SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Kolektivni ugovori

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 85/21 22.10.2021 kolektivni ugovor,trgovina
Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost građevinarstva u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 80/21 08.10.2021 kolektivini ugovor,građevinarstvo
Kolektivni ugovor za djelatnost drvne i papirne industrije u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 77/21 29.09.2021
Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost proizvodnje i prerade metala u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 63/21 11.08.2021 kolektivni ugovor,metal,prerada metala Radnik ima pravo na naknadu plaće:a) za vrijeme godišnjeg odmora;b) za vrijeme plaćenog odsustva;c) za dane praznika koji su po zakonu neradni;d) za vrijeme bolovanja;e) za vrijeme čekanja rasporeda na odgovarajuće radno mjesto (za invalide II kategorije invalidnosti), kao i zbog manje plaće nadrugom odgovarajućem radnom mjestu;f) za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo bez krivice radnika;g) za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za rad.Član 49.Poslodavac obračunava i isplaćuje radniku naknade plaće, kako slijedi:- naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u visini plaće u skladu sa Zakonom o radu;- naknadu plaće za dane plaćenog odsustva u visini plaće koju bi radnik ostvario da je radio, bez dodataka iz člana 47. ovogugovora, srazmjerno broju dana odsustva;- naknadu plaće za dane praznika koji su po zakonu neradni u visini plaće koju bi radnik ostvario da je radio, bez dodataka izčlana 47. ovog ugovora, srazmjerno broju dana odsustva;- naknadu plaće za vrijeme bolovanja, u skladu sa važećim propisima.Član 50.(1) Za vrijeme čekanja rasporeda na odgovarajuće radno mjesto, radnik invalid II kategorije invalidnosti ima pravo na naknaduplaće u iznosu ne manjem od minimalnog iznosa predviđenog Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.(2) Ukoliko je invalidnost nastupila kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, radnik ima pravo na naknadu plaćeu iznosu osnovne plaće radnog mjesta na kojem je radio do nastanka invalidnosti.(3) Ukoliko je radnik iz stava 1. ovog člana raspoređen na odgovarajuće radno mjesto, ima pravo na naknadu razlike plaće zbogmanje plaće na tom radnom mjestu, u skladu sa Zakonom.Član 51.Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv (viša sila,privremeni zastoj u proizvodnji i sl.) u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.Član 52.Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za rad u visini plaće koju biostvario da je radio, bez dodataka iz člana 47. ovog ugovora, srazmjerno broju dana odsustva.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/iwszH0t7JUw=11 of 208/8/2018, 8:04 AM 4. Ostala primanja radnika (naknade koje nemaju karakter plaće)Član 53.(1) Poslodavac je obavezan radniku obezbijediti ishranu u toku radnog vremena (topli obrok).(2) Ukoliko poslodavac ne obezbijeđuje ishranu, radniku se isplaćuje naknada u dnevnom iznosu 0,5-1,0% od prosječne nettoplaće, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.Član 54.(1) Radnik ima pravo na dnevnicu za službeno putovanje.(2) Dnevnica za službeni put u zemlji i inostranstvu isplaćuje se u visini i na način propisan posebnom Uredbom VladeFederacije BiH.(3) Putni troškovi obračunavaju se i isplaćuju prema priloženim računima, osim troškova hotela DE LUXE kategorije.Član 55.(1) Radnik koji je privremeno upućen na rad van mjesta svog prebivališta, ima pravo na naknadu troškova zbog odvojenogživota od porodice u visini od najmanje 50% prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim podacimaFederalnog zavoda za statistiku.(2) Radnik koji je zbog prirode poslova koje obavlja upućen na rad na terenu van mjesta zaposlenja u trajanju dužem od 30dana neprekidno ima pravo na naknadu za rad na terenu (terenski dodatak). Visina terenskog dodatka utvrđuje se u zavisnostiod uslova obezbijeđenih za rad na terenu, i to:a) ako je obezbijeđen smještaj i ishrana terenski dodatak iznosi 20% od visine dnevnice za službeno putovanje;b) ako je obezbijeđen samo smještaj, terenski dodatak se obračunava najviše do visine dnevnice za službeno putovanje;c) ako je obezbijeđena samo ishrana, terenski dodatak se obračunava najviše do visine od 70% iznosa dnevnice za službenoputovanje.(3) Dnevnica, naknada troškova zbog odvojenog života od porodice i naknada za rad na terenu se međusobno isključuju.Član 56.Radnik ima pravo na prevoz ili na naknadu troškova prevoza na posao i sa posla, u skladu sa pojedinačnim kolektivnimugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu za poslodavce koji nisu obavezni donositi pravilnik o radu.Član 57.(1) Radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju.(2) Otpremnina iz prethodnog stava obračunava se i isplaćuje u visini od najmanje tri prosječne plaće u Federaciji Bosne iHercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ili tri prosječne plaće svih radnika kodposlodavca iz mjeseca koji prethodi mjesecu u kojem je radnik stekao uslove za penziju, ako je to za radnika povoljnije.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/iwszH0t7JUw=12 of 208/8/2018, 8:04 AM Član 58.Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u skladu sa pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom oradu ili ugovorom o radu ako poslodavac nije obavezan donositi pravilnik o radu.Član 59.(1) U slučaju smrti radnika usljed nesreće na poslu i teškog profesionalnog oboljenja, poslodavac je dužan njegovoj porodiciisplatiti jednokratnu novčanu pomoć u visini najmanje tri prosječne netto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine,prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.(2) U slučaju smrti radnika ili teške invalidnosti radnika koji nisu posljedica nesreće na poslu, kao i u slučaju smrti člana užeporodice radnika, poslodavac je dužan radniku ili njegovoj porodici isplatiti jednokratnu pomoć u iznosu od najmanje dvijeprosječne netto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavodaza statistiku.(3) Članom uže porodice, u smislu stava 2. ovog člana, smatraju se: bračni drug, djeca, roditelji, kao i unučad bez roditelja kojuradnik izdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu.(4) U slučaju smrti radnika koji nema članova uže porodice, jednokratna pomoć se isplaćuje osobi koja je snosila troškovesahrane.Član 60.Poslodavac može pravilnikom o radu propisati posebne prigodne nagrade povodom praznika i jubileja.VIII. NAKNADA ŠTETEČlan 61.(1) Ako je radnik namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokovao štetu poslodavcu na radu ili u vezi sa radom, dužan je štetunadoknaditi.(2) Ako je štetu pričinilo više radnika, štetu naknađuju u jednakim dijelovima, ukoliko nije moguće utvrditi dio štete koju jepričinio svaki radnik pojedinačno.(3) U slučaju da nije moguće utvrditi tačan iznos štete, ili bi utvrđivanje tačnog iznosa štete prouzrokovalo nesrazmjernetroškove, visina naknade za pričinjenu štetu se može utvrditi i u paušalnom iznosu, prema približnoj procjeni štete.(4) Ukoliko bi plaćanje naknade štete ugrozilo egzistenciju radnika i njegove porodice, poslodavac može radnika osloboditi odobaveze naknade štete ili njenog dijela, ovisno od objektivnih okolnosti.(5) Radnik je na primjeren način dužan dokazati postojanje okolnosti na koje se poziva, u smislu prethodnog stava.(6) Ako poslodavac pričini štetu radniku, dužan je istu nadoknaditi prema općim propisima obligacionog prava.IX. PRESTANAK UGOVORA O RADU1. Otkaz ugovora o raduSlužbeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/iwszH0t7JUw=13 of 208/8/2018, 8:04 AM Član 62.(1) Radnik i poslodavac mogu otkazati ugovor o radu pod uslovima utvrđenim Zakonom, pravilnikom o radu i ugovorom oradu.(2) Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu radniku zbog njegove bolesti, neovisno od uzroka, kao i ženi zbog njenetrudnoće, stanja izazvanog porođajem i za vrijeme odsustva zbog njege djeteta, u skladu sa Zakonom.Član 63.(1) Prilikom otkaza ugovora o radu, poslodavac i radnik su dužni poštivati otkazne rokove.(2) Ukoliko radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok traje najmanje sedam dana, a ukoliko Poslodavac otkazuje ugovor oradu, otkazni rok traje najmanje 14 dana.(3) Otkazni rokovi iz prethodnog stava počinju da teku od dana uručenja otkaza radniku, odnosno poslodavcu.Član 64.(1) Pravilnikom o radu poslodavac može utvrditi radna mjesta na kojima, ukoliko radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni roktraje duže od sedam dana.(2) Poslodavac i radnik se mogu dogovoriti da radniku prestane radni odnos i prije isteka otkaznog roka ili bez otkaznog roka.Član 65.Pojedinačnim kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu utvrđuju se lakše i teže vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza izugovora o radu.2. OtpremninaČlan 66.(1) Radnik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radunakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbogneispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnostiod dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.(2) Otpremnina u smislu prethodnog stava se obračunava i isplaćuje u iznosu ne manjem od jedne trećine prosječne mjesečneplaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod togposlodavca.(3) Poslodavac i sindikat mogu dogovoriti otpremninu i u drugom iznosu iz prethodnog stava, u skladu sa mogućnostimaposlodavca.X. USLOVI ZA RAD SINDIKATASlužbeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/iwszH0t7JUw=14 of 208/8/2018, 8:04 AM Član 67.(1) Poslodavci se obavezuju da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati zakonit sindikalni rad isindikalno organizovanje radnika, niti izlagati sindikalne predstavnike bilo kakvim vrstama pritisaka zbog njihovog zakonitograda i djelovanja.(2) Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi u skladu sa Zakonom.Član 68.(1) Poslodavac je dužan obezbijediti sindikatu slijedeće minimalne uslove za njegovo djelovanje:- prostor za rad i održavanje sindikalnih sastanaka, besplatno;- upotrebu telefona, telefaksa, te drugih neophodnih tehničkih sredstava i pomagala u mjeri nužnoj za nesmetan sindikalni rad;- obračun i doznačavanje sindikalne članarine;- 20 sati plaćenog odsustva u toku radnog vremena mjesečno sindikalnom predstavniku koji zastupa do 500 radnika;- u privrednom društvu koje broji više od 500 radnika profesionalno obavljanje sindikalne funkcije najviše jednom sindikalnompredstavniku, uz naknadu plaće od poslodavca u skladu sa dogovorom između poslodavca i sindikata;- naknadu plaće ostalim sindikalnim predstavnicima za vrijeme obrazovanja, kao i za vrijeme prisustvovanja sastancima,skupštinama i kongresima viših nivoa sindikata, u skladu sa članom 52. ovog ugovora.(2) U privrednim društvima koja broje preko 1000 radnika, poslodavac i sindikat će sporazumom ili pojedinačnim kolektivnimugovorom nastojati dogovoriti i druge vidove podrške radu sindikata, u skladu sa potrebama sindikata.Član 69.(1) Predstavnicima sindikata poslodavac je dužan obezbijediti nesmetan pristup svim radnim mjestima ako je to potrebno zaobavljanje sindikalne funkcije i zaštitu prava radnika, na način koji neće ometati tehnološki proces rada niti ugrožavati sigurnostna radu.(2) Predstavnicima sindikata poslodavac će omogućiti da ističu obavještenja, proglase i druge akte sindikata na onim mjestimagdje će biti dostupni i vidljivi svim radnicima.(3) Poslodavac je dužan da predstavnicima sindikata dozvoli da radnicima dostavljaju informativne biltene, publikacije, letke idruga dokumenta sindikata na način koji neće remetiti nesmetano odvijanje tehnološkog procesa rada.Član 70.(1) Poslodavac je dužan sindikalnog predstavnika nakon prestanka njegove profesionalne funkcije koju je obavljao unutarprivrednog društva ili u organizaciji izvan privrednog društva vratiti na poslove koje je obavljao prije izbora na funkciju,odnosno druge odgovarajuće poslove.(2) Poslodavac se obavezuje da će najstrožije sankcionisati bilo kakvo šikaniranje sindikalnog predstavnika koji se nakonprestanka funkcije vratio na posao, od strane njegovih pretpostavljenih ili drugih radnika.XI. POSTUPAK KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA I ZAKLJUČIVANJA KOLEKTIVNIH UGOVORASlužbeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/iwszH0t7JUw=15 of 208/8/2018, 8:04 AM Član 71.(1) Postupak kolektivnog pregovaranja i zaključivanja kolektivnih ugovora može pokrenuti svaka ugovorna strana određenaZakonom i ovim ugovorom.(2) Postupak kolektivnog pregovaranja pokreće se pismenim putem.(3) Strana koja je pokrenula postupak za kolektivno pregovaranje radi zaključenja kolektivnog ugovora utvrđuje prijedlogkolektivnog ugovora i dostavlja ga drugoj strani.Član 72.Strane kolektivnog ugovora dužne su u dobroj vjeri pregovarati o zaključenju kolektivnog ugovora u vezi pitanja koja mogu bitipredmet kolektivnog ugovora, u skladu sa Zakonom o radu i ovim Ugovorom.Član 73.(1) Postupak i rokovi za kolektivno pregovaranje i zaključivanje kolektivnih ugovora utvrđuju se pismenim protokolom ovođenju pregovora koji utvrđuju ugovorne strane.(2) Ugovorne strane su dužne pridržavati se rokova utvrđenih protokolom iz prethodnog stava.Član 74.Svaka strana potpisnica ima pravo da otkaže ovaj ugovor, ukoliko:- druga strana ne prihvati u roku od 15 dana, prijedlog za pregovore o izmjenama i dopunama ovog ugovora, ili u istom rokune odgovori na pisani zahtjev druge strane za otpočinjanje pregovora;- kad prihvati pregovore, ako se u roku od tri mjeseca ne postigne dogovor o izmjenama i dopunama ovog ugovora;- ukoliko tokom važenja ovog ugovora, dođe do promjene značenja nekog od pojmova iz njegovih odredbi, na osnovu nekogdrugog propisa, a druga strana ne prihvati usklađivanje takvih odredbi u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijedlogadruge strane.Član 75.Otkazni rok u slučajevima iz prethodnog člana je 60 dana, od dana dostavljanja pismenog otkaza drugoj strani. Nakon istekaotkaznog roka iz prethodnog stava, ovaj ugovor prestaje da se primjenjuje.Član 76.Strane potpisnice mogu sporazumno otkazati ovaj ugovor u bilo koje vrijeme. Sporazumom iz prethodnog stava, regulišu sepitanja: otkaznog roka, važenja i primjene ovog ugovora i druga pitanja.XII. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVASlužbeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/iwszH0t7JUw=16 of 208/8/2018, 8:04 AM 1. Mirovno vijećeČlan 77.Postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima provodi se u skladu sa Zakonom o radu.2. ArbitražaČlan 78.(1) Strane u sporu se mogu dogovoriti da rješavanje sporova povjere arbitraži.(2) Arbitražno vijeće se formira na prijedlog bilo koje strane u sporu.(3) Broj arbitara je neparan (najmanje 3).(4) Svaka strana imenuje isti broj arbitara koji imaju svoje zamjenike, a predsjednika i njegove zamjenike strane imenujusporazumno, iz reda istaknutih naučnih i stručnih radnika i uglednih građana koji nisu u poslovnoj ili drugoj vezi ni sa jednomstranom.(5) Arbitraža donosi odluku po pravičnosti, u skladu sa zakonom.(6) Arbitražna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.XIII. ŠTRAJKČlan 79.(1) Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga radi zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa radnikasvojih članova, u skladu sa zakonom.(2) Štrajk se najavljuje poslodavcu u pismenoj formi, najkasnije deset dana prije početka štrajka.(3) Sindikat će voditi štrajk poštujući odredbe Zakona o radu, Zakona o štrajku, Pravila sindikata o organizovanju i vođenjuštrajka i ovog Ugovora.(4) Ukoliko je štrajk organizovan i vođen na način iz stava 1. i 2. ovog člana, isti ne predstavlja povredu ugovora o radu.Član 80.(1) U proizvodnim cjelinama koje zbog tehnoloških specifičnosti ne mogu potpuno obustaviti rad, poslodavac zajedno saSindikatom određuje poslove koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka, kao i broj neposrednih izvršilaca koji ne moguodsustvovati sa rada na tim poslovima za vrijeme štrajka, u skladu sa Zakonom o štrajku.(2) Broj radnika iz stava 1. ovog člana utvrđuje se sporazumom poslodavca i sindikata, u skladu sa Zakonom.Član 81.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/iwszH0t7JUw=17 of 208/8/2018, 8:04 AM Sindikat može organizovati i štrajk upozorenja u trajanju od najduže 2 sata, u skladu sa Zakonom o štrajku.XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlan 82.Poslodavci su dužni pravilnike o radu i ugovore o radu, ukoliko nisu u skladu sa ovim Ugovorom, uskladiti u roku od 60 danaod dana stupanja na snagu ovog ugovora.Član 83.(1) O svim pitanjima za koja je ovim Ugovorom propisano da se regulišu prvenstveno pojedinačnim kolektivnim ugovorom, kaoi o drugim pitanjima za koja je Zakonom o radu propisano da se regulišu kolektivnim ugovorom, poslodavac i sindikat ćestupiti u pregovore radi zaključenja pojedinačnog kolektivnog ugovora, osim ako:1) kod poslodavca nije osnovan sindikat ili nijedan sindikat ne ispunjava uslove reprezentativnosti;2) nijedan učesnik kolektivnog ugovora ne pokrene inicijativu za početak pregovora radi zaključivanja kolektivnog ugovora.(2) Ako se kolektivni ugovor ne zaključi u roku od 45 dana od pokretanja inicijative za početak pregovora učesnici kolektivnogugovora dužni su da vode, odnosno da nastave pregovore u dobroj vjeri.Član 84.Za primjenu, provođenje i tumačenje ovog ugovora potpisnici će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog ugovoraformirati posebnu Komisiju od šest članova, u kojoj će svaka od ugovornih strana biti zastupljena sa po tri člana.Član 85.(1) Ovaj ugovor se zaključuje na period od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.(2) Nakon isteka roka iz prethodnog stava, ovaj ugovor važi i primjenjuje se narednih 90 dana.Član 86.(1) Ugovorne strane imaju pravo da pokrenu postupak izmjena i dopuna ovog kolektivnog ugovora, najkasnije 90 dana prijenjegovog isteka.(2) Ukoliko nijedna strana ne predloži izmjene i dopune ovog kolektivnog ugovora, smatraće se da je njegovo važenjeproduženo za period na koji je ovaj kolektivni ugovor zaključen.Član 87.Do formiranja vijeća zaposlenika, sindikat kod poslodavca će vršiti prava koja se odnose na vijeće zaposlenika u smislu odredbiZakona o vijeću zaposlenika.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/iwszH0t7JUw=18 of 208/8/2018, 8:04 AM Član 88.Nadzor nad primjenom ovog ugovora vrši federalni, odnosno kantonalni inspektor rada.Član 89.Za vrijeme trajanja ovog Ugovora kao i pojedinačnog kolektivnog ugovora, ukoliko poslodavac poštuje odredbe istih, Sindikatneće organizovati štrajk.Član 90.(1) Po zaključenju, ovaj Ugovor se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH".(2) Ovaj ugovor stupa na snagu naredni dan od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH"
Kolektivni ugovor za područje djelatnosti poštanskog saobraćaja Federacija BiH Službene novine FBiH 33/21 28.04.2021 pošta,poštanski saobraćaj Srijeda, 28. 4. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 45 jedinicama lokalne samouoprave (gradska, općinska vijeća i sl.) XII. NAREDBA ZA ODRŽAVANJE PRETRESA U SUDOVIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 1. Izuzetno od točke 3. Poglavlja I. "Opće naredbe" kojom je utvrđeno da je u zatvorenom prostoru dozvoljeno okupljanje ljudi ne više od 20 osoba, dozvoljava se održavanje pretresa u Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, uz poštivanje higijensko epidemioloških preporuka Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine koji su sastavni dio ove naredbe, kao i pod uvjetom da veličina prostora u kojem se održavaju pretresi omogućava provedbu navedenih mjera. 2. Nalaže se Kriznim stožerima kantonalnih ministarstava zdravstva da na temelju procjene COVID-19 epidemiološke situacije i uz higijensko-epidemiološke preporuke zavoda za javno zdravstvo kantona, na području kantona, kao i općina, donesu naredbe za održavanja pretresa u sudovima na području kantona, kao i općina. Privitak 2. PREPORUKE KRIZNOG STOŽERA FEDERALNOG MINISTARSTVA ZDRАVSTVA 1. Preporučuje se osobama starije životne dobi, naročito onima sa hroničnim bolestima, da izbjegavaju bespotrebna kretanja i korištenje javnog prijevoza, te da redovito koriste zaštitnu opremu. U slučaju prijeke potrebe za kretanjem, preporučuje se isto u periodu od 11.00 - 13.00 sati. Također, preporučuje se osobama starije životne dobi da maksimalno reduciraju odlaske u ordinacije kod obiteljskog liječnika i u bolnice, ukoliko im nije prijeko potrebna zdravstvena skrb. Preporučuje se najprije kontaktirati telefonom obiteljskog liječnika, ukoliko je osobi ove dobi potreban recept ili liječnički savjet. 2. Preporučuje se pučanstvu na području Federacije BiH, da zbog epidemije COVID-19 izbjegavaju javna i privatna okupljanja i ograniče svoja kretanja. 3. U slučaju pojave nekih od simptoma kao što su: povišena temperatura, kašalj, gubitak mirisa ili okusa, preporučuje se osobama sa simptomima, kao i članovima njihovog kućanstva da ostanu kući, te se telefonski jave nadležnom liječniku kako bi dobili daljnje upute. 4. Preporučuje se svim državljanima Federacije BiH da ne putuju u zemlje u kojima je prisutna visoka transmisija COVID-19, kao i ni unutar Bosne i Hercegovine, kako bi se spriječila lokalna transmisija virusa. 5. Preporučujemo svim državljanima Federacije BiH koji žive ili rade u zemljama u kojima je prisutna visoka transmisija COVID-19, da ne dolaze u Federaciju BiH, zbog povećanja rizika od unošenja COVID-19, a što bi dodatno moglo rezultirati daljnjem pogoršanju COVID-19 epidemiološke situacije u Federacije BiH. 6. Preporučuje se online model odvijanja redovne nastave u svim obrazovnim institucijama na području Federacije Bosne i Hercegovine gdje god je to moguće, odnosno gdje postoje uvjeti (informatičko-komunikacijske tehnologija) za implementaciju online modela. 7. Preporučuje se uposlenicima obrazovnih ustanova što kraće zadržavanje u zajedničkim prostorima obrazovnih ustanova (zbornice, kantine, hodnici i sl.), te obavljanje poslovnih aktivnosti (roditeljski sastanci, sjednice nastavnog vijeća, informacije za roditelje i sl.) usmjeriti na ostale mogućnosti poslovne komunikacije primjenom informatičkokomunikacijske tehnologije (putem konferencijskih poziva, e-maila, Skype-a i sl.). 8. Preporučuje se svim pravnim subjektima da na području Federacije Bosne i Hercegovine, shodno radnim procesima i zadacima koje obavljaju, omoguće klizno radno vrijeme i rad od kuće, gdje god je to moguće. 9. Preporučuje se roditeljima da obustave pohađanje izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti svoje djece, te da izbjegavaju slična okupljanja, posebno u zatvorenom prostoru. 10. Vlade kantona, odnosno krizni stožeri kantonalnih ministarstava zdravstva, spram procjene epidemiološke situacije na kantonu, preporuke od pod toč. 1. do 9. mogu donijeti i u formi naredbe. VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE i SINDIKAT BH POŠTA 772 Na osnovu člana 137. i 138. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" br. 26/16 i 89/18), Sindikat BH Pošta Sarajevo, kao reprezentativni sindikat na nivo grane djelatnosti i obavljenih konsultacija sa Sindikatom Hrvatske pošte Mostar, Nezavisnim sindikatom djelatnika Hrvatske pošte Mostar i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, zaključuju KOLEKTIVNI UGOVOR ZA PODRUČJE DJELATNOSTI POŠTANSKOG SAOBRAĆAJA I - OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obaveze radnika iz rada i po osnovu rada, kao i prava i obaveze potpisnika Ugovora. Pod pojmom Poslodavac podrazumijevaju se preduzeća "JP BH Pošta" d.o.o. Sarajevo i "Hrvatska pošta" d.o.o. Mostar, kao i druge pravne osobe koje se bave pružanjem poštanskih i drugih usluga, a koje daju radniku posao na osnovu ugovora o radu. Pod pojmom radnik u smislu ovog ugovora, podrazumijeva se fizička osoba koja je, na osnovu ugovora o radu zaposlena kod Poslodavca. Član 2. Primjena najpovoljnijeg prava Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno zakonom, ovim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, a u skladu sa Zakonom o radu. Druga pitanja i prava iz radnog odnosa uređena nekim drugim zakonskim ili podzakonskim aktima neposredno će se primjenjivati ukoliko nisu u suprotnosti sa Zakonom o radu. Član 3. Radni odnos zasniva se u skladu sa odredbama Zakona o radu FBiH, važećih podzakonskih propisa i općih akata poslodavca. Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi Poslodavac koji, u skladu sa utvrđenim uvjetima, vrši izbor radnika za određeno radno mjesto, na način utvrđen odredbama Pravilnika o radu. Broj 33 - Strana 46 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 4. 2021. Potrebe za preraspodjelom radnika Poslodavac može rješavati internim oglasom, ukoliko je to predviđeno zakonskim propisima, odnosno podzakonskim aktima. Član 4. Ugovor o radu sa odabranom osobom, budućim radnikom, može se zaključiti: - na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom, - na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom, - na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad. Prilikom stupanja na rad, organizaciona jedinica Poslodavca, u kojoj radnik zasniva radni odnos, mora omogućiti radniku upoznavanje sa općim aktima Poslodavca, kojima se utvrđuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa. Poslodavac može, pod određenim uvjetima, sa zainteresiranom osobom zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Zaključivanje ugovora iz stava 1. i 3. ovog člana vrši se u skladu sa Zakonom o radu, podzakonskim aktima koji reguliraju način prijema u radni odnos, ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Član 5. Ugovor o radu zaključuje se u pismenoj formi i, pored podataka utvrđenih Zakonom o radu, treba sadržati i podatke o: - posebnim uvjetima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i slično); - osiguranju sredstava i mjerama zaštite na radu; - probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta; - drugim uvjetima utvrđenim Pravilnikom o radu, Pravilnikom o zaštiti na radu i drugim aktima. Probni rad: Član 6. Ako je za određene poslove Pravilnikom o radu, predviđen probni rad, kao uslov za zasnivanje radnog odnosa, Poslodavac je dužan odrediti stručnu osobu ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti radnika. Probni rad može trajati najduže 6 (šest) mjeseci. Član 7. Po završetku probnog rada, stručna osoba ili tijelo dužno je radniku i Poslodavcu saopćiti ocjenu o stručnim sposobnostima, kao i radnoj disciplini radnika. Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najduže 5 (pet) dana po isteku toga roka, stručna osoba ili tijelo ne saopće svoju ocjenu, smatra se da je radnik zadovoljio na probnom radu. Otkazni rok, za radnika koji nije zadovoljio na probnom radu, iznosi najmanje 7 (sedam) dana. Član 8. Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje radnika i sl.). Na probni rad primjenjuju se odredbe Zakona o radu, te drugih općih akata poslodavca koji regulišu predmetnu materiju. Prijem pripravnika: Član 9. Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac može zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme sa pripravnikom u skladu s odredbama Zakona o radu. Član 10. Pripravnički staž može se utvrditi u trajanju do godine dana i to: - 6 (šest) mjeseci za pripravnike sa KV, SSS i VKV spremom, - 12 (dvanaest) mjeseci za pripravnike sa VŠS i VSS spremom. Član 11. Osposobljavanje pripravnika i polaganje pripravničkog ispita vrši se u skladu sa odredbama Pravilnika o radu. Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže pripravnički ispit pred stručnom komisijom, čiji sastav određuje Poslodavac. Član 12. Trajanje pripravničkog staža može se produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje radnika i sl.). Odluku o produženju trajanja pripravničkog staža donosi Poslodavac. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa Član 13. Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Vrijeme stručnog osposobljavanja iz stava 1. ovoga člana računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž. Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi. Poslodavac dostavlja kopiju ugovora iz stava 3. ovoga člana u roku osam dana nadležnoj službi za zapošljavanje, radi evidencije i nadzora. Lice na stručnom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica, a prava po osnovi osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac u skladu sa propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Licu za vrijeme stručnog osposobljavanja osigurava se odmor u toku rada, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor. III - RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA Radno vrijeme Član 14. Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 (četrdeset) sati sedmično. Dnevno radno vrijeme radnika utvrđuje Poslodavac, u skladu sa Pravilnikom o radu. Raspored radnog vremena, odnosno početak i završetak radnog vremena, utvrđuje Poslodavac, uz prethodne konsultacije sa vijećem zaposlenika, odnosno reprezentativnim Sindikatima u Društvu. Shodno stavu 3 ovog člana, Sindikat je saglasan da Uprava Društva vrši raspored radnog vremena u ime Poslodavca, uz obavezu poštivanja prava i interesa radnika utvrđenih Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i Zakonom o vijeću uposlenika. U slučaju da se ukaže potreba, ovlašteno lice Poslodavca može svojom odlukom uvesti pripravnost za obavljanje određenih poslova. Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme pripravnosti utvrdiće se odredbama Pravilnika o radu. Član 15. U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim neophodne potrebe, radnik Srijeda, 28. 4. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 47 je, na zahtjev Poslodavca, obavezan da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do 8 sati sedmično. Ako prekovremeni rad radnika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu Poslodavac obavještava nadležnu inspekciju rada. Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnom radniku, trudnici, majci, odnosno usvojitelju djeteta do tri godine života, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojitelju i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa djete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta. Trudnica, majka odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života,kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta, može raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Inspekcija rada zabranit će prekovremeni rad uveden suprotno st. 1-4. ovog člana. Prekovremeni rad može trajati samo onoliko vremena koliko je nužno da se otklone, odnosno spriječe razlozi, uzroci i štetne posljedice zbog kojih je uveden, a najviše do 8 sati sedmično. Član 16. Rad u vremenu između 22 (dvadeset dva) uvečer i 06 (šest) sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom. Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopno najduže jednu sedmicu. Odmori i odsustva Član 17. U skladu sa Zakonom o radu, Poslodavac osigurava radnicima sljedeće odmore u trajanju: - radnik koji radi duže od 6 sati dnevno ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta koji se koristi u toku radnog vremena po rasporedu radnog vremena, s tim da se ne uračunava u radno vrijeme i da ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena; - odmor između dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno; - sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno; - godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, - godišnji odmor radnika koje, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje 30 radnih dana. Izuzetno godišnji odmor može da traje i duže od 30 radnih dana, ukoliko je to uređeno Pravilnikom o radu, a prema prirodi posla i uslovima rada. Član 18. Radnicima koji su tokom rada izloženi štetnim zračenjima, Poslodavac je dužan osigurati odmor na svakih 60 (šezdeset) minuta rada, po 10 (deset) minuta odmora, koji ulazi u radno vrijeme. Pravilnikom o zaštiti na radu, Pravilnikom o radu, odnosno sistematizacijom radnih mjesta, utvrđuju se radna mjesta iz stava 1. ovog člana. Godišnji odmori Član 19. Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 (petnaest) dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovoga člana, ima pravo na jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada u skladu sa Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Odsustvo s rada zbog privremene spriječenosti za rad, materinstva i drugog odsustva koje nije uslovljeno voljom radnika, ne smatra se prekidom rada iz stava 1. ovoga člana. Član 20. Dužina godišnjeg odmora duže od najkraće propisanog Zakonom o radu zavisi od: - dužine radnog staža; - stručne spreme i grupe složenosti poslova; - posebnih uvjeta rada; - posebnih socijalnih uvjeta. Član 21. Prema dužini radnog staža, dužina godišnjeg odmora uvećava se: - do 5 godina radnog staža za 1 radni dan; - od 5 - 10 godina radnog staža za 2 radna dana; - od 10 - 15 godina radnog staža za 3 radna dana; - od 15 - 20 godina radnog staža za 4 radna dana; - od 20 - 25 godina radnog staža za 5 radnih dana; - od 25 - 30 godina radnog staža za 6 radnih dana; - 30 i više godina radnog staža za 7 radnih dana. Kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju radnik navršava do donošenja odluke o korištenju godišnjeg odmora. Pod radnim stažom u smislu ovog Kolektivnog ugovora podrazumijeva se evidentirani radni staž u kopiji radne knjižice, odnosno u odgovarajućim evidencijama (Uvjerenje porezne uprave - prijavno - odjavni - segmet, uvjerenje o matičnoj evidenciji osiguranika - listing PIO.), u koji se ne uračunava ni posebni ni beneficirani staž. Član 22. Dužina godišnjeg odmora, zavisno od stručne spreme koja se traži za radno mjesto radnika, uvećava se kako slijedi: - NKV, PKV, NSS, 1 dan; - KV, SSS, 2 dana; - VKV, VŠS, 3 dana; - VSS, 4 dana. Član 23. S obzirom na uvjete rada za radnike koji rade na neposrednom održavanju ili remontima objekata te na visini, pod zemljom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekata duže od 60 (šezdeset) dana u toku godine, kao i za radnike koji rade u smjenama (dvije ili tri smjene), u turnusima i na dostavi, dužina godišnjeg odmora uvećava se za 2 (dva) radna dana. Uvećavanja godišnjeg odmora po osnovama iz prethodnog stava ne mogu se kumulirati. Član 24. Radnik koji živi pod posebnim socijalnim i zdravstvenim uslovima ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora i to: - Radniku za svako dijete do 15 godina starosti - 1 radni dan; - Radnik invalid sa preostalom radnom sposobnošću za rad sa punim radnim vremenom - 2 radna dana; - Radnik sa tjelesnim oštećenjima iznad 60% - 1 radni dan; - Samohranim roditeljima djece do 15 godina - 2 radna dana. - Roditelji djece sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili sa utvrđenim invalitetom - 3 radna dana; - Radniku - demobilisanom borcu, za učešće u odbrambeno - oslobodilačkom/domovinskom ratu uvećava se godišnji odmor i to: Broj 33 - Strana 48 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 4. 2021. - učešće u odbrambeno - oslobodilačkom/domovinskom ratu 12-18 mjeseci - iznosi 1 radni dan; - učešće u odbrambeno - oslobodilačkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci - iznosi 2 radna dana; - učešće u odbrambeno - oslobodilačkom/domovinskom ratu više od 30 mjeseci - iznosi 3 radna dana. Odredbama Pravilnika o radu će se precizirati na osnovu kojih dokaza se ostvaruje pravo na uvećanje godišnjeg odmora iz prethodnog stava. Pravo na uvećanje godišnjeg odmora iz stava 1. alineja 5. ovog člana ima samo jedan radnik - roditelj, ukoliko oba roditelja rade u Društvu. Član 25. Godišnji odmor se može koristiti u toku čitave kalendarske godine na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, koji donosi Poslodavac u skladu potrebama radnika i procesa rada, a najkasnije do 1. marta za tekuću godinu. U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se praznici, blagdani, neradni dani, subota i nedjelja. Član 26. Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio se koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine. Drugi dio godišnjeg odmora, koji je utvrđen u odluci o korištenju godišnjeg odmora, može se koristiti u više navrata, na zahtjev radnika i uz odobrenje neposrednog rukovodioca. Za korištenje drugog dijela godišnjeg odmora u više navrata neće se donositi posebna odluka, ali će se broj dana iskorištenog godišnjeg odmora tokom mjeseca evidentirati u Evidenciji o broju sati za obračun plaće (šiht lista) za taj mjesec. Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodioca najmanje 3 (tri) dana prije njegovog korištenja. Radnik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora u smislu stava 2. ovoga člana, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu. Član 27. Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor. Radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. U slučaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom Poslodavca. Odsustvo sa rada 1. Plaćeno odsustvo Član 28. Radnik ima pravo odsustva sa rada uz naknadu plaće do 7 (sedam) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini i to: - sklapanje braka radnika do 5 radnih dana; - rođenje djeteta radnika do 5 radnih dana; - sklapanje braka djeteta radnika do 3 radna dana; - smrt supružnika, djeteta, roditelja i unuka do 5 radnih dana; - smrt roditelja supružnika do 3 radna dana; - smrt brata i sestre do 3 radna dana; - smrt roditelja po ocu i majci do 3 radna dana; - teža bolest člana uže porodice do 3 radna dana; - otklanjanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda do 3 radna dana; - vjerskih praznika i tradicijskih potreba do 2 radna dana; - obrazovanje za potrebe sindikalnog rada članova CSO do 3 radna dana; - selidba i izgradnja vlastite stambene kuće ili stana do 3 radna dana; - reguliranje prava na penziju do 2 radna dana; - za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja ili usavršavanja za potrebe poslodavca do 3 radna dana. Članom uže porodice, u smislu prethodnog stava ovog člana, smatraju se: bračni, odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj, djed i nana (po ocu i majci), braća i sestre. Za svaki smrtni slučaj predviđen ovim članom radnik ima pravo na plaćeno odsustvo nezavisno o broju dana plaćenog odsustva koje je tokom godine iskoristio po drugim osnovama. Pravilnikom o radu će se precizirati koje dokaze je radnik dužan dostaviti uz zahtjev za plaćeno odsustvo iz stava 1. ovog člana. Dobrovoljni davaoci krvi imaju pravo do 2 (dva) uzastopna dana za svako davanje krvi koji se računaju kao da su na radu. Pravo na slobodne radne dana dokazuje se potvrdom nadležne medicinske ustanove u kojoj je data krv. Ovo pravo može se koristiti samo na dan dobrovoljnog davanja krvi i narednog dana. Dužina trajanja plaćenog odsustva iz ovog člana utvrđuje se na osnovu pisanog zahtjeva radnika. 2. Neplaćeno odsustvo Član 29. Radniku se može, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo), u trajanju do godinu dana, radi neophodnih privatnih poslova u sljedećim slučajevima: - radi teže bolesti člana uže porodice, odnosno kućanstva - radi liječenja, odnosno oporavka, prema preporuci ljekara, - radi izgradnje ili popravke kuće ili stana, - radi obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na lični trošak, - radi učešća u društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama, - i drugim opravdanim razlozima. Radnik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju od 2 (dva) dana radi zadovoljenja svojih vjerskih i tradicijskih potreba. Odluku o tome donosi ovlaštena osoba u skladu sa Pravilnikom o radu. Član 30. Prava radnika izabranih i imenovanih na javne dužnosti ili profesionalne funkcije ostvaruju se u skladu odredbama Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine i ista će se precizirati odredbama Pravilnika o radu. IV - ZAŠTITA RADNIKA Član 31. Prilikom stupanja radnika na rad, poslodavc je dužan omogućiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i sa mjerama sigurnosti i zaštite na radu. Član 32. Poslodavac je obavezan osposobljavati radnike za siguran rad. Srijeda, 28. 4. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 49 Poslodavac je obavezan prilikom organiziranja rada i radnog procesa, osigurati preventivne mjere radi zaštite života i zdravlja radnika, ako i potrebna materijalna sredstva za njihovu primjenu. Poslodavac je dužan osigurati preventivne mjere prije početka rada radnika, u toku rada,kako i kod svake izmjene tehnološkog postupka, izborom radnih i proizvodnih metoda kojima se osigurava najveća sigurnost i zaštita zdravlja na radu, zasnovana na primjeni propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, radnih odnosa, tehničkih propisa i standarda, propisa iz oblastui zadravstvene zaštite, što će se posebno precizirati odedbama Pravilnika o zaštiti na radu. Radnik je dužan obavljati posao u skladu sa svojom stručnom spremom i završenoj obuci kao i uputama koje daje poslodavac tako da ne izlaže sebe ili druge osobe na koje mogu utjecati njegove aktivnosti ili nepažnja u toku procesa rada, opasnostima od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, što će se posebno precizirati odedbama Pravilnika o zaštiti na radu. Član 33. Radnik ima pravo odbiti da radi ako smatra da mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje i dužan je o tome odmah obavijestiti svog neposrednog rukovodioca i /ili imenovanog radnika za zaštitu na radu, nadležnog inspektora rada i predstavnika radnika, što će se posebno precizirati odedbama Pravilnika o zaštiti na radu. Radnik koji odbije da radi iz razloga navedenih u stavu 1. ovog člana ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove. Radnik iz stava 1. ovog člana koji se udaljio sa radnog mjesta, ne smije snositi negativne posljedice u smislu propisa o radu, osim u slučaju ako poslodavac dokaže da se radnik neposredno udaljio s radnog mjesta. Član 34. Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa. Radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do šest mjeseci, a za kojeg nakon liječenja i oporavka mjerodavna zdravstvena ustanova ili ovlašteni liječnik utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti za rad. Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad dulje od šest mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove, poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima. Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja iz stavka 3. ovoga članka, poslodavac može, nakon provedenih konzultacija s vijećem uposlenika, odnosno Sindikata, otkazati radniku ugovor o radu. Radnik je dužan, najkasnije u roku tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad, pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad. Poslodavac može, jednom godišnje, organizirati besplatne sistematske ljekarske preglede i potrebnu vakcinaciju, specijalističke preglede, kao i periodične preglede u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Član 35. Poslodavac može ugovoriti kolektivno osiguranje radnika pri vršenju i van vršenja redovnih poslova. Član 36. U pogledu zaštite žena i materinstva primjenjuju se odredbe Zakona o radu. Član 37. Po isteku prava na plaćeno porodiljsko odsustvo, utvrđeno Zakonom, jedan od roditelja može odsustvovati sa rada do 3 (tri) godine života djeteta. Za vrijeme odsustva sa rada, u smislu stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju. Član 38. Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, osim ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu. U slučajevima i za vrijeme iz stava 1. ovoga članka, radniku ne može prestati ugovor o radu koji je zaključen na određeno vrijeme, osim ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne obveze iz ugovora o radu. U slučaju iz stava 2. ovoga člana ugovor o radu na određeno vrijeme neće se smatrati ugovorom o radu na neodređeno vrijeme u smislu člana 22. stav 4. Zakona o radu. Poslodavac može, samo uz poštivanje odredbi Zakona o radu i Zakona o vijeću zaposlenika, otkazati ugovor o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnošću koja je utvrđena rješenjem nadležnog organa. Član 39. Radniku kojem je do prestanka ugovora o radu po sili zakona ostalo pet ili manje godina, ne može se ponuditi ugovor o radu sa manjim koeficijentom radnog mjesta od onog kojeg ima. U slučaju potrebe za primjenom stava 1. ovog člana, kad ne postoji sistematizirano radno mjesto sa istim koeficijentom, radniku pripada razlika koeficijenta radnog mjesta sa kojeg se raspoređuje. V - PLAĆE I NAKNADE PLAĆA Član 40. Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu određuje se period isplate plaće koji ne može biti duži od 30 (trideset) dana. Poslodavac je dužan radniku uručiti pismeni obračun bruto i neto plaće, prilikom njene isplate. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne isplati u cijelosti, dužan je, do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku uručiti obračun iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti. Obračun iz stava 4. ovog člana ima snagu izvršne isprave. Pojedinačne isplate plaće nisu javne. Član 41. Osnovna plata je novčani iznos koji je poslodavac dužan isplatiti radniku za rad sa punim radnim vremenom i normalnim uvjetima rada za odgovarajući posao u skladu sa posebnim zakonom, ovim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Plaća za obavljeni rad i puno vrijeme provedeno na radu sastoji se od: - osnovne plaće, - dijela plaće po osnovu radnog učinka, ukoliko je isti ostvaren, i - uvećane plaće za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad, te za rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi. Osnovna plaća je proizvod najniže neto satnice prije oporezivanja, broja radnih sati u mjesecu i odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova koje radnik obavlja u skladu s Pravilnikom o radu. Broj 33 - Strana 50 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 4. 2021. Dio plaće za radni učinak isplaćuje se kao rezultat ostvarenja normi, rezultata rada i poslovanja, obima poslova, rezultata ocjenjivanja i drugih elemenata u skladu s pravilnikom o radu. Član 42. Najniža osnovna plaća je osnovica za obračun neto plaće radnika. Najniža neto satnica prije oporezivanja ne može biti manja od 2,60 KM. Najniža neto satnica se može mijenjati ovisno od rezultata poslovanja, što će se regulisati pravilnikom o radu. Utvrđeni iznos iz stava 2. ovog člana uvećava se za doprinose iz plaće u skladu sa posebnim zakonima. Potpisnici kolektivnog ugovora su saglasni da zbog eventualnog ostvarivanja gubitka u poslovanju, nastanka krize koja je uslovljena elementarnim ili drugim nepogodama, ili zbog nepovoljnih tržišnih uslova rada, Poslodavac može utvrditi uslove, visinu, način i period primjene niže satnice od satnice utvrđene ovim članom sa reprezentativnim Sindikatom kod Poslodavca, ukoliko se za to ukaže potreba. Član 43. Osnovna plaća radnika povećava se od 0,4% do 0,6% za svaku godinu radnog staža, što će se preciznije regulisati Pravilnikom o radu, a može se korigovati u skladu sa rezultatima poslovanja, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. Pod radnim stažom podrazumijeva se evidentirani radni staž u kopiji radne knjižice i ostalim evidencijama: uvjerenje porezne uprave - prijavno - odjavni segment i Uvjerenju o podacima registrovanim u matičnoj evidenciji - listing PIO, u koji se ne uračunava ni poseban staž ni beneficirani staž. Član 44. Najnižu satnicu utvrđuje Uprava Društva uz obaveznu konzultaciju sa reprezentativnim Sindikatima kod Poslodavca najkasnije do 01.12. u tekućoj godini, za narednu godinu. Prilikom utvrđivanja najniže satnice vodit će se računa o rastu i padu BDP-a i inflacije. Ukoliko se u roku iz stava 1. ovog člana, ne postigne dogovor o najnižoj satnici, utvrđena najniža satnica za prethodnu godinu primjenjuje se za narednu godinu ili do postizanja dogovora iz stava 1. ovog člana. Član 45. Koeficijenti, za platne grupe, sadrže sveukupne elemente (zahtjeve) radnog mjesta, složenost poslova, odgovornost i uvjete rada utvrdit će se Pravilnikom o radu. Član 46. U okviru grupe poslova iz prethodnog člana, sva radna mjesta razvrstavaju se u 6 (šest) grupa poslova i utvrđuju koeficijenti, zavisno od složenosti poslova radnih mjesta, kako slijedi: Grupa poslova Koeficijent Jednostavni, rutinski poslovi, koji se obavljaju po jedinstvenom postupku sa jednostavnim sredstvima rada 1,00 - 1,30 Srednje složeni poslovi, na kojima se rad ponavlja, a stručnost je zasnovana na poznavanju procedura i sredstava rada, uz povremenu pojavu novih poslova 1,31 - 1,80 Složeniji poslovi, za čije obavljanje je potrebna samostalnost u vršenju poslova, sposobnost organiziranja, vođenja i pripreme rada 1,81 - 2,10 Složeniji i raznovrsniji poslovi, koji zahtijevaju konsultacije pri izvršavanju poslova, veći stepen samostalnosti i stručnosti u izvršavanju zadataka 2,11 - 2,30 Poslovi koji zahtijevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje poslova, samostalnost i izraženu stručnost i kreativnost u njihovom izvršavanju 2,31 - 3,00 Najsloženiji poslovi, koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost, dodatna specijalistička znanja, sposobnost vođenja poslova i rukovođenja, rada i razvoja, istraživačku sposobnost 3,01 - 5,05 Na utvrđene koeficijente složenosti poslova Pravilnikom o radu utvrdit će se potrebne stručne spreme, uz učešće predstavnika Sindikata u radu u slučaju da se formira komisija za izradu Pravilnika o radu. Član 47. U pogledu prava utvrđenih članovima 42., 44. i 46. ovog kolektivnog ugovora, reprezentativni Sindikati kod Poslodavca, mogu dva puta godišnje podnijeti pisanu inicijativu Poslodavcima za zaključenje sporazuma sa Poslodavcima o primjeni prava iz gore navedenih članova, cijeneći ekonomsko - finansijski položaj Poslodavca. Poslodavci se obavezuju da će na upućenu pisanu inicijativu iz stava 1. ovog člana odgovoriti najkasnije u roku od 30.dana od dana prijema pisane inicijative. Mogućnost postizanja sporazuma i način direktne primjene postignutog sporazuma na prava radnika na koja se odnosi, regulisat će se Pravilnikom o radu. Član 48. Dodatak na osnovnu plaću za otežane uvjete rada (buka, vlaga, prašina, mračne prostorije, nepovoljni klimatski i atmosferski uvjeti, rad na visini, rad na dostavi u punom obimu (dostavljač - poštonoša), teški fizički napori, elektromagnetsko zračenje i ostali uvjeti definisani Zakonom o zaštiti na radu) iznosi 5% od osnovne plaće radnika, a Pravilnikom o zaštiti na radu i Pravilnikom o radu utvrđuju se pripadajuća radna mjesta i način ostvarivanja prava na ovaj dodatak. Član 49. Za vrijeme obavljanja pripravničkog staža, pripravnik ima pravo na 80% osnovne plaće utvrđene za poslove za koje se osposobljava. Član 50. Osnovna plaća radnika uvećava se: - za rad noću 35%; - za prekovremeni rad 40%; - za rad na dan sedmičnog odmora 20%; - za rad u dane državnih praznika koji su po zakonu neradni 60%. Dodaci se međusobno ne isključuju. Član 51. Radnik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima: - za vrijeme godišnjeg odmora; - za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolesti; - za vrijeme porodiljskog odsustva; - za plaćeno odsustvo i državne praznike; - za prekid rada (koji nije prouzrokovao radnik); - za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio Poslodavac; - i u drugim slučajevima, utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu. Član 52. Naknada plaće iz člana 50. isplaćivaće se u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i drugim zakonskim propisima. Član 53. Na temelju procjene rezultata rada (uspješnog poslovanja), Poslodavac može, iz raspoloživih sredstava, radnike nagraditi najviše do iznosa jedne njegove prosječne plaće obračunate za razdoblje tekuće godine. VI - OSTALE ISPLATE RADNICIMA Član 54. Radniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora u visini do 70% prosječne neto plaće Federacije BiH, u godini koja Srijeda, 28. 4. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 51 prethodi isplati regresa, a ne manje od neoporezivog iznosa, pod uvjetom da Poslodavac prethodnu poslovnu godinu nije završio sa gubitkom. Regres će Poslodavac isplatiti radnicima zaključno sa krajem mjeseca maja- svibnja. Visinu regresa utvrđuje Uprava Društva uz obavezne konzultacije sa reprezentativnim Sindikatom kod poslodavca najkasnije do 31. 03. u tekućoj godini i izuzetno mogu dogovoriti i manji iznos regresa od iznosa utvrđenog u stavu 1. ovog člana. Član 55. Poslodavac može nagraditi i stimulirati radnike povodom vjerskih praznika, nacionalnih,državnih i međunarodnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada. Poslodavac će pitanje nagrađivanja i stimuliranja radnika bliže urediti općim aktima Društva. Član 56. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u skladu s Pravilnikom o radu. Član 57. Radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini njegove 4 (četiri) prosječne plaće, isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno 4 (četiri) prosječne neto plaće isplaćene kod Poslodavca, ako je to za radnika povoljnije. Član 58. Radnik i Poslodavac mogu, pod uvjetima utvrđenim posebnim propisima zaključiti sporazum o ranijem odlasku radnika u penziju, u skladu sa posebnim programom Preduzeća, koji poslodavac može donijeti i istim se utvrđuje visina podsticajne otpremnine. Primjena člana 58. ne isključuje primjenu člana 57. ovog kolektivnog ugovora. Član 59. Za doprinos u razvoju Društva, Poslodavac može radniku isplatiti nagradu na način i pod uslovima propisanim Pravilnikom o radu. Član 60. U slučaju smrti radnika, isplaćuje se novčana naknada u visini tri prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku u "Službenim novinama Federacije BiH", na način i pod uslovima regulisanim Pravilnikom o radu. U slučaju smrti uže porodice radnika (bračni drug, djeca, roditelji) isplaćuje se novčana naknada u visini dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku u "Službenim novinama Federacije BiH", na način i pod uslovima regulisanim Pravilnikom o radu. U slučaju nastanka teškog invaliditeta, 70% i više, ili teže bolesti radnika isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini tri prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku u "Službenim novinama Federacije BiH", na način i pod uslovima regulisanim Pravilnikom o radu. Pod težom bolešću smatraju se maligna oboljenja, te moždani i srčani udar koji za posljedicu imaju utvrđen stupanj invalidnosti i bubrežna oboljenja koja imaju za posljedicu transplantaciju bubrega, kao i sve ostale transplantacije organa na način i pod uslovima regulisanim Pravilnikom o radu. Pravo na jednokratnu novčanu pomoć u slučaju teškog invaliditeta, 70% i više, ili teže bolesti radnika, radnik može ostvariti dva puta tokom trajanja radnog odnosa kod Poslodavca, bez obzira na broj težih bolesti. U slučaju elementarne nepogode koju proglasi nadležni organ, poplave ili požara u vlastitom stanu ili kući ili zajedničkom domaćinstvu kod roditelja, u trenutku nastanka štetnog događaja, radniku se može isplatiti novčana naknada u visini maksimalno do dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku u "Službenim novinama Federacije BiH", na način i pod uslovima regulisanim Pravilnikom o radu, odnosno stvarnog iznosa štete, ukoliko je ista manja od iznosa utvrđenog ovim stavom. Radniku za rođenje svakog djeteta ili usvajanje svakog djeteta Poslodavac može isplatiti pomoć u visini dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku u "Službenim novinama Federacije BiH", na način i pod uslovima regulisanim Pravilnikom o radu, a pravo na ovu pomoć ima samo jedan roditelj. Član 61. Radnik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem radnika na službeno putovanje - dnevnica u visini i na način utvrđen za Federalne organ uprave. Naknada troškova za upotrebu vlastitog vozila za službene potrebe utvrdit će se općim aktima Preduzeća. Član 62. Radom na terenu podrazumijevaju se poslovi koji se, po svojoj prirodi, izvode na terenu, van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 (trideset) dana neprekidno. Naknada za rad na terenu - terenski dodatak, utvrđuje se u jednakom iznosu za sve radnike, zavisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.). Iznos naknada za rad na terenu utvrdit se Pravilnikom o radu u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima koji regulišu porez na dohodak. Član 63. Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju. Član 64. Poslodavac je obavezan radniku osigurati ishranu u toku radnog vremena (topli obrok). Ukoliko poslodavac ne osigura ishranu, radniku se isplaćuje naknada u dnevnom iznosu od najmanje 1% od prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Dnevni iznos naknade za ishranu utvrđuje se krajem tekuće godine za narednu godinu, a najkasnije do 31.12. u tekućoj godini. Visina naknade, utvrđena na bazi prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku primjenjuje se za cijelu godinu. Radniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kada odsustvuje sa posla po bilo kojem osnovu (službeni put, plaćeno odsustvo, rad sa terenskim dodatkom, bolovanje i dr.). Izuzetno potpisnici kolektivnog ugovora su saglasni da zbog eventualnog ostvarivanja gubitka u poslovanju, nastanka krize koja je uslovljena elementarnim ili drugim nepogodama, ili zbog nepovoljnih tržišnih uslova rada, može sa reprezentativnim Sindikatom kod Poslodavca, ukoliko se za to ukaže potreba, utvrditi i niži dnevni iznos naknade za topli obrok od iznosa utvrđenog ovim članom. VII - NAKNADA ŠTETE Član 65. Naknada štete utvrđivaće se u skladu sa zakonima i općim aktima Preduzeća. Način naknade štete koju je radnik na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokovao poslodavcu uredit će se Općim aktima Društva u skladu sa zakonom. Broj 33 - Strana 52 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 4. 2021. Član 66. U pogledu zabrane takmičenja radnika s poslodavcem primjenjuju se odredbe Zakona o radu, Pravilnika o radu i ugovora o radu. VIII - PRESTANAK UGOVORA O RADU Član 67. Ugovor o radu prestaje: a. smrću radnika; b. sporazumom poslodavca i radnika; c. kad radnik navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža, ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore; d. kad radnik navrši 40 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života, ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore; e. danom dostave pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu zbog gubitka radne sposobnosti; f. otkazom ugovora o radu; g. istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme; h. ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju duljem od tri mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne; i. ako radniku bude izrečena mjera sigurnosti, odgojna ili zaštitna mjera u trajanju duljem od tri mjeseca - početkom primjene te mjere; j. pravomoćnom odlukom mjerodavnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. Otkaz ugovora o radu Član 68. U slučajevima otkaza ugovora o radu radnik ima pravo na otkazni rok u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu. Odredbe ovoga kolektivnog ugovora koje se odnose na otkaz primjenjuju se i u slučaju kada poslodavac otkaže ugovor i istodobno ponudi radniku zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima. U slučaju da radnik ne potpiše ponuđeni ugovor o radu s izmijenjenim uslovima u roku od osam dana, smatra se da je odbio ponuđeni ugovor što za posljedicu ima otkaz ugovora o radu - prestanak radnog odnosa. Sindikati su saglasni da bez prethodne konzultacije organi nadležni za otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu nude radnicima ugovore o radu s izmijenjenim uslovima uz obavezu poštivanja prava utvrđenih odredbama Zakona o radu, ovog kolektivnog ugovora i Pravilnika o radu. Član 69. Radniku se otkaz ugovora o radu kod Poslodavca, s obrazloženim razlozima za donošenje tog akta, mora dostaviti u pismenom obliku, sa poukom o pravnom lijeku. Član 70. Za vrijeme otkaznog roka, radnik ima pravo odsustvovati sa rada, uz naknadu plaće, radi traženja novog zaposlenja, od 2 (dva) sata dnevno ili 1 (jedan) dan u sedmici. Član 71. Sindikalni povjerenik za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon obavljanja te dužnosti, ima pravo na zaštitu u skladu sa Zakonom o radu i međunarodnim konvencijama koje su sastavni dio domaćeg pravnog sistema. Predsjednici osnovnih sindikalnih organizacija i Predsjednik Sinadikata (odnosno predstavnici Sindikata istog nivoa u drugim reprezentativnim sindikatima) se upisuju u registar Ministarstva pravde. Na Sindikalne povjerenike utvrđene u stavu 2. ovog člana odnose se prava utvrđena u članu 103. stav 1. pod a) i b) Zakona o radu, odnosno istima se ne može otkazati ugovor o radu ili na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na funkciju sindikalnog povjerenika bez prethodne saglasnosti federalnog ministarstva nadležnog za rad. Za ostale izabrane povjerenike u OSO biti će konsultovan sindikat u slučajevima iz stava 2. ovog čana. Član 72. Poslodavac koji u razdoblju od naredna tri mjeseca ima namjeru zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazati ugovor o radu najmanje petorici radnika, dužan je konzultirati se sindikatom u skladu s članom 96., 109. i 110. Zakona o radu. U slučaju otkaza ugovora o radu koji je opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga ili kada radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa primjenjivat će se odredbe Zakona o radu. Sindikat je suglasan, da bez prethodne konzultacije, organi nadležni za otkaz ugovora o radu kada radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa, isti daju uz obavezu poštivanja prava utvrđenih odredbama Zakona o radu, ovog kolektivnog ugovora i pravilnika o radu. Kada se radniku otkazuje ugovor o radu zbog teže povrede radne obveze, koja je utvrđena kao takva u provedenom disciplinskom postupku, potrebna je suglasnost ili mišljenje sindikata u smislu odredbi Zakona o vijeću zaposlenika stim da ako se sindikat ne izjasni smatra se da je saglasan, što će se regulisati općim aktom poslodavca. Član 73. Radnik koji je s poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obveza iz ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na novčani iznos otpremnine koja se sastoji od dvije trećine mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja 3 (tri) mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca. Novčani iznos otpremnine isplaćuje se radniku nakon rješenja o prestanku radnog odnosa zbog tehnološkog viška, kada odluka postane konačna. U svakom slučaju, otpremnina ne može biti veća od 6 (šest) prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Način, uvjeti i rokovi isplate otpremnine utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika i poslodavca. IX - OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA Član 74. Prava i obaveze u vezi sa obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem za rad uređuju se Pravilnikom o radu i u skladu sa odredbama Zakona o radu. Obrazovanje radnika za potrebe Poslodavca uredit će se posebnim općim aktom. X - OSTVARIVANJE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA Član 75. Radnik će svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati po postupku i na način utvrđen Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i općim aktima Društva. Član 76. Ako se zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organiziranja, promijeni osoba ili pravni položaj Poslodavca, sve obaveze iz Kolektivnog Srijeda, 28. 4. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 53 ugovora, ugovora o radu i svih drugih akata, koje se odnose na radnike, prenose se na novog Poslodavca. XI - DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA Član 77. Sindikat je samostalna, dobrovoljna i interesna organizacija zaposlenih u poštanskom saobraćaju, strukovna, nezavisna od državnih organa, vjerskih institucija, političkih stranaka i Poslodavaca, organizirana u sindikalne organizacije, podružnice i sindikalne grupe koji svoju aktivnost zasniva na Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, svom Statutu i međunarodnim dokumentima. Član 78. Poslodavac ne može ograničavati djelovanje Sindikata odlukama organa upravljanja i rukovođenja. Područje rada Sindikata, utemeljeno Statutom i Programom, je sindikalno organiziranje radnika kod Poslodavca, aktivno učešće u donošenju normativnih akata kod Poslodavca i zaštita prava radnika. Sindikat se neće baviti poslovnom politikom, politikom obaveza i razvoja Poslodavca, tehnološkim i ekonomskokomercijalnim procesom, ukoliko ne utiču negativno na prava radnika. Član 79. Poslodavac je dužan da Pravilnikom o radu predvidi i osigura uslove za rad i djelovanje reprezentativnih Sindikata i to na sljedeći način: - obračunavati i iz plaće radnika odbijati sindikalnu članarinu, uz pismenu suglasnost radnika, te je redovno uplaćivati na račun Sindikata; - u skladu sa mogućnostima pružati stručnu, tehničku i administrativnu pomoć u radu, uključujući i pomoć pri obustavi sindikalnih kredita; - po potrebi pozivati predsjednika Sindikata na sjednicu Uprave Društva i Nadzornog odbora kada se razmatra i odlučuje o pitanjima iz područja rada Sindikata; - pri donošenju Pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultuje sa reprezentativnim Sindikatima; - omogućiti predstavnicima Sindikata plaćeno odsustvo s rada radi učešća u radu organa Sindikata i to: Predsjednicima OSO, Predsjednik statutarne Komisije Sindikata, Predsjednik Nadzornog odbora Sindikata (odnosno predstavnicima Sindikata istog nivoa u drugim reprezentativnim sindikatima) do 15 radnih dana, a ostalim povjerenicima izabranim u Centralni sindikalni odbor (odnosno povjerenicima Sindikata istog nivoa u drugim reprezentativnim sindikatima) do 5 radnih dana; - Poslodavac će reprezentativnim Sindikatima uz prethodnu najavu, omogućiti korištenje prostorije za održavanje skupštine Sindikata i sastanaka Sindikata ukoliko ima na raspolaganju odgovarajuću prostoriju; - Poslodavac će reprezentativnim Sindikatima dati na korištenje prostoriju sa namještajem i opremom za rad ukoliko ima na raspolaganju odgovarajuću prostoriju i opremu. Članovi sindikata su dužni koristiti ustupljene prostorije i opremu s dužnom pažnjom vodeći računa da se ista ne ošteti ili uništi. Svaku nastalu štetu na ustupljenim prostorijama ili opremi Sindikat je dužan naknaditi. Član 80. Poslodavac i Sindikat će partnerski odnos ostvariti posredstvom generalnog direktora/predsjednika uprave i predsjednika Sindikata odnosno putem osoba koje oni ovlaste. Generalni direktor ili predstavnik kojeg je on ovlastio obavezni su primiti predsjednika Sindikata na njegov zahtjev. Rukovodioci dijelova preduzeća su obavezni primiti predsjednika osnovne sindikalne organizacije na njegov zahtjev. Član 81. Sindikat će pristupiti štrajku kao metodu sindikalne akcije u skladu sa Zakonom, pri tome vodeći računa da se osigura funkcioniranje sistema pošta u skladu sa važećim Zakonom o štrajku. Član 82. Funkcija predsjednika i sekretara-tajnika reprezentativnog Sindikata na nivou grane djelatnosti obavlja se profesionalno za sindikat, a na nivou Poslodavaca reprezentativni sindikati i Poslodavac će sporazumom dogovoriti koje će se funkcije obavljati profesionalno za sindikat odnosno uslove za rad i djelovanje sindikata. Predsjedniku i sekretaru reprezentaivnog Sindikatna na nivou grane djelatnosti za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcije: - pripada plaća u visini plaće koju bi imao da je radio na svom radnom mjestu ili po aktima Sindikata, ukoliko je povoljnije za njega, - pravo i na sva druga prava iz radnog odnosa kao da je radio u punom radnom vremenu, osim dijela plaće za radni učinak, - plaću koju bi radnik iz prethodnog stava ovog člana ostvario da je radio na svom radnom mjestu isplaćuje poslodavac, a razliku Sindikat; - radnik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika i sekretara samostalnog Sindikata ima pravo, po isteku mandata vratiti se na ranije poslove ili drugo odgovarajuće radno mjesto. Član 83. Prilikom primjene i provođenja ovog kolektivnog ugovora, poslodavac se obavezuje da će primjenjivati odredbe Zakona o vijeću zaposlenika i sve obaveze koje iz njega proizlaze, osim u slučajevima kada su iste u suprotnosti s Zakonom o radu. U tom slučaju primjenjuju se odredbe Zakona o radu. Sindikat je dužan odluku o izboru sindikalnih povjerenika, predsjednika osnovnih sindikalnih organizacija i predsjednika Sindikata dostaviti poslodavcu. XII - METODA SINDIKALNE AKCIJE Član 84. Sindikat će metode sindikalne akcije koristiti tako što će njihov nosilac biti Centralni odbor - Predsjedništvo Sindikata, a partner direktor - predsjednik Uprave. Pojedini oblici sindikalnih aktivnosti i rokovi rješavanja su sljedeći: METOD SINDIKALNE AKCIJE NAČIN RJEŠAVANJA ROK RJEŠAVANJA Zahtjev Pismeno 30 dana Posredovanje Predstavnici 3 dana Arbitraža Komisijski 30 dana Pregovaranje Predstavnici 30 dana Usaglašavanje Predstavnici 15 dana Najava štrajka Pismeno 15 dana Štrajk upozorenja Pismeno 3 dana XIII - RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Član 85. Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog ugovora ili drugog sličnog spora, koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog ugovora, rješavaće se u postupku mirenja, a u skladu sa Zakonu o radu. Broj 33 - Strana 54 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 4. 2021. Član 86. U pogledu mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova primjenjuju se odredbe Zakona o radu. Član 87. Postupak mirenja pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora, a mora se dovršiti u roku od 10 (deset) dana od dana početka mirenja. U postupku mirenja ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju se i drugi dokazi i saslušavaju svjedoci. Mirovno vijeće sastavlja pismeni prijedlog nagodbe. Ako ugovorne strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe, nagodba ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora. Član 88. Radi mirnog rješavanja radnih sporova (individualnih i kolektivnih), Poslodavci su obvezni u saradnji s Sindikatom formirati Arbitražno vijeće za mirno rješavanje radnih sporova i donijeti odgovarajući provedbeni akt kojim će regulisati način rada Arbitražnog vijeća. Individualni radni spor je spor koji se vodi povodom prestanka ugovora o radu, ponude i zaključivanja ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima, neisplaćivanja plaća i naknada, otpremnine i naknade štete i sl. Kolektivni radni spor je spor nastao povodom primjene odredbi kolektivnog ugovora, donošenja i primjene pravilnika o radu, ostvarivanja prava na sindikalno organiziranje, osnivanja vijeća zaposlenika i drugih kolektivnih prava. Prije podnošenja tužbe radnik i poslodavac mogu se dogovoriti da odluku o sporu povjere Arbitražnom vijeću. Strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu dobrovoljno odlučuju o mirnom rješavanju radnog spora Arbitražom. Svaka strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu snosi svoje troškove nastale u postupku mirenja, odnosno arbitraže. Stranke su saglasne da će odluka arbitra u svakom slučaju biti konačna i obvezujuća za strane u sporu (inter partes) te imati snagu izvršne isprave. Član 89. Odluka arbitraže donosi se u roku od 15 (petnaest) dana od dana pokretanja arbitražnog spora i ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora. Protiv arbitražne odluke, žalba nije dopuštena. XIV - ŠTRAJK Član 90. U svrhu zaštite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih članova, Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i radnike u štrajk. Radnik ima pravo na štrajk i slobodno odlučuje o svom učešću u štrajku. Radnik ne može biti ni na koji način prisiljavan da sudjeluje u štrajku. Ukoliko Sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava radnika utvrđena Zakonom i Kolektivnim ugovorom, stupit će u pregovore sa Poslodavcem i zahtijevati da poduzme odgovarajuće mjere. Štrajk se može organizirati samo u skladu sa Zakonom o radu, Zakonom o štrajku, pravilima sindikata o štrajku i kolektivnim ugovorom i štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog odredbama Zakonom o radu, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora, o kojem su se strane sporazumjele. Sindikat se suzdržava od štrajka, ako poslodavac u cijelosti ispunjava svoje obveze propisane Kolektivnim ugovorom. Štrajk se može organizovati samo u skladu sa Zakonom o štrajku, pravilima sindikata o štrajku i ovim kolektivnim ugovorom. Član 91. Sindikat će pristupiti štrajku, kao metodu sindikalne akcije, u skladu sa Zakonom, pri tome vodeći računa da se osigura nesmetano funkcioniranje procesa rada sistema vezanog za djelatnosti Društva. Za provođenje štrajka potrebno je utvrditi nužan obim poslova u Preduzeću koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, a na osnovu Sporazuma utvrđenog sa Poslodavcem. Sporazum kojim se utvrđuje funkcioniranje nužnih radnih mjesta u Preduzeću, kao i njihov obim, predlaže Poslodavac. Član 92. Odluku o stupanju u štrajk donosi Centralni odbor - (odnosno odgovarajuća tijela Sindikata istog nivoa u drugim reprezentativnim sindikatima). Centralni odbor Sindikata (odnosno odgovarajuća tijela Sindikata istog nivoa u drugim reprezentativnim sindikatima), sačinjava štrajkački odbor. Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka. Odluka o stupanju u štrajk dostavlja se osnovnim sindikalnim organizacijama - sindikalnim podružnicama i Poslodavcu i to u zakonski utvrđenom roku. Član 93. Radnik ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, u smislu odredbi Zakona o radu. Član 94. Radniku koji sudjeluje u štrajku plaća se može smanjiti srazmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku, u skladu sa kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Ako radnik učestvuje u nezakonitom štrajku ili ako za vrijeme štrajka namjerno nanese štetu poslodavcu, može mu se dati otkaz, u skladu s Zakonom i općim aktima Društva. XV - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 95. Ovaj ugovor zaključuje se na period od dvije godine, a stupa na snagu i primjenjuje se od 01.04.2021.g.. Svaka strana potpisnica ugovora ima pravo da raskine ovaj kolektivni ugovor, ukoliko druga strana: - ne prihvati, u roku od 15 (petnaest) dana, prijedlog za pregovore o izmjenama i dopunama ovog kolektivnog ugovora; - ne odgovori u roku od 15 (petnaest) dana na pisani zahtjev druge strane za otpočinjanje pregovora; - kad prihvati pregovore ako se u roku od 3 (tri) mjeseca ne postigne dogovor o izmjenama i dopunama kolektivnog ugovora. Otkazni rok u slučaju otkaza kolektivnog ugovora je 3 (tri) mjeseca od dana dostavljanja pisanog otkaza ugovora drugim stranama. Strane mogu sporazumno raskinuti ovaj ugovor u bilo koje vrijeme. Sporazumom iz prethodnog stava ovog člana regulišu se pitanja: otkaznog roka, važenja i primjene kolektivnog ugovora, rokova za otpočinjanje i trajanje pregovora za potpisivanje novog kolektivnog ugovora. Član 96. Nadzor nad primjenom ovog kolektivnog ugovora obavlja federalni inspektor rada. Radnik, Sindikat i poslodavac mogu zahtijevati od nadležnog inspektora rada provođenje inspekcijskog nadzora. Član 97. Potpisnici ovog ugovora se obavezuju da će na sva druga pitanja iz radnog odnosa koja nisu uređena ovim Kolektivnim ugovorom ili su drugačije uređena Zakonom o radu, primjenjivati Srijeda, 28. 4. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 55 odredbe važećeg Zakona o radu i konvencija MOR, koje su ratificirane od strane BiH. Član 98. Poslodavac je dužan uskladiti Pravilnik o radu i druge opće akte koji su u suprotnosti sa odredbama ovog kolektivnog ugovora, sa odredbama ovog ugovora u roku od 90 (devedeset) dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora. Član 99. Stupanjem na snagu ovog Kolektivnog ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor za područje djelatnosti poštanskog saobraćaja ("Službene novine Federacije BiH", br. 57/20). Član 100. Ovaj kolektivni ugovor objaviće se u "Službenim novinama Federacije BiH". Ukoliko se ovaj kolektivni ugovor ne produži po njegovom isteku, primjenjivati će se 3 (tri) mjeseca od dana njegovog isteka. Broj 40/21 22. aprila/travnja 2021. godine Sarajevo Za Sindikat BH Pošta Predsjednik Eldin Šabanović, s. r. Broj 03-02-547/2021 22. aprila/travnja 2021. godine Sarajevo Za Vladu Federacije Bosne i Hercegovine Federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić, s. r. FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE 773 OPERATIVNI PLAN1 ZA POBOLJŠANJE ENERGIJSKE EFIKASNOSTI U INSTITUCIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Lista skraćenica BiH Bosna i Hercegovina CO2 Ugljen dioksid EE Energijska efikasnost EEAPF Akcioni plan energijske efikasnosti Federacije BiH 2019.-2021. EPS Ekspandirani polistiren ili bijeli stiropor EU Evropska unija FBiH Federacija Bosne i Hercegovine IRR Interna stopa prinosa ISEE Informacioni sistem energijske efikasnosti Federacije BiH K Kelvin KM Konvertibilna marka KPU Kantonalni porezni ured KV Kvalifikovani radnik kWh Kilovat sati l Litar m2 Kvadratni metar m3 Kubni metar NEEAP Akcioni plan energetske efikasnosti BiH 2019.-2021. NKV Nekvalifikovani radnik NPV Neto sadašnja vrijednost PI Indeks profitabilnosti PKV Polukvalifikovani radnik PP Jednostavni period povrata PVC Polivinil klorid ili "plastika" SMiV Sistem za monitoring i verifikaciju t Tona UNDP Razvojni program Ujedinjenih nacija VKV Visokokvalifikovani radnik VSS Radnik sa visokom stručnom spremom W Vat 1 Operativni plan za poboljšanje energijske efikasnosti u institucijama Federacije Bosne i Hercegovine sastavni je dio Zaključka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o donošenju Operativnog plana za poboljšanje energijske efikasnosti u institucijama Federacije Bosne i Hercegovine, V. broj 624/2021 od 1. aprila 2021. godine, koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 29/21 od 14. aprila 2021. godine.
Granski kolektivni ugovor elektroprivredne djelatnosti u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 12/21 12.02.2021 kolektivni ugovor,elektroprivreda,elektroprivredna djelatnost Broj 12 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 12. 2. 2021. XII. NAREDBA ZA ODRŽAVANJE PRETRESA U SUDOVIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 1. Izuzetno od točke 2. Poglavlja I. "Opće naredbe" kojom je utvrđeno da je u zatvorenom prostoru dozvoljeno okupljanje ljudi ne više od 30 osoba, dozvoljava se održavanje pretresa u Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, uz poštivanje higijensko-epidemioloških preporuka Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, koji su sastavni dio ove naredbe, kao i pod uvjetom da veličina prostora u kojem se održavaju pretresi omogućava provedbu navedenih mjera. 2. Nalaže se Kriznim stožerima kantonalnih ministarstava zdravstva da na temelju procjene COVID-19 epidemiološke situacije i uz higijensko-epidemiološke preporuke zavoda za javno zdravstvo kantona, na području kantona, kao i općina, donesu naredbe za održavanja pretresa u sudovima na području kantona, kao i općina. Privitak 2. PREPORUKE KRIZNOG STOŽERA FEDERALNOG MINISTARSTVA ZDRAVSTVA 1. Preporučuje se osobama starije životne dobi, naročito onima sa hroničnim bolestima, da izbjegavaju bespotrebna kretanja i korištenje javnog prijevoza, te da redovito koriste zaštitnu opremu. U slučaju prijeke potrebe za kretanjem, preporučuje se isto u periodu od 11.00 - 13.00 sati. Također, preporučuje se osobama starije životne dobi da maksimalno reduciraju odlaske u ordinacije kod obiteljskog liječnika i u bolnice, ukoliko im nije prijeko potrebna zdravstvena skrb. Preporučuje se najprije kontaktirati telefonom obiteljskog liječnika, ukoliko je osobi ove dobi potreban recept ili liječnički savjet. 2. Preporučuje se pučanstvu na području Federacije BiH, da zbog epidemije COVID-19 izbjegavaju javna i privatna okupljanja i ograniče svoja kretanja. 3. U slučaju pojave nekih od simptoma kao što su: povišena temperatura, kašalj, gubitak mirisa ili okusa, preporučuje se osobama sa simptomima, kao i članovima njihovog kućanstva da ostanu kući, te se telefonski jave nadležnom liječniku kako bi dobili daljnje upute. 4. Preporučuje se svim državljanima Federacije BiH da ne putuju u zemlje u kojima je prisutna visoka transmisija COVID-19, kao i ni unutar Bosne i Hercegovine, kako bi se spriječila lokalna transmisija virusa. 5. Preporučujemo svim državljanima Federacije BiH koji žive ili rade u zemljama u kojima je prisutna visoka transmisija COVID-19, da ne dolaze u Federaciju BiH, zbog povećanja rizika od unošenja COVID-19, a što bi dodatno moglo rezultirati daljnjem pogoršanju COVID-19 epidemiološke situacije u Federacije BiH. 6. Preporučuje se online model odvijanja redovne nastave u svim obrazovnim institucijama na području Federacije Bosne i Hercegovine gdje god je to moguće, odnosno gdje postoje uvjeti (informatičko-komunikacijske tehnologija) za implementaciju online modela. 7. Preporučuje se uposlenicima obrazovnih ustanova što kraće zadržavanje u zajedničkim prostorima obrazovnih ustanova (zbornice, kantine, hodnici i sl.), te obavljanje poslovnih aktivnosti (roditeljski sastanci, sjednice nastavnog vijeća, informacije za roditelje i sl.) usmjeriti na ostale mogućnosti poslovne komunikacije primjenom informatičkokomunikacijske tehnologije (putem konferencijskih poziva, e-maila, Skype-a i sl.). 8. Preporučuje se svim pravnim subjektima da na području Federacije Bosne i Hercegovine, shodno radnim procesima i zadacima koje obavljaju, omoguće klizno radno vrijeme i rad od kuće, gdje god je to moguće. 9. Preporučuje se roditeljima da obustave pohađanje izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti svoje djece, te da izbjegavaju slična okupljanja, posebno u zatvorenom prostoru. 10. Vlade kantona, odnosno krizni stožeri kantonalnih ministarstava zdravstva, spram procjene epidemiološke situacije na kantonu, preporuke od pod toč. 1. do 9. mogu donijeti i u formi naredbe. 241 Na osnovu člana 137. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16 i 89/18), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Sindikat elektroenergetskih radnika FBiH - SEER FBiH Sarajevo, uz saglasnost Neovisnog sindikata uposlenika EP HZ HB, 10. februara 2021. godine zaključuju GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI U FBiH I. UVODNE ODREDBE Član 1. Kolektivnim ugovorom (nadalje: Ugovor) uređuju se prava i obaveze poslodavaca i radnika elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine (nadalje: Federacija BiH) iz radnog odnosa i na temelju rada po Zakonu o radu (nadalje: Zakon). Prema odredbama ovog Ugovora poslodavci su gospodarska društva s većinskim državnim kapitalom koja se bave elektroprivrednom djelatnošću u Federaciji BiH. Pod pojmom radnik, u smislu ovog Ugovora, podrazumijeva se fizička osoba u radnom odnosu koja obavlja određene poslove za poslodavca na temelju ugovora o radu. Član 2. Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima poslodavca. Opći akti poslodavca (pravilnici i ostali akti kojima se reguliraju radni odnosi i prava radnika iz radnih odnosa) moraju biti u skladu sa ovim Ugovorom, osim ako nije drugačije regulirano Zakonom, a bit će doneseni uz konsultacije sa sindikatom. Ako bi u općem aktu poslodavca pojedino pravo radnika bilo manje od prava utvrđenog ovim Ugovorom, neposredno se primjenjuju odredbe ovog Ugovora. II. RADNI ODNOS Član 3. Stupanjem na rad radnika na osnovu zaključenog ugovora o radu zasniva se radni odnos. Nakon zaključivanja ugovora o radu poslodavac je dužan prijaviti radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (u daljem tekstu: obavezno osiguranje) u skladu sa zakonom. Zapošljavanje novog Radnika moguće je u slučaju kada Poslodavac internom preraspodjelom, u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu, nije u mogućnosti popuniti upražnjeno radno mjesto, a procedure za ovaj način zapošljavanja bit će definirane Pravilnikom o radu ili drugim internim aktom Poslodavca, koji će se sačiniti u konsultaciji sa sindikatom. Član 4. Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i sadrži, naročito, podatke o: Petak, 12. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 12 - Strana 11 a) nazivu i sjedištu poslodavca; b) imenu i prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu radnika; c) trajanju ugovora o radu; d) dan otpočinjanja rada; e) mjestu rada; f) radnom mjestu na kojem se radnik zapošljava i kratak opis poslova; g) dužini i rasporedu radnog vremena; h) plaći, dodacima na plaću, te periodima isplate; i) naknade plaće; j) trajanju godišnjeg odmora; k) otkaznom roku; I) druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrđenim kolektivnim ugovorom: m) posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.); n) postupku zaštite prava radnika iz radnog odnosa; o) probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta. Umjesto podataka iz st. 1. tač. g., h., i., j., k. i l. ovog člana, može se u ugovoru o radu naznačiti odgovarajući član Zakona, ovog Ugovora ili Pravilnika, kojim su uređena ta pitanja. Ako poslodavac ne zaključi ugovor o radu sa radnikom u pisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, ako poslodavac drugačije ne dokaže. Član 5. Ugovor o radu zaključuje se: a) na neodređeno vrijeme; b) na određeno vrijeme. Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine. Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. PROBNI RAD Član 6. Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad iz stava 1. ovog člana ne može trajati duže od šest mjeseci. Ako se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren, otkazni rok je sedam dana. Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme obavljanja probnog rada, prestaje radni odnos sa danom isteka roka utvrđenog ugovorom o probnom radu. PRIJEM PRIPRAVNIKA Član 7. Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme s tim da pripravnik ostvaruje sva prava utvrđena Zakonom i Pravilnikom. STRUČNO OSPOSOBUAVANJE BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA Član 8. Na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stjecanja iskustva i polaganja stručnog ispita kao uvjeta za obavljanje određenih zanimanja, mogu se primati osobe koje su završile školovanje za takvo zanimanje. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i provjera osposobljenosti odvija se pod istim uvjetima kao i za pripravnike. Za vrijeme stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, osiguravaju se prava propisana Zakonom. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu dana i to razdoblje ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo. III. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI RADNO VRIJEME Član 9. Puno radno vrijeme radnika traje 40 (četrdeset) sati sedmično. Dnevno radno vrijeme i raspored radnog vremena utvrđuje poslodavac Pravilnikom. Član 10. U slučajevima neophodne potrebe radnik je obavezan na zahtjev poslodavca raditi duže od punog radnog vremena u sedmici (prekovremeni rad), a najviše do 8 (osam) sati sedmično. Radnik može dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno, i to u trajanju od još, najviše, 8 (osam) sati sedmično. Član 11. Rad u vremenu između 22 sata uveče i 6 sati ujutro idućeg dana smatra se noćnim radom, ako za određeni slučaj zakonom, propisom kantona ili Kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno. Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopno najduže jednu sedmicu. ODMORI Član 12. Po Zakonu, poslodavac osigurava radnicima slijedeće odmore u trajanju: - tokom radnog dana najmanje 30 (trideset) minuta (odmor ne može biti korišten na početku i na kraju radnog vremena), koji se ne uračunava u radno vrijeme, - iznimno, na zahtjev radnika, odmor tokom radnog dana u trajanju od najmanje 1 (jedan) sat za jedan dan tokom radne sedmice, - dnevni odmor između dva radna dana najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno, - sedmični odmor najmanje 24 (dvadeset četiri) sata neprekidno, - godišnji odmor najmanje 20 (dvadeset) radnih dana. Izuzetak u odnosu na stav 1. ovog člana čine radnici koji rade u smjenama na radnim mjestima gdje se rad ne može prekidati zbog sigurnosti i prirode tehnološkog procesa i gdje vrijeme trajanja odmora tijekom rada može biti podijeljeno u više kratkih stanki od 10-15 minuta radi objedovanja na radnom mjestu i drugih potreba radnika, koje se uračunavaju u radno vrijeme. Član 13. Radnicima koji su tokom rada neprekidno izloženi štetnim tvarima poslodavac je dužan osigurati odmor na svakih 60 (šezdeset) minuta rada, 10 (deset) minuta odmora koji ulazi u radno vrijeme. Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se radna mjesta iz stava 1. ovog člana. GODIŠNJI ODMOR Član 14. Radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 (dvadeset) radnih dana, a najduže u trajanju koliko je predviđeno Zakonom o radu FBiH. Broj 12 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 12. 2. 2021. Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 (dvadeset i četiri) radna dana. Trajanje godišnjeg odmora duljeg od najkraćeg propisanog Zakonom, ovisi od: - dužine radnog staža, - stručne spreme i grupe složenosti poslova, - uvjeta rada, - socijalnih i zdravstvenih uvjeta. Prema dužini radnog staža, dužina godišnjeg odmora uvećava se za svake navršene 3 (tri) godine radnog staža po 1 (jedan) radni dan. Dužina godišnjeg odmora, ovisno od stručne spreme koja se traži za radno mjesto radnika, uvećava se kako slijedi: - NKV, PKV, NSS za 1 radni dan, - KV, SSS za 2 radna dana, - VKV, VŠS za 3 radna dana, - VSS za 4 radna dana. S obzirom na uvjete rada za radnike koji rade kontinuirano na neposrednom održavanju ili remontima objekata, te na visinama, pod zemljom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, za radnike koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekata duže od 60 dana tokom godine, te za radnike koji rade u smjenama, dužina godišnjeg odmora uvećava se za 3 dana. Radnici koji rade na izuzetno teškim poslovima na kojima se uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja, koji su utvrđeni posebnim postupkom predviđenim Zakonom, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana. Za radnike iz prethodnog stava ovog člana, ovisno od uvjeta rada po propisanoj metodologiji, godišnji odmor se uvećava: - 2 dana dana do 5% otežanih uvjeta rada, - 3 dana do 10% otežanih uvjeta rada, - 4 dana do 15% otežanih uvjeta rada, - 5 dana preko 15% otežanih uvjeta rada. Radnik koji živi u teškim socijalnim i zdravstvenim uvjetima ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora i to: - radniku - ratnom vojnom invalidu preko 50% invalidnosti za 5 radnih dana, - radniku - ratnom vojnom invalidu do 50% invalidnosti za 4 radna dana, - radniku - invalidu II kategorije invalidnosti za 3 radna dana, - radniku - sudioniku oružanih snaga Bosne i Hercegovine za svaku godinu provedenu u oružanim snagama za 1 radni dan, - radniku - samohranom roditelju, odnosno staratelju djeteta i majci do navršenih 10 godina života djeteta za 2 radna dana, - radniku - roditelju djeteta sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili s utvrđenim invaliditetom za 3 radna dana. Radnik je činjenice iz prethodnog stava dužan dokumentirati poslodavcu odgovarajućim dokumentom. Kriteriji se primjenjuju kumulativno, s tim da godišnji odmor ne može trajati dulje nego što je zakonom predviđeno. U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se blagdani, neradni dani, subote i nedjelje, kao i dani plaćenog odsustva. Radnik, koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 (petnaest) dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada. Ako je radnik zasnovao radni odnos tokom kalendarske godine, a nema 6 (šest) mjeseci radnog staža neprekidno, ostvaruje pravo na godišnji odmor u toj godini, i to 2 (dva) dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada. Radnik kojem prestaje ugovor o radu radi stjecanja prava na mirovinu do 01.07., ima pravo na puni godišnji odmor, a koristit će ga do dana prestanka ugovora o radu u obimu koji je moguć. Član 15. Godišnji odmor može se koristiti tokom čitave kalendarske godine na temelju Plana korištenja godišnjih odmora, koji donosi poslodavac najkasnije do 31. 03. tekuće godine, a u skladu sa potrebama procesa rada. Radnik može na pisani zahtjev koristiti godišnji odmor i prije donošenja Plana korištenja godišnjih odmora. Temeljem Plana iz st. 1. i 2. ovog člana, poslodavac je obavezan uručiti radniku pojedinačno rješenje o korištenju godišnjeg odmora, najkasnije 15 (petnaest) dana prije početka korištenja godišnjeg odmora. U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali, dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca. Član 16. Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela, ili više dijelova, na zahtjev radnika, zbog zdravstvenih razloga ili gdje priroda posla nalaže druge potrebe, izuzev ako nije drugačije definirano Zakonom o radu. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristit će bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u tekućoj kalendarskoj godini, a drugi dio najkasnije do 30.06. iduće godine. Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to zaželi, uz obavezu da o tom izvijesti poslodavca najmanje 3 (tri) dana prije njegovog korištenja. Radnik koji je započeo korištenje godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije iskorišten uslijed bolesti ili porodiljskog dopusta, ima ga pravo iskoristiti do 30.06. sljedeće godine, pod uvjetom da je radio najmanje 6 (šest) mjeseci u godini koja je prethodila godini u kojoj se vratio na rad. Član 17. Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor. Radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju iz člana 15. stav 4. ovog Ugovora. DOPUSTI Plaćeni dopust Član 18. Radnik ima pravo plaćenog dopusta ukupno 7 (sedam) radnih dana tokom jedne kalendarske godine, s tim da u pojedinačnim slučajevima ostvaruje slijedeća prava: - sklapanje braka do 5 radnih dana, - rođenje djeteta do 5 radnih dana, - smrt roditelja ili staratelja, supružnika, djeteta, do 7 radnih dana, - smrt roditelja supružnika, brata, sestre, djeda, bake, unuka, do 3 radna dana, - teška bolest supružnika, djece, roditelja do 7 radnih dana, - teška bolest ostalih članova uže porodice do 3 radna dana, - sklapanje braka djeteta radnika do 3 radna dana, - otklanjanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda do 5 radnih dana, - selidba do 3 radna dana, - za slučaj obrazovanja i usavršavanja o vlastitom trošku do 5 radnih dana, ostalih osobnih potreba do 2 radna dana. Petak, 12. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 12 - Strana 13 Dobrovoljni darovatelji krvi za svako darivanje krvi koriste 2 (dva) dana odsutnosti s rada neposredno nakon dana darivanja krvi, zasebno i neovisno od broja dana iz stava 1 ovog člana tokom godine i koji se računaju kao da su radili. Za slučaj stručnog obrazovanja i usavršavanja, radniku se može odobriti plaćeni dopust i do 30 (trideset) radnih dana u jednoj godini. Za polaganje stručnog ispita radnik ima pravo na plaćeni dopust od 3 (tri) radna dana, od kojih jedan dan mora koristiti na dan polaganja stručnog ispita. Isključivo na pisani zahtjev Radnika, plaćeno odsustvo može trajati i kraće od naprijed naznačenog broja Neplaćeni dopust Član 19. Radniku se moze na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust u trajanju do 30 (trideset) radnih dana u tekućoj kalendarskoj godini radi neophodnih privatnih poslova u slijedećim slučajevima: - radi teže bolesti člana uže porodice, odnosno člana kućanstva, - izgradnja ili popravka kuće i popravka stana, - obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizacija na osobni trošak. Poslodavac je dužan omogućiti radniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo. Radniku se može odobriti neplaćeni dopust duže od 30 (trideset) dana ovisno o opravdanosti zahtjeva. Odluku o tome donosi ovlaštena osoba u skladu sa Pravilnikom. Član 20. Radnici koji su imenovani u predstavnička tijela organa Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, županije/kantona, gradova i općina imaju pravo na neplaćeni dopust za dane kad su obavezni prisustvovati sjednicama organa u koje su imenovani ili izabrani. Obaveza je radnika najaviti prisustvovanje istim po prijemu poziva na sjednicu. IV. ZAŠTITA I SIGURNOST RADNIKA Član 21. Poslodavac je dužan osposobiti i opremiti adekvatnom ličnom i kolektivnom zaštitnom opremom radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, te sprječava nastanak nesreće. Dužnost je radnika brinuti se o osobnom zdravlju i sigurnosti, kao i o zdravlju i sigurnosti drugih s kojima radi. Zaštita radnika ostvarivat će se po odredbama Zakona i drugim pozitivnim zakonskim propisima. Član 22. Radnik ima pravo odbiti raditi na poslovima od kojih mu prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga sto nisu provedene propisane mjere zaštite na radu i o tome je dužan odmah izvijestiti nadležnu Inspekciju rada, poslodavca i sindikat. Ukoliko radnik odbije raditi zbog razloga iz prethodnog stava, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj, ne može mu se uskratiti puna isplata naknade plaće za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzeti bilo kakve mjere odgovornosti. Član 23. U slučaju povrede na radu i profesionalne bolesti, poslodavac je obavezan osigurati besplatnu zdravstvenu zaštitu, odnosno snositi sve troškove liječenja radnika koji nisu pokriveni redovnim zdravstvenim osiguranjem. Poslodavac je obavezan, jednom godišnje, organizirati besplatne sistematske liječničke preglede za radnike koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, te jednom u dvije godine za ostale radnike, a što će biti definirano Pravilnikom društva. U slučaju povrede na radu, profesionalne bolesti i vojnog invaliditeta, Poslodavac će osigurati i banjsko- klimatsko liječenje radnika. Aktom Poslodavca će se utvrditi kriteriji po osnovu kojih i druge kategorije radnika mogu biti upućene na banjsko-klimatsko liječenje. Član 24. Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu. Žena za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, može biti raspoređena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni ljekar. Ako poslodavac nije u mogućnosti osigurati raspoređivanje žene, u smislu stava 2. ovog člana, žena ima pravo dopusta sa rada uz naknadu plaće u skladu sa ovim Ugovorom i Pravilnikom. Privremeni raspored iz stava 2. ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene. Za vrijeme trajanja trudnoće odnosno za vrijeme dojenja, poslodavac će isplaćivati razliku do pune plate radnici, a sva ostala prava ista ostvaruje u skladu sa Zakonom. Član 25. Jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno- zdravstvenog zbrinjavanja, a temeljem nalaza nadležne zdravstvene ustanove. Roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana pripadaju sva prava iz radnog odnosa po Zakonu. Član 26. Pravo radnika da se vrati na rad nakon prestanka privremene spriječenosti za rad Povrede na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa. Radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do 6 mjeseci, a za kojeg nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti za rad. Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad duže od 6 mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove, poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnoj sposobnosti. Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja iz stava 3. ovog člana poslodavac može radnika, uz njegovu saglasnost, rasporediti na poslove niže stručne spreme, prema njegovoj radnoj sposobnosti. Ako poslodavac namjerava da zaposli radnika sa kvalifikacijom i stepenom stručne spreme koju ima radnik koji je u smislu stava 4. ovog člana raspoređen na poslove niže stručne spreme, dužan je, prije zapošljavanja drugog radnika, ponuditi zaposlenje radniku iz stava 4. ovog člana. Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja iz stava 3. i stava 4. ovog člana poslodavac može nakon provedenih konsultacija sa sindikatom, uz njihovu saglasnost, otkazati ugovor o radu. Radnik je dužan najkasnije u roku od 3 (tri) dana od nastupanja spriječenosti za rad, pisanim ili usmenim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad. Broj 12 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 12. 2. 2021. V. RESTRUKTURIRANJE I PRIVATIZACIJA ELEKTROENERGETSKOG SEKTORA Član 27. Poslodavac se obavezuje pravovremeno, a najmanje jedanput godišnje i po potrebi, obavijestiti sindikate o aktivnostima na izradi planova za restrukturiranje i privatizaciju društva te utjecaju njegove poslovne politike na gospodarski i socijalni položaj radnika. Član 28. U slučaju prestrukturiranja, statusnih promjena ili pravnih poslova kojim poslodavac elektroenergetskog sektora utemeljuje nova društva ili ukoliko dođe do prodaje dijela državnog kapitala i promjene vlasničke strukture u JP "Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne" d.d. Mostar i JP "Elektroprivreda Bosne i Hercegovine" d.d. - Sarajevo, poslodavac i sindikat su suglasni da se u tenderu i ugovoru o prodaji, pored ostalog, navede uvjet da, u roku od najmanje 3 (tri) godine od dana zaključivanja ugovora o prodaji, neće doći do otpuštanja radnika, otkazivanjem ugovora o radu od strane poslodavca zbog ekonomskih, tehničkih i drugih razloga, niti će se mijenjati odredbe postojećeg Kolektivnog ugovora. VI. SOLIDARNOST Član 29. Radnik ima pravo u slučaju promjene radnog mjesta zadržati osnovnu plaću radnog mjesta na kojem je radio kad je 5 (pet) godina pred ispunjenjem uvjeta za prestanak ugovora o radu zbog odlaska u penziju po sili zakona. VII. PLAĆE, DODACI NA PLAĆU, STIMULACIJSKI DIO PLAĆE, NOVČANA NAKNADA ZA PRIPRAVNIKA I NAKNADA PLAĆE Član 30. Podaci o plaćama po odredbama ovog Kolektivnog ugovora su javni. Podaci o pojedinačnim isplatama su tajni. Član 31. Plaća se utvrđuje, obračunava i isplaćuje najmanje jedanput mjesečno u konvertibilnim markama (KM). Član 32. Plaća se sastoji od osnovne plaće, dijela plaće po osnovu radnog učinka, dodatka na plaću i naknada plaće. Poreze i doprinose na plaću uplaćuje poslodavac, u skladu sa zakonom. Osnovna plaća Član 33. Osnovna plaća je najniži iznos koji se radniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uvjete i rezultate rada. Osnovna plaća je proizvod najniže neto satnice, koeficijenta složenosti poslova koje radnik obavlja i ostvarenog fonda sati. Član 34. Najniža satnica prije oporezivanja ne može biti manja od 2,72 KM. Izuzetno, ukoliko se ostvari pozitivno poslovanje, moguće je izvršiti korekciju satnice ukoliko se o tome postigne sporazum između reprezentativnog sindikata kod poslodavca i uprave društva. Izuzetno, isključivo u slučaju izmjene zakonskih i drugih propisa, odredbe ovog člana bit će usklađene na način da se osigura da neto primanja radnika ("na ruke") po osnovu plaće, naknada i materijalnih prava iz poglavlja VIII ovog kolektivnog ugovora, ostanu neumanjena u toku važenja ovog Kolektivnog ugovora, što se neće odnositi na izmjene Zakona o porezu na dohodak FBiH. Na najnižu osnovnu plaću radnika primjenjuju se koeficijenti iz platnih razreda danih u ovom Ugovoru. Ti koeficijenti, ovisno o složenosti poslova radnih mjesta i stupnja stručne spreme, kreću se od 1,00 do 5,40 i to: I grupa - najmanje složeni poslovi (NK) 1,00-1,40 II grupa - manje složeni poslovi (PK) 1,40-1,80 III grupa - srednje složeni poslovi (KV) 1,90-2,40 IV grupa - složeniji poslovi (SSS) 2,20-2,80 V grupa - složeniji poslovi s izraženijom samostalnošću u radu (VKV) 2,60-3,40 VI grupa - složeni i specijalizirani poslovi (VŠS) 3,20-3,90 VII grupa - složeni i raznovrsni poslovi (VSS) 3,80-5,40 Član 35. Radnik ima pravo na uvećanu osnovnu plaću na osnovu otežanih uvjeta rada. Osnovza utvrđivanje dodataka na otežane uvjete rada je osnovna plaća radnika i vrijeme trajanja uvjeta rada u obračunskom razdoblju. Tipizirane grupe poslova, te pripadajuće koeficijente i način primjene koeficijenata, temeljni broj bodova i radna mjesta odnosno prostore gdje se rad obavlja, poslodavac će utvrditi Pravilnikom, Pravilnikom o zaštiti na radu i metodologijom vrednovanja radnih mjesta najkasnije 60 (šezdeset) dana nakon potpisivanja ovog Ugovora, uzimajući pri tome u obzir: mikroklimatske uvjete, opasnost od povreda, napore, izloženosti stresu, rad u smjeni i turnusu i drugo. Član 36. Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku godinu penzijskog staža za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. Član 37. U slučaju da godišnja stopa inflacije pređe 5% izvršit će se usklađivanje najniže neto satnice u skladu sa rastom BDP-a i inflacije u skladu sa podacima Federalnog zavoda za statistiku. Dodaci na plaću Član 38. Osnovna plaća radnika uvećava se: - za rad noću 50%, - za prekovremeni rad 50%, - za rad na dan sedmičnog odmora (nedjeljom) 35%, - za rad na dane praznika koji su neradni dani 50%, - za vrijeme provedeno u pripravnosti kod kuće u vrijeme odmora između dva uzastopna dana 20%, - za vrijeme provedeno u pripravnosti kod kuće u vremenu u kojem se ne radi (praznici u BiH) 30%. Za radnike koji rade u turnusima poslodavac će Pravilnikom urediti prava po osnovu uvećanja plaće. Dodaci se međusobno ne isključuju izuzev u slučajevima: - pripravnosti kod kuće što isključuje primjenu ostalih dodataka iz stava 1. ovog člana. - rada na dane praznika koji su neradni u BiH, a što isključuje naknadu za rad nedjeljom. Radni učinak Član 39. Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak ukoliko je isti ostvaren i uvećane plaće iz Zakona o radu, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Radni učinak definisat će se posebnim aktom poslodavca. Petak, 12. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 12 - Strana 15 Plaća za pripravnika Član 40. Tokom obavljanja pripravničkog staža, pripravnik ima pravo na plaću u iznosu od najmanje 70% osnovne plaće njegovog radnog mjesta. Naknada plaće Član 41. Radnik ima pravo na naknadu plaće u slijedećim slučajevima: - za vrijeme godišnjeg odmora, - za vrijeme privremene spriječenosti za rad uslijed bolesti, - za vrijeme porodiljskog dopusta, za plaćeni dopust i praznike, - za prekid rada (koji nije prouzročio radnik), - za vrijeme odsutnosti s posla zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio poslodavac, - u drugim slučajevima utvrđenim Zakonom, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom. Naknada plaće iz stava 1. ovog člana uvećava se za naknade po osnovu staža iz člana 36. ovog Ugovora. Član 42. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku pripada naknada u visini prosječno ostvarene njegove plaće za prethodna tri mjeseca kad je radio. Za dane kad ne radi zbog privremene nesposobnosti za rad u slučaju bolesti, njege člana uže porodice i drugih slučajeva utvrđenih propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, radnik ima pravo na naknadu plaće prema odredbama propisa o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, ovog Ugovora i Pravilnika. Član 43. Naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad iznosi 100% od osnovice za bolovanje zbog: povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, bolesti i komplikacija prouzročenih trudnoćom i porođajem, transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe. Član 44. Osnovica za naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolovanja je plaća isplaćena radniku - osiguraniku za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio slučaj na temelju kojeg se stječe pravo na naknadu plaće. Rokovi i razdoblje isplate plaće i zaštita plaće Član 45. Poslodavac plaću isplaćuje svakog mjeseca za prethodni mjesec. Rok za isplatu plaće je do desetog dana u mjesecu za prethodni mjesec. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće radniku uručiti pisani obračun plaće koju je bio dužan isplatiti sa svim elementima s kojima je obračun utvrđen, kao i prikaz svih odbitaka za doprinose, poreze i druge odbitke na osnovu zakonskih propisa ili zasnovane na izjavi radnika (različite vrste otplate kredita, članarine i sl.). Član 46. Naknada plaće iz člana 41. isplaćivat će se po Zakonu, Kolektivnom ugovoru i Pravilniku i to zajedno s plaćom. Član 47. Poslodavac ne može, bez izvršne sudske odluke ili bez suglasnosti radnika, svoja potraživanja prema radniku namiriti uskraćivanjem plaće ili nekog njezinog dijela, odnosno uskraćivanjem naknade plaće ili dijela naknade plaće. VIII. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA REGRES Član 48. Radniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora u iznosu najmanje 50% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku Federalnog zavoda za statistiku za prethodnu godinu. Regres će poslodavac isplatiti radnicima u prvoj polovici tekuće godine. NAKNADA ZA VJERSKE, NACIONALNE I DRŽAVNE BLAGDANE Član 49. Poslodavac (javna preduzeća na koje se implementira Kolektivni ugovor) će, na inicijativu reprezentativnog sindikata kod poslodavca zaključiti poseban sporazum kojim će se definirati isplate u smislu naknada za državne, nacionalne, vjerske praznike ili Dan Društva za radnike i dodjela darova za njihovu djecu. Inicijativa prema upravi društva mora se podnijeti u pisanoj formi i sadržavati prijedlog iznosa i način isplate, odnosno dodjele. TROŠKOVI PRIJEVOZA Član 50. U toku implementacije ovog Kolektivnog ugovora pravo na naknadu za prijevoz na posao i sa posla radniku kojem nije organizirana ova vrsta prijevoza bit će uređena na isti način kako je definirano u Pravilnicima o radu oba javna preduzeća na dan 01.03.2018. godine. Naknada troškova prijevoza na posao i s posla isplaćuje se zajedno s plaćom Radnika i iskazuje se kao posebna stavka na obračunskoj listi. TOPLI OBROK Član 51. Poslodavac je obavezan osigurati ishranu u toku radnog vremena (topli obrok). Ukoliko poslodavac ne osigura ishranu, radniku se isplaćuje naknada za prehranu tokom rada, po danu u iznosu od 13,60 KM nakon oporezivanja, za prvi kvartal primjene ovog ugovora, uz obavezu poslodavca da tromjesečno vrši usklađivanja naknade za topli obrok u skladu sa kretanjem Prosječne neto plaće u Federaciji BiH a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Prava iz prethodnog stava detaljno će se razraditi Pravilnikom o radu kod poslodavaca. Radniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kad nije radio po bilo kom osnovu (službeni put, plaćeni dopust, rad na terenu, bolovanje i sl.) osim u slučaju dobrovoljnog davanja krvi. DNEVNICA Član 52. Radnik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem radnika na službeno putovanje - dnevnica izvan sjedišta rada. Dnevnica za službeno putovanje u zemlji i inostranstvu isplaćuje se u skladu sa općim aktom Vlade FBiH. TERENSKI RAD Član 53. Pravo na terenski dodatak regulirat će se općim aktom poslodavca Član 54. Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju. Broj 12 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 12. 2. 2021. KORIŠTENJE OSOBNOG AUTOMOBILA U SLUŽBENE SVRHE Član 55. Korištenje osobnog automobila u službene svrhe će se regulirati općim aktom poslodavca. NAGRADA ZA DUGOGODIŠNJI RAD RADNIKU Član 56. Poslodavac može isplatiti nagradu za dugogodišnji rad radniku prema Pravilniku Društva, a ista će se isplaćivati povodom Dana Društva. OTPREMNINA Član 57. Radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u iznosu od 5 (pet) do 6 (šest) prosječnih njegovih plaća u društvu ostvarenih u prethodna tri mjeseca ili 6 (šest) prosječnih plaća u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to za radnika povoljnije. Član 58. Radnik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem. Otpremnina iz stava 1. ovog člana utvrđuje se Pravilnikom ili ugovorom o radu. Otpremnina se ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Otpremnina iz stava 2. ovog člana ne može biti veća od 6 (šest) prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog člana, poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. Način, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz stavova 2. i 4. ovog člana, utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika i poslodavca. JEDNOKRATNE NOVČANE POMOĆI Član 59. Radnik ili njegova porodica imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć u slijedećim slučajevima: - u slučaju smrti radnika, u visini 5 (pet) prosječnih plaća društva isplaćenih u prethodna 3 (tri) mjeseca ili 5 (pet) prosječnih plaća ostvarenih u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to povoljnije, - u slučaju smrti člana njegove uže porodice, u visini 3 (tri) prosječne plaće u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, - otklanjanja štetnih posljedica nastalih uslijed djelovanja elementarnih nepogoda (zemljotres, poplave, požar i dr.) na stambenom objektu radnika u kojem je nastanjen u visini 2 (dvije) prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Jednokratna pomoć iz stava 1. alineja 2. ovog člana pripada radniku i u slučaju mrtvorođenog djeteta. Ukoliko kod Poslodavca radi dva ili više radnika koji su članovi uže porodice u smislu stava 1., alineja 1. i alineja 2., pravo na jednokratnu pomoć može ostvariti samo jedan od njih ili ravnomjerno svaki od njih. Član 60. Poslodavac može radniku odobriti novčanu pomoć za troškove liječenja teške bolesti radnika u iznosu do 2 (dvije) prosječne plaće društva isplaćene u prethodna 3 (tri) mjeseca ili člana uže porodice u iznosu do 1 (jedne) prosječne plaće društva isplaćene u prethodna 3 (tri) mjeseca, a kod izuzetno teških oboljenja i više, a najviše do 10 (deset) prosječnih plaća društva, isplaćenih u prethodna 3 (tri) mjeseca. Troškovi liječenja čiji ukupni iznos prelazi 2 (dvije) prosječne plaće društva, vezano za stav 1. ovog člana, biti će isplaćeni radniku na osnovu ispostavljenog računa nadležne medicinske ustanove. Odluka o odobravanju novčane pomoći za troškove liječenja donosi se na prijedlog posebne komisije imenovane sa zadatkom obrade takvih zahtjeva za pomoć, shodno ovom članu. Kad troškovi liječenja prelaze najviši iznos (10 prosječnih plaća), Nadzorni odbor društva treba dati suglasnost na isplatu istih od strane poslodavca. Postupak, način i uvjeti za dodjelu pomoći, te rad komisije iz prethodnog stava uređuju se posebnim aktom društva donijetim uz konsultacije sa sindikatom. Član 61. Prava penzionisanih radnika i članova njihovih porodica, Poslodavac će regulirati Pravilnikom o radu uz konsultacije sa Sindikatom. Član 62. Pod članom uže porodice iz čl. 18., 19., 42., 59. i 60. ovog Ugovora podrazumijevaju se bračni, odnosno vanbračni drug, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), roditelji (otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac), maloljetni braća i sestre, koje radnik izdržava živeći u zajedničkom kućanstvu. Pod teškom bolešću iz čl. 60. podrazumijevaju se slijedeće bolesti: akutna tuberkuloza, maligna oboljenja, endemska nefropatija, kirurška intervencija na srcu i mozgu, sve vrste degenerativnih oboljenja centralnog nervnog sustava, infarkt (srčani, moždani), oboljenje mišićnog sustava, paraliza i druge teške bolesti određene općim aktom Federalnog ministarstva zdravstva, kao i teške tjelesne povrede. Bolest, odnosno tjelesna povreda se dokazuje temeljem dijagnoze ovlaštene osobe zdravstvene struke, odnosno zdravstvene ustanove. Ukoliko u društvu rade dva ili više radnika koji su članovi uže porodice, u skladu sa stavom 1. ovog člana, tada pravo na jednokratnu pomoć može ostvariti samo jedan od njih, vezano za čl. 60. ovog Ugovora. Član 63. Ukoliko radnik iz člana 59., stav 1., alineja 1. i penzionisani radnik iz člana 61., nemaju porodice, jednokratna novčana pomoć u iznosu navedenom u članu 61. isplaćuje se osobi koja organizira sprovod umrlog odnosno umirovljenog radnika. NOVČANA POMOĆ ZA ŠKOLOVANJE DJECE UMRLIH RADNIKA Član 64. Novčana pomoć za školovanje djece umrlih radnika može se isplaćivati mjesečno, po djetetu, do kraja redovnog školovanja, a najduže do navršene 26. godine života, i to: - za djecu koja pohađaju osnovnu školu, minimalno 10% od prosječne plaće društva, - za djecu koja pohađaju srednju školu, minimalno 15% od prosječne plaće društva, - za redovite studente, minimalno 20% od prosječne plaće društva. Uslov i postupak isplate pomoći iz stava 1. ovog člana detaljno će se regulirati aktom poslodavca. Petak, 12. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 12 - Strana 17 UČENICI I STUDENTI NA PRAKTIČNOM RADU KOD POSLODAVCA Član 65. Učenici i studenti na praktičnom radu kod poslodavca imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, kao i na odgovarajući iznos naknade troškova prehrane u iznosu od 1% prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Naknada troškova prehrane određuje se razmjerno vremenu provedenom na praksi. Uslovi i postupak isplate naknade iz stava 1. ovog člana detaljno će se regulirati aktom poslodavca. Član 66. Poslodavac je ovlašten donositi odluke o visini materijalnih prava većih od utvrđenih u ovom Ugovoru, ukoliko to nije u suprotnosti sa odredbama zakonskih propisa. IX. NAKNADA ŠTETE Član 67. Naknada štete regulirat će se po zakonskim propisima i aktima društva. X. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM Član 68. Radnik ne može bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od dana prestanka tog ugovora, radnik ne može zaposliti kod druge pravne osobe koja je u tržišnoj utakmici s poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun treće osobe, sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem. Ugovorena zabrana natjecanja obavezuje poslodavca da će radniku, za vrijeme trajanja ugovora, isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće isplaćene radniku u razdoblju od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Naknadu iz prethodnog stava poslodavac je dužan isplatiti radniku krajem svakog kalendarskog mjeseca. Visina naknade usklađuje se na način i pod uvjetima utvrđenim ugovorom o radu, Pravilnikom ili ovim Ugovorom. XI. OSIGURANJE Član 69. Poslodavac će zaključiti ugovor o osiguranju od povrede usljed nezgode s odgovarajućim osiguravajućim društvom u skladu sa važećim zakonskim propisima. XII. PRESTANAK UGOVORA O RADU Član 70. Otkazni rok ne može biti kraći od 7 (sedam) dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 (četrnaest) dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu. Otkazni rok počinje da teče od dana urjučenja otkaza radniku odnosno poslodavcu. Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz. Član 71. Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i 6 (šest) mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti, poslodavac, bez prethodne saglasnosti federalnog ministarstva nadležnog za rad, ne može: - otkazati ugovor o radu, ili - na drugi način ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na funkciju sindikalnog povjerenika. Sindikalnim povjerenikom u smislu stava 1. ovog člana smatra se radnik koji je ovlašteni predstavnik reprezentativnog sindikata organiziranog kod poslodavca u skladu sa propisima o organiziranju i djelovanju sindikata. Ukoliko nadležno ministarstvo uskrati saglasnost iz stava 1. ovog člana, poslodavac može u roku od 30 (trideset) dana od dana dostave takve odluke zatražiti da saglasnost zamijeni sudska odluka. Član 72. Ukoliko poslodavac u periodu od naredna 3 (tri) mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkaže ugovor o radu najmanje petorici radnika, dužan je da se konsultira sa sindikatom. Član 73. Za vrijeme otkaznog roka, radnik ima pravo izostati s posla, uz naknadu plaće, radi traženja novog uposlenja, od dva sata dnevno ili jedan dan u sedmici. XIII. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA Član 74. Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje radnika uredit će se aktom poslodavca. Član 75. Poslodavac će prema mogućnostima, a u organizaciji sindikata, financirati susrete radnika koji imaju radnonatjecateljski karakter u iznosu i na način kako bude definirano posebnim Sporazumom kojeg će svaki od reprezentativnih sindikata kod poslodavca potpisati sa upravom društva. XIV. OSTVARIVANJE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA Član 76. Radnik će svoja prava iz radnog odnosa ostvariti po postupku i na način utvrđen Zakonom. Rješenja nastalog radnog spora strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži. Sastav, postupak i druga pitanja u vezi s arbitražnim postupkom uredit će se sporazumom između sindikata i poslodavca. Član 77. U slučaju statusne promjene poslodavca, odnosno promjene poslodavca u skladu sa zakonom (spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika društva i dr.) ili u slučaju promjene vlasništva nad kapitalom poslodavca, svi ugovori o radu koji važe na dan promjene poslodavca, uz pisanu saglasnost radnika, prenose se na novog poslodavca (poslodavac pravni sljednik). Radnik čiji se ugovor o radu prenese na način iz stava 1. ovog člana zadržava sva prava iz radnog odnosa koja je stekao do dana prenosa ugovora o radu. Poslodavac - pravni prethodnik dužan je o prenošenju ugovora o radu na poslodavca pravnog sljednika pisanim putem obavijestiti radnike čiji se ugovori o radu prenose. XV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU - VIJEĆE UPOSLENIKA Član 78. Radnici u društvu mogu formirati vijeće uposlenika u skladu sa Zakonom o vijeću uposlenika. XVI. DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA Član 79. Sindikat je samostalna, dobrovoljna i interesna organizacija radnika u elektroprivredi, strukovna i neovisna od državnih organa, vjerskih institucija, političkih stranaka i poslodavaca. Broj 12 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 12. 2. 2021. Organizira se u sindikalne organizacije, podružnice i sindikalne jedinice i svoju aktivnost zasniva na Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Federacije BiH, svom Statutu, ovom Ugovoru i međunarodnim dokumentima. Član 80. Poslodavac ne može ograničavati djelovanje sindikata odlukama organa upravljanja i rukovođenja. Područje rada sindikata utemeljeno Statutom i Programom je sindikalno organiziranje radnika kod poslodavca, aktivno sudjelovanje u donošenju općih akata kod poslodavca iz oblasti rada i zaštite prava radnika. Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo svakog radnika da postane ili ne postane članom sindikata. Član 81. Poslodavac: Obavezan je proslijediti poziv reprezentativnom sindikatu kod poslodavca za prisustvo člana reprezentativnog sindikata kod poslodavca sjednici nadzornog odbora društva, i ujedno omogućiti njegovo prisustvo tim sjednicama bez prava odlučivanja, a reprezentativni sindikat će odrediti svog člana koji će prisustvovati sjednicama nadzornog odbora, Ne može proglasiti važećim akta kojima se regulira radnopravni status radnika bez konsultacija sa reprezentativnim sindikatom. Sindikat se dužan izjasniti o dostavljenoj dokumentaciji u roku od 30 (trideset) dana od dostave dokumentacije, Mora omogućiti predstavnicima reprezentativnog sindikata plaćeni dopust sa rada (kao da je radio) radi prisustva sindikalnim sastancima, konferencijama, sjednicama, kongresima, te radi osposobljavanja na tečajevima i seminarima, U vrijeme trajanja mandata i 6 (šest) mjeseci nakon isteka mandata sindikalnim povjerenicima, ne može bez njihove suglasnosti i suglasnosti reprezentativnog sindikata premjestiti iste na drugo radno mjesto rada kod poslodavca ili u drugo poduzeće ili eventualno utvrditi kao višak radnika ili na neki drugi način staviti iste u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike, Mora sindikalnog povjerenika (profesionalca) vratiti po prestanku sindikalne funkcije na radno mjesto i mjesto rada gdje je radio prije odlaska na funkciju u skladu sa njegovom kvalifikacijom. Reprezentativnom sindikatu poslodavac će osigurati slijedeće uvjete rada: - radne prostorije veličine od najmanje 25 m2 za sjedište sindikata i od najmanje 15 m2 za svaku sindikalnu podružnicu/organizaciju, kao i korištenje ostalog raspoloživog prostora za potrebe sindikalnih aktivnosti, - registrirano i ispravno vozilo, minimalno srednje klase, - jedan mobilni priključak za predsjednika, po pravilima o načinu korištenja i ograničenjima koja vrijede i za radnike poslodavca, - ustupati dio sekundarnih sirovina - pristup internetu (Internet, WAN mrežu i nova tehnološka dostignuća iz oblasti Informatike), intranetu, e-mail adrese, web prostor, po pravilima o načinu korištenja i ograničenjima koja vrijede i za radnike poslodavca, - sredstva, namještaj, telefonski priključak, uredski materijal i sitni inventar, - slobodu sindikalnog izvješćivanja, podjele tiska, nesmetano korištenje oglasnih ploča, umnožavanje dokumenata nužnih za provedbu sindikalnih aktivnosti i ostvarenja prava radnika, besplatno korištenje poštanskih i telekomunikacijskih usluga, - izdavanje sindikalnog glasnika (tromjesečno) ili ustupanje dijela prostora u svom informativnom glasilu, - obračun i ubiranje sindikalne članarine i sindikalnih financijskih potpora članovima sindikata putem obračunskih lista, - Poslodavac je obavezan sindikalnom povjereniku omogućiti pristup radnim mjestima i podacima potrebnim za obnašanje njegove dužnosti te mu omogućiti uvid u podatke i isprave u vezi s ostvarenjem i zaštitom prava radnika, - Poslodavac je obavezan omogućiti sindikalnom povjereniku uvid u dokumentaciju o obračunu i isplati plaće, dodatka na plaću, naknada na plaće i isplati zakonskih obaveza po osnovu plaća, - Poslodavac će snositi troškove za članove sindikata (putni nalozi) radi prisustva sastancima koje organizira poslodavac, sastancima pregovaračkih timova na izradi Kolektivnog ugovora, - Poslodavac je obavezan prijaviti svaku nesreću na radu sindikatu, a po provedenoj istrazi, izvijestiti ga o uzrocima, posljedicama i težini povrede na radu, kao i procjenama za otklanjanje uzroka nesreće i o toku liječenja radnika, - Poslodavac će redovno dostavljati popis zaposlenih koji se nalaze na bolovanju (preko 42 dana) svaki mjesec uz popis odbijene sindikalne članarine. Član 82. Poslodavac se obavezuje obezbijediti plaću, odnosno naknadu plaće i druga prava, kao svim drugim radnicima Društva u punom iznosu za predsjednika reprezentativnog sindikata i radnika u stručnoj službi sindikata (izvršnog sekretara) u skladu sa odlukama tijela sindikata. Ova, kao i sva druga pitanja vezano za broj zaposlenih u sindikatu biti će regulirano Ugovorom o međusobnim odnosima poslodavca i reprezentativnog sindikata. Član 83. Poslodavac i sindikat će partnerski odnos ostvariti putem generalnog direktora i predsjednika sindikata. Generalni direktor, ili od njega ovlašteni predstavnik, će primiti predsjednika sindikata na njegov zahtjev. Partnerski odnos na nižim oblicima organiziranja ostvarivat će se prema organizacijskim postavkama društva i sindikata. XVII. METODE SINDIKALNE AKCIJE Član 84. Sindikat će metode sindikalne akcije koristiti tako što će njegov nosilac biti Predsjedništvo sindikata/Glavni odbor, a partner generalni direktor društva. Pojedini oblici sindikalne aktivnosti i rokovi rješavaju se po Zakonu o štrajku i ovom Ugovoru. Član 85. Sindikat će pristupiti štrajku kao metodu sindikalne akcije, po Zakonu o štrajku, pri tome vodeći računa da se osigura funkcioniranje društva po Zakonu o štrajku i članu 93. ovog Ugovora. XVIII. RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Član 86. Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog Ugovora ili drugog sličnog spora koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog Ugovora, rješavat će se u postupku mirenja po Zakonu. Petak, 12. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 12 - Strana 19 Član 87. Kolektivne radne sporove, koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog Ugovora, rješava mirovno vijeće. Član 88. Mirovno vijeće sastoji se od tri člana. Svaka strana bira po jednog člana mirovnog vijeća, a treći član bira se sa liste koju utvrđuje resorni federalni ministar i to na razdoblje od 2 (dvije) godine. Mirovno vijeće iz stava 1. ovog člana donosi Pravilnik o postupku pred tim vijećem. Administrativne poslove za mirovno vijeće vrši resorno federalno ministarstvo. Troškove za člana mirovnog vijeća s liste, koju utvrđuje resorni federalni ministar, snosi resorno federalno ministarstvo. Član 89. Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovog Ugovora, a mora se dovršiti u roku od 10 (deset) dana od dana početka mirenja. U postupku mirenja ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju se i drugi dokazi i saslušavaju stranke. Mirovno vijeće sastavlja pisani prijedlog nagodbe. Ako ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe, nagodba ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora. Član 90. U slučaju odbijanja prijedloga nagodbe, strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora, sporazumno, povjeriti arbitraži. Arbitražno vijeće broji 5 (pet) članova od čega po 2 (dva) imenuju ugovorne strane, a jednog zajedničkog člana (predsjednika) biraju iz reda uglednih stručnjaka iz oblasti koja je predmet spora. Rad arbitražnog vijeća je javan. Član 91. Arbitraža temelji svoju odluku na zakonu, drugom propisu, kolektivnom ugovoru i na pravičnosti. Arbitražna odluka mora biti obrazložena, osim ako strane u sporu ne odluče drugačije. Protiv arbitražne odluke žalba nije dopuštena. Arbitražna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora. XIX. ŠTRAJK Član 92. Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih članova. Štrajk se može organizirati samo u skladu sa Zakonom o štrajku, pravilima sindikata o štrajku i kolektivnim ugovorom. Štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog ovim ugovorom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se strane sporazumjele. Član 93. Tri mjeseca nakon potpisivanja ovog Ugovora, reprezentativni sindikat i poslodavac će potpisati zajednički sporazum o obaveznim radnim aktivnostima koje će se odvijati u slučaju štrajka. Član 94. Odluku o stupanju u štrajk donosi ovlašteno tijelo reprezentativnog sindikata. Odluka o stupanju u štrajk dostavlja se poslodavcu. Član 95. Poslodavac ne može pozivati na odgovornost radnike, niti ih dovoditi u nepovoljniji položaj, zbog sudjelovanja u štrajku, bez obzira jesu li učlanjeni u sindikat ili nisu njegovi članovi. XX. PRIMJENA I TUMAČENJA KOLEKTIVNOG UGOVORA Član 96. Svaka ugovorna strana može pokrenuti postupak za izmjene i dopune ovog Ugovora. Strana kojoj je podnesen pisani prijedlog dužna je očitovati se na predložene izmjene i dopune u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema prijedloga. Član 97. Potpisnici ovog Ugovora se obavezuju da će na sva ostala pitanja iz radnog odnosa koja nisu uređena ovim Ugovorom primjenjivati odredbe Zakona o radu i Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH. Član 98. Ovaj kolektivni ugovor zaključuje se na period od 36 (trideset šest) mjeseci. Ukoliko se ovaj kolektivni ugovor ne produži, primjenjuje se još 90 (devedeset) dana od datuma isteka. Ovaj kolektivni ugovor se primarno primjenjuje na radnike koji su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bili ili su naknadno postali članovi sindikata, potpisnika ovog Kolektivnog ugovora. Član 99. Poslodavac je dužan usaglasiti opće akte s odredbama ovog Ugovora u roku od 90 (devedeset) dana od dana stupanja na snagu ovog Ugovora. Do usklađivanja općih akata, u slučaju sukoba pojedinih odredbi ovog Ugovora sa odredbama općih akata poslodavca, primjenjivat će se neposredno odredbe ovog Ugovora. Član 100. Način izmirivanja eventualno neisplaćenih potraživanja radnika nastalih do stupanja na snagu ovog Ugovora bit će reguliran sporazumno. Član 101. U smislu odredbi člana 14., 28. i 66. ovog ugovora, reprezentativni sindikat kod poslodavca i poslodavac imaju pravo podnijeti obrazloženu pisanu inicijativu drugoj strani za zaključenje međusobnog sporazuma o primjeni prava i obaveza iz navedenih članova ovog ugovora. Strana kojoj je inicijativa iz stava (1) ovog člana upućena, obavezna je na istu odgovoriti najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema pisane inicijative. Član 102. Ovaj ugovor stupa na snagu i primjenjuje se od dana kada posljednja ugovorna strana isti potpiše, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Stupanjem na snagu (tj. početkom primjene) ovog ugovora, prestaje važenje, odnosno primjena Granskog kolektivnog ugovora elektroprivredne djelatnosti u FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/18, 44/20 i 90/20). Broj 081-2-1/21 10. februara 2021. godine Sarajevo Za sindikat elektroenergetskih radnika FBiH Predsjednik Mevludin Bektić, s. r. Broj 03-02-162-1/2021 10. februara 2021. godine Sarajevo Za Vladu Federacije Bosne i Hercegovine Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, s. r. Saglasan Broj 93/21 10. februara 2021. godine Sarajevo Neovisni sindikat uposlenika EP HZ HB Predsjednik Dubravko Pervan, s. r.
Kolektivni ugovor za djelatnost tekstilne, kožarsko-prerađivačke, gumarske i industrije obuće u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 76/18 26.09.2018 kolektivni ugovor,tekstil,guma,koža,službene novine fbih,udruženje poslodavaca fbih,sindikat Pregled Dokumenata|Broj 76/18Početna ( /) / Dokumenti ( /Docs/ )/ Službene novine Federacije BiH ( /Docs/Drzavni) / Dokumenti pregledSlužbene novine Federacije BiH, broj 76/18Na osnovu člana 137., člana 138. stav 2. i člana 141. Zakona o radu FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16)ugovorne strane: Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine/Grupacija poslodavaca za djelatnost tekstila, kože iobuće, na strani poslodavaca, i Sindikat tekstila, kože, obuće i gume Federacije Bosne i Hercegovine, na strani radnika,zaključujuKOLEKTIVNI UGOVORZA DJELATNOST TEKSTILNE, KOŽARSKO-PRERAĐIVAČKE, GUMARSKE I INDUSTRIJE OBUĆE U FEDERACIJI BOSNE IHERCEGOVINEI. OSNOVNE ODREDBEPredmet ugovoraČlan 1.Ovim kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obaveze strana koje ga zaključuju, te prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezisa radnim odnosom poslodavaca i radnika privrednih društava u djelatnosti tekstilne, kožarsko-prerađivačke, gumarske iindustrije obuće na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, kao i djelovanje i uvjeti rada sindikata, pravila o postupkukolektivog pregovaranja, sastav i način postupanje tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova, te drugapitanja od značaja za poslodavce i radnike u skladu sa zakonom i drugim propisima.Pravni subjekti na koje se primjenjuje ovaj kolektivni ugovorČlan 2.Ovaj kolektivni ugovor zaključuje se i primjenjuje u djelatnosti tekstilne, kožarsko-prerađivačke, gumarske i industrije obuće nateritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.Zaključivanje pojedinačnog kolektivnog ugovoraČlan 3.Sindikat kod poslodavca i poslodavac privrednog društva u djelatnosti tekstilne, kožarsko-prerađivačke, gumarske i industrijeSlužbeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/kXjKb0dohz4nh78h77y4k=1 of 1910/1/2018, 8:41 AM obuće mogu zaključiti pojedinačni kolektivni ugovor u skladu sa ovim kolektivnim ugovorom i njihovim radnim i proizvodnimspecifičnostima.Primjena za radnika najpovoljnijeg pravaČlan 4.(1) Ovim kolektivnim ugovorom, pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu mogu se utvrditipovoljnija prava od prava utvrđenih Zakonom o radu.(2) Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno Zakonom o radu, ovim kolektivnim ugovorom, pojedinačnimkolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSAProbni radČlan 5.(1) Poslodavac može uvesti probni rad u skladu sa Zakonom o radu.(2) Ako je ugovorom o radu predviđen probni rad, poslodavac je dužan odrediti stručno lice ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti radradnika za vrijeme trajanja probnog rada.(3) Provjera stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika u toku probnog rada provodi se nadzorom nad radom radnika,uvidom u rezultate njegovog rada, praćenjem radne discipline i na druge načine pogodne za sticanje uvida u stručne i radnesposobnosti radnika.(4) Ocjenu probnog rada stručno lice ili tijelo iz stava 2. ovog člana dužno je saopćiti radniku do isteka probnog rada.(5) Ako se ocjena iz stava 4. ovog člana ne saopći radniku do navedenog roka, smatraće se da je radnik zadovoljio na probnomradu.Prijem pripravnika i stručno osposobljavanjeČlan 6.(1) Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom.(2) Ugovor o radu iz stava 1. ovog člana zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže godinu dana, ako zakonom, propisomkantona ili ugovorom o radu nije drugačije određeno.(3) Plaća pripravnika iznosi 70% od plaće radnog mjesta za koje se osposobljava.(4) Poslodavac pravilnikom o radu utvrđuje način osposobljavanja pripravnika i polaganja stručnog ispita, ako zakonom ilipropisom kantona nije drugačije određeno.(5) Po završetku pripravničkog staža poslodavac može odrediti da pripravnik polaže stručni ispit pred komisijom čiji sastavodređuje poslodavac ili stručnom osobom poslodavca, u skladu sa pravilnikom o radu, ako zakonom ili propisom kantona nijeSlužbeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/kXjKb0dohz4nh78h77y4k=2 of 1910/1/2018, 8:41 AM drugačije određeno.(6) Pripravniku koji nije položio stručni ispit prestaje radni odnos sa danom uručenja odluke o tome da nije zadovoljio nastručnom ispitu.(7) Poslodavac je u obavezi pripravniku po završenom pripravničkom stažu izdati potvrdu o obavljenom pripravničkom stažu.(8) Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i provjera o osposobljenosti vrši se pod uvjetima i na način kao i zapripravnički staž utvrđen u ovom članu, te pod uvjetima i na način utvrđen Zakonom i pravilnikom o radu.Rad izvan prostorija poslodavcaČlan 7.Za poslove koji nisu opasni ili štetni po zdravlje radnika ili drugih lica ili ne ugrožavaju radnu okolinu može se zaključiti ugovoro radu radi obavljanja poslova i izvan prostorija poslodavca (kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji osigura radnik), uskladu sa pravilnikom o radu.Privremeni i povremeni posloviČlan 8.Za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, akosu isti predviđeni pravilnikom o radu poslodavca, pod uvjetom:1. da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u pojedinačnom kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu;2. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređenovrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traje duže od 60 dana u toku kalendarske godine.III. PRAVA I OBAVEZE POSLODAVCA I RADNIKAČlan 9.(1) Poslodavac je obavezan radniku sa kojim je zaključio ugovor o radu za obavljeni rad isplatiti plaću.(2) Poslodavac je obavezan osigurati radniku uvjete za siguran rad, u skladu sa posebnim zakonom i drugim propisima.(3) Poslodavac ima pravo odrediti mjesto i način obavljanja rada radnika uvažavajući svoju organizaciju, poštujući pri tom pravai dostojanstvo radnika.(4) Radnik je obavezan prema uputama poslodavca, datim u skladu sa naravi i vrstom rada, izvršavati preuzeti posao.Uvjeti i način obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za radČlan 10.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/kXjKb0dohz4nh78h77y4k=3 of 1910/1/2018, 8:41 AM (1) Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.(2) Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organiziranja rada omogućiti radniku obrazovanje,osposobljavanje ili usavršavanje za rad.(3) Radnik koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom obrazovanju,osposobljavanju i usavršavanju, koje u skladu sa potrebama rada organizuje poslodavac.(4) Uvjeti i način obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad uređuju se pojedinačnim kolektivnim ugovorom ilipravilnikom o radu.IV. RADNO VRIJEMEČlan 11.(1) Raspored radnog vremena utvrđuje se ugovorom o radu.(2) Umjesto podatka o rasporedu radnog vremena u ugovoru o radu može se naznačiti odgovarajući član Pravilnika o radukojim je uređeno to pitanje.Rad sa nepunim radnim vremenomČlan 12.Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i radnik sa punim radnim vremenom,osim prava koje zavisi od dužine radnog vremena (plaća, naknada i sl.), u skladu sa pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.Organiziranje rada u smjenamaČlan 13.Ako je rad organiziran u smjenama izmjena smjena se uređuje internim aktom (odlukom) poslodavca prema potrebama posla.Prekovremeni radČlan 14.Poslodavac će svojim internim aktom (odlukom) odrediti uvođenje prekovremenog rada, najkasnije dan prije uvođenja istog, saobrazloženjem, preciznom dužinom trajanja, brojem radnika koji su obavezni raditi prekovremeno i ovlaštenom osobom zasprovođenje odluke o prekovremenom radu.Preraspodjela radnog vremenaČlan 15.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/kXjKb0dohz4nh78h77y4k=4 of 1910/1/2018, 8:41 AM (1) Preraspodjelu radnog vremena utvrđuje poslodavac odgovarajućim aktom, s tim da prosječno radno vrijeme ne može trajatiduže od 52 sata sedmično, a za sezonske poslove najduže 60 sati sedmično.(2) O uvođenju preraspodjele radnog vremena poslodavac donosi Odluku kojom će odrediti period u kojem prosječno radnovrijeme ne može biti duže od punog ili nepunog radnog vremena, ali ne duže od perioda kalendarske godine.V ODMORI I ODSUSTVANačin i vrijeme korištenja odmora u toku radnog dana i rad na dan sedmičnog odmoraČlan 16.(1) Način i vrijeme korištenja odmora u toku radnog dana uređuje se pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu iugovorom o radu u skladu sa potrebama i organizacijom posla.(2) Pravilnikom o radu poslodavac može predvidjeti slučajeve u kojima od radnika može zahtijevati rad na dan svog sedmičnogodmora, pored slučajeva definisanih Zakonom o radu.Trajanje godišnjeg odmora duže od 20 radnih danaČlan 17.(1) Plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, radniku se uvećava:a) na dužinu staža osiguranja:-od 3 do 5 godina 1 radni dan,-od 5 do 15 godina 2 radna dana,-od 15 do 25 godina 3 radna dana,-od 25 do 30 godina 4 radna dana,-preko 30 godina 7 radnih dana.b) na uvjete rada:-rad u smjenama 2 radna dana,-rad u otežanim uvjetima 3 radna dana.(2) Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.(3) Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na šest radnih dana.Član 18.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/kXjKb0dohz4nh78h77y4k=5 of 1910/1/2018, 8:41 AM Radnik koji se prvi put zaposli, a nije radio šest mjeseci neprekidno, ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duže od15 dana, ima pravo koristiti najmanje jedan dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada.Obavezna konsultacija o planu godišnjih odmoraČlan 19.(1) Poslodavac je dužan sačiniti plan godišnjih odmora u skladu sa potrebama procesa rada kao i uzimajući u obzir opravdanerazloge radnika.(2) Prije donošenja odluke o planu godišnjih odmora poslodavac se obavezno konsultuje sa vijećem zaposlenika odnosnosindikatom kod poslodavca o namjeravanoj odluci, koju im dostavlja najmanje 30 dana prije donošenja odluke, u skladu saZakonom o vijeću zaposlenika.(3) Vijeće zaposlenika odnosno sindikat kod poslodavca u roku od sedam dana od dana dostavljanja prijedloga plana godišnjihodmora o namjeravanoj odluci dostavlja poslodavcu primjedbe i prijedloge kako bi rezultati konsultacija mogli uticati nadonošenje namjeravane odluke o planu godišnjih odmora.(4) Poslodavac je dužan najmanje 10 dana prije korištenja odmora obavijestiti radnika o početku korištenja godišnjeg odmora.Plaćeno i neplaćeno odsustvoČlan 20.(1) Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo do sedam radnih dana u toku jedne kalendarske godine u slučaju:- stupanje u brak,- rođenja djeteta,- smrti ili teže bolesti člana uže porodice,- dobrovoljnog davanja krvi,- za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja, te obrazovanja za potrebe sindikalnog rada,- polaganja ispita za viši stepen stručne spreme, pod uvjetom da ga poslodavac šalje na školovanje,- selidbe, saniranja vlastitog stambenog objekta oštećenog od posljedica elementarne nepogode,- sklapanja braka djeteta.- smrti roditelja bračnog druga.(2) Članom uže porodice, u smislu prethodnog stava, smatraju se: dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče, dijete uzeto naizdržavanje), supružnik (bračni, vanbračni), otac, majka, oćuh, maćeha, braća i sestre, unučad, usvojilac, staratelj, dedo, nana (poocu i majci).(3) Izuzetno, u slučaju smrti člana uže porodice ili domaćinstva, radnik ima pravo na plaćeno odsustvo bez obzira da li je u tojgodini iskoristio sedam radnih dana plaćenog odsustva po drugim osnovama.(4) Poslodavac će Pravilnikom o radu urediti uvjete i vrijeme korištenja neplaćenog odsustva radnika.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/kXjKb0dohz4nh78h77y4k=6 of 1910/1/2018, 8:41 AM Zaštita radnikaČlan 21.Poslodavac i radnik imaju prava i obaveze iz oblasti zaštite u skladu sa važećim zakonskim propisima.Zaštita žene i materinstvaČlan 22.(1) Ženu za vrijeme trudnoće poslodavac ne može rasporediti da radi u noćnoj smjeni.(2) Po isteku prava na porođajno odsustvo predviđeno Zakonom jedan od roditelja ima pravo, na vlastiti zahtjev, odsustvovatisa rada do tri godine života djeteta, u kojem periodu mu prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.VI. PLAĆE I NAKNADE PLAĆAOsnovna pravila za obračun i isplatu plaćaČlan 23.(1) Poslodavac je dužan radnicima isplatiti jednake plaće za rad jednake vrijednosti, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku,regionalnu, spolnu, političku i sindikalnu pripadnost i opredjeljenje.(2) Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog ovim kolektivnim ugovorom,pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.Član 24.Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak i uvećanja plaćeutvrđene pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, u skladu sa ovim kolektivnim ugovorom.Osnovna plaća i dio plaće za radni učinakČlan 25.(1) Osnovna plaća je najniži novčani iznos koji poslodavac mora isplatiti radniku za puno radno vrijeme provedeno naposlovima odgovarajuće grupe složenosti, normalnim uslovima rada i za prosječne rezultate rada.(2) U slučaju da definicija osnovne plaće nije utvrđena pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom oradu ako poslodavac nije obavezan donositi pravilnik o radu, primjenjuje se definicija prema kojoj je osnovna plaća proizvodbroja sati efektivnog rada tokom mjeseca, najniže satnice i pripadujećeg koeficijenta složenosti poslova.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/kXjKb0dohz4nh78h77y4k=7 of 1910/1/2018, 8:41 AM
Kolektivni ugovor željezničara za teritoriju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 49/18 22.06.2018 kolektivni ugovor,željezničar (2) Poslodavac i direktori organizacionih dijelova Društva su obavezni primiti i saslušati predsjednike sindikata potpisnike ovogKolektivnog ugovora ili od njih ovlaštenu osobu, kada oni to zatraže ili po dogovoru.(3) Ovlašteni sindikalni predsjednici ili povjerenici su obavezni odazvati se pozivu Poslodavca ili od njih ovlaštenih osoba kadaoni to zatraže ili po dogovoru.Član 58.(1) Pravo na profesionalni rad u sindikatima za puno radno vrijeme imaju lica u skladu sa Statutom i odlukama sindikata,(2) Radnopravni status radnika koji je izabran da obavlja profesionalni rad na teret sindikata u smislu stava (1) ovog članaregulisat će se posebnim sporazumom sa Poslodavcem.Član 59.(1) Poslodavac se obavezuje sindikalnom povjereniku i sindikalnom funkcioneru u smislu člana 55. ovog Kolektivnog ugovorakoji svoju dužnost obavlja uz redovan rad, osloboditi obaveza obavljanja rada uz naknadu plaće kao da je radio zbog obavljanjasindikalnih aktivnosti, tečajeva, osposobljavanja i prisustva seminarima.(2) Način korištenja ovog prava definirat će se posebnim sporazumom sa Poslodavcem u roku od 30 (trideset) dana od danapotpisivanja ovog Kolektivnog ugovora.Član 60.Sindikalni povjerenici i sindikalni funkcioneri iz člana 55. ovog Kolektivnog ugovora i članovi organa sindikata za vrijemeobavljanja sindikalnih dužnosti, imaju pravo na korištenje naloga za službeno putovanje na svim prugama Poslodavca odmjesta rada do mjesta održavanja sindikalnih aktivnosti i nazad bez prava na naknadu.Član 61.(1) Radnik ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva u sindikatu.(2) Sindikalnom povjereniku iz člana 55. ovog Kolektivnog ugovora za vrijeme obavljanja sindikalne dužnosti i 6 (šest) mjesecipo njenom isteku, Poslodavac ne može otkazati Ugovor o radu bez prethodne saglasnosti Federalnog ministarstva nadležnogza rad.9. ŠtrajkČlan 62.(1) Ukoliko sindikati ocjene da se ne ostvaruju prava radnika utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom stupit će upregovore sa Poslodavcem i zahtjevati da se preduzmu odgovarajuće mjere, '(2) Ako sporna pitanja ne budu rješena putem pregovora, sindikati će tražiti izjašnjavanje radnika - članova Sindikata o stupanjuu štrajk.(3) Štrajk najavljuju, organizuju i vode organi sindikata u skladu sa Zakonom o štrajku i Pravilima sindikata o štrajku.(4) Učestvovanje u štrajku organizovanom u skladu sa odredbama Zakona o štrajku i drugim zakonskim propisima, nepredstavlja povredu ugovora o radu.Član 63.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=14 of 286/26/2018, 8:40 AM S Poslodavcem pregovaraju i štrajkom rukovode štrajkački odbori, čiji članovi ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijemeštrajka.Član 64.(1) Na prijedlog Poslodavca, sindikati i Poslodavac sporazumno utvrđuju poslove koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka.(2) Najkasnije na dan najave štrajka sindikati su dužni objaviti sporazum o poslovima na kojima se rad ne može prekidati zavrijeme štrajka.(3) Sporazum iz stava (1) ovog člana, sadrži naročito odredbe o poslovima i broju radnika koji su dužni da rade za vrijemeštrajka ili isključenja sa rada radi osiguranja minimuma procesa rada, osiguranje neophodnih uslova života i rada stanovništva.Član 65.(1) Sudjelovanje radnika u štrajku organizovanom u skladu sa odredbama ovog Kolektivnog ugovora ne predstavlja povreduradne obaveze.(2) Radnik zbog sudjelovanja u štrajku organizovanom u skladu s odredbama ovog Kolektivnog ugovora i Zakona o štrajku nesmije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika kod Poslodavca.(3) Poslodavac ne smije tokom štrajka zapošljavati druge radnike umjesto štrajkača u skladu sa Zakonom o štrajku.Član 66.Sindikati imaju pravo da organizuju štrajk upozorenja u znak solidarnosti odnosno podrške zahtjevima radnika, a u skladu saZakonom o štrajku i pravilima sindikata o štrajku.Član 67.Radnik koji ne poštuje odredbe Zakona o štrajku i druge zakonske propise, odredbe ovog Kolektivnog ugovora i PravilaSindikata o štrajku neće imati zaštitu sindikata ako Poslodavac pokrene postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti.Član 68.Na sva ostala pitanja koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o štrajku i drugi zakonskipropisi.10. Prestanak ugovora o raduČlan 69.Ugovor o radu prestaje u slučajevima predviđenim u Zakonu o radu, Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju i Pravilnikuo radu Poslodavca.Član 70.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=15 of 286/26/2018, 8:40 AM (1) Otkazni rok ne može biti kraći od 7 (sedam) dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, niti kraći od 14 (četrnaest)dana u slučaju da Poslodavac otkazuje ugovor o radu.(2) Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza radniku odnosno Poslodavcu.(3) Pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec dana kada radnikdaje otkaz Poslodavcu, odnosno 3 (tri) mjeseca kada Poslodavac daje otkaz.Član 71.Poslodavac odnosno radnik može otkazati ugovor o radu i bez obaveze poštivanja otkaznog roka u skladu sa Zakonom o radu.Član 72.Kršenje obaveza iz radnog odnosa radnika utvrđuje se Pravilnikom o radu Poslodavca.Član 73.Ako Poslodavac otkazuje Ugovor o radu zbog ponašanja ili rada radnika u smislu prethodnog člana, obavezan je da omogućiradniku da se izjasni o elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret.Član 74.Ako Poslodavac otkazuje ugovor o radu shodno odredbama Zakona, o tom činu pribavit će mišljenje reprezentativnih sindikata,a u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o vijeću zaposlenika.Član 75.Na sva druga pitanja u pogledu otkaza ugovora o radu, a koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjuju seodredbe Zakona i drugih propisa.11. Zaštita prava radnika iz radnog odnosaČlan 76.Zaštita prava radnika iz radnog odnosa bliže se reguliše zakonima i Pravilnikom o radu Poslodavca.Član 77.Na zahtjev radnika sindikati mogu zastupati radnike u ostvarivanju njihovih prava.Član 78.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=16 of 286/26/2018, 8:40 AM Stručne službe Poslodavca, svaka u svojoj nadležnosti, dužne su pružiti stručnu pomoć radnicima u ostvarivanju prava, obavezai odgovornosti, a naročito:- primiti i evidentirati prispjele zahtjeve radnika i dostaviti te zahtjeve nadležnim organima Poslodavca i sindikata,- davati na zahtjev radnika i nadležnih organa odgovarajuća stručna mišljenja,- sudjelovati stručnom pomoći i savjetom u postupku za ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti radnika,- izrađivati nacrte odgovarajućih odluka i rješenja o ostvarivanju prava i obaveza i odgovornosti radnika Poslodavca i- obavljati i druge stručne, administrativne i tehničke poslove neophodne za pravovremeno donošenje odluka nadležnih organaPoslodavca o pravima, obavezama i odgovornostima radnika.12. Vijeće zaposlenikaČlan 79.(1) Radi ostvarivanja prava radnika da sudjeluju u odlučivanjima koja su ustanovljena Zakonom, kod Poslodavca se moguformirati vijeća zaposlenika.(2) Ukoliko je poslovanje kod Poslodavca organizovano u više organizacionih jedinica izvan sjedišta Poslodavca može seformirati Glavno vijeće zaposlenika koje se sastoji od predstavnika vijeća zaposlenika organizacionih jedinica.(3) Formiranje vijeća zaposlenika zasniva se na provedenim slobodnim i neposrednim izborima.Član 80.Vijeća zaposlenika u djelatnosti Poslodavca formiraju se po načelima i principima utvrđenim u Zakonu o vijeću zaposlenika.Član 81.Ako kod Poslodavca nije formirano Vijeće zaposlenika sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se, na osnovu Zakona o vijećuzaposlenika, odnose na Vijeće zaposlenika, a sve u skladu sa članom 31. Zakona o vijeću zaposlenika.13. Pravilnik o raduČlan 82.Pravilnikom o radu Poslodavca uređuje se radnopravni status i druga pitanja koja iz toga proizilaze za radnika i Poslodavca,zatim plaće i sve vrste naknada kao i organizacija rada i sistematizacija radnih mjesta.Član 83.Prije donošenja Pravilnika o radu Poslodavac se obavezno konsultuje sa reprezentativnim sindikatima.Član 84.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=17 of 286/26/2018, 8:40 AM Na sva druga pitanja u vezi Pravilnika o radu, a koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbeZakona.III. PLAĆE, NAKNADE PLAĆA, DODACI I DRUGE NAKNADEČlan 85.(1) Podaci o plaćama po odredbama ovog Kolektivnog ugovora su javni.(2) Pojedinačne isplate nisu javne.(3) Plaće se obavezno obračunavaju u bruto iznosu.(4) Poslodavac ne može uvesti nijedan doprinos izuzev onih koji su utvrđeni Zakonom.(5) Radniku se isplaćuje iznos plaće po odbitku obaveznih doprinosa, ali mu se u obračunu iskazuju podaci o svim odbicimaračunajući i one na koje je on dao saglasnost (kredit, kasa uzajamne pomoći, sindikalna članarina i slično).(6) Plaće se isplaćuju u neto iznosu.(7) Plaća se sastoji od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak ukoliko je isti ostvaren i uvećane plaće iz člana 76. Zakona oradu, u skladu sa ovim Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i ugovorom o radu.(8) Poreze i doprinose na bruto plaće plaća Poslodavac.Član 86.(1) Plaća radnika utvrđuje se na osnovu ostvarenih rezultata rada, vrste i složenosti poslova i uslova rada.(2) Osnovna plaća koja se mora isplatiti radniku predstavlja najniži iznos za posao pripadajuće grupe složenosti, za puno radnovrijeme i normalne uslove i rezultate rada, a utvrđuje se po grupama složenosti kao proizvod koeficijenta složenosti poslova inajniže plaće.Član 87.(1) Osnovna plaća utvrđuje se na način da se neto satnica ugovorena ovim Kolektivnim ugovorom množi sa prosječnim fondomsati i pripadajućim koeficijentom složenosti poslova za radna mjesta.(2) Najniža satnica u toku implementacije ovog Kolektivnog ugovora ne može biti manja od 2,35 KM.(3) Poslodavac reprezentativni sindikati mogu dogovoriti i veću najnižu satnicu u toku implementacije ovog Kolektivnogugovora, zavisno od rezultata poslovanja.(4) Koeficijenti složenosti poslova za radna mjesta utvrđuju se Pravilnikom o radu u konsultaciji sa reprezentativnim sindikatima.(5) Pravilnik o radu mora se uskladiti sa ovim Kolektivnim ugovorom u roku do 90 (devedeset) dana od dana potpisivanja ovogKolektivnog ugovora od strane ugovornih strana.(6) U slučaju povećanja indeksa potrošačkih cijena mjerenih od strane Federalnog zavoda za statistiku FBiH u toku od 3 (tri)uzastopna mjeseca većih od 5% osnovica za utvrđivanje plaće se može utvrđivati i mjesečno.Član 88.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=18 of 286/26/2018, 8:40 AM (1) Radniku se kao posebni sati obračunavaju:1. vrijeme provedeno u rezervi 50%2. vrijeme provedeno na reži putovanju 80%3. vrijeme dežurstva na radnom mjestu 50%4. vrijeme bavljenja voznog osoblja u obrtnoj stanici:a) ako bavljenje traje do 2 (dva) sata 100%b) ako bavljenje traje preko 2 (dva) sata, svo ovo vrijeme se obračunava:- ako nije obezbijeđeno odmaralište 100%- ako je obezbijeđeno odmaralište 50%5. vrijeme prekida rada zbog elementarnih nepogoda 100%6. namireni sati nakon preraspodjele 100%7. vrijeme provedeno na obaveznom ljekarskom pregledu 100 %8. vrijeme obaveznog poučavanja u skladu sa važećim propisima 100 %9. vrijeme provedeno na stručnim i periodičnim ispitima u skladu sa važećim propisima i unutrašnjim aktima Poslodavcaodnosno sporazumom sa radnicima 100%10. vrijeme od 7 (sedam) sati za otkazani redovni voz uz uslov da je radnik stigao na posao, a o otkazivanju voza nijeobaviješten 100%11. vrijeme provedeno u pripravnosti kod kuće 20%(2) Sati iz ovog člana po tačkama 1 - 10. svode se na efektivno radno vrijeme.(3) Odluku o pripravnosti kod kuće donosi Poslodavac.(4) Svoja ovlaštenja iz prethodnog stava Poslodavac može prenijeti na druga lica.(5) Osnov za obračun plaće po osnovu sati iz ovog člana je osnovna plaća radnika.(6) Dodaci po osnovu ovog člana međusobno se isključuju.Član 89.(1) Složenost svake grupe poslova utvrđuje se kao minimalni koeficijent složenosti za obavljanje poslova na određenim radnimmjestima u skladu sa Pravilnikom o radu Poslodavca uz konsultacije sa reprezentativnim sindikatima.(2) Minimalnim koeficijentom utvrđuju se relativni odnos između grupa poslova od najjednostavnijeg do najsloženijeg u skladusa Pravilnikom o radu Poslodavca konsultacije sa reprezentativnim sindikatima.Član 90.(1) Radnik ima pravo na uvećanu osnovnu plaću po osnovu uslova rada do 10 % osnovne plaće za sate rada provedene pod timSlužbeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=19 of 286/26/2018, 8:40 AM uslovima.(2) Konkretna visina uvećanja i radna mjesta iz prethodnog stava utvrđuju se Pravilnikom o radu Poslodavca uz konsultacije sareprezentativnim sindikatima.Član 91.(1) Radnik ima pravo na povećanu plaću:- za prekovremeni rad najmanje 25% od neto satnice,- za noćni rad 50% od neto satnice,- za rad nedjeljom 20% od neto satnice,- za rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici najmanje 40% od neto satnice.(2) Dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodatka za rad nedjeljom i praznikom.(3) Dodaci iz ovog člana mogu biti i viši što se utvrđuje Pravilnikom o radu Poslodavca uz konsultacije sa reprezentativnimsindikatima.Član 92.Po osnovu radnog staža radnika se uvećava plaća za svaku godinu radnog staža 0,6 % od osnovne plaće kod posljednjegPoslodavca i može iznositi najviše do 20% osnovne plaće radnika.Član 93.(1) Radniku pripada naknada plaće u sljedećim slučajevima:- za prekid rada (koji nije prouzrokovao radnik) u visini satnice (izračunate iz njegove osnovne plaće) pomnoženo sa satimaprekida rada,- praznika u dane kada se po Zakonu ne radi,- vjerskog praznika u skladu sa Zakonom,- godišnjeg odmora,- odsutnosti sa posla u skladu sa Zakonom o radu, ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu Poslodavca,- obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja za rad u skladu sa potrebama Poslodavca,- privremena spriječenost za rad u skladu sa Zakonom o PIO/MIO,- u drugim slučajevima utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu Poslodavca.(2) Visina ovih naknada i osnovica za obračun utvrđuje se Pravilnikom o radu Poslodavca.Član 94.(1) Radniku pripada novčana naknada u slučajevima privremene spriječenosti za rad usljed bolesti do 42 (četrdesetdva) dana uSlužbeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=20 of 286/26/2018, 8:40 AM visini od 90% plaće, a preko 42 (četrdesetdva) dana u skladu sa Zakonom.(2) Osnovica za izračunavanje naknade za bolovanje do 42 (četrdesetdva) dana je plaća radnika isplaćena u prethodnommjesecu, a preko 42 (četrdesetdva) dana je osnovica utvrđena Zakonom,Član 95.Plaća pripravnika ne može biti manja od 70% osnovne plaće odgovarajućeg stepena složenosti radnog mjesta za koje sepripravnik osposobljava.Član 96.Učenicima, studentima i volonterima na praksi, pripada naknada u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu Poslodavca.Član 97.Pravo na naknadu plaće radnika invalida II kategorije invalidnosti ostvaruje se u skladu sa Zakonom o PIO/MIO.Član 98.Radnik ima pravo na regres za godišnji odmor u visini od 50% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine,prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku pod uslovom da Poslodavac nije prethodnu poslovnugodinu završio sa gubitkom.Član 99.(1) Radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini od 5 (pet) prosječnih plaća ostvarenih u Federaciji Bosnei Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku za prethodnu godinu.(2) Radnik koji je sa Poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem Poslodavac otkazuje ugovor o radunakon najmanje 2 (dvije) godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnosti od dužineprethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim Poslodavcem.(3) Pravo na otpremninu iz stava (2) ovog člana nema radnik kojem Poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog neprihvatanjazaključivanja ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima, zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanjaobaveza iz ugovora o radu od strane radnika.(4) Otpremnina iz stava (2) ovog člana utvrđuje se Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Otpremninase ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja 3 (tri) mjesecaprije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog Poslodavca.(5) Otpremnina iz stava (2) ovog člana ne može biti veća od 6 (šest) prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja3 (tri) mjeseca prije prestanka ugovora o radu.(6) Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava (2) ovog člana, Poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.(7) Način, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz stava (2) i (5) ovog člana, utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika iPoslodavca.Član 100.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=21 of 286/26/2018, 8:40 AM (1) U slučaju smrti radnika usljed nesreće na poslu ili teškog profesionalnog oboljenja, njegovoj poiodici se isplaćuje novčananaknada u visini 3 (tri) prosječne plaće ostvarene u FBiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda zastatistiku za prethodnu godinu.(2) U slučaju smrti radnika ili teške invalidnosti radnika koja je posljedica nesreće na poslu i u slučaju smrti člana uže porodiceradnika, isplaćuje se novčana naknada u visini 2 (dvije) plaće iz prethodnog stava.(3) U slučaju smrti istog člana uže porodice iz stava (2) ovog člana način implementacije isplate novčane naknade utvrdit će sePravilnikom o radu uz konsultacije sa reprezentativnim sindikatima.(4) Članom uže porodice iz stava (2) ovog člana smatraju se: bračni drug, djeca i roditelji, kao i unučad bez roditelja koje radnikizdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu.Član 101.(1) Poslodavac je obavezan radniku obezbijediti ishranu u toku radnog vremena (topli obrok).(2) Ukoliko Poslodavac ne obezbijedi ishranu, radniku se isplaćuje dnevna naknada u iznosu od 1% prosječne neto plaćeostvarene u FBiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku za prethodnu godinu.(3) Iznos prosječne plaće za prethodnu godinu se koristi kao osnov za isplatu iz stava (1) ovog člana.Član 102.Radnik ima pravo na prevoz ili naknadu troškova prevoza na posao i sa posla u skladu sa odredbama Pravilnika o raduPoslodavca.Član 103.(1) Radnik ima pravo na dnevnicu za službeno putovanje u zemlji u skladu sa odgovarajućim propisima Vlade FBiH.(2) Putni troškovi priznaju se u cjelini, kao i troškovi noćenja, prema priloženom računu, što uključuje troškove noćenja uhotelima do 4 (četiri) zvjezdice.(3) Visina dnevnice u smislu cijele ili umanjene utvrđuje se Pravilnikom o radu Poslodavca.Član 104.(1) Radniku koji po istim poslovima u toku mjeseca službeno putuje više puta uzastopno, izdaje se putni nalog za službenoputovanje sa prilogom.(2) Dnevnica po nalogu iz prethodnog stava utvrđuje se Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja.(3) U smislu ovog člana i člana 103. ovog Kolektivnog ugovora, na putovanja ispod 8 (osam) sati ne obračunavaju se dnevnice.Član 105.Dnevnica za službeno putovanje u inostranstvo isplaćuje se u skladu sa odgovarajućim propisima Vlade FBiH.Član 106.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=22 of 286/26/2018, 8:40 AM (1) Vrijeme rada i boravka na terenu (radilištu) izvan mjesta rada, odnosno mjesta stanovanja podrazumijeva se putovanje naudaljenost preko 10 (deset) kilometara od mjesta rada, odnosno stanovanja.(2) Za radnike građevinske i elektrotehničke djelatnosti pod mjestom rada podrazumijeva se:- sjedište radne jedinice, odnosno radne grupe,- za pružni odred: dionica pruge gdje pružni odred redovno radi i- za čuvara pruge: čuvarska dionica.(3) Dnevnice za putovanje ne mogu se utvrđivati paušalno.(4) Vrijeme rada i boravka na terenu (radilištu) izvan mjesta rada, odnosno mjesta stanovanja može trajati najviše 30 (trideset)dana neprekidno, a preko toga radnik ostvaruje pravo na naknadu za odvojeni život ili naknadu za rad na terenu.(5) Naknada po osnovu odvojenog života i naknada za rad na terenu međusobno se isključuju.Član 107.(1) Za vrijeme rada i boravka na terenu (radilištu) izvan mjesta rada, odnosno mjