služba nadležna za izdavanje obrtnice u roku od sedam dana od dana prijema zahtjeva. Nadležna služba, o privremenoj obustavi, odnosno o ponovnom početku obavljanja djelatnosti, u roku od sedam dana od dana prijema zahtjeva izdat će rješenje o obustavi odnosno ponovnom početku obavljanja obrta te izvijestiti nadležne organe iz članka 14. ovoga Zakona. III. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE OBRTA Članak 38. Obrazovanje za obavljanje vezanih obrta za koje se traži odgovarajuća školska sprema izvodi se prema programu koji sadrži opće obrazovni, stručno-teorijski i praktični dio a provodi se u odgovarajućim srednjim, višim i visokim školskim ustanovama. Članak 39. Za obavljanje vezanih obrta za koje se traži stručna osposobljenost polaže se ispit o stručnoj osposobljenosti prema programu kojeg donosi županijski ministar gospodarstva, na prijedlog Županijske obrtničke komore. Ispitu o stručnoj osposobljenosti može pristupiti osoba s najmanje završenom osnovnom školom. Ispit o stručnoj osposobljenosti polaže se pred komisijom koju osniva Županijska obrtnička komora, a sastoji se od najmanje tri člana. Ispit o stručnoj osposobljenosti obuhvaća praktična strukovna znanja i znanja neophodna za samostalno obavljanje obrta. Županijska obrtnička komora vodi evidenciju o svršenom stručnom osposobljavanju i o tome izvještava Obrtničku komoru Federacije Bosne i Hercegovine. 07. veljače 2005. NARODNE NOVINE Str. 21 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE O svršenom stručnom osposobljavanju izdaje se uvjerenje. Članak 40. Obrazovanje za obavljanje vezanih obrta za koje se traži majstorski ispit izvodi se prema programu koji donosi županijski ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa na prijedlog Županijske obrtničke komore. Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe, koje su završile odgovarajuću srednju školu i imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati majstorski ispit, kao i osobe s neodgovarajućom srednjom školom i najmanje pet godina radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati majstorski ispit. Članak 41. Majstorski ispit polaže se pred komisijom koju osniva Županijska obrtnička komora, a sastoji se od najmanje pet članova. U povjerenstvu moraju biti zastupljena najmanje tri majstora obrta za koji se polaže majstorski ispit. Program majstorskog ispita donosi Županijski ministar gospodarstva po prethodno pribavljenom mišljenju Županijske obrtničke komore. Nakon uspješno položenog majstorskog ispita majstoru se izdaje diploma o majstorskom zvanju. Županijska obrtnička komora obrtnička vodi evidenciju o položenim majstorskim ispitima i o tome izvješćuje Obrtničku komoru Federacije BiH. Sadržaj i oblik diplome iz stavka 3. ovoga članka reguliranje Federalnim propisima. Članak 42. Troškove polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskog ispita snosi polaznik sam ili fizička i pravna osoba koja polaznika upućuje na ispit. Ministar gospodarstva rješenjem utvrđuje cijenu polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti i cijenu polaganja majstorskih ispita, nakon prethodno pribavljena mišljenja Županijske obrtničke komore. Nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskih ispita provodi Županijsko ministarstvo gospodarstva. Članak 43. Pravilnik o polaganju ispita o stručnoj osposobljenosti i pravilnik o polaganju majstorskih ispita donosi županijski ministar gospodarstva po prethodno pribavljenom mišljenju Županijske obrtničke komore. IV. ORGANIZIRANOST OBRTA Članak 44. Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa više obrtnika koji se bave istom ili sličnom djelatnošću osnivaju udruženje obrtnika na području jedne ili više općina u Županiji. Udruženje obrtnika je pravna osoba. Udruženja obrtnika osnivaju se na teritorijalnom i strukovnom principu. Na području jedne općine može se osnovati samo jedno udruženje obrtnika za iste ili slične vrste obrta. Članak 45. Udruženje obrtnika ima statut. Statutom udruženja obrtnika uređuju se osobito sadržaj rada, organizacija i teritorijalni obuhvat udruženja, međusobna prava i obveze članova. Statut donosi skupština udruženja obrtnika. U spornim slučajevima teritorijalni obuhvat udruženja obrtnika određuje Županijska obrtnička komora. Članak 46. Udruženja obrtnika udružuju se u Županijsku obrtničku komoru. Županijska obrtnička komora je samostalna, stručno poslovna organizacija obrtnika koja se osniva radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva. Županijska obrtnička komora zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Županijska obrtnička komora je pravna osoba. Naziv i sjedište Županijske obrtničke komore određuje se njenim statutom. Statut Županijske obrtničke komore objavljuje se u Narodnim novinama Hercegbosanske županije. Županijska obrtnička komora udružuje se u Obrtničku komoru Federacije Bosne i Hercegovine. Evidencija članstva Županijske obrtničke komore su javne knjige, na temelju kojih se izdaju odgovarajuća uvjerenja kao javne isprave. Članak 47. Str. 22 - Broj 1 NARODNE NOVINE 07. veljače 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Obrtnici na području Hercegbosanske županije danom upisa u obrtni registar mogu postati članovi Županijske obrtničke komore na principu dragovoljnosti i u tom slučaju obvezni su plaćati članarinu utvrđenu statutom komore. Naplatu članarine vršit će nadležni porezni ured po ugovoru koji sklopi s Županijskom obrtničkom komorom. Članovi Županijske obrtničke komore su obrtnici koji obavljaju obrt na području Hercegbosanske županije sukladno ovom Zakonu. Članom Županijske komore mogu postati trgovačka i gospodarska društva i druge pravne osobe, osnovane po drugim zakonima. Članak 48. Ustroj, upravljanje, nadležnosti organi i djelatnosti Županijske obrtničke komore utvrđuju se njenim Statutom, koji donosi skupština obrtničke komore. Suglasnost na statut Županijske obrtničke komore daje Vlada Hercegbosanske županije. Članak 49. Županijskom obrtničkom komorom upravljaju članovi putem organa komore. Statutom obrtničke komore utvrđuju se organ~ sastav organa, način izbora, trajanje mandata i druga pitanja u svezi njihova rada vodeći računa o strukovnoj, teritorijalnoj i nacionalnoj zastupljenosti. Odluku o raspisivanju izbora za organe komore donosi Skupština Županijske obrtničke komore. Članak 50. Županijska obrtnička komora ima predsjednika i dva dopredsjednika Skupštine 1 predsjednika i dva dopredsjednika obrtničke komore. Predsjednik i dopredsjednici obnašaju svoje funkcije u međusobnoj koordinaciji. Predsjednika i dopredsjednike Županijske obrtničke komore imenuje i razrješava skupština. Predsjednik i dopredsjednici Županijske obrtničke komore ne mogu biti članovi upravnog ni nadzornog odbora. Predsjednik Županijske obrtničke komore predstavlja i zastupa Županijsku obrtničku komoru i odgovoran je za zakonitost njenog rada. Članak 51. Pri Županijskoj obrtničkoj komori osniva se sud časti. Sud časti odlučuje o povredama dobrih običaja u obavljanju obrta, o neizvršavanju obveza članova, o povredama statuta i drugih akata Županijske obrtničke komore. O žalbama protiv odluka suda časti Županijske obrtničke komore, rješava sud časti obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine. Statutom Županijske obrtničke komore uređuju se organizacija, sastav, način izbora i nadležnost suda časti te postupak i mjere koje on može izreći. Članak 52. Sredstva potrebna za rad Županijske obrtničke komore osiguravaju se iz članarina, kotizacija i drugih izvora sukladno statutu i drugim aktima Županijske obrtničke komore. Odluku o visini članarine donosi skupština Županijske obrtničke komore. Članak 53. Odluku o načinu izbora članova i zakazivanju prve osnivačke skupštine Županijske obrtničke komore, donijet će Vlada Hercegbosanske županije, na prijedlog obrtnika i udruženja obrtnika s područja Hercegbosanske županije, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Prva osnivačka skupština Županijske obrtničke komore održat će se najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. V. NADZOR I UPRAVNE MJERE Članak 54. Sveukupni nadzor nad provođenjem ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode nadležna ministarstva i inspekcije u okviru svojih nadležnosti. Članak 55. Ako se obrt obavlja bez obrtnice, odnosno bez suglasnosti za obavljanje posebnog obrta ili se obavlja suprotno obrtnici ili suglasnosti za obavljanje posebnog obrta, nadležna inspekcija donijet će rješenje o zabrani obavljanja obrta i zabranit će upotrebu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt. U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja. Članak 56. 07. veljače 2005. NARODNE NOVINE Str. 23 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Ako prostor i oprema obrtnika ne udovoljava propisanim uvjetima iz članka 8. ovoga Zakona nadležne inspekcije donijet će rješenje, kojim će odrediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i rok do kojega se nedostaci moraju otkloniti. Ako se nedostatci iz stavka 1. ovoga članka ne otklone u određenome roku ili se ne mogu otkloniti, nadležne inspekcije donijet će rješenje o zatvaranju prostora, odnosno o zabrani upotrebe uređaja i opreme. U slučaju povrede sanitarno-zdravstvenih i tehničkih uvjeta zbog kojih mogu nastati teže posljedice po zdravlje i život ljudi, nadležna inspekcija donijet će rješenje kojim će odmah zabraniti obavljanje te djelatnosti dok se utvrđeni nedostaci ne otklone. U slučaju iz st. 2. i 3. ovoga članka žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja. VI. KAZNENE ODREDBE Članak 57. Novčanom kaznom od 300,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj vlasnik radnje obrtnik: - ako obavlja sezonski obrt u vremenu u kojem nije registriran za sezonsko obavljanje obrta (članak 3. stavak 5.), - ako obrtnik ne izloži veću obrtnicu u sjedištu obrta na vidnom mjestu (članak 9. stavak 4.) - ako ne prijavi početak obavljanja obrta (članak 12. stavak 4.) - ako ne istakne tvrtku pod kojom će obrt poslovati (članak 15. stavak 6.), - ako odobrenu djelatnost ne obavlja kvalitetno sukladno zakonima, propisima, dobrim poslovnim običajima i poslovnom moralu (članak 32. stavak 1. točka 1.), - ako na vidnom mjestu ne istakne cjenik svojih proizvoda, odnosno usluga na način dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i istih se ne pridržava (članak 32.stavak 1. točka 2.), - ako na vidnom mjestu ne istakne radno vrijeme i istog se ne pridržava (članak 32. stavak 1. točka 3.), - ako kupcu odnosno korisniku usluga ne izda račun o prodanoj robi, odnosno izvršenim uslugama (članak 32. stavak 1. točka 4.), - ako ne garantira kvalitetu proizvoda, odnosno usluga i ne otkloni nedostatke ili ne nadoknadi pričinjenu štetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga, sukladno važećim propisima i standardima (članak 32. stavak 1. točka 5.), - ako ne vodi uredno evidenciju o obavljanju djelatnosti sukladno Zakonu i drugim propisima (članak 32. stavak 1. točka 6.), - ako ne sprovede propisane mjere zaštite na radu i zaštite životne sredine, koje se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti (članak 32. stavak 1. točka 7.), Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslovođa ili privremeni poslovođa novčanom kamom od 30,00 KM do 300,00 KM (čl. 23. i 26.) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka naplatit će se novčana kazna na licu mjesta od strane nadležnog inspektora, i to: - za vlasnika radnje-obrtnika u iznosu od 200,00 KM, a za poslovođu ili privremenog poslovođu u iznosu od 50,00 KM (čl. 22. i 24.) Članak 58. Novčanom kaznom od 500,00 KM do 5.000,00 KM, kaznit će se za prekršaje vlasnik radnje-obrtnik: - ako ne prijavi promjenu naziva i oznake obrta (članak 15. stavak 5.), - ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (članak 16. stavak 5.), - ako obavlja obrt koji nije obuhvaćen obrtnicom, odnosno za koje nije dobio suglasnost za obavljanje posebnog obrta (članak 17. stavak 1.), - ako koristi rad drugih osoba s kojima nije zaključio ugovor o djelu (članak 2. stavak 4.), - ako ne prijavi djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koje su obuhvaćene obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene obrtnicom u manjem opsegu (članak 17. stavak 5.), - ako obavlja obrt u izdvojenom prostoru bez rješenja nadležne službe (članak 22. stavak 2.), - ako vodi slobodni ili vezani obrt putem poslovođe bez rješenja nadležne službe (članak 23. stavak 3.), - ako obavlja obrt za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (članak 37. stavak 4.), - ako u predviđenom roku ne izvijesti nadležni organ o ponovnom početku obavljanja obrta (članak 37. stavak 2.), Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka počinjenog drugi put uz novčanu kaznu izreći će se mjera Str. 24 - Broj 1 NARODNE NOVINE 07. veljače 2005. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE oduzimanja obrtnice u trajanju od šest mjeseci, a za prekršaj učinjen treći put uz novčanu kaznu izreći će se mjera trajnog oduzimanja obrtnice. Članak 59. Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 KM, kaznit će se za prekršaj vlasnik radnje obrtnik: - ako obavlja obrt bez obrtnice odnosno suglasnosti za obavljanje posebnog obrta (članak 4. stavak 4. i članak 9.), Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu oduzet će se imovinska korist ostvarena izvršenjem prekršaja i proizvodi i oprema kojima je prekršaj izvršen. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 60. Obrtnici kojima je obavljanje samostalne djelatnosti odnosno obrta odobreno po ranijim propisima uskladit će poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od jedne godine od dana početka primjene ovoga Zakona. Fizičkim osobama iz stavka 1. ovoga članka koje po ovome Zakonu više ne mogu obavljati obrt ili ne usklade poslovanje s odredbama ovoga Zakona, prestaje obrt po sili zakona protekom roka od godinu dana od dana primjene ovoga Zakona što će nadležna služba utvrditi rješenjem Članak 61. Obrtnici koji su po prijašnjim propisima stekli odgovarajuću stručnu spremu ili osposobljenost mogu obavljati vezane obrte utvrđene ovim Zakonom ako na dan početka primjene ovoga Zakona imaju osnovanu radnju. Obrtnicima koji su majstorski ispit položili po prijašnjim propisima koji su važili do dana početka primjene ovoga Zakona isti se priznaje u cijelosti. Obrtnici koji su po prijašnjim propisima osnovali radnju putem zaposlenog djelatnika odgovarajuće stručne spreme mogu nastaviti s poslovanjem ako i dalje imaju zaposlenog djelatnika sa stručnom spremom u skladu s odredbama ovoga Zakona. Članak 62. Prava što ih ovaj zakon priznaje osobama koje imaju majstorski ispit, priznaju se i osobama koje na dan primjene ovoga zakona imaju odgovarajuću stručnu spremu i najmanje 5 godina radnog iskustva u obavljanju djelatnosti za koju se traži majstorski ispit. Priznavanjem prava sukladno odredbama stavka 1. ovoga članka, ne daje se i pravo na isticanje majstorskog naslova. Županijski ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa po prethodno pribavljenom mišljenju Županijske obrtničke komore u spornim slučajevima određuje koja je to odgovarajuća srednja stručna sprema iz stavka 1. ovoga članka. Članak 63. Županijski ministar gospodarstva, županijski ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa, Županijska obrtnička komora, donijet će propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 64. Danom početka primjene ovoga Zakona, na području Hercegbosanske županije prestaje primjena Zakona o samostalnom privrjeđivanju ("Službeni list SRBiH",broj :26/89 i 29/90 ) i ostalih propisa koji su do dana početka primjene ovoga Zakona uređivali obrt i samostalno privrjeđivanje. Članak 65. Postupci koji su pokrenuti povodom zahtjeva za upis radnje u registar do dana početka primjene ovoga Zakona, riješit će se prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva i primjenjivali se do kraja postupka samo ako su povoljniji za podnositelja zahtjeva. Članak 66. Do donošenja propisa na temelju ovlaštenja iz ovoga zakona primjenjivat će se propisi kojima su ta pitanja uređena, a koji su važili do dana početka primjene ovoga zakona. Članak 67. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije", a počet će se primjenjivati po isteku roka od šest mjeseci nakon stupanja na snagu. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanske županija SKUPŠTINA 07. veljače 2005. NARODNE NOVINE Str. 25 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Broj: 01-02-148.4/04 Tomislavgrad, 04. 02. 2005. godine Zamjenik predsjedatelja Skupštine Jasenko Tufekčić *** Na temelju članka 103. Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom ("Službene novine FBiH", broj 36/99) i članka 98. i 100. Poslovnika o radu Skupštine HBŽ ("Narodne novine HBŽ", broj 8/03, 14/03 i 1/04) Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 27.01.2005. god. donijela je ODLUKU o pravima na naknade ženama - majkama I. Ovom Odlukom utvrđuju se pravo na naknadu plaće ženi - majci u radnom odnosu za vrijeme porodiljskog dopusta, jednokratna naknada za majke koje ne ispunjavaju uvjete za naknadu plaće za vrijeme porodiljskog dopusta po osnovi radnog odnosa, jednokratna naknada za nezaposlene majke, visina i način ostvarivanja prava na naknadu plaće i jednokratne naknade, nadležni organi i financiranje. II. Pravo na naknadu plaće za vrijeme porodiljskog dopusta ostvaruje žena - uposlenik s područja Hercegbosanske županije (u daljem tekstu: Županija) koja je prije početka korištenja porodiljskog dopusta ostvarila radni staž u neprekidnom trajanju najmanje dvanaest mjeseci i za koju je vršena uplata doprinosa sukladno propisima u području zdravstvenog osiguranja. III. Osnovicu za naknadu plaće čini prosječna plaća koju je žena - uposlenik ostvarila u periodu od dvanaest mjeseci prije početka korištenja porodiljskog dopusta. Visina naknade plaće utvrđuje se u iznosu od 80 % od osnovice za naknadu. Utvrđena naknada plaće iz stavka 1. ove točke, ne može biti veća od prosječne plaće na području Županije u mjesecu koji prethodi početku korištenja porodiljskog dopusta, odnosno ne može biti manja od 150 KM (stotinu pedeset konvertibilnih maraka) mjesečno. IV. Naknada plaće isplaćuje se u periodu od dvanaest mjeseci od dana porođaja. V. Pravo na naknadu plaće iz prethodne točke za preostali dio porodiljskog dopusta može ostvariti otac djeteta u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako majka iz opravdanih razloga ne može brinuti o djetetu, odnosno usvojitelj ili osoba koja se skrbi o djetetu u slučaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili se iz opravdanih razloga ne mogu brinuti o djetetu. VI. Ženi - majci, koja ne ispunjava uvjete za ostvarenje prava na naknadu plaće, pripada jednokratna naknada. Žene - majke, koje nisu u radnom odnosu, na području Županije imaju pravo na jednokratnu naknadu. Pravo na jednokratnu pomoć ima i otac djeteta, koji nije u radnom odnosu u slučaju smrti majke, ukoliko majka napusti dijete ili ako majka iz opravdanih razloga ne može skrbiti o djetetu, odnosno usvojitelj, odnosno skrbnik u slučaju smrti oba roditelja. VII. Visinu jednokratnih naknada iz točke VI. ove Odluke utvrđuje Vlada Županije. VIII. Sredstva za naknadu plaće po osnovi porodiljskog dopusta i jednokratne naknade isplaćuje se iz proračuna Županije. IX. Naputak za provedbu ove Odluke donijet će ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Županije u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ove Odluke. X. Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih, Ministarstvo financija i županijski Zavod za zdravstveno osiguranje.
Zakon o koncesijama Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 14/03 18.12.2003 SN Kantona 10 08/08 koncesije Str. 262 - Broj 14 NARODNE NOVINE 18. prosinca 2003. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Skupština HBŽ, na sjednici održanoj 27.11.2003. godine , donijela je ZAKON O KONCESIJAMA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. U svrhu stvaranja transparentnog, nedeskriminacijskog i jasnog pravnog okvira za uređivanje uvjeta: pod kojima se domaćim i stranim pravnim osobama mogu dodjeljivati koncesije i stimuliranje ulaganja stranog kapitala putem koncesija za osiguranje infrastrukture i usluga, te eksploatacije prirodnih resursa, financiranja i projektiranja izgradnje obnove, održavanja i korištenja infrastrukture i svih, za nju vezanih objekata i uređaja u oblastima koje su u nadležnosti Hercegbosanske županije (u daljem tekstu: Županija), ovim zakonom o koncesijama uređuje se predmet, postupak dodjele koncesija, nadležnost za dodjelu koncesija, ugovor o koncesiji, prava i obaveze koncesionara, rješavanje sporova, nadzor i druga pitanja od značenja za dodjelu koncesija na području Županije. Članak 2. Pojmovi koji se koriste u ovome zakonu imaju sljedeća značenja: - "koncesija" u smislu ovog zakona, je pravo obavljanja gospodarskih djelatnosti korištenjem prirodnih bogatstava, dobara u općoj uporabi i obavljanja djelatnosti od općeg interesa određenih ovim zakonom; - "koncesor" označava Vladu Hercegbosanske županije, odnosno, ministarstvo ili drugo tijelo vlasti u Županiji koje odredi Vlada da dodjeljuje koncesiju; - "koncesionar" domaća ili strana pravna osoba koja djelatnost obavlja sukladno zakonima F BiH, a kojoj se dodjeljuje koncesija i ima prava i obveze utvrđene ugovorom o koncesiji i ovim zakonom; - "strana pravna osoba" označava pravnu osobu koja je propisima o stranim ulaganjima određena kao strana osoba. Članak 3. Koncesija se daje pod uvjetom da se osigura: 1. racionalno korištenje prirodnog bogatstva ili dobra u općoj uporabi; 2. tehničko-tehnološko unaprjeđivanje djelatnosti koja je predmet koncesije, odnosno tehničko-tehnološko jedinstvo sustava u oblasti infrastrukture, djelotvorno funkcioniranje i racionalno upravljanje tim sustavima; 3. zaštita i unaprjeđivanje životne sredine sukladno propisima o zaštiti životne sredine. Članak 4. Prirodna bogatstva i dobra u općoj uporabi, kao i objekti, uređaji i postrojenja koje koriste javna poduzeća čiji je osnivač Županija, odnosno jedinica lokalne samouprave, mogu se dati u koncesiju drugoj pravnoj osobi, pod uvjetom da ta javna poduzeća ne mogu osigurati njihovo racionalno korištenje, odnosno neometano funkcioniranje sukladno propisima kojima se uređuje obavljanje djelatnosti tih poduzeća. Članak 5. Koncesija se može dodijeliti domaćoj ili stranoj pravnoj osobi. Stranoj pravnoj osobi koncesija se dodjeljuje sukladno ovome zakonu i zakonima F BiH i Bosne i Hercegovine. Članak 6. Koncesija se može dati na rok do 30 godina, u zavisnosti od predmeta koncesije i očekivane dobiti (profita) u obavljanju koncesijske djelatnosti. Ako se pojave izuzetne okolnosti koje zahtjevaju ulaganja za koja je potreban dulji vremenski period, ugovoreni se rok može produljiti, ali ne može biti dulji od 50 godina. Ugovor o koncesiji može se obnoviti za period koji ne može biti dulji od polovine prvobitno ugovorenog roka.U rok trajanja koncesije ne uračunava se vrijeme koje je potrebno za obavljanje pripremnih radnji za izgradnju objekta, odnosno za početak obavljanja koncesijske djelatnosti. 18. prosinca 2003. NARODNE NOVINE Str. 263 - Broj 14 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Odluku o produljenju ili obnavljanju Ugovora iz predhodnog stavka donosi Vlada na prijedlog resornog ministarstva. Vrijeme trajanja pripremnih radnji određuje se ugovorom o koncesiji. II. PREDMET KONCESIJE Članak 7. Predmet koncesije, prema odredbama ovoga zakona, je: 1. korištenje i izgradnja/dogradnja ili korištenje cesta i pripadajućih infrastrukturnih objekata, koji nisu u ovlasti Federacije BiH 2. korištenje vodotoka i drugih voda na prostoru Županije, 3. izgradnja hidroenergetskih objekata snage manje od 5 MW, 4. korištenje i izgradnja ili korištenje hidroakumulacija na prostoru Županije, 5. istraživanje i/ili korištenje energetskih i drugih mineralnih sirovina, uključujući i sve vrste soli i solnih voda utvrđenih posebnim zakonom, 6. korištenje građevinskog zemljišta, 7. lov i ribolov, 8. javni linijski prijevoz osoba, 9. korištenje ljekovitih, termalnih i mineralnih voda, 10. istraživanje i/ili korištenje nemetalnih mineralnih sirovina, uključujući sve sekundarne mineralne sirovine utvrđene posebnim zakonom, 11. hidromelioracijski sustav i sustav za vađenje materijala iz vodotoka i vodnih površina, 12. korištenje poljoprivrednog zemljišta, 13. hoteli i ostali turistički objekti, 14. izgradnja komunalnih objekata i obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno županijskom Zakonu o komunalnom gospodarstvu, 15. objekti i djelatnosti unutar zaštićenih područja, a koji nisu objekti prirodnog i graditeljskog nasljeđa, 16. pravo obavljanja djelatnosti javnih službi, 17. i drugi resursi, sadržaji i usluge koji spadaju u nadležnost Županije, a koji nisu određeni ovim zakonom. U slučaju spora o nadležnosti između Federacije i Hercegbosanske županije za dodjelu koncesije, nadležna tijela uslaglašavaju uvjete i način dodjele koncesije. Sporovi koji nastanu u svezi s nadležnosti između Federacije i Hercegbosanske županije rješava Specijalno zajedničko Povjerenstvo za koncesije iz članka 8. stavak 2. Zakona o koncesijama F BiH ("Službene novine F BiH", broj 40/02.). III. DODJELA KONCESIJE Članak 8. Odluku o pristupanju provođenja procedure dodjele koncesije za određeno dobro donosi Vlada Županije na prijedlog resornog ministarstva. Prije utvrđivanja prijedloga odluke o pristupanju dodjele koncesije nadležno ministarstvo organizira izradu studije o ekonomskoj opravdanosti dodjele koncesije, koju odobrava Vlada Županije. Financijska sredstva za izradu studije osiguravaju se iz proračuna Županije a nadoknadit će se iz prihoda od koncesije čiji iznos određuje Vlada odlukom, na prijedlog resornog ministarstva. Odlukom iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se kriteriji za dodjelu koncesije. Odlukom Vlade o pristupanju dodjele koncesije određuje se ministarstvo nadležno za provođenje postupka dodjele koncesije. Članak 9. Postupak odabira koncesionara provodi Povjerenstvo od 7 članova, uključujući predsjednika, njegova zamjenika. Povjerenstvo imenuje Vlada Županije, na prijedlog Ministarstva gospodarstva. Vlada može razrješiti Povjerenstvo iz stavaka 1. ovog članka i prije isteka roka od četiri godine na prijedlog Ministarstva gospodarstva ili po vlastitoj inicijativi. Mandat Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka traje 4 godine. Str. 264 - Broj 14 NARODNE NOVINE 18. prosinca 2003. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Predsjednik i zamjenik predsjednika Povjerenstva ne mogu biti pripadnici istoga konstitutivnoga naroda. Članovi Povjerenstva imenuju se uzimajući u obzir njihovu stručnost iz područja prava, ekonomije, prostornog uređenja, zaštite okoliša i drugih područja, vodeći računa i o teritorijalnoj zastupljenosti. Predsjednik Povjerenstva koordinira rad Povjerenstva i odgovoran je za rad Povjerenstva. Ako je predsjednik odsutan ili nije u mogućnosti obnašati dužnost mijenja ga zamjenik predsjednika. Povjerenstvo ima tajnika Povjerenstva kojeg na prijedlog Ministarstva gospodarstva imenuje Povjerenstvo. Tajnik Povjerenstva obavlja stručne i tehničke poslove za Povjerenstvo. Osoba koja je pravomoćno osuđena zbog kaznenog djela protiv imovine, gospodarstva, ustavnog poretka, zloporabe službene ili druge odgovorne dužnosti ne može biti imenovana za člana Povjerenstva. Član Povjerenstva ne smije imati izravnih ili neizravnih interesa u bilo kakvoj aktivnosti koji bi doveli do sukoba osobnih interesa s njihovim službenim dužnostima. Član Povjerenstva ne smije obnašati političku funkciju. IV. NADLEŽNOSTI RESORNOG MINISTARSTVA Članak 10. U nadležnosti resornog ministarstva su stručni i drugi poslovi u svezi s koncesijama, a osobito: - priprema dokumentacije neophodne za određivanje predmeta koncesije (elaborati, analize, studije ...), - priprema prijedloga za donošenja odluke o pristupanju dodjeli koncesije, - praćenje realizacije ostvarivanja prava i obveza koncesionara i pružanje stručne pomoći u ostvarivanju tih prava i obveza, - praćenje cjelokupnog rada koncesionara u cilju osiguravanja opskrbe uslugama potrošača na odgovarajući način, a kojima se pri tomu naplaćuje odgovarajući iznos naknade, - odobravanje rokova i uvjeta standardnog ugovora o pružanju usluga potrošačima, - razmatranje žalbi potrošača u svezi s iznosom naknade ili uvjetima za opskrbu uslugama koncesionara, - poslovi promidžbe u svezi s investicijama i drugim ulaganjima u Županiji, te promoviranje interesa Županije za ta ulaganja i - obavljanje i drugih poslova u svezi s ulaganjem domaćih i stranih pravnih osoba. Članak 11. U obavljanju poslova iz čl. 10. ovoga zakona resorno ministarstvo ostvaruje neposrednu suradnju s drugim ministarstvima i tijelima županijske uprave u pogledu pripreme stručne dokumentacije u pitanjima koja se u postupku za donošenje odluke o pristupanju dodjele koncesije, a koja su iz djelokruga rada tih ministarstava i drugih tijela uprave. Druga ministarstva i tijela uprave dužna su surađivati s resornim ministarstvom. Za obavljanje određenih stručnih poslova resorno ministarstvo, uz suglasnost Koncesora, može: - angažirati specijaliziranu konzultantsku tvrtku, drugu specijaliziranu instituciju ili stručnjake za ekonomsko-financijsku, pravnu ili tehničku oblast, - utemeljiti stručno tijelo od predstavnika resornog ministarstva i drugih ministarstava, odnosno županijskih tijela. Članak 12. Resorno minstarstvo najmanje jednom godišnje Koncesoru podnosi izvješće o realizaciji ugovora o koncesijama i o drugim bitnim pitanjima vezanim za dodjele koncesija, radi upoznavanja odnosno poduzimanja odgovarajućih mjera. Koncesor najmanje jednom godišnje Skupštini podnosi izvješće o realizaciji ugovora o koncesijama i o drugim bitnim pitnjima vezanim za dodjele koncesija, radi upoznavanja odnosno poduzimanja odgovarajućih mjera. V. PRIJEDLOG ZA PRISTUPANJE DODJELI KONCESIJA 18. prosinca 2003. NARODNE NOVINE Str. 265 - Broj 14 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 13. Prijedlog za pristupanje dodjeli koncesije podnosi se Koncesoru. Prijedlog iz st. 1. ovoga članka mogu podnijeti resorna ministarstva, druga tijela županijske uprave, nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave i zainteresirana pravna osoba. Tijelo županisjke uprave, nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave i zaniteresirana pravna osoba, prijedlog iz st. 1. ovoga članka podnose putem resornog ministarstva, koje je dužno priložiti i svoje mišljenje o prijedlogu. Prijedlog sadrži osobito: - predmet koncesije, - razloge za davanje koncesije, podatke o potrebnim novčanim i drugim sredstvima i rokovima za njihovo osiguravanje, - rokove trajanja koncesije, - temeljne uvjete za realizaciju koncesije, namjeni korištenja predmeta koncesije, - ocjenu o očekivanim prihodima i rashodima u svezi s predmetom koncesije za sve vrijeme za koje se daje koncesija i tehnološke mogućnosti za njezino izvršavanje, - podatke o utjecaju na infrastrukturu i druge gospodarske oblasti kao i utjecaju koncesijske djelatnosti na jedinstvo tehničkotehnoloških sustava i njihovo djelotvorno funkcioniranje i racionalno upravljanje, - način plaćanja, odnosno davanja jamstava i drugih sredstava osiguranja za izvršavanje koncesijskih obveza i visinu kaucije za sudjelovanje na licitaciji, - ocjenu o utjecaju djelatnosti koja je predmet koncesije na životnu sredinu, - ocjenu o potrebnom broju radnih mjesta i kvalificirane radne snage u svezi s izvršavanjem koncesije, - podatke o neophodnosti rješavanja imovinsko- pravnih odnosa, - druge podatke vezane za specifičnost predmeta koncesije. - a kada prijedlog podnosi zainteresirana osoba i podatke o njoj (naziv tvrtke, osobno ime, dokaz o registraciji…). Prijedlog za donošenje odluke o pristupanju dodjele koncesije za izgradnju komunalnih objekata, odnosno za obavljanje komunalne djelatnosti priprema nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave sukladno ovome zakonu i dostavlja ga resornom ministarstvu. Prijedlog iz prethodnog stavka može podnijeti zainteresirana pravna ili fizička osoba zu suglasnost jedinice lokalne samouprave VI. ODLUKA O PRISTUPANJU DODJELE KONCESIJE Članak 14. Odluku o pristupanju dodjele koncesije donosi Koncesor na temelju ekonomskih, financijskih, socijalnih i drugih pokazatelja i analiza utjecaja radova i objekata na životnu sredinu za predmetnu koncesiju. Odluka o pristupanju dodjele koncesije objavljuje se u "Narodnim novinama HBŽ". Članak 15. Odluka o pristupanju dodjele koncesije sadrži: 1. predmet koncesije i određivanje područja na kojem će se vršiti koncesijska djelatnost, 2. rok trajanja koncesije, 3. način davanja koncesije, 4. uvjete koje mora ispunjavati koncesionar, 5. vrstu, visinu i način plaćanja kaucije za sudjelovanje u nadmetanju, 6. kriterije na temelju kojih se bira najpovoljnija ponuda (bonitet, odnosno financijsko stanje podnositelja ponude, ponuđene visine koncesijske naknade, kao i visina sudjelovanja u ostvarenoj dobiti i drugo), 7. uvjete i način obavljanja koncesijske djelatnosti (uvjeti i način pružanja usluga korisnicima), 8. uvjete u pogledu zaštite životne sredine, 9. vrstu i visinu jamstva ili drugih sredstava osiguravanja za izvršavanje koncesije, 10. način određivanja koncesijske naknade, 11. temeljne elemente oglasa o nadmetanju, 12. druge elemente od značenja za uređivanje međusobnih prava i obveza Str. 266 - Broj 14 NARODNE NOVINE 18. prosinca 2003. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE koncesora i koncesionara (angažiranje domaćih izvođača, opreme, radne snage i dr.), 13. druga pitanja od značenja za određenu koncesiju. Ako je predmet koncesije revitalizacija, rekonstrukcija i modernizacija postojećih objekata, odluka o pristupanju dodjele koncesije sadrži i visinu ulaganja koja se utvrđuje u odnosu na vrijednost objekata koji su predmet koncesije. VII. NAČINI DAVANJA KONCESIJE Članak 16. Koncesija se dodjeljuje na temelju provedenog javnog nadmetanja (tender) ili nadmetanja po pozivu, o čemu odlučuje koncesor. Članak 17. Koncesor će donijeti odgovarajuće akte kojima će regulirati: - postupak podnošenja zahtjeva, provedbe tendera, odnosno pozivnog natječaja, te prosudbe za najpovoljniju ponudu koncesionara i drugim pitanjima vezanim za postupak odabira koncesionara i za rad Povjerenstva, - pitanja vezana za troškove nastale u koncesijskom postupku, te po potrebi o: - koncentraciji vlasništva i mjerama čiji je cilj omogućavanje rasta konkurencije u određenom sektoru, ako ovo pitanje nije regulirano drugim propisima, - načinu rješavanja sporova, - utvrđivanju naknada. Akti iz st. 1. ovoga članka, osim alineje 2., objavit će se u "Narodnim novinama HBŽ". Članak 18. Resorno ministarstvo objavljuje tender ili nadmetanje po pozivu. Poziv na tender objavljuje se u najmanje dva dnevna lista dostupna na području F BiH. Članak 19. Poziv na tender sadrži: 1. predmet koncesije, 2. vrijeme na koje se koncesija dodjeljuje, 3. određenje mjesta, odnosno područja u kojem će se obavljati djelatnost iz predmeta koncesije, 4. obvezu koncesionara i rok rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, 5. naknadu za koncesiju, 6. obvezne uvjete i standarde za obavljanje djelatnosti, odnosno usluga, 7. uvjete raskida ugovora o koncesiji, 8. informaciju o pravu mjerodavnih tjela na nadzor nad ostvarivanjem koncesije, 9. informaciju o namjeri, odnosno ograničenju dodjele koncesije za istu djelatnost na području mjerodavnosti koncesora drugom koncesionaru, 10. rok za podnošenje ponuda, 11. kriterij za odabir najpovoljnije ponude, 12. uvjete obavljanja djelatnosti koji proizilaze iz zakonskih odredaba i standarda, 13. postupak provođenja odabira najpovoljnije ponude, 14. jamstva glede plaćanja i povrata korištenih dobara, pod uvjetom da obavljanje djelatnosti iz predmeta koncesije zahtjeva dodjeljivanje dobara u posjed, 15. Definiranje načela i metoda promjene iznosa naknade, 16. eventualne određene olakšice, 17. naknada za sudjelovanje na tenderu – javnom oglasu 18. druga pitanja od značenja za pojedinu koncesiju. U slučaju da koncesor nije izradio studiju o ekonomskoj opravdanosti Povjerenstvo može zahtjevati da javni poziv uključuje i obavezu ponuditelja da izradi studiju o ekonomskoj opravdanosti u sklopu kojeg će biti sadržane i procjene u svrhu zaštite okoliša. Suglasnost na opravdanost realizacije projekta kojeg je dala studija daje Vlada na prijedlog nadležnog ministarstva. Članak 20. 18. prosinca 2003. NARODNE NOVINE Str. 267 - Broj 14 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Rok za podnošenje ponuda ne može biti kraći od 30 dana niti dulji od 90 dana od dana objave poziva za tender, odnosno pozivni natječaj. Odluka o odabiru najpovoljnije ponude donosi se najkasnije u roku od 90 dana od isteka roka za podnošenje ponuda. VIII. POVJERENSTVO ZA PROVOĐENJE TENDERA, ODNOSNO POZIVNOG NATJEČAJA Članak 21. Povjerenstvo iz članka 9. ovoga zakona, po okončanju tendera, odnosno pozivnog natječaja vrši pregled dostavljenih ponuda, sastavlja zapisnik i izvješće o rezultatima tendera, odnosno pozivnog natječaja i dostavlja ga koncesoru u roku od 45 dana od dana okončanja natječaja. Članak 22. Ako je u svezi s postupkom dodjele koncesije potrebno obaviti poslove koji zahtjevaju posebno stručno znanje (procjena vrijednosti, procjena opravdanosti i učinkovitosti ulaganja i namjene koncesije, procjena utjecaja na okoliš, procjena mjera i sredstava za otklanjanje eventualnih negativnih učinaka i sl.), Povjerenstvo može utemeljiti posebne stručne skupine ili takve poslove povjeriti pravnim i fizičkim osobama stručno osposobljenim za njihovo obavljanje. Članak 23. Nakon obavljenog posla Povjerenstvo koncesoru podnosi izvješće s prijedlogom odluke o izboru koncesionara. Kod pripremanja prijedloga odluke iz st. 1. ovoga članka Povjerenstvo osobito prosuđuje: - poslovni ugled podnositelja ponude, - sposobnost za ostvarivanje koncesije, - povoljnost ponude (tehnička i financijska), - utjecaj na očuvanje i zaštitu okoliša. IX. ODLUKA O ODREĐIVANJU KONCESIONARA Članak 24. Odluku o određivanju koncesionara donosi Koncesor. Članak 25. Odluka o dodjeli koncesije sadrži osobito: - predmet koncesije, - naziv koncesionara, - rok za zaključenje ugovora o koncesiji. - ministarstvo ili drugo tijelo koje odredi koncesor-Vlada, a koje će u ime koncesora zaključiti Ugovor o koncesiji. Odluka iz st. 1. ovoga članka objavljuje se u "Narodnim novinama HBŽ". Članak 26. Na temelju provedenog postupka za davanje koncesije koncesor obavješćuje sve sudionike o rezultatima postupka, odnosno određivanju koncesionara. Članak 27. Sudionici tendera, odnosno pozivnog natječaja, imaju pravo na povrat uplaćene kaucije na način utvrđen pozivom na tender, odnosno oglašavanjem pozivnog natječaja. Prava iz st.1. ovoga članka nema sudionik koji je odabran ako odustane od zaključenja ugovora o koncesiji, pod uvjetom utvrđenim u pozivu, odnosno oglasu iz st. 1. ovoga članka. X. PREISPITIVANJE ODLUKA O DODJELI KONCESIJE Članak 28. Nezadovoljni sudionik tendera, odnosno pozivnog natječaja može, u roku od 15 dana od dana prijama odluke o određivanju koncesionara, koncesoru podnijeti zahtjev za preispitivanjem odluke. Zahtjev iz st. 1. ovoga članka može se podnijeti iz razloga koji su u čl. 246. Zakona o upravStr. 268 - Broj 14 NARODNE NOVINE 18. prosinca 2003. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE nom postupku (u daljnem tekstu: ZUP) određeni kao razlozi za pokretanje obnove postupka. Postupak preispitivanja Odluke o dodjeli koncesije iz razloga navedenih u st. 2. ovoga članka može se voditi i po službenoj dužnosti do dana početka relizacije ugovora o koncesiji. Postupak iz st. 2. i 3. ovoga članka vodi se sukaldno čl. 253-257. ZUP-a. Odluka o dodjeli koncesije može se mijenjati i ponišititi u svezi s upravnim sporom, sukladno članku 258. ZUP-a. Koncesor može ispraviti odluku ako u njoj postoji pogreška u pisanju ili računanju ili bilo koja tehnička pogreška, na svoju inicijativu ili po zahtjevu zainteresirane stranke. Članak 29. Akt donesen po prigovoru iz čl. 28. st. 1. konačan je. Protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred Županijskim sudom u Livnu. XI. SAMOINICIJATIVNA PONUDA Članak 30. U slučaju da ponuđač podnese prijedlog za dodjelu koncesije za koju nije raspisan tender, koncesor procjenjuje postojanje interesa za tu koncesiju. Postupak dodjele koncesije provodi se na način propisan ovim zakonom. XI. UGOVOR O KONCESIJI Članak 31. Ugovor o koncesiji s koncesionarom, u ime koncesora zaključuje ministar zadužen za oblast koja je predmet koncesije (u daljnjem tekstu: resorni ministar), sukladno uvjetima utvrđenim u odluci o pristupanju dodjele koncesije i ovim zakonom, a ako je koncesionar strana pravna osoba i s propisima o stranim ulaganjima, u roku od 30 dana od dana konačnosti odluke kojom je određen koncesionar. Ugovor se zaključuje u pisanom obliku. Članak 32. Ugovor o koncesiji osobito sadrži odredbe o: 1. ugovornim stranama, predmetu koncesije, uvjetima, načinu i vremenu korištenja predmeta koncesije, te vremenu trajanja pripremnih radnji, 2. roku trajanja koncesije i uvjetima pod kojim se taj rok može produljiti, a kad je predmet koncesije korištenje mineralnih sirovina i podatke o eksploatacijskim zalihama, 3. radnjama vezanim za dobivanje potrebnih ovlaštenja za provedbu aktivnosti sukladno ugovoru o koncesiji, 4. mjerama za omogućavanje financiranja projekta (načinu i rokovima osiguranja sredstava za financiranje koncesijske djelatnosti i dinamici njihova ulaganja, visini i načinu osiguranja jamstava za izvršavanje koncesijske obveze), 5. uvjetima investiranja i obavljanja koncesijske djelatnosti, 6. olakšicama i korištenju zemljišta, 7. sredstvima i imovini koju na raspolaganje daje Županija, 8. određivanju i usklađivanju tarifa, standardima proizvoda i usluga, uključujući i obvezu pružanja sigurne usluge korisnicima po najnižim cijenama s obzirom na okolnosti, 9. koncesijskoj naknadi (visina, rokovi, uvjeti i način plaćanja), 10. pravima i obvezama u pogledu poduzimanja mjera osiguranja opće sigurnosti i zaštite životne sredine, 11. obvezi revitalizacije obnovljenog prirodnog bogatstva, odnosno rekultivizacije neobnovljenog prirodnog bogatstva, 12. uvjetima raskida ugovora i posljedicama raskida, načinu rješavanja sporova i primjeni mjerodavnog prava, uključujući arbitražu ako se ugovorne strane o tomu dogovore, 13. sankciji i naknadi za neispunjavanje obveza ugovornih strana, 14. pravu na prijenos koncesije, 15. uvjetima za obnavljanje ugovora, 16. vremenu i načinu predaje objekta, postrojenja ili pogona i stanju u kome se mora predati objekat, 17. opisu događaja koji se smatraju višom silom, 18. prosinca 2003. NARODNE NOVINE Str. 269 - Broj 14 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 18. drugim odredbama o kojima se sporazumno dogovore ugovorne strane. Sastavni dio ugovora mogu biti i svi prilozi koji sadrže određene detaljne sporazume, tehničke uvjete, financijska jamstva ili druge dokumente za koje su ugovorne strane utvrdile da se smatraju sastavnim dijelom ugovora. Ugovorom se određuje i način međusobnog izvještavanja o realiziranju ugovora, odnosno način vršenja kontrole te realizacije i ostvarivanja prava i obveza koncesionara i koncesora. Članak 33. Ako je koncesija dana većem broju osoba, ugovor o koncesiji s resornim ministrom zaključuje svaki od koncesionara ili osoba ovlaštena od tih koncesionara. Kad je predmet koncesije izgradnja komunalnih objekata radi obavljanja komunalne djelatnosti, ugovor zaključuju koncesionar i nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave. Članak 34. Ugovor o koncesiji zaključen suprotno odredbama ovoga zakona ništavan je. Članak 35. Resorni ministar jedan primjerak ugovora o koncesiji dostavlja Ministarstvu financija Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo financija), te jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi predmet koncesije, u roku od 8 dana od dana zključivanja ugovora o koncesiji. Članak 36. Ugovor o koncesiji se, u roku predviđenim člankom 35. ovoga zakona, dostavlja nadležnom sudu radi upisa koncesije u zemljišne knjige. Članak 37. Registar svih zaključenih ugovora o koncesiji vodi Ministarstvo financija. Način i vođenje registra ugovora o koncesiji utvrđuje ministar financija u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 38. Koncesijski se odnos raskida: 1. ako je koncesionar nelikvidan ili ako bankrotira, 2. ako koncesionar ili koncesor ne ispuni svoje obveze, 3. ako je pravomoćnom sudskom presudom koncesionaru zabranjeno obavljanje djelatnosti koje je predmet koncesije, 4. ako koncesionar nije u roku započeo, odnosno završio radove koje je trebao izvesti prema ugovoru, 5. ako koncesionar samovoljno izvrši promjene na postrojenjima koje koristi pri ostvarivanju koncesije, 6. ako koncesionar ne održava objekte i postrojenja ili samovoljno mijenja uvjete pod kojima je dodijeljena koncesija, 7. ako koncesionar ne plaća ili neredovito plaća koncesijsku naknadu, 8. ako se vršenjem koncesijske djelatnosti dovodi u opasnost životna sredina ili zakonom zaštićena područja i objekti, koja se u vrijeme davanja koncesije nije mogla predvidjeti, 9. u slučaju rata ili nekog drugog razloga koji uzrokuje objavu ratnog stanja, 10. u slučaju nemogućnosti obavljanja djelatnosti zbog znatnijeg oštećenja objekta koncesije, 11. u drugim slučajevima predviđenim ugovorom. Ugovorom o koncesiji uređuju se međusobna prava i obveze za slučaj raskida koncesijskog odnosa. Članak 39. Koncesijski odnos prestaje: 1. istekom ugovorenog roka, 2. otvaranjem stečajnog postupka nad koncesionarom, 3. prestankom postojanja predmeta koncesije, 4. raskidom ugovora o koncesiji, Str. 270 - Broj 14 NARODNE NOVINE 18. prosinca 2003. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 5. otkupom koncesije, 6. oduzimanjem koncesije, 7. iz drugih razloga utvrđenih ugovorom o koncesiji. U slučaju prestanka koncesije zbog isteka vremena za koje je dodijeljena, koncesor može odlučiti da se koncesija, bez provođenja tendera ili pozivnog natječaja, neposredno dodijeli dotadašnjem korisniku koncesije, pod uvjetom da se time osigurava nastavak namjenskog korištenja koncesije i da se to ne protivi javnom interesu. Koncesijski ugovor može prestati sporazumnim ili jednostranim raskidom ugovora. Koncesijski odnos može prestati otkupom koncesije od strane koncesora, kad je to predviđeno ugovorom o koncesiji, kojim se utvrđuju uvjeti i način otkupa koncesije, a izuzetno ako to nalaže opći interes, otkup koncesije može se vršiti pod uvjetima i na način utvrđen propisima o eksproprijaciji i uvjetima utvrđenim ugovorom o koncesiji. Oduzimanje koncesije vrši se pojedinačnim aktom koji donosi koncesor, ako koncesionar ne obavlja koncesijsku djelatnost dulje od godinu dana, ako ne izvršava ugovorom preuzete obveze, kao i ako se obavljanjem koncesijske djelatnosti ugrožava životna sredina i zdravlje ljudi, a mjere predviđene posebnim propisima nisu dovoljne da se to spriječi, na način i pod uvjetima utvrđenim ugovorom. Članak 40. Danom prestanka koncesije, nekretnine, objekti, uređaji, postrojenja i druga sredstva iz okvira predmeta koncesije postaju svojina Županije, odnosno jedinice lokalne samouprave. Koncesionar predaje nekretnine, objekte, uređaje i postrojenja iz stavka 1. ovoga članka, u stanju koje osigurava njihovo neometano korištenje i funkcioniranje, uzimajući u obzir vrijeme korištenja objekta (amortizacija). Danom prestanka koncesije prestaje pravo koncesionara na korištenje prirodnih bogatstava i dobara u općoj uporabi za obavljanje djelatnosti ili usluga. Članak 41. Resorni ministar ili bilo koja od zainteresiranih osoba može pohraniti jedan ovjeren primjerak odluke ili naloga koji je donesen sukladno ovome zakonu u pisarnici nadležnog suda, gdje je koncesionar registriran, sukladno zakonima F BiH. Pohranjena odluka ili nalog ima istu snagu i djelovanje kao i odluka nadležnog suda gdje je koncesionar registriran sukladno zakonima F BiH. XIII. OSTVARIVANJE KONCESIJSKIH PRAVA I OBVEZA Članak 42. Koncesionar ima pravo posjedovanja i korištenja sredstava i imovine koju mu koncesor stavi na raspolaganje, sukladno ugovoru o koncesiji. Članak 43. Dionički kapital koncesionara u vlasništvu je osoba navedenih u tenderskoj dokumentaciji. Ne može se prenijeti izravno ili neizravno više od 15% glasačkih prava ukoliko se ne dobije odobrenje od koncesora. Koncesionar je dužan obavljati djelatnost koja je ugovorom o koncesiji utvrđena kao predmet koncesije i ne može je proširiti izvan obima utvrđenog ugovorom o koncesiji. Koncesionar priprema standardne ugovore o pružanju usluga kojima se uređuje poslovni odnos koncesionara i korisnika usluga, a koje odobrava resorni ministar, uz prethodnu suglasnost Koncesora. Članak 44. Koncesionar gradi, održava i koristi objekte i obavlja koncesijsku djelatnost, odnosno koristi dobra od općeg interesa sukladno propisima kojima se uređuje prostorno i urbanističko planiranje i korištenje dobara od općeg interesa, uvjeti i način obavljanja djelatnosti koja je 18. prosinca 2003. NARODNE NOVINE Str. 271 - Broj 14 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE predmet koncesije, kao i prema svim važećim propisima u oblasti zaštite životne sredine. Na predmetu koncesije koncesionar stječe pravo korištenja i upravljanja na način i pod uvjetima predviđenim Odlukom o pristupanju dodjele koncesije i ugovorom o koncesiji, te sukladno zakonu. Članak 45. Koncesionar može dobivenu koncesiju prenijeti na drugu pravnu osobu, na način i pod uvjetima predviđenim ugovorom o koncesiji. O prijenosu koncesije zaključuje se poseban ugovor na koji suglasnost daje Koncesor. Prigodom razmatranja zahtjeva za suglasnost o prijenosu koncesije uzima se u obzir osobito: - financijsko stanje predloženog novoga koncesionara, - stručnost i sposobnost novoga predloženog koncesionara da pruža usluge i izvršava svoje obveze iz ugovora o koncesiji i - utjecaj koji će dodijeljena koncesija imati na koncentaraciju vlasništva u određenom sektoru djelatnosti. Novi koncesionar preuzima prava i obveze prethodnog koncesionara. Ugovor o prijenosu koncesije zaključen bez suglasnosti koncesora ništavan je. U slučaju da koncesionar nije ispunio obvezu prema međunarodnoj financijskoj instituciji čiji je član BiH, ugovor o koncesiji može se prenijeti na odnosnu instituciju bez suglasnosti koncesora. U slučaju prestanka rada koncesionara koncesija se može prenijeti na njegovog pravnog sljednika, uz uvjete koje odredi koncesor. Članak 46. Uvećanje vrijednosti objekata, uređaja i postrojenja u svojini Županije, odnosno jednice lokalne samouprave koji su u funkciji korištenja predmeta koncesije, odnosno kojima se pridonosi njegovoj namjenskoj uporabi, nastale pri vršenju koncesijske djelatnosti, svojina je Županije, odnosno jedinice lokalne samouprave, ako ugovorom o koncesiji nije drukčije određeno. Prestankom obavljanja koncesijske djelatnosti koncesionar ima pravo na naknadu za učinjena poboljšanja, u smislu stavka 1. ovoga članka, samo ako je to utvrđeno ugovorom o koncesiji. Članak 47. Nađene predmete u zemljištu koji predstavljaju povijesne, kulturne ili prirodne vrijednosti, koncesionar je dužan bez naknade predati Koncesoru. Ako bi dalje izvođenje radova moglo ugroziti cjelinu, odnosno vrijednost nađenog predmeta, koncesionar je dužan obustaviti radove i o tome obavijestiti tijelo nadležno za poslove zaštite povijesnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti. Ugovorom se uređuju međusobna prava i obveze koncesionara i Koncesora u slučaju iz stavka 2. ovog članka. Članak 48. Ukoliko tijekom trajanja koncesije nastanu promjene zbog kojih je u javnom interesu potrebito ograničiti opseg koncesije ili tražiti prilagođavanje s novonastalom situacijom, koncesionar je dužan izvršiti radnje, odnosno mjere koje mu s tim u svezi naloži Koncesor. U slučaju iz st. 1. ovoga članka koncesionar ima pravo na naknadu stvarne štete bez prava na naknadu štete zbog izgubljene dobiti. Članak 49. Koncesionar ima prava utvrđena zakonom i ugovorom o koncesiji. Ako se poslije zaključenja ugovora o koncesiji izmijene propisi na temelju kojih je ugovor zaključen, na odnose utvrđene tim ugovorom primjenjuju se odredbe propisa koji su bili na snazi na dan zaključenja ugovora, odnosno izmijenjeni propisi ako je to za koncesionara povoljnije. Članak 50. Ako se u svezi s davanjem koncesije mora izvršiti eksproprijacija, odnosno uređenje građevnog zemljišta, troškovi eksproprijacije, odnosno uređenja građevnog zemljišta, padaju na teret koncesionara, s tim što se ugovorom o koncesiji utvrđuju način i rokovi plaćanja troškova. Str. 272 - Broj 14 NARODNE NOVINE 18. prosinca 2003. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, utvrđivanje općeg interesa i eksproprijacija vrši se po hitnom postupku. Ako nadležno tijelo, primjenom propisa o eksproprijaciji, donese akt kojim se ograničava pravo korištenja izgrađenih objekata koji su predmet koncesije, koncesionar ima pravo na naknadu koja ne može biti manja od tržišne. XIV. KONCESIJSKA NAKNADA Članak 51. Za dobivenu koncesiju plaća se naknada (u daljem tekstu: koncesijska naknada) sukladno Odluci o pristupanju dodjeli koncesije i ugovoru o koncesiji. Članak 52. Koncesijska se naknada određuje u zavisnosti od vrste, kvalitete, odnosno kategorije, količine, namjene i tržišne cijene prirodnog bogatstva ili dobra u općoj uporabi, odnosno u zavisnosti od vrste djelatnosti, tržišnih uvjeta poslovanja, roka trajanja koncesije, ugovorenog rizika i očekivane dobiti (profita). Članak 53. Naknade za koncesiju utvrđene ugovorom predstavljaju prihod Županije i općina na čijem se području predmet koncesije nalazi, a sukladno propisima Vlade Županije. Troškovi nastali u postupku pripreme i provođenja dodjeljivanja koncesije naknađuju se iz naknade za koncesiju. Članak 54. Naknada za koncesiju ne može se smanjiti za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji. XV. POVLASTICE Članak 55. Porezne i druge olakšice i oslobađanje koncesionara ostvaruje na način i pod uvjetima koji važe za ulaganje kapitala strane pravne osobe u domaću pravnu osobu, sukladno zakonu. Promjene propisa iz stavka 1. ovoga članka, neće se primjenjivati na koncesionara ukoliko su za njega nepovoljnije u odnosu na olakšice, odnosno oslobađanja koja su važila na dan zaključenja ugovora o koncesiji. XVI. RJEŠAVANJE SPOROVA Članak 56. Za rješavanje sporova nastalih u slučaju postupanja suprotno odredbama ovoga zakona nadležan je Županijski sud u Livnu. XVII. NADZOR Članak 57. Nadzor nad provedbom ovoga zakona, propisa donesenih na temelju ovoga zakona i ugovora o koncesiji obavljaju Koncesor i resorno ministarstvo. Tijela iz st. 1. ovoga članka vrše nadzor i nad ugovorima o koncesijama čiji je predmet određen u članku 7. ovoga zakona, a koji su zaključeni prije stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 58. Nadzor nad ispunjenjem financijskih prava i obveza iz ugovora o koncesiji sklopljenih sukladno ovome zakonu, te ugovora o koncesiji sklopljenih prije stupanja na snagu ovoga zakona, obavlja Ministarsvo financija. Ministarstvo iz st. 1. ovoga članka dužno je svakih šest mjeseci obavješćivati Koncesora o financijskim efektima zaključenih ugovora o koncesijama. Članak 59. Tijela iz članaka 57. i 58. ovoga zakona mogu u pisanom obliku ovlastiti i drugu osobu da obavlja provjeru rada koncesionara. Članak 60. Nadzor nad radom koncesionara podrazumijeva da osoba ovlaštena za nadzor može: 18. prosinca 2003. NARODNE NOVINE Str. 273 - Broj 14 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - stupiti u objekt ili imovinu koncesionara u bilo koje primjereno vrijeme, - proučiti i umnožiti knjige, zapisnike, izvješća, spise i druge dokumente koji se odnose na aktivnosti koncesionara i - zahtijevati dostavljanje bilo kojega podatka ili dokumenta koji je neophodan radi primjene ovoga zakona. Osoba kojoj su povjereni na čuvanje, u posjed ili kontrolu knjige, zapisnici, izvješća, spisi i drugi dokumenti omogućit će, na zahtjev ovlaštene osobe, pristup i provjeru istih. Ovlaštena je osoba dužna dokazati službeni identitet. Koncesionar ni bilo koja druga osoba ne smije ometati rad ovlaštene osobe, dati ili ovjeriti lažnu izjavu prigodom provođenja nadzora ili provjere. Nakon izvršenog nadzora nad radom koncesionara, tijelo koje vrše nadzor, po potrebi, Koncesoru predlažu poduzimanje odgovarajućih mjera sukladno Zakonu o upravnom postupku i drugim odgovarajućim zakonima. Odluka koncesora iz. st. 5. ovoga članka konačna je. XVIII. KAZNENE ODREDBE Članak 61. Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 10. 000,00 KM kaznit će se za gospodarski prijestup koncesionar koji da lažne izjave radi osiguranja trasfera udjela, dionica ili uvjerenja o dionicama, ili na temelju kojih Koncesor izda ovlaštenje za transfer. Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 5000,00 KM kaznit će se za gospodarski prijestup odgovorna osoba koncesionara za radnje iz st. 1. ovoga članka. Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 1000,00 KM kaznit će se za prekršaj osobe iz st. 1. i 2. ovoga članka ako: a) propuste ili odbiju popuniti ili vrate nepopunjene dokumente na način propisan ovim zakonom, b) propuste ili odbiju odgovoriti na pitanja koja se postavljaju u dokumentima, c) namjerno daju pogrešan odgovor na neko od pitanja, d) propuste odgovoriti na pitanja kojima se mogla utvrditi činjenica za koju se upit vrši, e) na zahtjev resornog ministarstva, Koncesora, njihovog ovlaštenog predstavnika ili druge osobe ovlaštene za vršenje provjere knjiga, dokumenata, računa, arhive ili zapisnika više koncesionara, odbije predočiti tražene podatke, f) propuste ili odbiju obaviti neku dužnost koja im se povjeri, a za koju nije utvrđena kazna, g) propuste ili odbiju izvršiti zahtjev ili nalog koji izda resorno ministarstvo, odnosno Koncesor ili presudu nadležnog suda. U smislu st. 3. ovoga članka radnja, propust ili pogreška bilo koje odgovorne osobe, službenika, agenta ili druge osobe koja djeluje u ime ili je zaposlena kod nekog koncesionara i djeluje u okviru svoga posla i uputa, u svakom se slučaju smatra činom, propustom ili pogreškom toga koncesionara. XIX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 62. Koncesor će, u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona, utemeljit Povjerenstvo koje će izvršiti reviziju ugovora sklopljenih prije stupanja na snagu ovoga zakona. Povjerenstvo iz st. 1. ovoga članka će: 1. potvrditi sve ugovore koji su zaključeni sukladno zakonskim propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga zakona, 2. naložiti koncesionarima, koji nisu zaključili ugovore o koncesiji sukladno zakonskim propisima koji su važili prije donošenja ovoga zakona, da te koncesijske odnose usklade s ovim zakonom u Str. 274 - Broj 14 NARODNE NOVINE 18. prosinca 2003. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE roku od 6 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu, 3. ugovori koji se ne usklade sukladno točki 2. ovoga stavka ništavni su. Članak 63. Na odnose utvrđene ugovorima o koncesiji zaključenim do dana stupanja na snagu ovog zakona, primjenjuju se odredbe tih ugovora, odnosno zakona na osnovu kojih su zaključeni, ako je to za koncesionara povoljnije ili ako ugovorne strane određena pitanja sporazumno ne urede, sukladno ovome zakonu. Članak 64. Poduzeće, odnosno druga pravna osoba koje u obavljanju svoje djelatnosti koristi prirodno bogatstvo, dobro u općoj uporabi ili obavlja djelatnost od općeg interesa zaključuje ugovor o koncesiji bez provođenja postupka propisanog ovim zakonom, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona, osim prirodnog bogatstva, dobra u općoj uporabi ili djelatnosti od općeg interesa koja su predmet restitucije. Ugovor o koncesiji iz st. 1. ovoga članka zaključuje se na period od 5 godina. Članak 65. Poduzeće, odnosno druga pravna osoba koji u obavljanju svoje djelatnosti koriste prirodno bogatstvo, dobro u općoj uporabi ili obavljaju djelatnost od općeg interesa mogu zaključiti ugovor o koncesiji sukladno članku 32. ovoga zakona bez provođenja postupka propisanog ovim zakonom pod sljedećim uvjetima: - da je po zakonu koji se primjenjivao do donošenja ovoga zakona proveden postupak dodjele koncesije i - da po provedenom postupku dodjele koncesije iz alineje 1. ovoga članka nije donesena odluka o dodjeli koncesije. Članak 66. Za pitanja koja nisu uređena ovim zakonom ili drugim propisom odgovarajuće se primjenjuju odredbe ZUP-a. Članak 67. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju važiti odredbe zakona i posebnih propisa o koncesijama, koje su se primjenjivale na prostoru Hercegbosanske županije do dana stupanja na snagu ovog zakona. Članak 68. Provedbeni propisi predviđeni ovim zakonom trebaju se donijeti u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 69. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne I Hercegovine Hercegbosanska županija Skupština Broj: 01-02-181/03 Tomislavgrad, 02.12.2003. god. Predsjedatelj Dragan Bagarić *** Na temelju članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ", broj 8/03) Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 27.11. 2003. godine donosi ZAKLJUČAK I. Zadužuje se Vlada HBŽ da pokrene inicijativu za izmjenu propisa Federacije kojim se regulira način raspodjele poreza na promet visokotarifne robe na način da jedan od ključnih parametara za raspodjelu bude i veličina teritorija županije. II. Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Narodnim novinama HBŽ".
Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 07/02 07.08.2002 plin,zapaljive tekućine
Zakon o geološkim istraživanjima Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 12/01 20.11.2001 geološka istraživanja
Zakon o radu Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 13/98 22.09.1998 SN Kantona 10 07/05 rad Str. 584 - Broj 13 NARODNE NOVINE 22. rujna 1998. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 21. Tekst tiskanice osobne iskaznice tiska se na hrvatskom i bošnjačkom jeziku. Tiskanicu osobne iskaznice izrađuje poduzeće koje za to ovlasti Ministar unutarnjih poslova. Članak 22. Osobne iskaznice izdane po dosadašnjim propisima ostaju na snazi do proteka roka njihovog važenja. Zamjena osobnih iskaznica izdanih po propisima koji su do sada biii na snazi može se obavljati nakon isteka roka od 8 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 23. Ministar unutarnjih poslova će posebnim pravilnikom propisati tiskanice iz članka 4., 5. i 18. ovog Zakona, kao i način vođenja propisanih evidencija. Članak 24. Danom stupanja na snagu ovog Zakona na području Hercegbosanske županije prestaje važiti Uredba o osobnoj iskaznici (“Narodni list HZ HB”, broj 12/93). Članak 25. Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Bosna i Hercegovina Federacija BiH Hercegbosanska županija Skupština Broj: 01446/98 Tomislavgrad, 9. rujna 1998. g. Predsjednik Mijo Tokić * * * Na temelju članka 35. Ustava Hercegbosanske županije donosim ODLUKU o proglašenju Zakona o radu Proglašavam Zakon o radu, koji je donijela Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj 9. rujna 1998. godine u Tomislavgradu. Bosna i Hercegovina Federacija BiH Hercegbosanska županija Župan Broj: 02233/98 Kupres, 21. rujna 1998. g. Župan Mirko Baković * * * ZAKON o radu I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuju radni odnosi u Hercegbosanskoj županiji, sklapanje ugovora o radu, radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora o radu, sklapanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom nije drukčije određeno. Članak 2. Zaposlenik, u smislu ovog Zakona, je fizička osoba koja u radnom odnosu osobno obavlja određene poslove za poslodavca i po tom osnovu ostvaruje prava i obveze sukladno ovom Zakonu, propisu Županije, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu. Članak 3. Poslodavac, u smislu ovog Zakona, je fizička ili pravna osoba za koju zaposlenik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Članak 4. Osoba koja traži zaposlenje, kao i osoba koja se zaposli ne smije biti stavljena u nepovoljniji položaj od drugih osoba zbog rase, boje, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, bračnog stanja, obiteljskih obveza, imovnog stanja, rođenja ili koje druge okolnosti, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu, te tjelesnih i duševnih poteškoća. Članak 5. Zaposlenik ima pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava u slučaju bolesti, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i starosti, kao i pravo na druge oblike socijalne sigurnosti sukladno s ovim Zakonom. Članak 6. Zaposlenik žena ima pravo i na posebnu zaštitu za vrijeme trudnoće, poroda i majčinstva. Zaposlenik stariji od 15, a mlađi od 18 godina (malodobnik) uživa posebnu zaštitu. 22. rujna 1998. NARODNE NOVINE Str. 585 - Broj 13 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 7. Zaposlenik kome prestane radni odnos ima pravo na zdravstvenu zaštitu u slučaju bolesti i invalidnosti, pravo na materijalno osiguranje i druga prava za vrijeme nezaposlenosti, sukladno ovom Zakonu. Članak 8. Zaposlenici imaju pravo, po svom slobodnom izboru osnovati sindikat, te se u njega učlaniti, sukladno statutu ili pravilima tog sindikata. Poslodavci imaju pravo po svom slobodnom izboru, osnovati udruženje poslodavaca te se u njega učlaniti, sukladno statutu ili pravilima tog udruženja. Sindikat i udruženja poslodavaca mogu se osnovati bez bilo kakvog prethodnog odobrenja. Članak 9. Zaposlenici, odnosno poslodavci slobodno odlučuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata odnosno udruženja. Zaposlenik odnosno poslodavac ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva ili ne članstva u sindikatu odnosno udruženju. Članak 10. Djelatnost sindikata odnosno udruženja poslodavaca ne može se trajno ni privremeno zabraniti, niti se mogu raspustiti odlukom županijske vlasti. Članak 11. Pitanja iz oblasti radnih odnosa, uređuju se i propisom Županije, sukladno ovom Zakonu. Članak 12. Na sva pitanja koja su u svezi s ugovorom o radu, a koja nisu uređena ovim ili drugim zakonom, primjenjuju se opći propisi obveznoga prava. II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU Članak 13. Sklapanjem ugovora o radu između zaposlenika i poslodavca zasniva se radni odnos. Članak 14. Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Propust poslodavca odnosno zaposlenika da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora. U slučaju propusta iz stavka 2. ovog članka poslodavac je obvezan zaposleniku, najkasnije u roku 8 dana od dana početka rada, izdati potvrdu o sklopljenom ugovoru. Ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovog članka ne sklopi sa zaposlenikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru smatrat će se da je sa zaposlenikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Članak 15. Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da se upozna s propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenika na posao. Poslodavac je dužan osposobiti zaposlenika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika, te sprječava nastanak nesreće. 1. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu Članak 16. Ugovor o radu može sklopiti osoba koja je navršila 15 godina života i koja ima opću zdravstvenu sposobnost. Malodobnik ne može sklopiti ugovor o radu za vršenje poslova koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, moral ili razvitak. Smatra se da invalidna osoba koja je osposobljena za obavljanje određenih poslova, ima zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova. Članak 17. Ako su zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može sklopiti samo osoba koja ispunjava te uvjete. Članak 18. Strani državljani mogu sklopiti ugovor o radu pod uvjetima utvrđenim zakonom. 2. Probni rad Članak 19. Prigodom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad iz stavka 1. ovog članka ne može trajati dulje od 3 mjeseca. Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje 7 dana. 3. Ugovor o radu na neodređeno i određeno vrijeme Članak 20. Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Članak 21. Ugovor o radu može se sklopiti na određeno vrijeme u slučajevima: · sezonskih poslova, Str. 586 - Broj 13 NARODNE NOVINE 22. rujna 1998. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE · zamjene privremeno nenazočnog radnika, · rada na određenom projektu, · privremenog povećanja opsega poslova, · i drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom. Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, prestaje istekom roka utvrđenog ugovorom za svaki pojedinačni slučaj iz stavka 1. ovog članaka. 4. Sadržaj sklopljenog ugovora o radu Članak 22. Ugovor o radu sadrži, osobito, podatke o: 1. nazivu i sjedištu poslodavca; 2. imenu, prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu zaposlenika; 3. trajanju ugovora o radu; 4. danu otpočinjanja rada; 5. mjestu rada; 6. radnom mjestu na kojem se zaposlenik zapošljava i kratak opis poslova; 7. duljini i rasporedu radnog vremena; 8. plaći, dodacima na plaću, naknadama, te periodima isplate; 9. trajanju godišnjeg odmora; 10. otkaznim rokovima kojih se moraju pridržavati zaposlenik i poslodavac; 11. i druge podatke u svezi s uvjetima rada utvrđenim kolektivnim ugovorom. Umjesto podataka iz stavka 1. točaka od 7. do 11. ovog članka, može se u ugovoru o radu navesti odgovarajući zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, kojim se uređuju ta pitanja. Članak 23. Ukoliko se zaposlenik upućuje na rad u inozemstvo sklapa se pisani ugovor o radu prije odlaska zaposlenika u inozemstvo. Ugovor iz stavka 1. ovog članka sadrži, pored podataka iz članka 22. ovog Zakona, i podatke o: 1. trajanju rada u inozemstvu; 2. valuti u kojoj će se isplaćivati plaća i drugim primanjima u novcu i naravi na koja zaposlenik ima pravo za vrijeme rada u inozemstvu; 3. uvjetima vraćanja u zemlju. 5. Poslovna sposobnost za sklapanje ugovora o radu Članak 24. Malodobnik koji sklapa ugovor o radu mora za to imati pisanu suglasnost svog zakonskog skrbnika odnosno zastupnika. Na osnovu suglasnosti iz stavka 1. ovog članka malodobnik stječe poslovnu sposobnost za preuzimanje svih pravnih radnji u svezi s pravima i obvezama koja proistječu iz sklopljenog ugovora o radu. 6. Podaci koji se ne smiju tražiti Članak 25. Prilikom sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije tražiti od zaposlenika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s prirodom poslova koje zaposlenik obavlja. Članak 26. Osobni podaci zaposlenika ne smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama osim ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebito radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa. III. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD Članak 27. Poslodavac je obvezan omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad, sukladno potrebama posla. Zaposlenik je obvezan, sukladno svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad. Poslodavac je obvezan prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organizacije rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za novi posao. Uvjeti i načini obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad iz st. 1. i 2. ovog članka uređuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. 1. Prijem pripravnika Članak 28. Poslodavac može sklopiti ugovor o radu s pripravnikom. Pripravnikom se smatra osoba koja prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovala, radi osposobljavanja za samostalan rad. Ugovor o radu s pripravnikom sklapa se na određeno vrijeme, a najdulje godinu dana, ako zakonom, propisom Županije ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Članak 29. Nakon završenog pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit, sukladno zakonu, propisu Županije ili pravilniku o radu. 2. Volonterski rad Članak 30. Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova 22. rujna 1998. NARODNE NOVINE Str. 587 - Broj 13 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE određenog zanimanja, poslodavac može osobu koja završi školovanje za takvo zanimanje, primiti na stručno osposobljavanje, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Volonterski rad iz stavka 1. ovog članka ubraja se u pripravnički staž i u radno iskustvo kao uvjet za rad na određenim poslovima. Volonterski rad iz stavka 1. ovog članka može trajati najdulje godinu dana, ako zakonom nije drukčije određeno. Ugovor o volonterskom radu sklapa se u pisanom obliku. Način i trajanje volonterskog rada i polaganja stručnog ispita uređuje se zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. IV. RADNO VRIJEME Članak 31. Puno radno vrijeme zaposlenika traje najdulje 42 sata tjedno. Članak 32. Ugovor o radu može se sklopiti i za rad s nepunim radnim vremenom. Zaposlenik, koji je sklopio ugovor o radu s nepunim radnim vremenom, može sklopiti više takvih ugovora kako bi na taj način ostvario puno radno vrijeme. Zaposlenik koji radi s nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i zaposlenik s punim radnim vremenom, osim prava koje zavisi od duljine radnog vremena (plaća, naknada i sl.), u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Članak 33. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštiti zaposlenika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Poslovi iz stavka 1. ovog članka i trajanja radnog vremena utvrđuju se pravilnikom o radu i ugovorom o radu sukladno zakonu. Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava po osnovu rada i u svezi s radom skraćeno radno vrijeme u smislu stavka 1. i 2. ovog članka izjednačuje se s punim radnim vremenom. Članak 34. U slučaju više sile i iznenadnog povećanja opsega posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtjev poslodavca, je obvezan raditi dulje od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do 10 sati tjedno. Ako prekovremeni rad zaposlenika traje dulje od 3 tjedna neprekidno ili više od 10 sati tjedno u tijeku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavještava tijelo mjerodavno za poslove inspekcije rada Županije (u daljnjem tekstu inspekcija rada). Inspekcija rada zabranit će prekovremeni rad, uveden suprotno stavku 1. i 2. ovog članka. Nije dozvoljen prekovremeni rad malodobnih zaposlenika. Trudnica, mati s djetetom do 3 godine života i samohrani roditelj s djetetom do 6 godina života, može raditi prekovremeno, ako da pisanu izjavu o dragovoljnom pristanku na takav rad. Inspekcija rada zabranit će prekovremeni rad, ako je uveden suprotno odredbi stavka 4. ovog članka. Članak 35. Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jednog perioda traje dulje, a tijekom drugom perioda kraće od punog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme ne može biti dulje od 52 sata tjedno, a za sezonske poslove najdulje 60 sati tjedno. Ukoliko je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tijekom kalendarske godine ili drugog perioda određenog kolektivnim ugovorom, ne može biti dulje od 42 sata u tjednu. Ukoliko je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Članak 36. Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana, a u poljodjelstvu između 22 sata uvečer i 5 sati ujutro, smatra se noćnim radom, ako za određeni slučaj zakonom ili kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno. Ako je rad organiziran u smjenama, osigurava se izmjena smjena, tako da zaposlenik radi noću uzastopno najviše jedan tjedan. Članak 37. Zabranjen je noćni rad žena u industriji. Izuzetno, zabrana iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na žene koje obavljaju vodeće i tehničke poslove i žene zaposlene u zdravstvenoj ili socijalnoj službi, kao i na poslodavce koji zapošljavaju samo članove svoje obitelji. Zaposlenici ženi može se narediti noćni rad u slučaju zaštite interesa Županije, ako je prethodno dobivena suglasnost mjerodavnog tijela određenog propisom Županije. Izuzetno, ženi se može narediti noćni rad i bez prethodne suglasnosti mjerodavnog tijela Županije, ako je takav rad neophodan zbog više sile ili sprječavanja kvara na sirovinama. O noćnom radu iz stavka 4. ovog članka obavještavaju se mjerodavna tijela Županije i inspekcija rada u roku 24 sata od uvođenja ovog rada. Inspekcija rada, ako ocijeni da takav rad nije neophodan, odnosno da ne postoji viša sila ili opasnost od kvara na sirovinama, zabranit će noćni rad. Str. 588 - Broj 13 NARODNE NOVINE 22. rujna 1998. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 38. Zabranjen je noćni rad malodobnih zaposlenika. Za malodobne zaposlenike u industriji, rad u vremenu između 19 sati uvečer i 7 sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom. Za malodobne zaposlenike koji nisu zaposleni u industriji, rad u vremenu između 20 sati uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom. Izuzetno, malodobni zaposlenici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane noćnog rada u slučaju kvarova, više sile i zaštite interesa Županije na osnovu suglasnosti mjerodavnog tijela Županije. V. ODMORI I DOPUSTI 1. Odmori Članak 39. Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na odmor u tijeku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta. Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme. Način korištenja odmora iz stavka 1. ovog članka uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Članak 40. Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno. Izuzetno, za vrijeme rada na sezonskim poslovima, zaposlenik ima pravo na odmor iz stavka 1. ovog članka u trajanju od najmanje od 10 sati neprekidno, ali najdulje u periodu od 60 dana u jednoj kalendarskoj godini. Članak 41. Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog tjednog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu određenom prema dogovoru poslodavca i zaposlenika. Članak 42. Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na odmor u tijeku rada, dnevni odmor i tjedni odmor. Članak 43. Zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor od najmanje 18 radnih dana. Malodobni zaposlenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. Zaposlenik, koji radi na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštiti od štetnih utjecaja, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana. Poslovi i trajanje odmora iz stavka 3. ovog članka uređuju se zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Članak 44. Zaposlenik, koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa dulji od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada. Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stavka 1. ovog članka, ima pravo na najmanje 1 dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, sukladno s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Izostanak s rada zbog privremene nesposobnosti za rad, majčinstva, vojne službe i drugih razloga koji nisu uvjetovani voljom zaposlenika, ne smatra se prekidom rada iz stavka 1. ovog članka. Članak 45. Trajanje godišnjeg odmora dulje od najkraćeg propisanog ovim Zakonom, određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. U trajanje godišnjeg odmora ne ubraja se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme blagdana i neradnih dana u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme izbivanja s rada koje se zaposleniku priznaje u staž osiguranja. Ako je rad organiziran u manje od 6 radnih dana u tjednu, pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na 6 radnih dana, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. Članak 46. Godišnji se odmor može koristiti u dva dijela. Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u tijeku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine. Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje 3 dana prije korištenja. Članak 47. Zaposlenik se ne može odreći prava na godišnji odmor. Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se može izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. 2. Dopusti s rada Članak 48. Zaposlenik ima pravo na dopust s rada uz naknadu plaće do 7 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini plaćeni dopust u slučaju: stupanja u brak, poroda supruge, teže bolesti ili smrti člana obitelji, odnosno kućanstva. Članom obitelji, u smislu stavka 1. ovog članka smatraju se: bračni odnosno izvanbračni drug, dijete (bračno, izvanbračno, posvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na skrbništvo), otac, mati, očuh, maćeha, posvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), braća i sestre bračnih drugova. 22. rujna 1998. NARODNE NOVINE Str. 589 - Broj 13 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE U tijeku jedne kalendarske godine zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust od 5 radnih dana radi zadovoljavanja svojih vjerskih potreba. U tijeku jedne kalendarske godine zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust od 3 radna dana radi preseljavanja. Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust i za vrijeme obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja i u drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Zaposlenik koji je bio u vojnoj službi ili na radu u inozemstvu za istog poslodavca, može godišnji odmor u cijelosti koristiti u sljedećoj kalendarskoj godini. Članak 49. Poslodavac može zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti dopust s rada bez naknade plaće neplaćeni dopust. Za vrijeme dopusta iz stavka 1. ovog članka prava i obveze zaposlenika koji se stječu na radu i po osnovu rada, miruju. VI. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA Članak 50. Poslodavac osigurava potrebite uvjete za zaštitu na radu kojima se osigurava zaštita života i zdravlja zaposlenika, sukladno zakonu. Članak 51. Poslodavac je dužan upoznati zaposlenike sa svim opasnostima i štetnostima po život i zdravlje i s pravima i obvezama u svezi sa zaštitom na radu i uvjetima rada. Zaposlenik ima pravo odbiti da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, i o tom je dužan odmah izvijestiti inspekciju rada. 1. Zaštita malodobnika Članak 52. Malodobnik ne može raditi na osobito teškim tjelesnim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na ostalim poslovima koji bi mogli štetno i s povećanim rizikom utjecati na njegov život i zdravlje, razvitak i moral, s obzirom na njegove psihofizičke osobine. Županijski ministar mjerodavan za rad (u daljnjem tekstu: županijski ministar) pravilnikom će utvrditi poslove iz stavka 1. ovog članka. Inspektor rada će zabraniti rad malodobnika na poslovima u smislu stavka 2. ovog članka. 2. Zaštita žena i majčinstva Članak 53. Ženi se ne smije narediti, niti se žena može rasporediti da obavlja osobito teške tjelesne poslove, radove pod zemljom ili pod vodom, te druge poslove koji ugrožavaju njezin život i zdravlje. Izuzetno, zabrana rada iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na žene koje obavljaju vodeće poslove te poslove zdravstvene i socijalne zaštite, studente, pripravnike i volontere koji tijekom školovanja ili stručnog osposobljavanja moraju dio vremena provesti u podzemnim dijelovima rudnika, te na žene koje povremeno moraju ulaziti u podzemne dijelove rudnika radi obavljanja poslova. Članak 54. Poslodavac ne smije odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće, ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu, ili je, osim u slučajevima iz članka 55. stavka 1. ovog Zakona, rasporediti na druge poslove. Članak 55. Žena za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta može biti raspoređena na druge poslove ako je to na dobrobit njenog zdravlja koje je utvrdio liječnik. Ako poslodavac nije u mogućnosti osigurati raspoređivanje žene u smislu stavka 1. ovog članka, žena ima pravo na dopust uz naknadu plaće, sukladno s kolektivnim ugovorom o radu. Privremeni raspored iz stavka 1. ovog članka ne može imati za posljedicu smanjenje plaće. Ženu iz stavka 1. ovog članka poslodavac može premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njezin pisani pristanak. Članak 56. Za vrijeme trudnoće, poroda i njege djeteta, žena ima pravo na porodni dopust od jedne godine neprekidno. Na osnovu liječničkog nalaza žena može otpočeti porodni dopust 45 dana prije poroda, a obvezatno 28 dana prije poroda. Izuzetno, žena, na osnovu svog pisanog zahtjeva, može koristiti kraći porodni dopust, ali ne kraći od 42 dana poslije poroda. Ako žena bez svoje krivnje, na osnovu liječničkog nalaza, ne koristi porodni dopust 28 dana prije poroda, ima pravo te dane koristiti poslije poroda. Članak 57. Djetetov otac, odnosno posvojitelj može koristiti pravo iz članka 56. stavka 1. 3. i 4. ovog Zakona u slučaju: ako mati umre, ako mati napusti dijete ili ako je, iz opravdanih razloga, spriječena da koristi to pravo. Članak 58. Nakon isteka porodnog dopusta, žena s djetetom najmanje do 1 godine života ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena, a za blizance treće i svako slijedeće dijete ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena do navršene 3 godine djetetova života. Pravo iz stavka 1. ovog članka može koristiti i zaposlenik djetetov otac, ako žena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu. Str. 590 - Broj 13 NARODNE NOVINE 22. rujna 1998. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 59. Nakon isteka godine dana djetetova života jedan od roditelja ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena do 3 godine djetetova života, ako je djetetu, prema nalazu mjerodavnog zdravstvenog tijela, potrebita pojačana briga i njega. Pravo iz stavka 1. ovog članka može koristiti i posvojitelj, odnosno osoba koja skrbi o djetetu, u slučaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako ne mogu skrbiti o djetetu. Članak 60. Žena, koja nakon korištenja porodnog dopusta radi puno radno vrijeme ima pravo na stanku dva puta dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta. Pravo iz stavka 1. ovog članka žena može koristiti do navršene 1 godine djetetova života. Vrijeme izbivanja s posla iz stavka 1. ovog članka ubraja se u puno radno vrijeme. Članak 61. Ako žena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodnog dopusta, ima pravo produljiti porodni dopust za onoliko vremena koliko je, prema nalazu liječnika, potrebito da se oporavi od poroda i psihičkog stanja prouzročenog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od poroda, odnosno djetetove smrti, za koje vrijeme joj pripadaju prava po osnovu porodnog dopusta. Članak 62. Jedan od roditelja ima pravo ne raditi dok dijete ne navrši 3 godine života, ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Za vrijeme izbivanja s rada u smislu stavka 1. ovog članka prava i obveze iz radnog odnosa, miruju. Članak 63. Za vrijeme korištenja porodnog dopusta kao i izostanka s posla iz članka 60. ovog Zakona zaposlenik ima pravo na naknadu plaće, sukladno zakonu. Za vrijeme rada s polovicom punog radnog vremena iz članaka 58. i 59. ovog Zakona, zaposlenik ima za polovicu punog radnog vremena za koje ne radi, pravo na naknadu plaće sukladno zakonu. Članak 64. Jedno od djetetovih roditelja s težim smetnjama u razvoju (hendikepirano dijete) ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena, radi njege djeteta, u slučaju ako se radi o samohranom roditelju ili ako su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno-zdravstvene skrbi, a na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika. Roditelju, koji koristi pravo iz stavka 1. ovog članka, pripada pravo na naknadu plaće. Roditelju koji koristi pravo iz stavka 1. ovog članka, ne može se narediti da radi noću, prekovremeno i ne može mu se promijeniti mjesto rada, ukoliko za to nije dao svoj pristanak u pisanom obliku. 3. Zaštita zaposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad Članak 65. Zaposleniku, koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu. U slučajevima i za vrijeme iz stavka 1. ovog članka, poslodavac ne može zaposleniku otkazati ugovor o radu koji je sklopljen na određeno vrijeme. Članak 66. Ozljeda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na prava zaposlenika iz radnog odnosa. Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad, zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon liječenja i oporavka ovlašteno tijelo ili liječnik utvrdi da je sposoban za rad ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prije radio ili na druge odgovarajuće poslove. Zaposlenik je dužan što je moguće prije, a najkasnije u roku 3 dana obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad. Članak 67. Ako mjerodavno tijelo ocijeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je dužan u pisanom obliku ponuditi druge poslove za koje je zaposlenik sposoban. Zaposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju za, što je moguće više slične poslove na kojima je radio. Članak 68. Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost vijeća zaposlenika, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. VII. PLAĆE I NAKNADE PLAĆA 1. Plaće Članak 69. Plaće zaposlenika utvrđuju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. 22. rujna 1998. NARODNE NOVINE Str. 591 - Broj 13 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 70. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuje se najniža plaća. Najniža plaća iz stavka 1. ovog članka ne može biti manja od 50% prosječne plaće ostvarene na području Županije u prethodnom tromjesečju. Poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne može zaposleniku isplatiti plaću manju od plaće utvrđene kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Članak 71. Poslodavac je dužan isplatiti jednake plaće ženama i muškarcima za jednak rad i rad jednake vrijednosti. Članak 72. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu određuju se periodi isplate plaća, koji ne mogu biti dulji od 30 dana. Prilikom isplate plaće poslodavac je dužan zaposleniku uručiti pisani obračun plaće. Pojedinačne isplate plaće nisu javne. Članak 73. Zaposlenik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te za rad nedjeljom i neradnim danima ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, sukladno s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. 2. Naknada plaće Članak 74. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za period u kojem ne radi zbog opravdanih slučajeva predviđenih zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu (privremena nesposobnost za rad, plaćeni dopust, porodni dopust i sl.). Period iz stavka 1. ovog članka za koji se naknada isplaćuje na teret poslodavca, utvrđuje se zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv (viša sila, privremeni zastoji u proizvodnji i sl.). Zaposlenik koji odbije raditi, jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca, ako zakonom, propisom županije, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. 3. Zaštita plaće i naknade plaće Članak 75. Poslodavac ne može, bez suglasnosti zaposlenika, svoje potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili nekog njenog dijela, odnosno uskraćivanjem isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće. Članak 76. Najviše polovica plaće ili naknada plaće zaposlenika može se prisilno obustaviti radi ispunjenja obveze zakonskog izdržavanja, a za ostale obveze može se prisilno obustaviti, najviše, jedna trećina plaće zaposlenika. VIII. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA ZAPOSLENIKA Članak 77. Zaposlenik je dužan obavijestiti poslodavca o izumu odnosno tehničkom unapređenju kojeg je ostvario na radu ili u svezi s radom. Izumi odnosno tehnička unapređenja u smislu stavka 1. ovog članka, su izumi odnosno tehnička unapređenja, određena zakonom. Podatke o izumu odnosno tehničkom unapređenju zaposlenik je dužan čuvati kao poslovnu tajnu koju ne smije priopćiti trećoj osobi bez odobrenja poslodavca. Izum odnosno tehničko unapređenje iz stavka 1. ovog članka pripada poslodavcu, a zaposlenik ima pravo na naknadu utvrđenu kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom. Članak 78. O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom zaposlenik je dužan izvijestiti poslodavca, ako je izum u svezi s djelatnošću poslodavca, te mu u pisanom obliku ponuditi ustupanje prava u svezi s tim izumom. Poslodavac je dužan u roku od mjesec dana od dana obavještenja iz stavka 1. ovog članka, izjasniti se o ponudi zaposlenika. Na ustupanje prava na izum iz stavka 1. ovog članka, na odgovarajući način, primjenjuju se odredbe obveznoga prava. IX. ZABRANA NATJECANJA ZAPOSLENIKA S POSLODAVCOM Članak 79. Zaposlenik ne može, bez odobrenja poslodavca za svoj ili tuđi račun sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Članak 80. Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu a najdulje dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne može zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom nadmetanju s Str. 592 - Broj 13 NARODNE NOVINE 22. rujna 1998. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE poslodavcem i da ne može za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem. Ugovor iz stavka 1. ovog članka može biti sastavni dio ugovora o radu. Članak 81. Ugovorena zabrana natjecanja obvezuje zaposlenika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da će zaposleniku, za vrijeme trajanja zabrane, isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće isplaćene zaposleniku u razdoblju od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Naknadu iz stavka 1. ovog članka poslodavac je dužan isplatiti zaposleniku koncem svakog kalendarskog mjeseca. Visina naknade iz stavka 1. ovog članka usklađuje se, na način i pod uvjetima utvrđenim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Članak 82. Uvjeti i način prestanka zabrane natjecanja uređuju se ugovorom između poslodavca i zaposlenika. X. NAKNADA ŠTETE Članak 83. Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnjeg nehaja prouzroči štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi. Ako štetu prouzroče više zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio štete koji je prouzročio. Ako se za svakog zaposlenika ne može ustanoviti dio štete koju je on napravio, smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i štetu snose u jednakim dijelovima. Ako je više zaposlenika učinilo štetu krivičnim djelom, tj. s umišljajem za štetu odgovaraju solidarno. Članak 84. Ako se naknada štete ne može utvrditi u točnom iznosu ili bi utvrđivanje njenog iznosa izazvalo nerazmjerne troškove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu može se predvidjeti da se visina naknadne štete utvrđuje u paušalnom iznosu, kao i način utvrđivanja paušalnog iznosa i tijelo koje tu visinu utvrđuje. Ako je učinjena šteta puno veća od utvrđenog paušalnog iznosa naknade štete, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno učinjene štete. Članak 85. Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnjeg nemara učini štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio poslodavac, dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi. Članak 86. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuju se uvjeti i način smanjenja ili oslobađanja zaposlenika od obveze naknade štete. Članak 87. Ako zaposlenik pretrpi štetu na radu i u svezi s radom, poslodavac je dužan zaposleniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava. XI. PRESTANAK UGOVORA O RADU 1. Način prestanka ugovora o radu Članak 88. Ugovor o radu prestaje: 1. smrću zaposlenika; 2. sporazumom poslodavca i zaposlenika; 3. kad zaposlenik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i zaposlenik drukčije ne dogovore; 4. danom dostavljanja pravomoćnog rješenja o utvrđivanju potpune nesposobnosti za rad; 5. otkazom zaposlenika odnosno poslodavca; 6. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme; 7. ako zaposlenik bude osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju duljem od 3 mjeseca danom stupanja na izdržavanje kazne; 8. ako zaposleniku bude izrečena mjera sigurnosti, odgojna ili zaštitna mjera (za malodobnike) u trajanju duljem od 3 mjeseca početkom primjene te mjere; 9. odlukom mjerodavnog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. 2. Otkaz ugovora o radu Članak 89. Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok u slučaju: prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, te kada zaposlenik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa (osobno uvjetovani otkaz). Osobno uvjetovani otkaz iz stavka 1. ovog članka moguć je samo ako poslodavac ne može zaposliti zaposlenika na druge poslove ili ga ne može obrazovati i osposobiti za rad na drugim poslovima. Članak 90. Zaposlenik može otkazati ugovor o radu ne navodeći razloge za otkaz, uz propisani otkazni rok. 22. rujna 1998. NARODNE NOVINE Str. 593 - Broj 13 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 91. Poslodavac odnosno zaposlenik može otkazati ugovor o radu, bez obveze poštivanja propisanog otkaznog roka, kada, zbog kršenja obveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obveza iz ugovora o radu, nastavak radnog odnosa nije moguć (otkaz uvjetovan ponašanjem zaposlenika odnosno poslodavca). Prije otkazivanja ugovora o radu iz stavka 1. ovog članka, poslodavac je obvezan zaposlenika, u pisanom obliku, upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka kršenja tih obveza. Članak 92. Ugovor o radu iz članka 91. ovog Zakona može se otkazati u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se ovaj otkaz zasniva. Ugovorna stranka koja u slučaju iz članka 91. stavka 1. ovog Zakona otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete koja je nastala neizvršavanjem preuzetih obveza iz ugovora o radu. Članak 93. Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada zaposlenika, obvezan je omogućiti zaposleniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini (npr. otkrivanje poslovne tajne, diranje u prava drugih zaposlenika i sl). Članak 94. Ako zaposlenik otkazuje ugovor o radu iz razloga navedenih u članku 91. stavku 1. ovog Zakona obvezan je dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz. Članak 95. Ukoliko poslodavac namjerava otkazati ugovor o radu, u smislu ovog Zakona obvezan je o tome pribaviti mišljenje vijeća zaposlenika. Ukoliko poslodavac nije pribavio mišljenje vijeća zaposlenika, odluka o otkazu ugovora o radu je ništavna. 3. Oblik i trajanje otkaznog roka Članak 96. Otkaz obvezno ima pisani oblik. Poslodavac je obvezan, u pisanom obliku, obrazložiti otkaz zaposlenika. Otkaz se dostavlja zaposleniku kojem se otkazuje. Članak 97. Otkazni rok ne može biti kraći od 15 dana niti dulji od 6 mjeseci, s tim da se duljina otkaznog roka uređuje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Otkazni rok počinje teći od dana uručenja otkaza zaposleniku odnosno poslodavcu. Članak 98. Ukoliko zaposlenik, na zahtjev poslodavca, prestane s radom prije isteka otkaznog roka, poslodavac mu je obvezan isplatiti naknadu plaće i priznati sva prava kao da je radio do isteka otkaznog roka. Ukoliko sud utvrdi da je otkaz poslodavca nezakonit i da radni odnos nije prestao sukladno sa zakonom, vratit će zaposlenika na posao. Zaposlenik koji osporava dobiveni otkaz može tražiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vraćanju na posao, do okončanja sudskog spora. 4. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu Članak 99. Odredbe ovog Zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u slučaju kada poslodavac otkaže ugovor i istodobno ponudi zaposleniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima. Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca iz stavka 1. ovog članka, zadržava pravo da pred mjerodavnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora. 5. Otpremnina Članak 100. Zaposlenik koji je s poslodavcem sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog teške povrede iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obveza iz ugovora o radu, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnosti od duljine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Otpremnina iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu s tim da ova otpremnina ne može iznositi manje od jedne prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu. 6. Program zbrinjavanja viška zaposlenika Članak 101. Poslodavac koji zapošljava više od 15 zaposlenika, a koji u razdoblju od 6 mjeseci ima namjeru da zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkaže ugovor o radu, najmanje petorici zaposlenika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška zaposlenika. Str. 594 - Broj 13 NARODNE NOVINE 22. rujna 1998. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 102. Program iz članka 101. sadrži: · razloge nastanka viška zaposlenika, · broj i kategoriju zaposlenika koji će se pojaviti kao višak, · mogućnost promjene u tehnologiji i organizaciji rada u cilju zbrinjavanja viška zaposlenika, · mogućnost zapošljavanja zaposlenika na druge poslove, · mogućnost pronalaženja zaposlenja kod drugog poslodavca, · mogućnost prekvalifikacije ili dokvalifikacije zaposlenika, · mogućnost skraćivanja radnog vremena. Program iz stavka 1. ovog članka poslodavac je obvezan dostaviti na razmatranje vijeću zaposlenika i izjasniti se o mišljenjima i prijedlozima vijeća zaposlenika. Ukoliko kod poslodavca nije utemeljeno vijeće zaposlenika, o programu iz stavka 1. ovog članka poslodavac se dogovara sa sindikatom i obvezan je izjasniti se o mišljenjima i prijedlozima sindikata. Ukoliko programom iz stavka 1. ovog članka nije moguće zaposlenicima osigurati zaposlenje, može im se otkazati ugovor o radu. U slučaju otkaza iz stavka 3. ovog članka, poslodavac, u roku od 6 mjeseci, od otkazivanja ugovora o radu na tim poslovima, ne može sklopiti ugovor o radu s drugim zaposlenicima. XII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA 1. Odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa Članak 103. O pravima i obvezama zaposlenika odlučuje, sukladno ovom Zakonu, kolektivnom ugovoru i drugim propisima, poslodavac ili druga ovlaštena osoba određena statutom ili aktom o osnivanju. Članak 104. U ostvarivanju pojedinačnih prava iz radnog odnosa zaposlenik može zahtijevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca i pred mjerodavnim sudom. 2. Zaštita prava iz radnog odnosa Članak 105. Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana dostavljanja zahtjeva zaposlenika iz stavka 1. ovog članka ne udovolji tom zahtjevu, zaposlenik može u daljnjem roku od 15 dana tražiti zaštitu svojih prava pred mjerodavnim sudom. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, sukladno sa zakonom, može se predvidjeti postupak mirnog rješavanja nastalog spora, u tom slučaju rok od 15 dana za podnošenje zahtjeva sudu, teče od dana okončanja tog postupka. Propust zaposlenika da zahtijeva naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa u rokovima iz stavka 1. do 3. ovog članka nema za posljedicu gubitak prava na to potraživanje. Članak 106. Rješavanje nastalog radnog spora stranke u sporu mogu, sporazumno, povjeriti arbitraži. Kolektivnim ugovorom odnosno sporazumom uređuje se sastav, postupak i druga pitanja značajna za rad arbitraže. Članak 107. U slučaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog položaja (npr. zbog nasljeđivanja, prodaje, spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika društva i dr.), ugovori o radu prenose se na novog poslodavca, sukladno kolektivnom ugovoru. Članak 108. Potpuna zastara za potraživanjem iz radnog odnosa nastupa nakon 3 godine od dana nastanka potraživanja, ako zakonom nije drukčije određeno. XII. PRAVILNICI O RADU Članak 109. Poslodavac koji zapošljava više od 15 zaposlenika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se uređuju plaće, organizacija rada i druga pitanja značajna za zaposlenika i poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom. O donošenju pravilnika o radu poslodavac se obvezno dogovara s vijećem zaposlenika odnosno sindikatom. Pravilnik iz stavka 1. ovog članka oglašava se na oglasnoj ploči poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja. Vijeće zaposlenika odnosno sindikalni povjerenik može od mjerodavnog suda zatražit da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe proglasi nevažećim. XIV. SUDJELOVANJE ZAPOSLENIKA U ODLUČIVANJU VIJEĆE ZAPOSLENIKA Članak 110. Zaposlenici kod poslodavca koji zapošljava najmanje 15 zaposlenika, imaju pravo osnovati vijeće zaposlenika, koje će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti njihovih prava i interesa. 22. rujna 1998. NARODNE NOVINE Str. 595 - Broj 13 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 111. Vijeće zaposlenika osniva se na zahtjev najmanje 20% zaposlenika ili sindikata. Članak 112. Način i postupak osnivanja vijeća zaposlenika, kao i druga pitanja vezana za rad i djelovanje vijeća zaposlenika, uređuju se zakonom. XV. KOLEKTIVNI UGOVORI Članak 113. Kolektivni ugovor može se sklopiti za teritorij županije ili više županija, određenu djelatnost, jednu ili više pravnih osoba. Članak 114. Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, te prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, sukladno zakonu i drugim propisima. Kolektivnim ugovorom određuju se i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, sastav i način postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova. Članak 115. Kolektivni se ugovor može sklopiti na neodređeno ili određeno vrijeme. Kolektivni se ugovor sklapa u pisanom obliku. Ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, nakon isteka roka na koji je sklopljen, kolektivni se ugovor primjenjuje do sklapanja novog kolektivnog ugovora. Članak 116. Na strani zaposlenika kod sklapanja kolektivnog ugovora može biti sindikat ili više sindikata, a na strani poslodavca može biti poslodavac, više poslodavaca ili udruga poslodavaca. Ukoliko je u pregovaranju i sklapanju kolektivnog ugovora zastupljeno više sindikata odnosno više poslodavaca, o sklapanju kolektivnog ugovora mogu pregovarati samo oni sindikati odnosno poslodavci koji imaju punomoć od svakog pojedinačnog sindikata odnosno poslodavca, sukladno statutu. Članak 117. Kolektivni ugovor je obvezatan za stranke koje su ga sklopile, kao i za stranke koje su mu naknadno pristupile. Članak 118. Ako postoji interes Županije, županijski ministar može na prijedlog stranke kolektivnog ugovora proširiti primjenu kolektivnog ugovora i na druge pravne osobe za koje se prosudi da je potrebno, a koje nisu sudjelovale u njegovom sklapanju ili mu nisu naknadno pristupile. Prije donošenja odluke o proširenju kolektivnog ugovora, županijski ministar je obvezan zatražiti mišljenje sindikata, poslodavca ili više poslodavaca odnosno udruge poslodavaca, na koje se kolektivni ugovor proširuje. Članak 119. Na izmjene i dopune kolektivnih ugovora primjenjuju se odredbe ovog Zakona koje vrijede i za njihovo donošenje. Članak 120. Sklopljeni kolektivni ugovori te njegove izmjene i dopune, za teritorij Županije dostavljaju se županijskom ministarstvu mjerodavnom za rad. Županijski će ministar pravilnikom propisati postupak dostave kolektivnih ugovora kao izmjena i dopuna kolektivnih ugovora mjerodavnom županijskom tijelu, te način vođenja evidencije o dostavljenim kolektivnim ugovorima, njihovim izmjenama i dopunama. Članak 121. Kolektivni ugovor, sklopljen za teritorij Županije ili više županija, određenu djelatnost, objavljuje se u “Narodnim Novinama Županije”. Članak 122. Kolektivni ugovor se može otkazati na način i pod uvjetima predviđenim tim kolektivnim ugovorom. Otkaz kolektivnog ugovora obvezno se dostavlja svim ugovornim strankama. Članak 123. Stranke kolektivnog ugovora mogu pred mjerodavnim sudom zahtijevati zaštitu prava iz kolektivnog ugovora. XVI. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA 1. Mirenje Članak 124. U slučaju spora o sklapanju, primjeni, izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog sličnog spora u svezi s kolektivnim ugovorom, ako stranke nisu dogovorile način mirnog rješavanja spora, sprovodi se postupak mirenja, sukladno ovom Zakonu. Mirenje iz stavka 1. ovog članka provodi mirovno vijeće. Članak 125. Mirovno vijeće može biti osnovano za teritorij Županije. Mirovno vijeće za područje Županije sastoji se od 3 člana i to: predstavnika poslodavaca, sindikata i predstavnika Str. 596 - Broj 13 NARODNE NOVINE 22. rujna 1998. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE kojeg izaberu stranke u sporu s liste koju utvrđuje mjerodavno tijelo županije. Mirovno vijeće iz stavka 2. ovog članka osniva se za razdoblje od 2 godine. Članak 126. Mirovno vijeće iz članka 125. stavka 2. ovog Zakona donosi pravila o postupku pred tim vijećem. Članak 127. Administrativne poslove za mirovno vijeće za teritorij Županije vrši županijsko ministarstvo za poslove rada. Troškove za članove mirovnog vijeća s liste koju utvrđuje županijsko ministarstvo, snosi to ministarstvo. Članak 128. Stranke u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, a ako ga prihvate prijedlog ima pravnu snagu i učinak kolektivnog ugovora. O ishodu i rezultatima mirenja stranke u sporu obavještava županijsko ministarstvo, u roku od 3 dana od dana završetka pomirbe. 2. Arbitraža Članak 129. Stranke u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora, sporazumno, povjeriti arbitraži. Imenovanje arbitara i arbitražnog vijeća i druga pitanja u svezi s arbitražnim postupkom uređuje se kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka. Članak 130. Arbitraža temelji svoju odluku na zakonu, drugom propisu, kolektivnom ugovoru i na pravičnosti. Arbitražna odluka mora biti obrazložena, osim ako stranke u sporu ne odluče drukčije. Protiv arbitražne odluke žalba nije dopuštena. Arbitražna odluka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. XVII. ŠTRAJK Članak 131. Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom ostvarivanja gospodarskih i socijalnih prava i interesa svojih članova. Štrajk se može organizirati samo sukladno Zakonu o štrajku, Pravilima sindikata o štrajku i kolektivnom ugovoru. Štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja predviđeno ovim Zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele. Članak 132. Zaposlenik ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih zaposlenika zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku. Zaposlenik ne može biti, ni na koji način, prisiljavan da sudjeluje u štrajku. Ukoliko se zaposlenik ponaša suprotno članku 131. stavku 2. ovog Zakona ili ako za vrijeme štrajka krši obveze iz radnog odnosa, može mu se dati otkaz, sukladno zakonu. XVIII. GOSPODARSKO SOCIJALNO VIJEĆE Članak 133. U cilju ostvarivanja i usklađivanja gospodarske i socijalne politike, odnosno interesa zaposlenika i poslodavaca, te poticanja, sklapanja i primjene kolektivnih ugovora može se osnovati gospodarsko-socijalno vijeće. Gospodarsko-socijalno vijeće temelji se na ideji trostrane suradnje Županijske Vlade, sindikata i poslodavaca. Gospodarsko-socijalno vijeće iz stavka 2. ovog članka osniva se sporazumom zainteresiranih stranaka kojim se uređuje sastav, ovlasti i druga pitanja značajna za rad ovog vijeća. Gospodarsko-socijalno vijeće iz stavka 2. ovog članka donosi poslovnik o radu kojim uređuje način donošenja odluka iz svog područja rada. XIX. NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU Članak 134. Nadzor nad primjenom ovog Zakona i na osnovu njega donesenih propisa, kao i drugih zakona i propisa koji uređuju radne odnose između poslodavaca i zaposlenika, obavlja županijska inspekcija rada. Članak 135. U provođenju nadzora inspektor rada ima ovlasti utvrđene zakonom i na osnovu zakona donesenih propisa. Zaposlenik, sindikat, vijeće zaposlenika i poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provođenje inspekcijskog nadzora. XX. POSEBNE ODREDBE 1. Radna knjižica Članak 136. Zaposlenik ima radnu knjižicu. Radna knjižica je javna isprava. Radnu knjižicu izdaje općinsko tijelo uprave mjerodavno za poslove rada. Federalni ministar donosi propis o radnoj knjižici, kojim se uređuje: sadržaj, postupak izdavanja, način upisivanja podataka, postupak zamjene i izdavanja novih radnih 22. rujna 1998. NARODNE NOVINE Str. 597 - Broj 13 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE knjižica, način vođenja registra izdatih radnih knjižica, oblik i način izrade, i sva druga pitanja predviđena propisom o radnoj knjižici. Članak 137. Na dan kada počne raditi, zaposlenik predaje radnu knjižicu poslodavcu, o čemu poslodavac izdaje zaposleniku pisanu potvrdu. S danom prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan vratiti zaposleniku radnu knjižicu, a zaposlenik vraća poslodavcu potvrdu iz stavka 1. ovog članka. Vraćanje radne knjižice iz stavka 2. ovog članka ne može se uvjetovati potraživanjem koje poslodavac, možda, ima prema zaposleniku. Članak 138. Osim radne knjižice iz članka 137. stavka 2. ovog Zakona, poslodavac je dužan zaposleniku vratiti i druge isprave i dokumente, te na njegov zahtjev izdati potvrdu o poslovima koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. U potvrdi iz stavka 1. ovog članka ne smiju se unositi podaci koji bi zaposleniku otežavali sklapanje novog ugovora o radu. 2. Privremeni i povremeni poslovi Članak 139. Za obavljanje privremenih i povremenih poslova poslodavac može sa zaposlenikom sklopiti ugovor o radu pod uvjetima: 1. da su privremeni ili povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu, 2. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se sklapa ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju dulje od 60 dana u tijeku kalendarske godine. Osobi koja obavlja privremene ili povremene poslove osigurava se odmor pod istim uvjetima kao i za zaposlenike u radnom odnosu. Članak 140. Za obavljanje poslova iz članka 139. sklapa se ugovor u pisanom obliku. Ugovor iz stavka 1. ovog članka sadrži: vrstu, način, rok izvršenja poslova iznos naknade za izvršeni posao. 3. Utjecaj vojne službe na radni odnos Članak 141. Zaposleniku za vrijeme vojne službe ili služenja u pričuvnom sastavu (u daljnjem tekstu: vojna služba) prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Zaposlenik koji nakon završetka vojne službe želi nastaviti raditi kod istog poslodavca, dužan ga je o tomu obavijestiti u roku od mjesec dana od prestanka vojne službe, a poslodavac je dužan primiti zaposlenika na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti zaposlenika. Zaposlenika, koji je obavijestio poslodavca u smislu stavka 2. ovog članka, poslodavac je dužan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja u vojnu službu ili na druge odgovarajuće poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga. Ako poslodavac ne može vratiti zaposlenika na rad, zbog prestanka potrebe za obavljanje poslova u smislu stavka 3. ovog članka dužan mu je isplatiti otpremninu utvrđenu u članku 100. ovog Zakona. Zaposlenik koga nije moguće vratiti na rad u smislu stavka 3. ovog članka, ima u roku od godinu dana od dana prestanka vojne službe, prednost pri zapošljavanju kod istog poslodavca. Prava utvrđena ovim Zakonom u svezi s vojnom službom imaju i osobe na službi u pričuvnom sastavu policije. 4. Prava zastupnika i ostalih dužnosnika Članak 142. Zaposleniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od javnih dužnosti u tijela Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Županije, prava i obveze iz radnog odnosa na njegov zahtjev miruju, a najdulje 4 godine. Na zaposlenika iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se i odredbe iz članka 141. stavka 2. do 5. ovog Zakona. XXI. KAZNENE ODREDBE Članak 143. Novčanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba, ako: 1. osobu koja traži zaposlenje, kao i osobu koja se zaposli stavlja u nepovoljniji položaj (čl. 4.), 2. ako sa zaposlenikom ne sklopi ugovor o radu (čl. 13.), 3. ako ne izda potvrdu o sklopljenom ugovoru (čl. 14. st. 3.), 4. slučaju, koji nije predviđen zakonom ili kolektivnim ugovorom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme (čl. 21.), 5. sklopi ugovor o radu koji ne sadrži podatke propisane ovim Zakonom (čl. 22.), 6. uputi zaposlenika na rad u inozemstvo, a ugovor o radu ne sadrži propisane podatke (čl. 23.), 7. zaposli malodobnika bez suglasnosti njegovog zakonskog skrbnika odnosno zastupnika (čl. 24.), 8. prilikom sklapanja ugovora o radu od zaposlenika traži podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom (čl. 25.), 9. prikuplja, obrađuje, koristi ili dostavlja trećim osobama podatke o zaposleniku (čl. 26.), 10. sklopi ugovor o radu kojim je ugovoreno trajanje pripravničkog staža dulje od zakonom određenog (čl. 28.), 11. ugovor o volonterskom radu ne sklopi u pisanom obliku (čl. 30.), 12. sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju duljem od zakonom propisanog (čl. 31.), Str. 598 - Broj 13 NARODNE NOVINE 22. rujna 1998. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 12. od zaposlenika zahtijeva da na poslovima, na kojima se uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja, radi dulje od skraćenog radnog vremena (čl. 33.), 13. od zaposlenika zahtijeva da radi dulje od punog radnog vremena (prekovremeni rad) protivno odredbama ovog Zakona (čl. 34. st. 1.), 14. ne obavijesti inspektora rada o prekovremenom radu o kojem ga je dužan obavijestiti (čl. 24. st. 2.), 15. ne postupi po rješenju inspektora rada kojim se zabranjuje prekovremeni rad (čl. 34. st. 3. i 6.), 16. malodobnom zaposleniku naredi prekovremeni rad (čl. 34. st. 4.), 17. trudnici, majci s djetetom do 3. godine starosti ili samohranom roditelju s djetetom do 6. godina starosti, bez njegovog pisanog pristanka, naredi prekovremeni rad (čl. 34. st. 5.), 18. ženi zaposlenoj u industriji naredi noćni rad (čl. 37. st. 1.), 19. malodobniku naredi noćni rad (čl. 38.), 20. zaposleniku ne omogući korištenje odmora, u tijeku rada (čl. 39.), 21. zaposleniku ne omogući korištenje dnevnog i tjednog odmora, (čl. 40. i 41.), 22. zaposleniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora u najkraćem trajanju određenom ovim Zakonom (čl. 43. st. 1.), 23. sa zaposlenikom sklopi sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora (čl. 47.), 24. zaposleniku ne omogući korištenje plaćenog dopusta (čl. 48. st. 1.), 25. rasporedi malodobnika da radi na poslovima suprotno odredbama ovog Zakona (čl. 52. st. 1.), 26. zaposli ženu na poslovima na kojima je ženama zabranjen rad (čl. 53.), 27. zbog trudnoće odbije zaposliti ženu, otkaže joj ugovor o radu, ili je 28. suprotno odredbama ovog Zakona, premjesti na druge poslove (čl. 54.), 29. smanji plaću ženi suprotno odredbama ovog Zakona (čl. 55. st. 2.), 30. premjesti ženu suprotno članku 55. stavak 4. ovog Zakona, 31. ne omogući ženi da koristi porodni dopust (čl. 56.), 32. djetetovu ocu odnosno posvojitelju ne omogući korištenje prava iz članka 57. ovog Zakona, 33. ženi odnosno djetetovu ocu ne omogući da radi polovicu punog radnog vremena (čl. 58.), 34. jednom od roditelja odnosno posvojitelju ne omogući da koristi pravo pod uvjetima propisanim člankom 59. ovog Zakona, 35. onemogući ženi stanku na poslu radi dojenja djeteta (čl. 60.), 36. jednom od roditelja odnosno posvojitelju s težim smetnjama u razvoju djeteta onemogući da koristi pravo iz članka 64. stavka 1. ovog Zakona, 37. otkaže zaposleniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, zbog čega je privremeno nesposoban za rad (čl. 65.), 38. ne vrati zaposlenika na poslove na kojima je prije radio ili na druge odgovarajuće poslove (čl. 66. st. 2.), 39. poslodavac ne ponudi zaposleniku druge poslove (čl. 67. st. 1.), 40. poslodavac ne da prednost zaposleniku pri stručnom obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju (čl. 67. st. 2.), 41. poslodavac otkaže ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost nastanka invalidnosti suprotno odredbama ovog Zakona (čl. 68.), 42. isplati plaću manju od utvrđene kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu (čl. 70. st.3.), 43. pri isplati plaće stavlja u nepovoljniji položaj ženu u odnosu na muškarca (čl. 71.), 44. ne isplati plaću u roku utvrđenom ovim Zakonom (čl. 72. st.1.), 45. poslodavac svoje potraživanje prema zaposleniku naplati suprotno članku 75. ovog Zakona, 46. ugovor o radu prestane suprotno odredbama ovog Zakona (čl. 88.), 47. ako poslodavac postupi suprotno članku 89. ovog Zakona, 48. ne omogući zaposleniku da iznese svoju obranu (čl. 93.), 49. ne uruči otkaz zaposleniku u pisanom obliku (čl. 96.), 50. poslodavac ne ispuni obveze prema zaposleniku iz članka 98. stavka 1. ovog Zakona, 51. ne izradi program zbrinjavanja viška zaposlenika sukladno s člankom 101. ovog Zakona, 52. pri izradi programa viška zaposlenika ne obavi dogovor s vijećem zaposlenika odnosno sindikatom (čl. 102. st. 2. i 3.), 53. sklopi ugovor o radu s drugim zaposlenikom (čl. 102. st. 5.), 54. poslodavac stavi u nepovoljniji položaj zaposlenika zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku (čl. 132. st. 1.), 55. onemogući ili pokuša onemogućiti inspektora rada u provođenju nadzora (čl. 134.), 56. odbije vratiti zaposleniku radnu knjižicu (čl. 138. st. 2.), 57. postupi suprotno odredbama članka 139. i 140. ovog Zakona, 58. u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona ne uskladi pravilnike o radu s odredbama ovog Zakona (čl. 146.), 59. u roku od 3 mjeseca iz članka 146. ovog Zakona ne sklopi sa zaposlenikom ugovor o radu (čl. 147.), 60. postupi suprotno odredbama članka 148. ovog Zakona, 61. zaposli drugu osobu suprotno odredbama članka 149. ovog Zakona. Ako je prekršaj iz stavka 1. ovog članka učinjen prema malodobnom zaposleniku najniži i najviši iznos novčane kazne uvećava se dvostruko. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se poslodavac fizička osoba novčanom kaznom od 500 KM do 2.500 KM. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba kod poslodavca koji je pravna osoba, novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 KM. 22. rujna 1998. NARODNE NOVINE Str. 599 - Broj 13 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 144. Novčanom kaznom od 300 KM do 600 KM kaznit će se za prekršaj zaposlenik ako onemogući inspekciju rada u vršenju inspekcijskog nadzora. XXII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 145. Poslodavci su dužni uskladiti pravilnike o radu s odredbama ovog Zakona, u roku od 3 mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu. Članak 146. Poslodavci su dužni u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona ponuditi zaposleniku sklapanje ugovora o radu sukladno ovom Zakonu. Ugovor iz stavka 1. ovog članka ne može biti nepovoljniji od uvjeta pod kojima je radni odnos zasnovan, odnosno pod kojima su bili uređeni radni odnosi zaposlenika i poslodavca do dana sklapanja ugovora iz stavka 1. ovog članka, ako odredbama ovog Zakona ta pitanja nisu drukčije određena. Ako zaposlenik ne prihvati ponudu poslodavca da sklopi ugovor o radu u skladu sa stavkom 1. ovog članka, prestaje mu radni odnos u roku od 30 dana od dana dostave ugovora o radu na sklapanje. Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koji mu je ponudio poslodavac nije sukladan stavku 2. ovog članka, može pred sudom osporavati valjanost ponude poslodavca u roku od 15 dana od dana prihvaćanja ponude. Članak 147. Pripadnik vojske Federacije, koji je do dana mobilizacije bio u radnom odnosu, ima se pravo u roku od 30 dana od dana demobilizacije, odnosno 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, vratiti na radno mjesto na kojem je prethodno radio ili na drugo odgovarajuće radno mjesto. Ako se osoba iz stavka 1. ovog članka ne može vratiti na rad zbog posljedica ratnog stanja, ima pravo na otpremninu u visini trostrukog iznosa prosječne plaće na razini Federacije u prethodna 3 mjeseca. Ukoliko zaposleniku prestane radni odnos u smislu stavka 2. ovog članka poslodavac ne može u roku od 2 godine zaposliti drugu osobu koja ima istu kvalifikaciju i isti stupanj stručne spreme, osim osobe iz stavka 1. ovog članka. Članak 148. Zaposlenik koji se na dan stupanja ovog Zakona zatekne na čekanju, ostat će na čekanju najdulje 6 mjeseci, od dana stupanja na snagu ovog Zakona, ako poslodavac, prije isteka ovog roka zaposlenika ne pozove na rad. Za vrijeme čekanja zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini koju odredi poslodavac. Ukoliko zaposlenik ne bude pozvan na rad u roku iz stavka 1. ovog članka, zaposleniku prestaje radni odnos, uz pravo na otpremninu najmanje u visini trostrukog iznosa prosječne plaće na razini Federacije u prethodna 3 mjeseca. Ukoliko zaposleniku prestane radni odnos u smislu stavka 3. ovog članka poslodavac ne može u roku od 2 godini zaposliti drugu osobu koja ima istu kvalifikaciju ili isti stupanj stručne spreme, osim osobe iz stavka 1. ovog članka. Članak 149. Zaposlenici čiji radni odnos miruje sukladno propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a koji po ovom Zakonu nemaju pravo na mirovanje radnog odnosa, imaju se pravo vratiti na poslove koje su prije obavljali ili na druge odgovarajuće poslove u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 150. Postupci ostvarivanja i zaštite prava zaposlenika, započeti prije stupanja na snagu ovog Zakona, završit će se po odredbama propisa koji su se primjenjivali na teritoriju Županije do dana stupanja na snagu ovog Zakona, ako je to za zaposlenika povoljnije. Članak 151. Ako plaće nisu uređene kolektivnim ugovorom, a najdulje za vrijeme od 2 godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona, mjerodavno tijelo Županije utvrdit će, uz suglasnost stranaka kolektivnog ugovora, visinu i način i uvjete usklađivanja najniže plaće. Odluka o visini najniže plaće iz stavka 1. ovog članka objavljuje se u javnom glasilu Županije. Članak 152. Propisi, koji su predviđeni za provođenje ovog Zakona, donijet će se u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 153. Do donošenja propisa iz članka 153. ovog Zakona, primjenjivat će se propisi koji se sada primjenjuju na teritoriju Županije. Članak 154. S danom stupanja na snagu ovog Zakona, na teritoriju Županije prestaje primjena propisa o radnim odnosima i plaćama koji su se primjenjivali na teritoriju Županije, osim propisa iz članka 154. ovog Zakona. Članak 155. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u Narodnim novinama Hercegbosanske županije. Bosna i Hercegovina Federacija BiH Hercegbosanska županija Str. 600 - Broj 13 NARODNE NOVINE 22. rujna 1998. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Skupština Broj: 01447/98 Tomislavgrad, 9. rujna 1998. g. Predsjednik Mijo Tokić * * * Na temelju članka 24. Stavak 4. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije (“Narodne novine Hercegbosanske županije”, br. 6/98), sukladno članku 14. stavak 2. Odluke o osnivanju i radu Stručne službe Skupštine (“Narodne novine Hercegbosanske županije”, br. 10/98), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 09. rujna 1998. godine donosi ODLUKU o davanju suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Stručne službe Skupštine Članak 1. Daje se suglasnost na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Stručne službe Skupštine Hercegbosanske županije kojeg je donio tajnik Skupštine Hercegbosanske županije dana 14. kolovoza 1998. godine. Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Bosna i Hercegovina Federacija BiH Hercegbosanska županija Skupština Broj: 01448/98 Tomislavgrad, 9. rujna 1998. g. Predsjednik Mijo Tokić * * * Na temelju članka 22. Zakona o upravi Hercegbosanske županije (“Narodne novine Hercegbosanske županije”, br. 4/98) i na temelju članka 17. Odluke o osnivanju i radu Stručne službe Skupštine Hercegbosanske županije (“Narodne novine Hercegbosanske županije”, br. 10/98), tajnik Skupštine Hercegbosanske županije donosi PRAVILNIK o unutarnjem ustroju Stručne službe Skupštine Hercegbosanske županije I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Pravilnikom uređuje se unutarnji ustroj, radni odnosi, rukovođenje, način rada i sistematizacija radnih mjesta u Stručnoj službi, kao i druga pitanja vezana za rad Stručne službe. Članak 2. Stručna služba je dužna u obavljanju poslova iz svog djelokruga osigurati potpuno i učinkovito ostvarivanje funkcija Skupštine, njenih radnih tijela i zastupnika. Stručna služba postupa sukladno Poslovniku Skupštine zaključcima i uputama Skupštine, predsjednika i tajnika Skupštine. Članak 3. Određene zajedničke poslove za Skupštinu i Stručnu službu, obavlja Služba osnovana za vršenje zajedničkih poslova Županijskih tijela. II. UNUTARNJI USTROJ Članak 4. Stručna služba, poslove i zadatke radi kojih je osnovana Odlukom o osnivanju i radu, obavlja kao jedinstvena služba. Unutar Službe određeni su referati i broj izvršitelja u svakom referatu. Članak 5. Opis poslova po referatima, broj izvršitelja, uvjeti što ih trebaju ispunjavati djelatnici u pogledu stručne spreme, radnog iskustva i drugo, detaljno su navedeni u Sistematizaciji radnih mjesta koja je sastavni dio ovog Pravilnika. III. RUKOVOĐENJE Članak 6. Stručnom službom rukovodi tajnik Skupštine koji organizira rad službe, brine se o unapređivanju rada, izdaje naputke za rad, odlučuje o pravima, dužnostima i odgovornostima djelatnika vezanim za ravnopravni odnos u skladu sa zakonom i drugim propisima i općim aktima. Tajnika Skupštine u slučaju odsutnosti zamjenjuje pomoćnik tajnika. Članak 7. Tajnik Skupštine donosi rješenja o raspoređivanju radnika na poslove i radne zadatke sukladno ovom Pravilniku. Tajnik Skupštine prati i ocjenjuje rad svih djelatnika u Stručnoj službi. IV. PRIMANJE DJELATNIKA I STRUČNO USAVRŠAVANJE Članak 8. Radni odnos u Stručnoj službi može zasnovati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete utvrđene Zakonom i ovim Pravilnikom. Članak 9. Radni odnos u Stručnoj službi zasniva se na temelju javnog natječaja ili javnog oglasa, sukladno odredbama Zakona o upravi.
Zakon o socijalnoj skrbi Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 05/98 28.03.1998 socijalna skrb Str. 130 - Broj 5 NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 28. ožujka 1998. * * * Na temelju clanka 26. e a u svezi sa clankom 15. i Ustava Hercegbosanske Županije (" Narodne novine Hercegbosanske Županije", broj: 3/96), a sukladno clanku III. 2. lei i III. 2. N i 12/, III. 4. Ijl, V. 2. 6. lei Ustava Federacije BiH (" Sl. Novine Federacije BiH", broj: 1/94), Skupština Hercegbosanske Županije na sjednici održanoj: 11.03.1998. godine donijela je: ZAKON O SOCUALNOJ SKRBI I. OPCE ODREDBE Clanak 1. Ovim se Zakonom ureduje nacin obavljanja financiranja djelatnosti socijalne skrbi, korisnici, prava korisnika socijalne skrbi, postupak za ostvarivanje tih prava, te ureduje osnivanje ustanova socijalne skrbi, vršenje nadzora u ostvarivanju djelatnosti socijalne skrbi te druga pitanja znacajna za ostvarivanje djelatnosti socijalne skrbi u Hercegbosanskoj županiji (u daljem tekstu Županija). Clanak 2. Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju ovo znacenje: • Samac je osoba koja nema obitelji živi bez clanova svoje obitelji. • Obitelj cine bracni drugovi, djeca drugi srodnici koji zajedno žive. • Samohranim roditeljem smatra se roditelj koji nije u braku i ne živi u izvanbracnoj zajednici, a sam skrbi za svoju djecu. • Udomiteljstvo je oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se korisniku osigurava stanovanje, prehrana, cuvanje, odgoj, briga o zdravlju i obrazovanje i njegove druge potrebe. . • Korisnik je osoba koja ostvaruje prava iz socijalne skrbi. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na bracnu zajednicu primjenjuju se 1 na izvanbracnu zajednicu. Clanak 3. Socijalna skrb Je djelatnost od posebnog interesa za Županiju kojom se osigurava i ostvaruje pomoc za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemocnih i drugih osoba koje one same ili uz pomoc clanova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti, odnosno pojedincima i obiteljima koji se nalaze u stanju socijalne potrebe. Radi sprjecavanja, ublažavanja i otklanjanja uzroka i stanja socijalne ugroženosti socijalnom skrbi pruža se potpora obitelji, posebice djeci i drugim osobama koje ne mogu brinuti same o sebi. Clanak 4. Svatko je dužan brinuti se za zadovoljavanje svojih životnih potreba i potreba osoba koje po zakonu ili po drugoj pravnoj osnovi dužan uzdržavati. Svatko je svojim radom, prihodima i imovinom dužan pridonositi sprjecavanju, otklanjanju ili ublažavanju vlastite socijalne ugroženosti, kao i socijalne ugroženosti clanova svoje obitelji, posebice djece i drugih clanova obitelji koje se ne mogu sami o sebi brinuti. Clanak 5. Ministastvo nadležno za poslove socijalne skrbi ustrojava, uskladuje i nadzire djelatnost socijalne skrbi. Clanak 6. Djelatnost socijalne skrbi sprovode ustanove socijalne skrbi. Clanak 7. Rad ustanova socijalne skrbi je javan. Javnost se može iskljuciti u pojedinim postupcima kada je to propisano Federalnim i Županijskim propisima o obiteljskim odnosima i propisima o kaznenom postupku. Clanak 8. Predškolske, školske i zdravstvene ustanove, policija, pravosudna i druga državna tijela, pravne i fizicke osobe koje su po posebnim zakonima odredeni za brigu obitelji, djeci i drugim osobama koje se ne mogu brinuti same o sebi, radi zaštite njihovih interesa dužne su suradivati s ustanovama socijalne skrbi. Clanak 9. Vjerska zajednica, humanitama organizacija, trgovacko društvo, udruga i druge domace i strane pravne i fizicke osobe mogu sredstvima koja osiguraju za tu namjenu pružati novcanu i drugu 28. ožujka 1998. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 131 - Broj 5 pomoc osobama za koje ocjenjuJu da im je pomoc potrebna te obavljati djelatnost socijalne skrbi prema ovom Zakonu. U svrhu iz stavka 1. ovoga clanka mogu se osnivati zaklade i fundacije. Clanak 10. Prava iz oblasti socijalne skrbi ne mogu se prenositi na drugu osobu niti naslijedivati. Clanak 11. Sredstva za obavljanje djelatnosti ostvarivanje prava socijalne skrbi utvrdena ovim Zakonom oSigurava Federacija BiH, Županija i opcine. Clanak 12. Opcine su obvezne u svom proracunu za potrebe socijalne skrbi osiguravati sredstva u visini od najmanje 5% svojih prihoda. Osim obveza utvrdenih u stavku 1. ovoga clanka opcina može osigurati sredstva za ostvarivanje prava utvrdenih ovim Zakonom u vecem opsegu, te za pružanje i drugih vrsta pomoci. Opcina utvrduje vrste pomoci iz stavka 1. ovoga clanka te propisuje uvijete i nacin njihova ostvarivanja. Opcina ce posebno poticati dobrosusjedsku pomoc, dobrovoljni rad i druge oblike dobrocinstva. Clanak 13. U postupku ostvarivanja prava i dužnosti utvrdenih ovim Zakonom primjenjuje se Zakon o opcem upravnom postupku ako u ovom Zakonu i Federalnom iz ove oblasti nije drugacije odredeno. II. KORISICI SOCIJALNE SKRBI Clanak 14. Korisnik socijalne skrbi je samac ili obitelj koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu u mogucnosti ostvariti ih svojim radom ili prihodom od imovine ili IZ drugih izvora, odnosno samac ili obitelj koji se nalaze u stanju socijalne potrebe. Korisnik socijalne skrbi su i: • djeca bez roditeljske skrbi, • odgojno zanemarena i zapuštena djeca, • djeca ciji je razvoj ometan obiteljskim pnlikama, • tjelesno ili mentalno ošteceno ili psihicki bolesno dijete te dijete prema kojem je ili bi trebala biti pnmjenjena mjera obiteljsko ili kaznenopravne zaštite, • tjelesno ili mentalno oštecena ili bolesna odrasla osoba, starija, nemocna i druga osoba koja zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može udovoljiti osnovnim životnim potrebama, • druga osoba koja je u nevolji zbog poremecenih odnosa u obitelji, ovisnosti o alkoholu, drogama ili drugim opojnim' sredstvima ili zbog drugih oblika društveno neprihvatljivog ponašanja i drugih uzroka. Korisnik socijalne skrbi iz stavka 2. ovoga clanka može biti samac, clan obitelji ili obitelji u cijelini. Clanak 15. Prava socijalne skrbi utvrdena ovim Zakonom osiguravaju se državljanima BiH i osobama bez državljanstva koje imaju stalno mjesto prebivališta na podrucju Županije. Prognanicima i izbjeglicama koji su uredno prijavljeni i borave na podrucju Županije. Stranim državljanima s trajnim nastanjenjem u Županiji osiguravaju se ona prava iz socijalne skrbi koja su u odnosu na njih utvrdena ovim i Federalnim Zakonom i medunarodnim ugovorima. Osoba koja nije obuhvacena stavkom 1. i 2. ovoga clanka može privremeno ostvariti prava socijalne skrbi pod uVIjetima propisanim ovim Zakonom ako to zahtjevaju životne okolnosti u kojima se našla. III. PRAVA U SUSTAYU SOCIJALNE SKRBI Clanak 16. Prema ovom Zakonu I na temelju njega donesenim propISIma samac ili obitelj imaju pravo na savjetovanje, pomaganje u preovladavanju posebnih poteškoca, pomoc za uzdržavanje, pomoc za podmirenje troškova stanovanja, jednokratnu pomoc, doplatak za pomoc i njegu, pomoc i njegu u kuci, osobnu invalidninu, osposobljavanje za samostalan život i rad, skrb izvan vlastite obitelji i druge pomoci. 1. Savjetovanje Clanak 17. Savjetovanje je sustavna i programirana pomoc kojoj je svrha uspješnije preovladavanje nedaca i teškoca, stvaranje uvijeta za ocuvanje i razvoj osobnih mogucnosti te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu. Str. 132 - Broj 5 NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 28. ožujka 1998. Clanak 22. Clanak 21. Iznosi utvrdeni prema stavku 2. ovoga clanka povecavaju se ako je korisnik: Nadležni centar za socijalnu skrb može odrediti odraslu poslovno sposobnu osobu koja ce predstavljati obitelj radi ostvarivanja prava utvrdenih ovim Zakonom. 100% osnOVIce, 80% osnOVIce, 80% 90% osnovice, 100% osnovice. • odraslu osobu • dijete do 7 godina • dijete od 7-15 godIna • dijete od 15-18 godina 1. samca 2. obitelj za: Visina pomoci za uzdržavanje utvrduje se, u mjesecnom iznosu, kao razlika izmedu iznosa sredstava za uzdržavanje utvrdenih prema clanku 20. ovoga Zakona i iznosa prosjecnog mjesecnog prihoda samca ili obitelji ostvarenog u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za ostvarivanje pomoci za uzdržavanje, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti. • potpuno radno nesposobna odrasla osoba koja živi sama za 50% osnovice, • potpuno radno nesposobna odrasla osoba koja živi u obitelji za 30% osnovice, • trudnica nakon 12 tjedana trudnoce i rodilja do 2 mjeseca nakon poroda za 50% osnOVIce, • dijete samohranog roditelja za 25% osnOVIce 2. Pomaganje u prevladavanju posebnih teškoca Clanak 18. 3. Pomoc za uzdržavanje Pomaganje u prevladavanju posebnih teškoca pruža se samcu ili obitelji radi savladavanja nedaca i teškoca u svezi s bolešcu, starošcu, smrcu clana obitelji, problemima u odgoju djece, invalidnošcu, ukljucivanjem u svakodnevni život nakon duljeg boravka u odgojnoj ustanovi ili duljeg lijecenja te u drugim nepovoljnim okolnostima ili kriznim stanjima. Pomaganje iz stavka 1. ovoga clanka odnosi se na vodenje kucanstva, raspolaganjem novcem, organiziranje ucenja djeteta, nabavu odjece, ukljucivanje u javne kuhinje, klubove, pronalaženje posla, rješavanje problema stanovanja, smještaj u predškolske ustanove i drugo. Pomaganje iz stavka 1. ovoga clanka ukljucuje pravnu i drugu pomoc u svezi sa sklapanjem, odnosno raskidom ugovora o doživotnom uzdržavanju i drugim pravnim poslovima kojima se pojedincu ili obitelji osigurava zadovoljavanje životnih potreba. Pomaganje u preovladavanju posebnih teškoca u pravilu se pruža u korisnikovu domu. Radi prevladavanja komunikacijski poteškoca, gluhe osobe imaju u svezi sa sklapanjem pravnih poslova i u postupcima pred državnim tijelima pravo na tumaca. Pomaganje u prevladavanju posebnih poteškoca za korisnika je besplatno. Clanak 19. Ostvarivanje prava na savjetovanje za korisnika je besplatno. Clanak 23. Pravo na pomoc za uzdržavanje može ostvariti samac ili obitelj na nacin i pod uvijetima propisanim ovim i Federalnim Zakonom i to ako nemaju sredstava za uzdržavanje u visini utvrdenoj u clanku 20. ovoga Zakona, a nisu ih u mogucnosti ostvariti svojim radom ili prihodom od imovine ili na drugi nacin. Pomoc za uzdržavanje ostvaruje se u novcu ili naravi. Ako samac ili obitelj u vrijeme donošenja prvostupanjskog akta o ostvarivanju prava na pomoc za uzdržavanje ostvaruje za 10% viši ili niži mjesecni prihod od iznosa utvrdenog prema clanku 22. ovoga zakona, visina pomoci izracunava se na temelju tog prihoda. Clanak 24. Clanak 20. Osnovicu na temelju koje se utvr,?uje visina pomoci za uzdržavanje odreduje Vlada Zupanije. Visina pomoci za uzdržavanje utvrduje se u postotku od osnovice iz stavka 1. ovoga clanka i iznosi za: Prihodima u smislu odredaba ovoga Zakona smatraju se sva financijska i materijalna sredstva koja samac ili obitelj ostvari po osnovu rada, mirovine, prihoda od imovine ili na drugi nacin. U prihode iz stavka 1. ovoga clanka ne uracunava se pomoc za podmirenje troškova stanovanja, novcana naknada za tjelesno oštecenje, doplatak za pomoc i njegu, ortopedski dodatak, 0- 28. ožujka 1998. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 133 - Broj 5 sobna invalidnina, djecji dodatak, nagrade, otpremnine, alimentacije, stipendije i jednokratne pomoci. Iznos prihoda utvrden u smislu stavka 1. i 2. ovoga clanka umanjuje se za iznos koji na temelju propisa o obiteljskim odnosima clan obitelji placa za uzdržavanje osobe koja nije clan te obitelji. Clanak 25. Pravo na pomoc za uzdržavanje nema samac niti clan obitelji koji: • može sam sebe uzdržavati, • ne želi tražiti uzdržavanje od osobe koja ga je dužna uzdržavati na temelju propisa o obiteljskim odnosima, osim ako nadležni centar za socijalnu skrb utvrdi da zakonski obveznik uzdržavanja nije u mogucnosti davati uzdržavanje • ne želi ostvariti uzdržavanje na temelju sklopljenog ugovora o dožvotnom uzdržavanju, a nije pokrenuo postupak za raskid tog ugovora, • može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi Clanak 26. Smatra se da u smislu clanka 25. ovoga Zakona osoba može sama sebe uzdržavati ako prihode može ostvariti prodajom imovine ili davanjem u zakup ili najam imovine koja ne služi njoj ni clanovima njezine obitelji za podmirenje osnovnih životnih potreba. Iznimno od stavka 1. ovoga clanka imovina djeteta može se izuzeti od opterecenja ili otudenja, o cemu odlucuje nadežni centar za socijalnu skrb. Clanak 27. Smatra se da u smislu clanka 25. ovoga Zakona osoba može sama sebe uzdržavati ako je uredno prijavljena kod službe za zapošljavanje te odbije ponudeno zaposlenje neovisno o strucnoj spremi, odnosno ako ima prilike makar privremenim, sezonskim, povremenim ili slicnim poslovima ostvariti sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba ili ostvariti druge prihode. Clanak 28. Odredbe iz clanka 27. ovoga Zakona ne odnose se na: • potpuno radno nesposobnu osobu, • dijete od 15. do navršene 18. godine ZIVOta, odnosno do završetka redovnog školovanja, • studente ako redovito studiraju do navršenih 26. godina • trudnicu nakon 12 tjedana trudnoce i rodilju do 2 mjeseca nakQn poroda, te roditelja koji cuva i odgaja dijete do godinu dana života, blizance do 3. godine života ili troje i više djece do 10. godina žvota, ili teže tjelesno ili mentalno ošteceno ili psihicki bolesno dijete pod roditeljskom skrbi • osobu s trajnim smetnjama u tjelesnom psihickom razvoju, • osobu koja u obitelji cuva invalidnu ili teško oboljelu osobu, ukoliko je utvrdeno da je istoj potrebna tuda pomoc i njega. Clanak 29. Obveza izdržavanja utvrduje se temeljem propisa o obiteljskim odnosima. Smatra se da zakonski obveznik izdržavanja nije u mogucnosti davati uzdržavanje ako su prihodi po clanu njegove obitelji niži od 150% osnovice iz clanka 20. stavak 1. ovoga Zakona. Clanak 30. Potpuno nesposobnim za rad u smislu ovoga Zakona smatra se: • osoba starija od 65. godina (muškarac) 60. godina (žena) • dijete do navršene 15. godine života, • osoba cija je nesposobnost za rad utvrdena prema propisima o mirovinskom invalidskom osiguranju ako ovim ili Federalnim Zakonom nije drukcije odredeno. Clanak 31. Nalaz i mišljenje o radnoj nesposobnosti te nalaz i mišljenje o fizickoj i mentalnoj oštecenosti daju strucne komisije koje se formiraju u prvom stupnju na nivou centara za socijalnu skrb a u drugom stupnju strucne komisije formira ministarsvo. Poslovi iz stavka 1. ovoga clanka mogu se povjeriti i strucnim komisijama formiranim po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Clanak 32. Samac ili obitelj koji su ostvarili sredstva prodajom imovine ili su darovali svoju imovinu nemaju pravo na pomoc za uzdržavanje za razdoblje za koje iznos pomoci odgovara visini osnovice za placanje poreza na promet nekretninama. Str. 134 - Broj 5 NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 28. ožujka 1998. clanka pomoci Clanak 33. Pomoc za uzdržavanje iz clanka 19. ovoga Zakona može se odobriti i u obliku zajma. Pomoc za uzdržavanje u obliku zajma može se odobriti samcu ili obitelji koji imaju u vlasništvu nekretnine, drugu imovinu ili pravo, ali ih ne može trenutacno prodati ili na drugi nacin od toga ostvariti prihod ili drugu korist ili nije u mogucnosti ostvariti kakvu tražbinu ili je zbog izvanrednih okolnosti ostao bez svojih redovitih prihoda. Uvjete i nacin za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga clanka propisat ce ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Clanak 34. Pomoc za uzdržavanje može se odobriti u cijelosti ili djelomicno kao pomoc u naravi kad nadležni centar za socijalnu skrb utvrdi da je to povoljnije za korisnika ili da se pomoc u novcu ne koristi ili postoji velika vjerojatnost da se nece koristiti za podmirenje osnovnih životnih potreba. Clanak 35. Pomoc za uzdržavanje isplacuje se mjesecno, a pravo se ostvaruje od dana podnošenja zahtjeva, odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Clanak 36. Korisnik koji prima pomoc za uzdržavanje dužan je davati tocne podatke o svim svojim redovitim drugim prihodima, nekretninama ili drugoj imovini, te mora omoguciti nadležnom centru za socijalnu skrb uvid u svoje prihode i imovno stanje. Clanak 37. Samac ili odrasla osoba koja predstavlja obitelj, a ostvaruje pomoc za uzdržavanje dužan je u roku od osam dana prijaviti nadležnom centru za socijalnu skrb svaku promjenu koja utjece na ostvarivanje ili na visinu pomoci za uzdržavanje, a korisnik pomoci za uzdržavanje koji ostvaruje prihod dužan je svaki mjesec dostaviti dokaze o visini ostvarenog prihoda. Nadležni centar za socijalnu skrb donijet ce, na osnovi prijave korisnika pomoci za uzdržavanje ili na osnovu podataka prikupljenih po službenoj dužnosti, novu odluku ako to zahtjevaju promjenjene okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje i visina pomoci za uzdržavanje. Prilikom utvrdivanja nove osnovice iz 20. ovoga Zakona o promjeni iznosa korisnik se izvješcuje putem isplatnice, a rješenjem ako korisnik to traži. Clanak 38. Pomoc za uzdržavanje nece se ~placivati samcu ili clanu obitelji koji se nalazi na vojnoj obvezi, na izdržavanju kazne zatvora duljem od 30 dana, na bolnickom lijecenju duljem od 2 mjeseca, osobi koja je smještena u udomiteljsku obitelj ili u dom socijalne skrbi kao i osobi kojoj je u svezi sa školovanjem u cijelosti osigurano besplatno stanovanje, prehrana, odjeca, obuca i drugo. Clanak 39. Centar za socijalnu skrb donijet ce rješenje kojim se ukida pravo na pomoc za uzdržavanje samcu ili obitelji ako pracenjem materijalnih i drugih socijalnih prilika ocijeni da su te prilike znatno povoljnije od onih koje se mogu osigurati sredstvima predvidenim u clanku 20. ovoga Zakona. 4. Pomoc za podmirenje troškova stanovanja Clanak 40. Troškovi stanovanja u smislu ovog Zakona su: • troškovi utvrdeni aktom o davanju stana na korištenje i visini stanarine koje je dužan nositi korisnik stana - samac ili obitelj, a odnose se na stanarinu, troškove koje se placaju u svezi sa stanovanjem održavanjem stana, • troškovi koji su utvrdeni ugovorom o najmu stana koje je dužan nosItI najmoprimac, a odnose se na najamninu i druge troškove koji se placaju u svezi sa stanovanjem i održavanjem stana. Clanak 41. Pomoc za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti samcu ili obitelji, ako mjesecni prihod samca ili obitelji u posljednja tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti ne prelazi visinu sredstava za uzdržavanje utvrdenih prema clanku 20. stavku 2. i 3. ovoga Zakona. Clanak 42. Pomoc za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti samcu ili obitelji koji ne koriste ili u najmu ne drže stan koji je po svojim obilježjima i standardima iznad obilježja i stan28. ožujka 1998. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 135 - Broj 5 darda potrebnih za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili obitelji. Mjerila o obilježjima i standardima stana potrebnog za zadovoljavanje osnovnih potreba samca ili obitelji u smislu stavka 1. ovoga clanka utvrduju se prema propisima o uvijetima stanovanja. Clanak 43. Pomoc za podmirenje troškova stanovanja nema samac ni obitelj ako samac ili clan obitelji ima u vlasništvu ili suvlasništvu kucu, kucu za odmor ili stan. Clanak 44. Pomoc za podmirenje troškova stanovanja odobrava se u visini stanarine ili najamnine s tim da pomoc samcu ili obitelji ne može biti veca od iznosa polovice sredstava potrebnih za uzdržavanje samca ili obitelji utvrdenih prema clanku 20. stavku 2. i 3. ovoga Zakona. Iznimno pravo iz stvav!ca 1. ovoga clanka može se odobriti i do iznosa sredstava iz clanka 20. ovoga Zakona ako se po ocjeni centra za socijalnu skrb samo na taj nacin može izbjeci odvajanje djece od roditelja. Clanak 45. Odredbe clanka 21., 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 32., 34., 35., 36., 37., 38. i 39. ovoga Zakona na odgovarajuci se nacin primjenjuju kod ostvarivanja prava na pomoc za podmirenje troškova stanovanja, kao i kod ostvarivanja drugih prava na temelju ovoga Zakona. S. Jednokratna pomoc Clanak 46. Jednokratna pomoc može se odobriti samcu ili obitelji koji zbog trenutacnih okolnosti (npr. Rodenja djeteta, bolesti ili smrti clana obitelji, elementarnih nepogoda ili drugih nevolja), prema ocijeni centra za socijalnu skrb, nisu u mogucnosti djelomicno ili u cijelosti zadovoljiti osnovne životne potrebe. Clanak 47. Jednokratna pomoc odobrava se u novcu ili u naravi. Jednokratna pomoc odobrava se u naravi u slucaju iz clanka 34. ovoga Zakona. Clanak 48. Jednokratna pomoc može se odobriti do iznosa koji podmiruje potrebu. Ako za podmirenje potrebe iz stavka 1. ovoga clanka treba osigurati iznos veci od trostrukog iznosa osnovice iz clanka 20. stavak 1. ovoga Zakona, centar za socijalnu skrb dužan je pribaviti prethodnu suglasnost osnivaca. Clanak 49. Jednokratna pomoc može se dodijeliti istom korisniku najviše tri puta u tijeku kalendarske godine. Izuzetna jednokratna pomoc iz clanka 48. stavak 2. može se dodijeliti korisniku samo jedanput u tijeku kalendarske godine, bez obzira da li mu je ili nije dodijeljena pomoc u smislu stavka 1. ovoga clanka. 6. Doplatak za pomoc njegu Clanak SO. Doplatak za pomoc i njegu može se odobriti osobi: • kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštecenja ili trajnih promjena u zdravstenom stanju ili zbog starosti prijeko potrebna stalna pomoc i njega druge osobe, jer sama ne može udovoljavati osnovnim životnim potrebama. • ako doplatak za pomoc 1 njegu ne može ostvariti po drugoj osnovi, • ako prihod po clanu obitelji ne prelazi iznos od 150% osnovice iz clanka 20. stavak 1. ovoga Zakona, odnosno ako prihod samca ne prelazi iznos od 200% osnovice iz clanka 20. stavak 1. ovoga Zakona u prethodna tri mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti. Doplatak za tudu pomoc njegu, pod uvijetima iz stavka 1. ovoga clanka odobrit ce se 1 osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili tjelesnog oštecenja, prijeko potrebna stalna pomoc i njega druge osobe. Clanak Sl. Iznimno od clanka 50. ovoga Zakona osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti ili teže tjelesno ili mentalno oštecena osoba ima pravo na doplatak za pomoc i njegu iako je prihod po clanu obitelji, odnosno prihod samca veci od prihoda utvrdenog u clanku 50. ovoga Zakona. Clanak 52. Dodatak za pomoc 1 njegu odobrava se u punom ili u smanjenom iznosu, ovisno o tome Str. 136 - Broj 5 NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 28. ožujka 1998. postoji li prijeka potreba pomocI I njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu. Clanak 53. Prijeka potreba stalne pomoCI I njege druge osobe u punom opsegu postoji kada osoba zbog trajnih promjena u zdravstvnom stanju ne može sama udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima jer se ne može, ni uz pomoc ortopedskih pomagala samostalno kretati u stanu i izvan stana, uzimati hranu, oblaciti se i svlaciti, održavati osobnu higijenu, kao ni obavljati druge osnovne fiziološke potrebe. Prijeka potreba stalne pomoci njege u smanjenom opsegu postoji kada osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može potpuno udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima, jer se ne može samostalno kretati izvan stana radi nabave osnovnih životnih potrepština i korištenja zdravstvene zaštite. Prijeka potreba privremene pomoci i njege u punom ili smanjenom opsegu postoji i kada osoba zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili tjelesog oštecenja ne može udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima iz stavka 1. ili 2. ovoga clanka. Clanak 54. Prijeku potrebu za tudom pomoci i njegom utvrduju odgovarajuce komisije iz clanka 31. ovoga Zakona. Clanak 55. Visina doplatka za pomoc i njegu IznOSI: • upuonsnoOom1dVI0zII0nZc%oesu Zakona, • sumosanonodj7evn0icoI%eZmIznosu 1. ovoga Zakona. Clanak 56. Osoba kojoj je osiguran stalni ili tjedni smještaj ne može ostvariti pravo na doplatak za pomoc i njegu. Clanak 57. Osoba ciji je roditelj ostvario pravo na rad s polovicom punog radnog vremena po posebnim propisima može ostvariti pravo na doplatak za pomoc i njegu u smanjenom iznosu. 7. Pomoc i njega u kuci Clanak 58. Pomoc i njega u kuci može se odobriti osobi kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštecenja ili trajnIh promjena u zdravstvenom stanju ili starosti prijeko potrebna pomoc i njega druge osobe: • koja nema mogucnosti da joj pomoc i njegu osiguraju roditelj, bracni drug i djeca, ili drugi zakonski obveznik izdržavanja, • koja nema mogucnosti da pomoc i njegu osigura na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, • ako prihod po clanu domacinstva ne prelazi iznos od 200% osnovice iz clanka 20. stavak 1. ovoga Zakona, • ako joj je na podrucju njenog prebivališta, pod uvijetima i na nacin propisan ovim Zakonom, moguce osigurati takvu pomoc. Pomoc i njega u kuci, pod uVijetima IZ stavka 1. ovoga clanka odobrit ce se i osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravrstenom stanju ili tjelesnog oštecenja, prijeko potrebna pomoc i njega druge osobe. Clanak 59. Pomoc i njega u kuci može obuhvatiti: • organlZ1ranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kucu, odnosno nabava živežnih namirnica, pomoc u pripremanju obroka, pranje posuda i dr.), • obavljanje kucnih poslova (pospremanje stana, donošenje vode, ogrijeva i sl., organiziranje pranja i glacanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština), • održavanje osobne higijene (pomoc u oblacenju i svlacenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba), • zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. Clanak 60. Korisniku kojem Je odobren doplatak za pomoc I njegu iznimno se može osigurati i pomoc i njega za zadovoljenje pojedine potrebe iz clanka 59. ovoga Zakona koju mu ne mogu pružiti clanovi obitelji. Clanak 61. Pravo na pomoc njegu u kuci nema dijete CIJI roditelj koristi pravo na skraceno radno VrIjeme za njegu tog dijeteta, a dijete koristi poludnevni smještaj u predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj ustanovi ili domu socijalne skrbi. Pravo na pomoc i njegu u kuci nema dijete ciji roditelj koristi porodni dopust ili dopust do sedme godine života djeteta radi njege teže tjelesno ili mentalno oštecenog djeteta. 28. ožujka 1998. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 137 - Broj 5 Clanak 62. Pomoc i njegu u kuci pruža ustanova socijalne skrbi, a može i vjerska zajednica, humanitarna organizacija, trgovacko društvo, udruga i druga domaca i strana pravna i fizicka osoba s kojom centar za socijalnu skrb sklopi ugovor. 8. Osobna invalidnina Clanak 63. Pravo na osobnu invalidninu ima teže tjelesno ili mentalno oštecena osoba ili osoba s trajnim promjena u zdravstvenom stanju, a cIJe je oštecenje ili bolest nastala prije navršenih 18. godina života, ako osobnu invalidninu ne ostvaruje po drugoj osnovi. Clanak 64. Osobna invalidnina iznosi mjesecno 150% osnovice iz clanka 20. stavak 1. ovog Zakona za osobu koja nema vlastitog prihoda. Ako korisnik ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvrduje se kao razlika izmedu iznosa iz stavka 1. ovoga clanka i prosJecnog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva. U prihod iz stavka 2. ovoga clanka ne uracunava se pomoc za uzdržavanje ostvarena na temelju ovog Zakona ni djeciji doplatak. Clanak 65. Korisnik koji ostvaruje pravo na osobnu invalidninu ne može istodobno ostvariti pravo na doplatak za pomoc i njegu. Clanak 66. Ako roditelji osobe koja ostvaruje pravo na osobnu invalidninu koriste: porod ni dopust, dopust do sedme godine djetetova života po posebnim propisima, pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njegove teže tjelesno ili mentalno oštecenog djeteta, a dijete dnevno boravi u predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj ustanovi ili domu socijalne skrbi, osobna se invalidnina isplacuje u iznosu od 100% osnovice iz clanka 20. stavak 1. ovoga Zakona. Ako osoba iz clanka 63. ovoga Zakona koristi stalni ili tjedni smještaj izvan vlastite obitelji ne može ostvariti pravo na osobnu invalidninu. Clanak 67. Vrstu stupanj tjelesnog ili mentalnog oštecenja, trajnu promjenu u zdravstvnom stanju odnosno radnu sposobnost iz clanka 63. ovoga Zakona propisat ce ministar nadležan za poslove socijalne skrbi uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva. 9. Osposobljavanje za samostalan život i' rad Clanak 68. Prava na osposobljavanje na samostalan život i rad ima tjelesno ili mentalno oštecena ili psihicki bolesna osoba pod uvijetima i nacin odreden ovim ili federalnim Zakonom. Pravo na osposobljavanje za samostalan život i rad u prvom redu imaju djeca do navršenih 15 godina života. Izuzetno od stavka 2. ovoga clanka pravo na osposobljavanje za samostalan život i rad mogu ostvariti i starije osobe ukoliko zbog razloga iz stavka 1. ovog clanka nisu bili u stanju završiti osposobljavanje za samostalan život i rad u predvidenom roku. Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga clanka pravo na osposobljavanje za samostalan život i rad mogu ostvariti samo ako po ocijeni strucne komisije postoji vjerovatnoca i izvjesno je da ce se korisnik primjenom ovog prava osposobiti za samostalan život i rad. Clanak 69. Pravo na osposobljavanje za samostalan život i rad pruža se korisnicima kroz odgovarajuce specijalizirane ustanove namijenjene za odgoj obrazovanje djece i odraslih osoba sa tjelesnim ili mentalnim oštecenjem ili psihicki bolesnih osoba. Clanak 70. Utvrdivanje postojanja osnove za ostvarivanje prava na osposobljavanje za samostalan život i rad vrši strucna komisija. Postupak za utvrdivanje cinjenica iz stavka 1. ovoga clanka, nacin rada strucne komisije, nacin ostvarivanja suradnje sa drugim ucesnicima u postupku, ocjenjivanje radne sposobnosti, medicinska i druga dokumentacija potrebna za ocjenjivanje radne sposobnosti, sadržaj nalaza ocijene i mišljenja, obrasci koji se upotrebljavaju i druga pitanja od znacaja za ostvarivanje ovog prava propisat ce posebnim pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi uz suglasnost ministra za poslove zdravstva i obrazovanja. Clanak 71. Troškove smještaja, ishrane, putne druge troškove korisnika za vrijeme ostvarivanja prava na osposobljavanje na samostalan život i rad snosi centar za socijalnu skrb koji je utvrdio to pravo. Str. 138 - Broj 5 NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 28. ožujka 1998. Korisnik prava, obitelj korisnika ili druga osoba koja je korisnika dužna uzdržavati ucestvuje u podmirenju troškova iz stavka 1. ovog clanka ukoliko im je iznos prihoda po clanu obitelji viši od iznosa osnovice iz clanka 20. ovoga Zakona. Visina prihoda utvrduje se sukladno clanku 24. ovoga Zakona. Clanak 72. Visinu ucesca u snošenju troškova korisnika prava na osposobljavanje za samostalan život i rad osoba iz clanka 71. stavak 2. ovoga clanka utvrduje nadležni centar za socijalnu skrb. Clanak 73. Osobe osposobljenje za samostalan život i rad u smislu ovog Zakona imaju pravo na novcanu naknadu za vrijeme cekanja na zaposlenje u iznosu 50% osnovice iz clanka 20. ovoga Zakona. Clanak 74. Sredstva iz clanka 73. ovoga Zakona osiguravaju se u proracunu Županije, akorisniku isplacuju putem nadležnog Zavoda za zapošljavanje. 10. Skrb izvan vlastite obitelji Clanak 75. Skrb izvan vlastite obitelji obuhvaca sve oblike smeštaja ili boravka u udomiteljskoj obitelji, u domovima socijalne skrbi, kao i one oblike smještaja ili boravka koje pruža vjerska zajednica, humanitarna organizacija, trgovacko društvo, udruga i druga domaca ili strana pravna i fizicka osoba, kojima se korisniku osigurava stanovanje, prehrana, cuvanje, briga o zdravlju, odgoj i obrazovanje, psihosocijalna rehabilitacija, njega i druge potrebe. Clanak 76. Socijalna skrb izvan vlastite obitelji ostvaruje se kao: odijevanje, održavanje osobne higijene, briga o zdravlju, cuvanje, odgoj i obrazovanje, njega radne aktivnosti, psihosocijalna rehabilitacija i korištenje slobodnog vremena. Clanak 78. U sklopu tjednog smještaja OSIgurava se tijekom radnih dana zadovoljavanje životnih potreba kao što su: stanovanje, prehrana, održavanje osobne higijene, briga o zdravlju, cuvanje, odgoj i obrazovanje, njega radne aktivnosti, psihosocijalna rehabilitacija, korštenje slobodnog vremena i organiziranje prijevoza. Clanak 79. U sklopu cjelodnevnog boravka osigurava se zadovoljavanje životnih potreba: boravak i prehrana, održavanje osobne higijene, briga o zdravlju, cuvanje odgoj i obrazovanje, njega radne aktivnosti, psihosocijalna rehabilitacija, korištenje slobodnog vremena, organiziranje prijevoza i druge potrebe. U sklopu poludnevnog boravka osiguravaju se usluge iz stavka 1. ovoga clanka. Clanak 80. U sklopu doma socijalne skrbi može se organizirati i djelatnost školstva po posebnim uvjetima i programu koji propisuje ministarstvo nadleženo za poslove prosvjete i športa. Clanak 81. U sklopu privremenog smještaja osigurava se: privremeni boravak, prehrana, hitna medicinska pomoc, nabava prijeko potrebne odjece i obuce, troškovi prijevoza u mjesto prebivališta u vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi ili drugu ustanovu. Clanak 82. • stalan smještaj, • tjedni smještaj, • privremeni smještaj, • cjelodnevni boravak • poludnevni boravak. U tijekom životnih Clanak 77. sklopu stalnog smještaja OSIgurava se duljeg vremenskog razdoblja zadovoljavanje potreba kao što su: stanovanje, prehrana, Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se osobama predvidenim ovim i federalnim Zakonom. Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se djeci bez roditelja, djeci koju roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dužnosti, te djeci i mladim punoljetnicima s poremecajima u ponašanju, te djeci ciji su roditelji lišeni roditeljskog prava. Ako interesi djeteta zahtjevaju skrb izvan vlastite obitelji osigurava se djetetu ciji roditelji zbog bolesti, nerješenog stambenog pitanja ili drugih životnih nedaca nisu u mogucnosti privremeno brinuti o djetetu. 28. ožujka 1998. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 139 - Broj 5 Clanak 83. Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se trudnici 3 mjeseca prije poroda ili roditelju s djetetom od 6 mjeseci, a iznimno ako je to u interesu djeteta do godine dana života djeteta koji nema stan, odnosno nema osiguran smještaj ili zbog poremecenih odnosa u obitelji ne može ostati s djetetom u obiteljskom stanu. Clanak 84. Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se tjelesno i mentalno oštecenoj osobi kad je to najsvrhovitije radi njihova cuvanja i odgoja, školovanja, osposobljvanja ili psihosocijalne rehabilitacije (poticanje grafo-motorike, poticanja perceptivno-motoricke sposobnosti, poticanja kognitivnog razvoja, stimulacije ostatka vida, kretanja u prostoru, auditivnog treninga, služenja Brajevim pismom, neverbalne komunikacije i razvoj aktivnosti samoposluživanja), i to u obliku i na nacin koji odgovara njihovoj dobi, vrsti i stupnju njihovog tjelesnog i mentalnog oštecenja. Clanak 85. Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se psihicki bolesnoj osobi, osobi ovisnoj o alkoholu, drogi ili drugim opojnim sredstvima, kojoj nije potreban smještaj u bolnicu, a skrb joj se ne može pružiti u vlastitoj obitelji. Clanak 86. Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se odrasloj I starijoj osobi kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju i nemoci prijeko potrebna stalna pomoc i njega druge osobe. Skrb izvan vlastite obitelji iz stavka 1. ovoga clanka nece se osigurati osobi kojoj pomoc i njegu mogu pružiti clanovi obitelji ili drugi zakonski uzdržavatelj ili se pomoc i njega mogu osigurati na drugi nacin. Skrb izvan vlastite obitelji osigurat ce se, iznimno, osobi nesposobnoj za rad koja se nalazi u posebno teškim životnim prilikama koje se ne mogu otkloniti na drugi nacin. Clanak 87. Centar za socijalnu skrb odlucuje o izboru doma socijalne skrbi, odnosno podružnice doma za stalni smještaj osobe iz clanka 86. ovog Zakona ovisno o psihickim i tjelesnim sposobnostima korisnika, njegovim materijalnim mogucnostima, kulturnim navikama, prirodnom okruženju i drugim prilikama u kojima je korisnik živio prije smještaja, popunjenosti doma socijalne skrbi vrstama usluga koje on pruža. Clanak 88. Djetetu koje se zatekne u skitnji bez nadzora roditelja ili dugih odraslih osoba, kao i odrasloj osobi koja se zatekne izvan mjesta prebivališta ili stalnog boravišta, a nije u stanju brinuti se o sebi ili ga je zatekla druga nedaca, osigurava se privremena skrb izvan vlastite obitelji dok se ne ostvari povratak u vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi ili se njegov smještaj osigura na drugi nacin. Privremeni smještaj pod uvijetima iz stavka 1. ovog clanka može se osigurati i stranom državljaninu, kao i osobi bez državljanstva, koja nema prebivalište u Županiji. Clanak 89. Korisnici iz clanka 82. do 86. ovog Zakona ostvaruju skrb izvan vlastite obitelji na temelju rješenja centra za socijalnu skrb, osim u hitnim slucajevima. Ako je korisnik iz stavka 1. ovog clanka smješten zbog hitnosti, Centar za socijalnu skrb dužan je donijeti rješenje o smještaju u roku od 8 dana. Odrasla osoba iz clanka 84. i 86. ovoga Zakona ostvaruje smještaj u dom ciji osnivac nije Županija na temelju ugovora o smještaju. Iznimno stavka 3. ovoga clanka odrasla osoba iz clanka 86. ovoga Zakona može se smjestiti u dom socijalne skrbi ciji osnivac nije Županija i rješenjem centra za socijalnu skrb pod uvijetima i nacin propisan ovim Zakonom. Clanak 90. Skrb izvan vlastite obitelji može se pružiti na zahtjev ili uz pristanak korisnika ili njegovog zakonskog zastupnika ako posebnim propisom nije drugacije odredeno. Roditeljska suglasnost nije potrebna ako su roditelji uskraceni roditeljskog prava. Clanak 91. Centar za socijalnu skrb dužan je pratiti prilike u kojima živi korisnik smješten izvan vlastite obitelji i u tu svrhu ga je dužan obici najmanje jedanput u 6 mjeseci. 11. Druge pomoci Clanak 92. Centar za socijalnu skrb može odobriti: pomoc u prehrani, pomoc za odjecu i obucu, pomoc za Str. 140 - Broj 5 NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 28. ožujka 1998. osobne potrebe korisnika stalnog smještaja, podmirenje pogrebnih troškova, podmirenje troškova ogrijeva, a pod uvjetom i na nacin ureden ovim ili federalnim Zakonom ili posebnim propisom ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi. Osim pomoci iz stavka 1. ovoga clanka centar za socijalnu skrb može odobriti i drugu pomoc u visini i opsegu kako je utvrdila opcina sukladno ovom Zakonu. IV. USTANOVE SOCUALNE SKRBI Clanak 93. Osnivanje ustanova socijalne skrbi ima za cilj zbrinjavanje odredenih kategorija korisnika socijalne skrbi, obavljanje strucnih i drugih poslova socijalne skrbi. Ustanove socijalne skrbi su: 1. Centar za socijalnu skrb, 2. Dom socijalne skrbi, 3. Centar za pomoc i njegu. Clanak 94. Ustanove socijalne skrbi upisuju se u sudski registar i u upisnik ustanova socijalne skrbi koji vodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. Sadržaj upisnika ustanova socijalne skrbi propisat ce ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Na ustanove socijalne skrbi primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama, ako ovim ili Federalnim Zakonom nije drukcije odredeno. Clanak 95. Prijem i otpuštanje korisnika socijalne skrbi u ustanove vrši se na nacin propisan Pravilnikom ili drugim aktom koji donosi ustanova. Ustanova je obvezna primiti korisnika socijalne zaštite kojega uputi Centar za socijalnu skrb. Izuzetno od odredbe stavka 2. ovog clanka ustanova može uskratiti prijem korisnika socijalne skrbi u slucaju popunjenosti kapaciteta, kao i u slucaju da, obzirom na svoju djelatnost, nije u mogucnosti pružiti odgovarajuce usluge korisniku. Clanak 96. Ako je daljni korisnikov boravak u ustanovi postao nemoguc, zbog promjena u psihofizickim osobinama i ne postojanju uvijeta za odgovarajuci tretman, ustanova je obvezna, najmanje 3 mjeseca prije otpuštanja korisnika, obavIjestiti Centar za socijalnu skrb koji je donio odluku o smještaju, radi smještaja u drugu ustanovu ili radi promjene oblika socijalne skrbi. Clanak 97. Korisnicima smještenim u ustanovama socijalne skrbi daje se mjesecno u novcu na ime osobnih potreba 6% od cijene troškova smještaja, ukoliko njihovi redoviti mjesecni prihodi ne prelaze visinu cijene troškova smještaja uvecanu za 6%. 1. Centar za socijalnu skrb Clanak 98. Centar za socijalnu skrb je javna ustanova. Centar za socijalnu skrb osmva opcina za svoje podrucje. Centar za socijalnu skrb može se osnovati za podrucje jedne ili više opcina u Županiji. Centar za socijalnu skrb može imati jednu ili više podružnica. Aktom o osnivanju osnivac ce utvrditi i broj podružnica. Osnivatelj centra za socijalnu skrb dužan je prethodno pribaviti mišljenje ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi. Clanak 99. Sredstva za obavljanje djelatnosti centra oSIgurava osnivac. Ako je centar osnovan za dvije ili više opcina sredstva za njegovu djelatnost osiguravaju odnosne opcine i visinu ucešca utvrduju sporazumom. Clanak 100. Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti: • rješava u prvom stupnju o pravima iz socijalne skrbi obiteljsko pravne i kazneno pravne zaštite i drugim pravima u skladu s posebnim zakonom, • provodi ovrhu svojih rješenja, • vodi propisane ocevidnike, • izdaje uvjerenja i druge potvrde, • daje podatke o obiteljskim prilikama te mišljenja i prijedloge u sudskim postupcima koji se odnose na obiteljsko pravnu i kazneno pravnu zaštitu. • sudjeluje kao stranka ili umjesac pred sudom ili drugim državnim tijelima kada se radi o zaštiti osohnih interesa djece i drugih clanova obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi ni o svojim pravima i interesima, 28. ožujka 1998. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIlE Str. 141 - Broj 5 • obavlja nadzor nad udomiteljskim obiteljima. Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti može obavljati i poslove zbrinjavanja djece odbjegle iz obitelji ili ustanove, provoditi odgojne mjere nad djecom s poremecajima u ponašanju izvan vlastite obitelji ili s boravkom u obitelji, te pružati pomoc i njegu u kuci. Osim javnih ovlasti iz stavka 1. i 2. ovoga clanka centar za socijalnu skrb obavlja i druge strucne poslove: • potice, organizira i provodi aktivnosti sa svrhom sprjecavanja i suzbijanja socijalnih, obiteljskih i osobnih problema, • obavlja strucnoanaliticke poslove, • potice i razvija samopomoc, dobrosusjedsku pomoc, dobrovoljni rad, dobrotvorne i druge djelatnosti, • obavlja poslove savjetovališta za probleme braka i obitelji, odgoja djece, posvojenja, sudjeluje u suzbijanju ovisnosti o alkoholu, drogama ili drugim opojnim sredstvima, • predlaže mjere unapredenja politike socijalne skrbi, • predlaže, potice i uskladuje druge aktivnosti u podrucju socijalne skrbi na lokalnoj razini, • obavlja druge poslove utvrdene Zakonom i statutom centra za socijalnu skrb, • druge poslove predvidene ovim i Federalnim Zakonom. Clanak 101. Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi može propisati da složenije poslove koji se odnose na brak i odnose u braku, roditeljsku skrb, skrbništvo, posvojenje, poslove savjetovališta, strucnoanaliticke i druge poslove obavlja jedan od centara u Županiji. Clanak 102. Centar za socijalnu skrb zapocet ce s radom kada se na temelju akta iz clanka 98. ovoga Zakona upiše u sudski registar i upisnik ustanova socijalne skrbi. Clanak 103. Uvjete glede prostora, opreme i broja potrebnih strucnih i drugih djelatnika centra za socijalnu skrb i podružnice propis at ce ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Clanak 104. Ravnatelj ima ovlasti odredene Zakonom, aktom o osnivanju, odnosno statutom centra. Ravnatelja centra za socijalnu skrb imenuje osnivac na temelju javnog natjecaja. Za ravnatelja centra za socijalnu skrb može biti imenovan državljanin BiH koji ima završenu visoku ili višu strucnu spremu društvenog smjera, najmanje 3 odnosno 5 godina radnog iskustva u djelatnosti socijalne skrbi i položen strucni ispit. Mandat ravnatelja centra za socijalnu skrb traje 4 godine, a ista osoba može se ponovno imenovati za ravnalelja. Ravnatelja centra za socijalnu skrb razf]esuje osnivac na nacin utvrden Zakonom o ustanovama, te ako je: • pravomocno osuden za kazneno djelo protiv života i tijela, protiv slobode i prava covjeka i gradanina, protiv dostojanstva osobe i morala, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv službene dužnosti i javnih ovlasti te za kaznena djela protiv Federacije BiH, • na bilo koji nacin onemogucavao ostva-. rivanje prava iz djelokruga centra za socijalnu skrb. Clanak 105. Centar za socijalnu skrb ima strucno vijece. Strucno vijece cine svi strucni djelatnici centra za socijalnu skrb. Strucno vijece raspravlja ravnatelju daje mišljenje i prijedloge o: • strucnim pitanjima koja se odnose na utvrdenu djelatnost u sklopu nadležnosti utvrdenih Zakonom i drugim propIsIma, • ustroju centra za socijalnu skrb i podružnice, • najsloženijim strucnim pitanjima vezanim za ostvarivanje prava i drugih djelatnosti centra za socijalnu skrb u pojedinim slucajevima, • potrebi dodatog strucnog usavršavanja, • drugim pitanjima utvrdenim statutom centra za socijalnu skrb. Clanak 106. Centar za socijalnu skrb ima statut kojim se ureduje ustroj centra za socijalnu skrb, tijela, njihova nadležnost i nacin odlucivanja, te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti. Statut centra za socijalnu skrb donosi ravnatelj uz prethodnu suglasnost osnivaca. Clanak 107. Centrom za socijalnu skrb upravlja ravnatelj. rukovodi Podružnicu centra za socijalnu skrb vodi predstojnik. Str. 142 - Broj 5 NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 28. ožujka 1998. Predstojnik podružnice ima ovlasti u skladu sa djelatnošcu podružnice, koje su odredene aktom o osnivanju i statutom centra za socijalnu skrb. Clanak 108. Predstojnika podružnice imenuje i razrješava ravnatelj centra za socijalnu skrb uz prethodnu suglasnost osnivaca. Clanak 109. bolesne odrasle osobe, ovisnike o alkoholu, drogama ili drugim opojnim sredstvima, te starije i nemocne osobe). Vrstu doma za djecu i doma za odrasle osobe, njihovu djelatnost, kao i uvjete glede prostora, opreme, strucnih i drugih djelatnika doma propisat ce ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Clanak 113. Za predstojnika podružnice može biti imenovan državljanin Bosne Hercegovine s visokom ili višom strucnom spremom društvenog smjera i najmanje 1 odnosno 3 godine radnog iskustva na strucnim poslovima u djelatnosti socijalne skrbi s položenim strucnim ispitom. Domovi potrebama ministarstvo socijalne skrbi osnivaju se u skladu s koje za odredeno podrucje utvrdi nadležno za poslove socijalne skrbi. Clanak 114. Clanak 115. skrbi može osnovati Županija Clanak 110. nadležnog za poslove socijalne U obavljanju djelatnosti iz clanka 100. ovoga Zakona centar za socijalnu skrb i podružnica suraduje s vjerskim zajednicama, humanitarnim organizacijama, udrugama te drugim domacim i stranim pravnim i fizickim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. Dom socijalne aktom ministarstva skrbi. Aktom o osnivanju clanka utvrdit ce se doma. dama iz stavka 1. ovoga sadržaj rada djelatnost ovoga clanka dužne su socijalne skrbi zatražiti nadležnog za poslove iz stavka 1. ovoga clanka ministar poslove socijalne skrbi dužan Je Clanak 111. Centar za socijalnu skrb i podružnica dužni su na propisani nacm voditi evidenciju i dokumentaciju o korisniku i obavljanju djelatnosti iz clanka 100. ovoga Zakona, te o tome dostavljati izvješca Ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi i osnivacu. Sadržaj i nacin vodenja evidencije i dokumentacije, te nacin i rokove za dostavu izvješca iz stavka 1. ovoga clanka propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. 2. Dom socijalne skrbi Clanak 112. Dom socijalne skrbi je javna ustanova, a osniva se za obavljanje skrbi izvan vlastite obitelji, i to kao: • dom za djecu (za djecu bez roditelja ili koju roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dužnosti, ili je to iz drugih razloga u djetetovu interesu, za djecu s poremecajima u ponašanju, tjeleseno, mentalno ili višestruko oštecenu ili psihicki bolesnu djecu, te djecu ovisnike o drogama ili drugim opojnim sredstvima), • dom za odrasle osobe (za tjelesnu, mentalnu ili višestruko optecene ili psihicki Opcina, vjerska zajednica, humanitarna organizacija, trgovacko društvo, udruga i druga domaca i strana pravna i fizicka osoba može osnovati dom socijalne skrbi pod uvijetima i na nacm predvidenim ovim i Federalnim Zakonom, te Zakonom o ustanovama. Osobe iz stavka 1. prije osnivanja doma odobrenje ministarstva socijalne skrbi. Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi može na temelju javnog natjecaja dati koncesiju osobama iz stavka 1. ovoga clanka da djelatnost obavljaju u objektu u vlasništvu Županije. Clanak 116. Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi na zahtjev osoba iz stavka 1. clanka 115. ovoga Zakona, rješenjem utvrduje da je odluka o osnivanju i drugi opci akti doma u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. a posebice da su ispunjeni propisani uvijeti glede prostora, opreme, strucnih i drugih djelatnika, te zdravstveni i ekološki uvijeti. Rješenje iz stavka 1. ovoga clanka donosi se na temelju nalaza povjerenstva kojeg u tu svrhu imenuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Rješenje nadležan za 28. ožujka 1998. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 143 - Broj 5 Clanak 120. Clanak 121. skrbi ima strucno VIjece. cine SVI strucni djelatnici donijeti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Protiv rješenja iz stavka L ovoga clanka nije dopuštena žalba, ali se može voditi upravni spor. Dom socijalne skrbi može poceti sa radom po pribavljenom konacnom rješenju iz stavka 1. ovoga clanka i nakon upisa u sudski registar i upisnik ustanova socijalne skrbi. Clanak 117. Osobe iz clanka 115. ovoga Zakona dužne su najmanje 6 mjeseci prije donošenja odluke o prestanku rada doma, o tome izvjestiti ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi i korisnike odnosno njihove zakonske zastupnike. U roku iz stavka 1. ovoga clanka osnivac je dužan korisniku koji je smješten na temelju ugovora, sporazumno s njim odnosno s njegovim zakonskim zastupnikom osigurati drugi primjereni smještaj. Ako je korisnik smješten u dom na temelju rješenja centra za socijalnu skrb osnivac je, u suradnji sa centrom za socijalnu skrb, korisnikom, odnosno njegovim zakonskim zastupnikom dužan u roku iz stavka 1. ovoga clanka korisniku osigurati drugi primjereni smještaj. Ako je po isteku roka IZ stavka 1. ovoga clanka u domu socijalne skrbi još uvijek smješteno više od 10 korisnika objekt i opremu preuzima, bez naknade osnivacu, Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi koje ce skrbiti o korisnicima dok se njihov smještaj ne riješi na drugi nccin, a najdulje do 6 mjeseci. Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi može svojom odlukom odrediti da poslove skrbi o korisnicima iz stavka 4. ovoga clanka obavlja odgovarajuca ustanova socijalne skrbi ciji osnivac je Županija. Clanak 118. Domom socijalne skrbi upravlja upravno VIjece. Upravno vijece cine tri predstavnika osnivaca, jedan strucni djelatnik zaposlen u domu i jedan korisnik doma, odnosno njegov roditelj ili skrbnik. Nacin imenovanja odnosno izbora clanova, trajanje mandata i nadležnosti upravnog vijeca utvrduje se aktom o osnivanju odnosno statutom doma. Visinu naknade za rad clanova upravnog vijeca doma, kojeg je osnivac Županija utvrduje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Clanak 119. Voditelj doma socijalne skrbi je ravnatelj. Ravnatelja doma na temelju javnog natjecaja imenuje upravno vijece. Ravnatelj doma kojeg je osnivac Županija ili opcina može biti državljanin BiH kojeg na temelju javnog natjecaja imenuje upravno vijece uz prethodnu suglasnost osnivaca. Mandat ravnatelja traje cetri godine, a ista osoba može se ponovno imenovati za ravnatelja. Ravnatelja iz stavka 2. ovoga clanka razrješuje upravno vijece, . a ravnatelja iz stavka 3. ovoga clanka razrješuje upravno vijece uz prethodnu suglasnost osnivaca pod uvjetima i na nacin kako je utvrdeno Zakonom, aktom o osnivanju ili statutom doma socijalne skrbi. Ovlasti ravnatelja doma socijalne skrbi utvrdit ce se aktom o osnivanju, odnosno statutom doma. Za ravnatelja doma socijalne skrbi može biti imenovana osoba koja ima visoku strucnu spreItlU i najmanje tri godine radnog iskustva u djelatnosti socijalne skrbi ili u drugoj društvenoj djelatnosti. Iznimno, za ravnatelja doma iz stvka 1. ovoga clanka može biti imenovana osoba koja ima višu strucnu spremu, najmanje pet godina radnog iskustva u djelatnosti socijalne skrbi i najmanje trogodišnje iskustvo u voditelj skim poslovima. Dom socijalne Strucno vijece socijalne skrbi. Strucno vijece sudjeluje u utvrdivanju clana i programa rada doma socijalne skrbi, prati njegovo ostvarivanje, raspravlja i odlucuje o strucnim pitanjima rada, potice i promice strucni rad te obavlja i druge strucne poslove utvrdene Zakonom, aktom o osnivanju i statutom doma socijalne skrbi. Clanak 122. Dom socijalne skrbi ima statut kojim se ureduje ustroj doma, tijela, njihova nadležnost i nacin odlucivanja, te druga pitanja od zancaja za obavljanje djelatnosti i poslovanje doma. Statut doma donosi upravno vijece uz suglasnost s osnivacem. Clanak 123. Dom socijalne skrbi dužan je na propisan nacin voditi evidenciju i dokumentaciju o korisniku, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad doma i o tome dostavljati izvješce ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi i osnivacu. Str. 144 - Broj 5 NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 28. ožujka 1998. Propis o vodenju evidencije i dokumentacije, te nacin i rokove za dostavu izvješca iz stavka 1. ovoga clanka donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Clanak 124. Opcina, vjerska zajednica, humanitarna organizacija, trgovacko društvo, udruga i druga domaca i strana pravna osoba koja pruža skrb izvan vlastite obitelji iz clanka 77. ovoga Zakona za najviše 20 korisnika pod uvjetima i na nacin utvrden ovim Zakonom 1 propisom ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi može obavljati ovu djelatnost i bez osnivanja doma. Za pružanje skrbi iz stavka 1. ovoga clanka odobrenje daje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. 3. Centar za pomoc njegu Clanak 125. Centar za pomoc I njegu je ustanova koja se osniva za pružanje svih ili pojedinih usluga navedenih u clanku 59. ovoga Zakona. Clanak 126. Centar za pomoc i njegu može osnovati opcina, vjerska zajednica, humanitarna organizacija, trgovacko društvo, udruga i druga domaca i strana pravna i fizicka osoba. Clanak 127. Centar za pomoc I njegu može se osnovati ako su ispunjeni uvjeti glede prostora, opreme, strucnih i drugih djelatnika i drugi uvjeti utvrdeni Zakonom. Uvjete glede prostora, opreme, strucnih I drugih djelatnika propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Clanak 128. Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi rješenjem utvrduje da su ispunjeni propisani uvijeti glede prostora, opreme, strucnih i drugih djelatnika za osnivanje centra za pomoc i njegu. Rješenje iz stvaka 1. ovoga clanka ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi dužno je donijeti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga clanka nije dopuštena žalba ali se može voditi upravni spor. Centar za pomoc i njegu može poceti sa radom po pribavljenom konacnom rJesenju IZ stavka 1. ovoga clanka i nakon upisa u sudski registar i upisnik ustanova socijalne skrbi. Clanak 129. Centrom za pomoc i njegu upravlja rukovodi ravnatelj. Ravnatelj centra za pomoc I njegu kojeg je osnivac Županija ili opcina može biti državljanin BiH kojeg, na temelju javnog natjecaja imenuje osnivac. Ovlasti ravnatelja centra za pomoc i njegu utvrdit ce se aktom o osnivanju statutom centra. Clanak 130. Centar za pomoc i njegu ima statut kojim se ureduje ustroj centra, tijela centra, njihova nadležnost i nacin odlucivanja, te druga pitanja od znacaja za obavljanje djelatnosti i poslovanja centra. Statut centra za pomoc i njegu u suglasnosti s osnivacem donosi ravnatelj. Clanak 131. Centar za pomoc I njegu dužan je na propisani nacin voditi evidenciju i dokumentaciju o korisniku, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad centra i o tome donositi izvješca ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi i osnivacu. Propis o vodenju evidencije i dokumentacije te nacin i rokove za dostavu izvješca iz stavka 1. ovoga clanka donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Clanak 132. Ako opcina, vjerska zajednica, trgovacko društvo, udruga i druga domaca i strana pravna i fizicka osoba pruža skrb centra za pomoc i njegu iz clanka 122. ovoga Za~ona za najviše 30 korisnika pod uvijetima i na nacin ureden ovim Zakonom i propisom ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi može obavljati ovu djelatnost i bez osnivanja centra za pomoc i njegu. Za pružanje skrbi IZ stavka 1. ovoga clanka ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi daje odobrenje. V. UDOMITELJSKA OBITELJ Clanak 133. Udomiteljska obitelj može biti obitelj koja ima stambene, socijalne i druge uvjete koji omogucuju 28. ožujka 1998. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 145 - Broj 5 smješt~noj osobi pnmJereno stanovanje, pravilnu ishranu, ucenje, odmor, zadovoljavanje drugih potreba i interesa i humano se odnosi prema korisniku. U jednoj udomiteljskoj obitelji može biti smješteno najviše 10 osoba. Uvjete iz stavka 1. ovoga clanka ocjenjuje centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta udomitelja. Clanak 134. Clan udomiteljske obitelji koji preuzima brigu o smještenoj osobi (u daljnjem tekstu: udomitelj) mora biti državljanin BiH, psihicki i tjelesno zdrav i imati sposobnosti potrebne za zaštitu, cuvanje, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba smještene osobe. Iznimno udomitelj može biti i strani državljanin ako je to od osobite koristi za smještenu osobu uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Centar za socijalnu skrb dužan je putem seminara ili pojedinacnim radom upoznati udomitelja sa svojevrsnim potrebama i osobinama smještene osobe te davati strucne upute kako skrbiti o smještenoj osobi. Udomitelj u cijoj obitelji je smješteno više od pet osoba može ostvariti pravni položaj osobe koja samostalno obavlja socijalnu skrb kao profesionalnu djelatnost, sukladno clancima 142. do 151. ovoga Zakona. Clanak 135. Udomiteljska obitelj ne može biti obitelj: • u kojoj je udomitelju ili drugom clanu oduzeto pravo na roditeljsku skrb, • u kojoj su poremeceni obiteljski odnosi, • u kojoj je udomitelj ili drugi clan obitelji osoba društveno neprihvatljivog ponašanja, • u kojoj bi zbog mentalnog oštecenja ili bolesti udomitelja ili kojeg clana obitelji bilo ugroženo zdravlje ili drugi interesi smještene osobe. Clanak 136. O smještaju djece ili odraslih osoba u udomiteljsku obitelj nadležni centar za socijalnu skrb donosi rješenje. Rješenje se donosi na osnovu nalaza mišljenja odgovarajuce strucne komisije. Rješenje o smještaju osobe u udomiteljsku obitelj mora sadržavati: • ime i prezime udomitelja kod kojih se osoba smješta kao i njihovu adresu, • pocetak i trajanje smještaja. • obveze obitelji u koju se dijete smješta glede njegovog odgoja, školovanja i uopce osposobljavanja za samostalan život kao i glede ishrane i smještaja, • visinu i nacin placanja naknade za smještaj, • vrijeme nacin obavještavanja nadležnog Centra za socijalnu skrb o svim okolnostima koje su od znacaja za razvoj djeteta, odgoj i školovanje i okolnostima od znacaja za život u obitelji odrasle osobe, • otkazni rok. Clanak 137. Osoba se smješta u udomiteljsku obitelj na podrucju centra za socijalnu skrb koji odlucuje o smještaju. Iznimno od stavka 1. ovoga clanka, ako je to od osobite dobrobiti za osobu, udomiteljska obitelj može biti i na podrucju drugog centra za socijalnu skrb: U slucaju iz stavka 2. ovoga clanka.. centar za socijalnu skrb koji odlucuje u smještaju dužan je suradivati s centrom za socijalnu skrb na cijem podrucju udomiteljska obitelj ima prebivalište. Ako se osoba smješta u udomiteljsku obitelj izvan njegova podrucja prebivališta, odluka o smještaju, prestanku smještaja i o poduzimanju drugih mjera dostavit ce se centru za socijalnu skrb na cijem je podrucju udomiteljska obitelj. Clanak 138. Na temelju rješenja iz clanka 136. ovoga Zakona centar za socijalnu skrb sklapa ugovor s udomiteljem koji prestaje donošenjem odluke o prestanku smještaja. Ugovorom iz stavka 1. ovoga clanka pobliže ce se utvrditi medusobni odnosi izmedu centra za socijalnu skrb i udomitelja, te obveze udomitelja prema smještenoj osobi. Centar za socijalnu skrb, na cijem je podrucju udomiteljska obitelj, prati' prilike u kojima smještena osoba živi. Udomitelj je dužan u izvršavanju svojih obveza postupati po uputama centra za socijalnu skrb. Clanak 139. Udomiteljska obitelj u kojoj Je dijete smješteno, ne može poduzimati bez suglasnosti osoba iz clanka 90. stavak 1. ovoga Zakona važnije odgoj ne postupke glede formiranja djetetove osobnosti, a poglavito predati dijete nekoj drugoj osobi na cuvanje i njegu, prekinuti školovanje, promjeniti vrstu škole, odluciti o izboru ili obavljanju zanimanja i zakljuciti ugovor o radu. Str. 146 - Broj 5 NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 28. ožujka 1998. Clanak 140. Udomitelj ima pravo na mjesecnu naknadu. Visinu naknade iz stavka 1. ovoga clanka s obzirom na dob i potrebe korisnika odlukom utvrduje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Naknada iz stavka 1. ovoga clanka ne smatra se placom niti drugim prihodom koji podliježe placanju poreza za udomitelje u ciju je obitelj smješteno do pet osoba. Clanak 141. Centar za socijalnu skrb koji je odlucio o smještaju maloljetne osobe u udomiteljsku obitelj dužan je brinuti se da se ostvare uvjeti za što brži povratak maloljetne osobe u vlastitu obitelj ili za njezino posvojenje ako je to u najboljem interesu djeteta. VI. SAMOSTALNO OBAVI.JANJE SOCIJALNE SKRBI KAO PROFSIONALNE DJELATNOSTI Clanak 142. Samostalno obavljanje socijalne skrbi kao profesionalne djelatnosti obuhvaca poslove savjetovališta i poslove pružanja pomoci i njege. Clanak 143. Poslove iz clanka 142. ovoga Zakona može obavljati fizicka osoba ako: • Imoadgovarajucu strucsnpuremu, impaoslovnu 'sposobnost, • Imobzaadvraljvasntjveezsnapuosobnost • nije u radnom odnosu, raspolažeodgoovpparreao-jsutocirmom Poslove iz clanka 142. ovoga Zakona ne može obavljati osoba protiv koje se vodi istražni ili kazneni postupak ili je pravomocno osudena za kazneno djelo protiv života i tijela, protiv slobode I prava covjeka i gradanina, protiv dostojanstva osobe i morala, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine te kazneno djelo protiv Županije. Clanak 144. Zahtjev za obavljanje poslova socijalne skrbi iz clanka 142. ovoga Zakona podnosi se ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi, koje rješenjem izdaje odobrenje za pocetak rada, nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad propisani ovim Zakonom i provedbenim propisima. U slucaju proširenja djelokruga rada primjenjuje se stavak 1. ovoga clanka. Clanak 145. Fizicka osoba koja samostalno kao profesionalnu djelatnost obavlja poslove savjetovališta i poslove pružanja pomoci i njege dužna je o pocetku, nacinu i djelokrugu rada izvjestiti centar za socijalnu skrb na cijem podrucju djeluje. Osoba iz stavka 1. ovoga clanka u svom nazivu istice ime i prezime, adresu nositelja djelatnosti i oznaku djelatnosti. Clanak 146. Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi vodit evidenciju fizickih osoba koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost iz clanka 142. ovoga Zakona kojima je odobrila rad. Sadržaj i nacin vodenja evidencije iz stavka 1. ovoga clanka propisat ce ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Clanak 147. Strucne poslove u savjetovalištu može obavljati djelatnik visoke strucne spreme društvenog usmjerenja koji ima najmanje tri godine radnog iskustva na istim ili slicnim poslovima. Više osoba koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga clanka mogu osnovati zajednicko savjetovalište. Clanak 148. Poslove pomoci i njege može obavljati fizicka osoba koja ima najmanje srednju strucnu spremu, a može uposliti do tri djelatnika. Clanak 149. Fizicka osoba koja samostalno obavlja socijalnu skrb kao profesionalnu djelatnost dužna je: • pružati usluge sukladno rješenju centra za socijalnu skrb, • u obavljanju poslova socijalne skrbi iz clanka 142. ovoga Zakona primjenjivati metode strucnog rada. poštovati osobnost korisnika, njegovo dostojanstvo i nepovredivost osobnog i obiteljskog života i cuvati profesionalnu tajnu, • voditi evidenciju o pruženim uslugama, • davati podatke o svojem radu na zahtjev ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. 28. ožujka 1998. Clanak 150. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Clanak 153. Str. 147 - Broj 5 Odobrenje za samostalno obavljanje socijalne skrbi kao profesionalne djelatnosti prestaje: • odjavom, • po sili zakona i • rješenjem ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Clanak 151. Odobrenje za samostalno obavljanje socijalne skrbi kao profesionalne djelatnosti prestaje po sili zakona ako osoba koja ima odobrenje za rad: • umre, • izgubi potpuno ili djelomicno poslovnu sposobnost, • zasnuje radni odnos s pumm radnim vremenom, • bude pravomocnom sudskom presudom osuden za kazneno djelo koje predstavlja zapreku za samostalno obavljanje socijalne skrbi kao profesionalne djelatnosti, kao i kazneno djelo ucinjeno u toj djelatnosti ili u svezi s tom djelatnošcu, • izgubi opcu ili posebnu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova, • više od tri mjeseca ne podmiruje dospjele obvezne doprinose propisane posebnim zakonima. Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi rješenjem utvrduje prestanak odobrenja za samostalno obavljanje socijalne skrbi kao profesionalne djelatnosti. Clanak 152. Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi donosi rješenje o prestanku odobrenja za samostalno obavljanje socijalne skrbi kao profesionalne djelatnosti ako se nedostaci u obavljanju poslova utvrdeni inspekcijskim nadzorom ne otklone u odredenom roku. Rješenje o prestanku odobrenja za obavljanje poslova socijalne skrbi tijelo iz stavka 1. ovoga clanka može donijeti i u slucaju: • ako osoba kojoj je izdano odorenje za obavljanje poslova ne obavlja poslove osobno ili ako koristi rad drugih osoba suprotno odobrenju, • ako osoba kojoj je izdano odobrenje prestane s radom bez dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, • ako i nakon upozorenja tijela koje obavlja inspekcijski nadzor ne postupi u skladu sa clankom 149. ovoga Zakona. Osobe koje samostalno obavljaju socijalnu skrb kao profesionalnu djelatnost mogu privremeno obustaviti poslovanje zbog bolesti, vojne obveze ili drugog opravdanog razloga. O privremenoj obustavi poslova mora se izvjestiti ministarstvo nadležno za poslove socija,lne skrbi te centar za socijalnu skrb na cijem se podrucju obavljaju ti poslovi. Clanak 154. Osobi koja samostalno obavlja socijalnu skrb kao profesionalnu djelatnost ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi može za podrucje pojedinog centra za socijalnu skrb povjeriti obavljanje poslova iz clanka 17. i 18. ovoga Zakona, a centar za socijalnu skrb druge poslove u skladu s posebnim zakonom. Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga clanka ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi sklapa ugovor s osobom koja samostalno obavlja socijalnu skrb kao profesionalnu djelatnost. Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi može ovlastiti centar za socijalnu skrb za sklapanje ugovora iz stavka 2. ovoga clanka. Clanak 155. Fizicke osobe koje samostano obavljau socijalnu skrb kao profesionalnu djelatnost iz clanka 142. ovoga Zakona mogu ostvariti prihode: • izravno naplatom od korisnika, • na temelju ugovora s ministarstvom nadležnim za poslove socIjalne skrbi, odnosno sa centrom za socijalnu skrb, • iz zaklada, fundacija i darovnica. Cijenu usluga za ugovorne poslove iz stavka 1. tocke 2. ovoga clanka od~eduje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. Clanak 156. Ustanove socijalne skrbi te fizicke osobe koje samostalno obavljaju socijalnu skrb kao profesionalnu djelatnost i u prostorijama u kojima vrše ovu djelatnost u svezi s uvjetima korištenja komunalnih usluga i elektricne energije izjednacene su s kucanstvima. VII. INVALIDSKE UDRUGE Clanak 157. S ciljem osiguravanja odgovarajuceg nivoa zaštite osoba sa invaliditetom, osiguravanja uvjeta žiStr. 148 - Broj 5 NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 28. ožujka 1998. vota istih ili približno istih uvjetima života zdrave osobe, te zadovoljavanja specificnih potreba osoba sa invaliditetom, mogu se osnovati invalidske udruge. Invalidske udruge osnivaju se za podrucje opcine, više opcina ili Županije, a mogu se udruživati u· saveze invalidnih udruga na Županijskom i Federalnom nIVou. Clanak 158. Invalidske udruge iz prethodnog clanka osnivaju se, kao gradanske udruge, sukladno odredbama ovoga i Federalnog Zakona i Zakona o udruženjima gradana. Clanak 159. Državni organi i nadležne ustanove socijalne skrbi ovlašteni za provedbu propisa iz oblasti socijalne skrbi obvezni su, kod utvrdivanja politike i sredstava za funkcioniranje programa socijalne skrbi, ostvarivati suradnju i pribavljati mišljenja invalidskih udruga, osnovanih za podrucja svog djelokruga. VIlI. NADLEŽNOST I POSTUPAK Clanak 160. U rJesavanju o pravima iz socijalne skrbi iz nadležnosti centra za socijalnu skrb primjenjuju se odredbe Zakona o opcem upravnom postupku, ako zakonom nije drukcije odredeno. Clanak 161. o svim pravima iz socijalne skrbi koja se ostvaruju po ovom Zakonu u prvom stupnju rješava Centar za socijalnu skrb opcine. Clanak 162. Ako centar za socijalnu skrb fjesava o pravima koja utvrduje i osigurava neka druga osoba osim njegovog osnivaca, medusobna prava, obveze i odgovornost centra za socijalnu skrb i te druge osobe utvrdit ce se ugovorom sklopljenim izmedu te osobe i centra za socijalnu skrb uz prethodnu suglasnost osnivaca centra. Clanak 163. Za odlucivanje o ostvarivanju prava iz socijalne skrbi mjesno je nadležan centar za socijalnu skrb osnovan na podrucju na kojem stranka ima prebivalište. Ako stranka nema utvrdeno prebivalište u Županiji, mjesna se nadležnost odreduje prema mjestu uobicajenog boravišta stranke. Ako stranka nema mjesto uobicajenog boravišta, postupak za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi provodi centar za socijalnu skrb osnovan za podrucje na kojem stranka ima privremeno prebivalište, odnosno na kojem se zatekne. Clanak 164. Mjesna se nadležnost centra za socijalnu skrb ne mijenja smještajem osobe izvan vlastite obitelji. Ako se izmjene okolnosti na osnovu kojih je po ovom zakonu bila odredena nadležnost centra za socijalnu skrb, postupak, s obzirom na izmijenjene okolnosti nastavlja nadležni centar. Clanak 165. Mjesna se nadležnost centra za socijalnu skrb odreduje prema prebivalištu odnosno boravištu roditelja. Za dijete ciji roditelji žive odvojeno mjesna se nadležnost centra za socijalnu skrb odreduje prema prebivalištu, odnosno boravištu roditelja kod kojega je dijete smješteno odlukom centra za socijalnu skrb ili suda. Do donošenja odluke iz stavka 2. ovoga clanka mjesno je nadležan centar za socijalnu skrb prema prebivalištu, odnosno boravištu roditelja kod kojega dijete živi. Ako je roditeljima koji žive odvojeno oduzeto pravo na cuvanje i odgoj djeteta ili je dijete povjereno na cuvanje i odgoj drugoj osobi ili domu socijalne skrbi za dijete je mjesno nadležan centar za socijalnu skrb prema prebivalištu, odnosno boravištu roditelja koji sam ili u vecoj mjeri izvršava ostale sadržaje roditeljske skrbi. Mjesna nadležnost centra za socijalnu skrb za dijete ne mijenja se ako je roditeljima oduzeto roditeljsko pravo, osim u slucaju posvojenja. Clanak 166. Za odlucivanje o ostvarivanju socijalne skrbi osobe koja se zbog elementarnih nepogoda ili slicnih razloga našla izvan mjesta svog prebivališta, dok se ne ostvare uvjeti za njezin povratak, mjesno je nadležan centar za socijalnu skrb na cijem se podrucju osoba zatekla. Centar za socijalnu skrb iz stavka 1. ovoga clanka mjesno je nadležan i za ostvarivanje socijalne skrbi djeteta koje se zatekne bez nadzora roditelja ili drugih odraslih osoba izvan mjesta svog prebivališta, kao i drugih osoba koje nisu u stanju brinuti se o sebi, a zateknu se izvan svog prebivališta. 28. ožujka 1998. Clanak 167. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Clanak 171. Str. 149 - Broj 5 centar za u obitelji, razvije u Ako nadležni centar za socijalnu skrb zbog izuzeca strucnih djelatnika ili ravnatelja ne može postupiti, obavijestit ce o tome ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, koje ce odrediti da u tom slucaju postupa drugi centar za socijalnu skrb. O izuzecu ravnatelja centra za socijalnu skrb, kao i o istodobnom izuzecu ravnatelja i strucnih djelatnika u istom postupku odlucuje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. Clanak 168. O sukobu mjesne nadležnosti izmedu centara za socijalnu skrb odlucuje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. Ako nastane sukob o mjesnoj nadležnosti, centar za socijalnu skrb koji je zapoceo postupak dužan je obaviti radnju u postupku koje ne trpe odgodu. Clanak 169. Postupak za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi pokrece se na zahtjev stranke, njezina bracnog druga, punoljetnog djeteta, roditelja, skrbnika ili udomitelja. Centar za socijalnu skrb pokrenut ce postupak po službenoj dužnosti kad utvrdi ili sazna da je s obzirom na postojece cinjenicno stanje radi zaštite stranke potrebno pokrenuti postupak radi priznavanja prava. Pri pokretanju postupka po službenoj dužnosti centar za socijalnu skrb uzima u obzir obavijesti drugih clanova obitelji, društva i upozorenja državnih i drugih tijela. Clanak 170. Centar za socijalnu skrb dužan Je tijekom postupka za ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi izraditi clan i utvrditi svrhu koja se njime želi postici te poduzeti odredene radnje da se osoba u nepovoljnom stanju osposobi za brigu o sebi i clanovima obitelji. Pri donošenju plana centar za socijalnu skrb suraduje s osobom koja se obratila za pomoc i clanovima njezine obitelji. Pri izboru prava iz socijalne skrbi socijalnu skrb uzima u obzir i odnose nastojeci da te odnose ucvrsti i pozitivnom smislu. Ako je u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi potrebno ocijeniti radnu sposobnost, odnosno postojanje trajnih ili privremenih promjena u zdravstvenom stanju te vrstu i stupanj tjelesnog i mentalnog oštecenja centar za socijalnu skrb zatražit ce nalaz i mišljenje tijela vještacenja. Ako se žalbom pobija prvostupanjsko rješenje o ostvarivanju prava iz socijalne skrbi, a u svezi s nalazom i mišljenjem tijela vještacenja u prvom stupnju, ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi dužno je prije donošenja rješenja o žalbi pribaviti nalaz i mišljenje tijela vještacenja u drugom stupnju. Tijelo vještacenja iz stavka 1. i 2. ovoga clanka osniva ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Sastav i nacin rada tijela vještacenja iz stavka 3. ovoga clanka, sadržaj potrebne medicinske dokumentacije, sadržaj nalaza i mišljenja i obrasce za postupanje tijela vještacenja propis at ce ministar nadležan za poslove socijalne skrbi uz suglasnost ministra zdravstva. Ako su radnu sposobnost, odnosno postojanje trajnih ili privremenih promjena u zdravstvenom stanju te vrstu i stupanj tjelesnog i mentalnog oštecenja prethodno utvrdila tijela vještacenja zdravstva, mirovinskog i invalidskog osiguranja, obrazovanja, odnosno druga nadležna tijela vještacenja prema posebnim propisima, riješit ce se na temelju nalaza i mišljenja tih tijela. Clanak 172. U ispitnom postupku potrebno je uzeti u obzir zdravstveno stanje, odnosno tjelesne mogucnosti stranke, po potrebi neposredno pribavljati potrebne Isprave, te uzimati izjavu stranke ili održati usmenu raspravu u domu stranke i na drugi nacin olakšati joj sudjelovanje u postupku. Centri za socijalnu skrb dužni su, ako to priroda slucaja zahtijeva, medusobno suradivati, te dostavljati podatke o obiteljskim prilikama i ostvarenim pravima samca ili clanova obitelji, kao i o drugim bitnim cinjenicama i okolnostima. Clanak 173. Postupak za ostvarivanje prava IZ socijalne skrbi je žuran. Centar za socijalnu skrb dužan je donijeti rješenje o zahtjevu i dostaviti ga stranci u roku od 15 dana. Ako je potrebno provoditi posebni ispitni postupak, centar je dužan donijeti rješenje u roku od mjesec dana po primitku urednog zahtjeva, odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Str. 150 - Broj 5 NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 28. ožujka 1998. Clanak 174. Kad se radi o ostvarivanju socijalne skrbi, u iznimno žurnim slucajevim kao što je poduzimanje mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi, posebice djece, odnosno radi podmirenja osnovnih životnih potreba samca ili obitelji ili radi osiguravanja javnog mira i sigurnosti, centar za socijalnu skrb može donijeti rješenje i usmeno i narediti izvršenje rješenja bez odgode. U slucaju iz stavka 1. ovoga clanka izdat ce se rješenje u pisanom obliku najkasnije u roku 8 dana od dana podnošenja zahtjeva. Clanak 175. Troškove postupka u svezi s ostvarivanjem prava iz socijalne skrbi za koja se sredstva osiguravaju u Županijskom proracunu padaju na teret nadležnog centra. Clanak 176. Centar za socijalnu skrb provodi izvršenje svojih rješenja donesenih na temelju ovoga Zakona. Izvršenje rješenja o smještaju može se odgoditi do osiguranja slobodnog mjesta. Clamik 177. Redosljed prijema korisnika u dom socijalne skrbi utvrduje se statutom doma. Clanak 178. Centar za socijalnu skrb preispitat ce povremeno, a najmanje jedanput godišnje, postojanje cinjenica i okolnosti koje su bile odlucujuce za donošenje rješenja o ostvarivanja prava na socijalnu skrb, i ako promjenjen okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje prava na socijalnu skrb to zahtjevaju, donijeti novo rješenje. Clanak 179. Centar za socijalnu skrb rješava u prvom stupnju u podrucju obiteljske i kazneno pravne zaštite i drugim podrucjima na temelju posebnog zakona. Centar za socijalnu skrb primjenjuje u postupku iz stavka 1. ovoga clanka odredbe clanka 163. do 175. ovoga Zakona i odredbe Zakona o opcem upravnom postupku ako Zakonom nije drukcije odredeno. o žalbi protiv rJesenja opcinskog upravnog tijela odlucuje nadležno ministarstvo za poslove socijalne skrbi. Žalba odgada izvršenje prvostupanjskog rješenja, osim ako Zakonom nije drukcije odredeno. IX. STRUCNI DJELATNICI Clanak 181. Strucne poslove u centrima za socijalnu skrb obavljaju socijalni radnik, pravnik, psiholog i defektolog, s položenim strucnim ispitom. Strucne poslove u centrima za socijalnu skrb obavljaju i drugi strucni djelatnici odgovarajuceg usmjerenja i stupnja strucne spreme ovisno o djelatnostima centra za socijalnu skrb. Strucni djelatnici centra za socijalnu skrb imaju iskaznicu kojom se dokazuje njihovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti. Sadržaj i oblik iskaznice iz stavka 3. ovoga clanka propis at ce ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Clanak 182. Strucne poslove u domu socijalne skrbi obavljaju socijalni radnik, psiholog, defektolog, pedagog, medicinska sestra i fizioterapeut, radni terapeut, odgojitelj, s višom ili visokom strucnom spremom, s položenim strucnim ispitom. Strucne poslove u domu socijalne skrbi obavljaju i drugi strucni djelatnici odgovarajuceg usmjerenja i strucne spreme ovisno o djelatnostima doma socijalne skrbi. Clanak 183. Strucni djelatnici moraju svoj rad obavljati sukladno pravilima struke te poštivati osobnost korisnika, njegovo dostojanstvo i nepovredivost njegova osobnog i obiteljskog života. Strucni djelatnici dužni su cuvati kao profesionalnu tajnu sve što saznaju o osobnom i obiteljskom životu korisnika. Na cuvanje profesionalne tajne obvezni su i drugi djelatnici ustanova socijalne skrbi. Povreda cuvanja profesionalne tajne teža je povreda obveza iz radnog odnosa. Clanak 184. Clanak 180. o žalbi protiv rješenja centra za socijalnu skrb odlucuje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. Strucni djelatnici obvezni su nakon obrazovanja obaviti vježbenicki staž. Vježbenicki je staž rad pod nadzorom voditelja (mentora) kojim se strucni osposobljava za samostalan rad. završenog strucnog djelatnik 28. ožujka 1998. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 151 - Broj 5 skrbi polastruci ako nacin provodenja vježbenickog staprimati prema poslove Vježbenicki staž obavlja se u ustanovama socijalne pomoci. Dio vježbenickog staža može se provestI I u državnim tijelima ili pravnim osobama zdravstva, odgoja, obrazovanja pravosuda, kao i drugim pravnim osobama koje obavljaju poslove socijalne skrbi. Clanak 185. Vježbenicki staž za djelatnike s visokom i VIšom strucnom spremom traje 20 mjeseci, a za djelatnike srednje strucne spreme 12 mjeseci. Vježbenicki staž može se iz zdravstvenih ili drugih posebno opravdanih razloga produljiti i nakon proteka roka iz stavka 1. ovoga clanka. Clanak 186. Nakon isteka godine dana obavljenog vježbenickog staža strucni djelatnici stjecu pravo polaganja strucnog ispita pred ispitnim povjerenstvom ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Ako vježbenik položi strucni ispit prije isteka roka iz stavka 1. ovoga clanka može ostati u svojstvu vježbenika do isteka toga roka. Uvjerenje o položenom strucnom ispitu izdaje povjerenstvo pred kojim je ispit položen. Clanak 187. Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat ce: • sadržaj ža, • uvjete koje moraju ispunjavati ustanove socijalne skrbi u kojima vježbenik provodi vježbenicki staž, • uvjete koje mora ispunjavati strucni voditelj (mentor), • sadržaj i nacin polaganja strucnog ispita, • sadržaj i izgled uvjerenja o položenom strucnom ispitu. Clanak 188. Ugovor o radu sklapa se s vejžbenikom na odredeno vrijeme. Vježbenicki staž može se obavljati i u obliku volontiranja. Ustanove socijalne skrbi obvezne su strucne djelatnike na vježbenicki staž mjerilima koje odredi ministar nadležan za socijalne skrbi. Pravo na polaganje strucnog ispita ima i strucni djelatnik koji je vježbenicki staž obavio kod pravne ili fizicke osobe koja obavlja poslove socijalne skrbi. Clanak 189. Strucni djelatnik koji je položio strucni ispit u odgovarajucoj strucnoj spremi u drugoj djelatnosti, može se primiti na rad u ustanovu socijalne skrbi bez obveze polaganja strucnog ispita ili uz obvezu polaganja posebnog dijela strucnog ispita, o cemu odlucuju ministar nadležan za .poslove socijalne skrbi. Clanak 190. Na strucnog djelatnika koji u vrijeme zasnivanja radnog odnosa u ustanovi socijalne skrbi ima u odgovarajucoj struci radni staž dulji od vremena odredenog za vježbenicki staž ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na vježbenicki staž, ali mora u roku godine dana od prijema u radni odnos položiti strucni ispit. Oslobodit ce se od obveze polaganja strucnog ispita strucnog djelatnika koji ima znanstveno zvanje magistra ili doktora znanosti, položen pravosudni ili ispit državnog službenika. Ministar nadležan za poslove socijalne može osloboditi strucnog djelatnika obveze ganja strucnog ispita ako u odgovarajucoj ima najmanje 10 godina radnog staža, posebnim zakonom nije drukcije odredeno. Clanak 191. Strucni djelatnici imaju pravo i obvezu strucno se usavršavati radi održavanja i unapredivanja obavljanja djelatnosti. Strucno usavršavanje IZ stavka 1. ovoga clanka može se provoditi samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, osim ako se radi o poslijediplomskom znanstvenom ili strucnom studiju. Clanak 192. Rad strucnih djelatnika iz clanka 181. i 182.' ovoga Zakona se ocjenjuje. Strucni djelatnici iz stavka 1. ovoga clanka mogu napredovati u struci i stjecati položajna zvanja mentora i savjetnika. Ocjenu iz stavka 1. ovoga clanka donosi ravnatelj svake godine najkasnije do 30. studenoga za prethodnih 12 mjeseci. Ocjena se donosi na temelju: • uspješnosti u izvršavanju javnih ovlasti drugih strucnih poslova, • strucnog usavršavanja, Str. 152 - Broj 5 NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 28. ožujka 1998. • sudjelovanja na strucnom skupu uz pisani prilog i • objavljivanja strucnih radova. Ocjene su "ne zadovoljava", "zadovoljava", " uspješan" i "narocito uspješan". O ocjeni ravnatelj donosi rješenje na koje strucni djalatnik ima pravo prigovora strucnom vijecu ustanove u roku od 15 dana od dana primitka prigovora. Na prijedlog ravnatelja ministar nadležan za poslove socijalne skrbi može strucnog djelatnika koji ima njamanje 6 godina radnog iskustva u djelatnosti socijalne skrbi i 3 godine uzastopnu ocjenu "uspješan" ili "narocito uspješan' unaprijediti u zvanje mentora. Na prijedlog ravantelja ministar nadležan za poslove socijalne skrbi može strucnog djelatnika koji ima najmanje 3 godine, za koje vrijeme je ocijenjen "narocito uspješan" unaprijediti u zvanje savjetnika. X. NADZOR 1. Unutarnji nadzor Climak 193. Ustanove socijalne skrbi obvezne su provoditi unutarnji nadzor nad radom svojih ustrojbenih jedinica i djelatnika. Unutarnji nadzor provodi se na nacin propisan opcim aktom ustanove. 2. Upravni nadzor Clanak 194. Opcina i ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi obavljaju upravni nadzor nad radom centra za socijalnu skrb. Clanak 195. U obavljanju upravnog nadzora mInIstarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi i opcina mogu: • obustaviti od izvršenja statut ili drugi opci akt centra za socijalnu skrb, • poništiti, ukinuti ili izmijeniti rješenje centra za socijalnu skrb, • raspraviti stanje u centru za socijalnu skrb i odrediti mjere koje je centar dužan poduzeti radi izvršavanja poslova socijalne skrbi, • predložiti ravnatelju poduzimanje mjera za poboljšanje svhovitosti, djelotvornosti, ekonomicnosti i pravodobnosti obavljanja djelatnosti centra za socijalnu skrb, te otklanjanja drugih nedostataka u radu, • izravno donijeti f)esenje ili poduzeti mjeru nužnu za izvršenje zakona ili drugog propisa ili zaštite korisnika, ako je to nadležni centar za socijalnu skrb propustio uciniti u roku, • pokrenuti postupak utvrdivanja odgovornosti djelatnika centra za socijalnu skrb, te pokrenuti postupak utvrdivanja odgovornosti ravnatelja centra za socijalnu skrb, predstojnika podružnice i voditelja drugih ustrojebenih jedinica, kao i pokrenuti postupak njihovih razrješenja, • podnijeti prijavu nadležnom tijelu za utvrdivanje kaznene ili prekršajne odgovornosti djelatnika centra za socijalnu skrb. Clanak 196. O obavljenom upravnom nadzoru povjerenstvo, odnosno državni službenlk dužan je u roku 15 dana napisati izvješce koje sadrži prikaz utvrdenog stanja, prijedlog mjera koje u odredenom roku treba poduzeti radi otklanjanja nedostataka, prijedlog za podnošenje prijave za kazneno djelo ili prekršaj, prijedlog za pokretanje postupka utvrdivanja odgovornosti ravnatelja centra za socijalnu skrb ili drugog djelatnika te prijedloge za poduzimanje drugih potrebnih mjera. Izvješce o obavljenom upravnom nadzoru dostavit ce se centru za socijalnu skrb i osnivatelju u roku od 20 dana od dana obavljenog nadzora. 3. Inspekcijski nadzor Clanak 197. Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi provodi inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem zakona i drugih propisa, opcih i pojedinacnih akata u djelatnosti socijalne skrbi, kao i nadzor nad strucnim radom doma socijalne skrbi, centra za pomoc i njegu i drugih pravnih i fizickih osoba koje obavljaju poslove socijalne skrbi. Zdravstveni i sanitarni inspekcijski nadzor nad radom doma socijalne skrbi u dijelu koji se odnosi na zdravstvenu zaštitu i prehranu korisnika obavlja zdravstvena i sanitarna inspekcija.· Clanak 198. Inspekcijski nadzor provode inspektori, viši inspektori i drugi državni službenici ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi ovlašteni za provedu inspekcijskog nadzora. Clanak 199. Za inspektora se može postaviti osoba koja pored zakonom utvrdenih uvjeta za prijam u 28. ožujka 1998. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 153 - Broj 5 državnu službu ima visoku strucnu spremu, položen strucni ispit i najmanje pet godina radnog staža nakon položenog državnog strucnog ispita. Za višeg se inspektora može postaviti osoba koja pored zakonom utvrdenih uvjeta za prijam u državnu službu ima visoku strucnu spremu, položen državni strucni ispit i namanje deset godina radnog staža nakon položenog državnog strucnog ispita. Inspektore postavlja ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Clanak 200. Inspektor ima iskaznicu kojom se dokazuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti. Sadržaj i oblik iskaznice inspektora propisat ce ministar nadležan za poslove socijalne skbi Clanak 201. Inspektor koji provodi inspekcijski nadzor ima pravo u svako doba bez prethodne najave i bez dopuštenja ravnatelja ili druge odgovorne osobe ulaziti u prostorije i prostore ustanove socijalne skrbi i druge pravne i fizicke osobe koja obavlja poslove socijalne skrbi. Inspektor iz stavka 1. ovoga clanka obavještava ravnatelja ili drugu odgovornu osobu o svom ulasku u ustanovu socijalne skrbi. Clanak 202. Prilikom provedbe inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo pregledati objekte i druge poslovne prostore, dokumentaciju, poslovne knjige, registre, dokumente, isprave, saslušati korisnike, djelatnike i druge osobe, pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba (osobna iskaznica, putovnica i sl.) i obavljati druge radnje predvidene zakonom. Ravnatelj ili druga odgovorna osoba pravne osobe mora inspekotru osigurati nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora i staviti mu na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju. Clanak 203. o izvršenom pregledu, utvrdenom stanju i poduzetim, odnosno naredenim mjerama i radnjama, inspektor sastavlja zapisnik. U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten rješenjem narediti ove mjere: • otklanjanje utvrdenih nedostataka i nepravilnosti u odredenom roku, • podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izreci zakonom ili drugim proplsom utvrdenu prekršajnu kaznu, • narediti dodatno strucno usavršavanje djelatnika za kojeg utvrdi da mu nedostaje strucnost i naknadnu provjeru njegove osposobljenosti pred ispitnim povjerenstvom. U f)esenju kojim se nareduje provedba mjere ili radnje odreduje se i rok za njeno izvršenje. U slucaju da postoji neposredna opasnost za zdravlje ili život ljudi inspektor ce donijeti usmeno rješenje i odmah narediti njegovo izvršenje. Usmeno se rješenje mora unijeti u zapisnik. Clanak 204. Protiv f)esenja iz clanka 203. ovoga Zakona može se u roku od osam dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba ministru nadležnom za poslove socijalne skrbi. Žalba ne odgada izvršenje rješenja. Clanak 205. Inspektor u provedbi inspekcijskih poslova ima pravo i dužnost: • zabraniti domu socijalne skrbi, centru za pomoc 1 njegu, te drugoj pravnoj i fizickoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi provodenje mjera i radnji koje su suprotne zakonu i provedbenim propisima, • podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ako ocijeni da je povrijeden zakon ili drugi propis iz djelatnosti socijalne skrbi, a ta povreda povlaci odgovornost za prekšaj fizicke osobe, pravne osobe odgovorne osobe u pravnoj osobi, • podnijeti prijavu nadležnom odjetništvu, ako ocijeni da je povrijeden zakon ili drugi propis iz djelatnosti socijalne skrbi, a ta povreda povlaci odgovornost za kazneno djelo. Clanak 206. Inspektor podnosi lZVjeSCe o svom radu, uocenim problemima osiguranja socijalne skrbi kod fizickih i pravnih osoba ciji rad nadzire te prijedloge mjera za poboljšanje skrbi ministru nadležnom za poslove socijalne skrbi. Inspektor je dužan bez .odgadanja pisano izvijestiti ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi ako utvrdi da dom socijalne skrbi, centar za pomoc i njegu ili druga fizicka ili pravna osoba koja obavlja poslove socijalne skrbi ne ispunjava propisane uvjete za rad, grubo postupa suprotno Str. 154 - Broj 5 NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 28. ožujka 1998. zakonu ili drugom propisu ili teže ugrožava prava korisnika. Inspektor je dužan bez odgadanja u pisanom obliku izvjestiti mImstra nadležnog za poslove socijalne skrbi ako utvrdi da dom socijalne skrbi, centar za pomoc i njegu ili druga fizicka ili pravna osoba koja obavlja poslove socijalne skrbi nije u roku otklonio nedostatke koje je naredio rješenjem iz clanka 203. ovoga Zakona. Clanak 207. Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi može na temelju izvješca inspektora iz clanka 206. ovoga Zakona, donijeti rješenje o: • zabrani rada doma socijalne skrbi, centra za pomoc i njegu te druge pravne i fizicke osobe koja obavlja poslove socijalne skrbi, ako nije dobila odobrenje iz clanka 115. i 116. ovoga Zakona ili više ne ispunjava uvjete glede prostora, opreme i potrebnih strucnih djelatnika propisane ovim Zakonom, • poduzimanju drugih mjera za koje je ovlašten ovim Zakonom i drugim propisima. Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga clanka nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor. XI. TROŠKOVI SMJEŠTAJA IZVAN VLASTITE OBITELJI Clanak 208. Dom socijalne skrbi za odrasle osobe i njegova podružnica razvrstava se prema vrsti, opsegu i kvaliteti usluga koje pružaju pojedinim korisnicima, broju strucnosti djelatnika, broju, velicini, namjeni i kvaliteti prostorija, uredaja i opreme i slicno. Mjerila za razvrstavanje doma iz stavka 1. ovoga clanka donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Clanak 209. Rješenje o razvrstavanju doma i njegove podružnice iz clanka 208. ovoga Zakona donosi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi na prijedlog strucnog povjerenstva koje imenuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga clanka ne može se uložiti žalba, ali se može voditi upravni spor. Clanak 210. Cijenu usluga doma kojeg je osnivac Županija utvrduje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi ovisno o vrsti smještaja, pruženim uslugama te kategoriji doma. Clanak 211. Cijenu usluga skrbi izvan vlastite obitelji u domu socijalne skrbi kojeg osnivac nije Županija utvrduje vlasnik, odnosno osnivac. Clanak 212. Cijenu usluga skrbi izvan vlastite obitelji za korisnika koji je rješenjem centra za socijalnu skrb smješten u domu kojeg osnivac nije Županija ne može biti veca od cijene iz clanka 210. ovoga Zakona. Clanak 213. Cijenu pojedine vrste usluga pomocI I njege u kuci iz clanka 59. ovoga Zakona ako se sredstva za tu namjenu osiguraju iz državnog proracuna odreduje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Clanak 214. Odrasla osoba smještena rješenjem centra za socijalnu skrb dužna je placati cijenu smještaja svim svojim prihodima i novcanim sredstvima. Ako su prihodi smještene osobe iz stavka 1. ovoga clanka, ukljucujuci i dosudeni iznos uzdržavanja za korsnika, veci od cijene smještaja razliku zadržava korisnik. Korisnik smještaja iz stavka 1. ovoga clanka ciji prihodi i novcana sredstva nisu dostatna za placanje cijene smještaja dužan je u svrhu placanja otuditi svoju imovinu koja ne služi clanovima njegove obitelji za podmirenje osnovnih stambenih i drugih osnovnih životnih potreba. Ako sredstva korisnika iz stavka 1. i 3. ovoga clanka nisu dostatna za placanje cijene smještaja, razlika izmedu cijene smještaja i tih sredstava tereti sredstva nedležnog centra za socijalni rad. Pri utvrdivanju prihoda iz stavka 1. i 3. ovoga clanka iznos prihoda, umanjuje se za obvezu korisnika za uzdržavanje nekog od clanova obitelji i za iznos namijenjen osobnim potrebama korisnika stalnog smještaja. Nacin placanja smještaja odraslih osoba koje nisu smještene na temelju rješenja centra za socijalnu skrb utvrduje se ugovorom o smještaju izmedu korisnika i doma socijalne skrbi kojeg osnivac nije Županija. 28. ožujka 1998. Clanak 215. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 155 - Broj 5 XII. NAKNADA ŠTETE • na temelju neistinitih ili netocnih podataka za koje je znao ili morao znati da su neistiniti, odnosno netocni ili je na drugi protupravan nacin ostvario primanje na koje nije imao pravo ili ga je ostvario u vecem opsegu nego što mu pripada, • primanje ostvario zbog toga što nije prijavio promjenu koja utjece na gubitak ili opseg prava, a znao je ili je morao znati za tu promjenu. Ako iznos doprinosa za uzdržavanje iz clanka 214. stavka 2. ovoga Zakona nije utvrden prema propisima o obiteljskim odnosima, obveznici uzdržavanja sporazumom sklopljenim medusobno i s centrom za socijalnu skrb utvrdit ce iznos toga doprinosa. Ako se obveznici uzdržavanja ne sporazumiju u smislu- stavka 1. ovoga clanka ili se obveznik uzdržavanja ne drži sporazuma ili ne izvršava svoju dosudenu obvezu, centar za socijalnu skrb na temelju propisa o obiteljskim odnosima pokrenut ce kod suda postupak za nakandu tih troškova. Clanak 216. Korisnik koji socijalnu skrb, nadoknaditi štetu Clanak 220. je na temelju fjesenja centra za ostvario primanje dužan je ako je: Iznimno od clanka 215. ovoga Zakona osoba koja je dužna uzdržavati odraslu osobu nesposobnu za rad nije dužna sudjelovati u cijeni smještaja ako su njeni prihodi ili prihodi njene obitelji manji od 150% iznosa prihoda za samca ili obitelj, utvrdenog u clanku 20. stavku 2. i 3. ovoga Zakona. Clanak '217. Dijete koje je korisnik stalnog smještaja, a ima redovite mjesecne prihode, sudjeluje u placanju cijene smještaja do visine od 65% tih prihoda. Dijete svojom imovinom ne sudjeluje u placanju stalnog smještaja. Clanak 218. Roditelji djeteta, korisnika stalnog smještaja, dužni su placati, odnosno sudjelovati u placanju cijene smještaja u iznosu doprinosa za uzdržavanje dosudenog prema propisima o obiteljskim odnosima. Ako iznos doprinosa za uzdržavanje djeteta nije utvrden prema propisima o obiteljskim odnosima, roditelji ili drugi obveznici uzdržavanja djeteta i centar za socijalnu skrb sporazumom ce utvrditi placanje, odnosno sudjelovanje u placanju cijene smještaja, a ako se o tome ne sporazumiju, centar za socijalnu skrb kod suda ce pokrenuti postupak za utvrdivanje doprinosa za uzdržavanje. Clanak 219. Sudjelovanje i nacin placanja korisnika i drugih obveznika uzdržavanja u placanju cijene skrbi izvan vlastite obitelji propisat ce ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Canak 221. Nadležni centar za socijalnu skrb ili ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi imaju pravo na povrat iznosa isplacenih na ime pomoci za uzdržavanje i stalnog smještaja, ako korisnik otudi svoju imovinu. Za slucaj smrti korisnika iz stavka 1. ovoga clanka centar za socijalnu skrb ili ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi imaju pravo na povrat isplacenih iznosa od njegovih nasljednika. Centar za socijalnu skrb ili ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi nece podici tužbu radi povrata iznosa iz stavka 2. ovoga clanka ako bi ostvarivanjem tražbine nasljednici i clanovi njegove obitelji ostali bez imovine odnosno prihoda potrebnih za podmirenje osnovnih stambenih i drugih osnovnih životnih potreba. Clanak 222. Tražbina s naslova naknade štete iz clanka 220. i 221. ovoga Zakona odnosi se samo na dospjele tražbine i u ukupnoj svoti. Ta se svota izracunava od dana dospijeca prema tablicama aktuarske matematike koju utvrduje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. Clanak 223. Zastara tražbine nastupa istekom opceg zastarnog roka koji je predviden u Zakonu o obveznim odnosima. Rokovi zastare tražbine naknade štete u smislu odredbi ovoga Zakona pocinju teci: • u slucajevima iz clanka 220. ovoga Zakona od dana kada je postalo konacnim rješenje kojim je utvrdeno da je pravo korisniku priznato, na temelju neistitnitih ili netocnih ---- Str. 156 - Broj 5 NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 28. ožujka 1998. podataka za koje je znao ili morao znati da su neistiniti, odnosno netocni ili je na drugi protupravan nacin ostvario primanje na koje nije imao pravo ili ga je ostvario u višem opsegu nego što mu pripada ili ako je primanje ostvario zbog toga što nije prijavio promjenu koja utjece na gubitak ili opseg prava, a znao je ili je morao znati za tu promjenu, • u slucajevima iz clanka 221. stavka 1. ovoga Zakona kada se konacnim rješenjem utvrdi da je korsnik otudenjem svoje imovine ostvario sredstva dostatna za uzdržavanje ili za uzdržavanje kroz odredeno razdoblje ili za snošenje troškova stalnog smještaja u cjelosti ili djelomicno, • u slucajevima iz clanka 221. stavka 2. ovoga Zakona od dana pokretanja ostavinskog postupka. Clanak 224. Centar za socijalnu skrb ili ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi na temelju rješenja o ostvarivanju pomoci za uzdržavanje i stalnog smještaja imaju pravo na zabilježbu tražbine u zemljišnim knjigama na nekretninama u korisnikovom vlasništvu. Clanak 225. Centar za socijalnu skrb dužan je u svezi s naknadom štete iz clanka 220. do 224. ovoga Zakona ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi dostavljati podatke odlucujuce za podnošenje tužbe radi naknade štete. Clanak 226. Kada se utvrdi da je nastala šteta, centar za socijalnu skrb ce uz navodenje dokaza pozvati korisnika ili njegove nasljednike da u odredenom roku nadoknade nastalu štetu. Ako šteta ne bude nadoknadena u odredenom roku, centar za socijalnu skrb ili ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi ce putem Državnog pravobranitelja pokrenuti postupak radi naknade štete. XII!. FINANCIRANJE Clanak 227. Sredstva za financiranje socijalne skrbi Županije prema ovom Zakonu namicu se iz: • proracuna Federacije, • proracuna Županije, • proracuna opcine, • ulaganja osnivaca ustanova socijalne skrbi, • osobnog udjela korisnika ili njegovog zakonskog uzdržavatelja, • darova, zaklada i fundacija i • drugih izvora sukladno Zakonu drugim propisima. Clanak 228. Iz proracuna Federacije BiH financirat ce se ona prava u sustavu socijalne skrbi koji se ne mogu financirati iz proracuna Županije ili opcine, a prema dogovoru izmedu Vlade Federacije BiH i Vlade Hercegbosanske županije. Nacin osiguravanja sredstava za podmirenje troškova zaštite osoba iz stavka 1. ovoga clanka, utvrdit ce se kao dio dogovora o ostvarivanju socijalne skrbi koji zakljucuju Vlade Federacije i Hercegbosanske županije. Clanak 229. Iz proracuna Županije osigurat ce se sredstva za 'redovnu djelatnost onih ustanova i organizacija koje je osnovala Županija te sredstva za neposrednu socijalnu zaštitu, ukoliko nisu osigurani iz drugih izvora (pomoc za uzdržavanje, jednokratna pomoc, doplatak za pomoc i njegu, osobna invalidnina) . Iz proracuna Županije financirat ce se i rad drugih ustanova socijalne skrbi kroz utvrdenu cijenu usluga za svakog korisnika, pod uvjetima predvidenim ovim Zakonom. Clanak 230. Iz proracuna opcine financirat ce se redovita djelatnost ustanova i organizacija koje je ista osnovala, i druga prava iz sustava socijalne skrbi (savjetovanje, pomaganje u preovladavanju posebnih poteškoca, pomoc za podmirenje troškova stanovanja, pomoc i njegu u kuci, osposobljavanje za samostalan život i rad i druge pomoci, smještaj izvan vlastite obitelji). XIV. KAZNENE ODREDBE Clanak 231. Novcanom kaznom u iznosu od 5.000.00 do 20.000.00 kuna kaznit ce se za prekršaj pravna ili fizicka osoba ako: • zapocne s radom prije no što se rješenjem nadležnog tijela utvrdi da su ispunjeni svi propisani uvjeti (clanak 102., 116., 128.), _ .••... 28. ožujka 1998. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 157 - Broj 5 • ne vodi na propisani nacin evidenciju i dokumentaciju o korisniku, vrstama usluga i drugim pitanjima ili ako o tome ne dostavlja izvješca (clanak 111. stavak 1., 123. stavak 1.,131. stavak 1.), • strucnom povjerenstvu koje obavlja upravni nadzor ili inspekoru uskrati obavijesti ili podatke ili onemoguci pregled i poduzimanje drugih radnji u svezi s obavljanjem nadzora (clanak 201. i 202.), • neosnovano ne izvrši rJesenje o priznavanju prava korisnika (clanak 16. do 92., 160. do 178. i 214. do 219.), • bez rješenja centra za socijalnu skrb privremeno ili trajno riješi zbrinjavanje odnosno smještaj korisnika na drugi nacin (clanak 89.), • naplati od korisnika, druge fizicke ili pravne osobe troškove smještaja u dom socijalne skrbi ili u udomiteljsku obitelj ako troškove smještaja na temelju rješenja centra za socijalnu skrb snosi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (clanak 219.), • u odredenom roku ne poduzme mjere predložene u izvješcu o upravnom nadzoru ili zapisniku o provedenom inspekcijskom nadzoru (clanak 196. i clanak 303. do 206.). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novcanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna. Ako je pravna ili fizicka osoba kažnjena za prekršaj iz stavka 1. tocke 6. ovoga clanka obvezno se izrice zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi. Clanak 232. Novcanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit ce se za prekršaj pravna osoba ako: • ne primi strucnog djelatnika na vježbenicki staž (clanak 188.), • onemoguci djelatniku strucno usavršavanje (clanak 191.), • ne provodi unutarnji nadzor (clanak 193.). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit • ako ne izvijesti centar za socijalnu skrb o pocetku, nacinu i djelokrugu svojega rada ili u svom nazivu ne istice ime i prezime, adresu nositelja djelatnosti i oznaku djelatnosti (clanak 145.), • ako nastavi s radom nakon što je odjavila obavljanje poslova (clanak 150. tocka 1.) ili ako je prestala važnost odobrenja za obavljanje poslova socijalne skrbi (clanak 151. i 152.), • ako obavlja djelatnost socijalne skrbi suprotno clanku 149. ovoga Zakona, • ako privremeno obustavi poslovanje iz neopravdanih razloga ili ako ne obavijesti nadležna tijela o privremenoj obustavi poslovanja (clanak 153.). Clanak 234. Novcanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit ce se udomitelj ako: • o sebi i clanovima svoje obitelji dade neistinite podatke, • ako u vecoj mjeri zanemaruje obveze prema korisniku preuzete ugovorom o smještaju (clanak 138.). Clanak 235. Novcanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 kuna kaznit ce se korisnik socijalne skrbi ako. dade neistinite podatke na temelju kojih je ostvario pravo po ovom Zakonu (clanak 36.). XIV. PRUELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Clanak 236. Korisnicima prava iz sustava socijalne skrbi koji su to pravo ostvarili na temelju ranijih propisa i Uredbe o socijalnoj skrbi za vrijeme rata ili neposredne ratne opasnosti na podrucju HZ HB (Narodni list HZ H-B: broj, 4/93), osiguravaju se ta prava i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona dok mjesno nadležni centar za socijalnu skrb ne utvrdi ima li korisnik uvjete za neko od prava utvrdenih ovim Zakonom, s tim da je centar za socijalnu skrb to dužan uciniti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Clanak 233. Novcanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit ce se za prekršaj fizicka osoba: ce se i odgovorna novcanom kaznom u 3.000,00 kuna. osoba u pravnoj osobi Iznosu od 1.000,00 do Clanak 237. Postupci za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi zapoceti prije pocetka primjene ovoga Zakona, dovršit ce se po odredbama propisa koji su važili do pocetka primjene ovoga Zakona, ako ovim Zakonom odredeno pravo nije za korisnika riješeno na povoljniji nacin. Str. 158 - Broj 5 Clanak 238. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIlE * * * 28. ožujka 1998. Javne ustanove koje obavljaju djelatnost socijalne skrbe dužne su uskladiti statut i druge opce akte s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana pocetka primjene ovoga Zakona. Clanak 239. Opcine su dužne u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona osnovati centre za socijalnu skrb sukladno ovom Zakonu. Clanak 240. Ministar i ministarstvo nadležni za poslove socijalne skrbi donijet ce propise iz svoje nadležnosti, predvidene odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca. Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga clanka primjenjivat ce se ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom postojeci propisi. Clanak 241. Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti svi raniji propisi iz oblasti socijalne skrbi ukoliko je njihova materija i problematika obuhvacena ovim Zakonom (Zakon o socijalnoj zaštiti /Službeni list SR BiH, broj: 39/84/, Zakon o socijalnoj i djecijoj zaštiti /Službeni list RBiH, broj: 16/92 i 13/94/, Uredba o socijalnoj skrbi i ratnom vremenu ili neposrednoj ratnoj opasnosti na podrucju HZ H-B !Narodni list HZ H-B, broj: 4/93). Clanak 242. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u narodnim novinama Hercegbosanske Županije, a primjenjivat ce se od 01. lipnja 1998. godine. Clanak 243. Ovaj Zakon uskladit ce se sa Federalnim zakonom odmah po njegovom stupanju na snagu, a najkasnije u roku od tri mjeseca. Bosna i Hercegovina Federacija BiH Hercegbosanska županija Skupština Broj: 01-4-18/98 Tomislavgrad, 11. ožujka 1998. g. Predsjednik Mijo Tokic Na temelju clanka 35. Ustava Hercegbosanske županije donosim ODLUKU o proglašenju Zakona o sudskim pristojbama Proglašavam Zakon o sudskim pristojbama, koji je donijela Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj 11. ožujka 1998. godine u Tomislavgradu. Bosna i Hercegovina Federacija BiH Hercegbosanska županija Župan Broj: 02-75/98 Kupres, 25. ožujka 1998. g. Župan Mirko Bakovic * * * ZAKON O SUDSKIM PRISTOJBAMA I. OPCE ODREDBE Clanak '1. U postupku pred sudovima placaju se sudske pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbe) po odredbama ovoga Zakona i u visini utvrdenoj Tarifom sudskih pristojbi koja je sastavni dio ovog Zakona. Clanak 2. Pristojbe se placaju: 1. u parnicnom postupku, 2. u izvanparnicnom postupku, 3. u izvršnom postupku, 4. u ostavinskom postupku, 5. u zemljišnoknjižnom postupku, 6. u krivicnom postupku po privatnoj tužbi, 7. u postupku u upravnim sporovima, 8. u postupku upisa u sudski registar, 9. u postupku prisilne nagodbe, stecaja likvidacije i 10. u drugim slucajevima propisanim Zakonom. Clanak 3. Pristojbe propisane ovim Zakonom dužna je platiti osoba na ciji se zahtjev ili u CIJem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom.
Zakon o upravnim pristojbama Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 03/98 26.03.1998 prostojbe,takse,zakon

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana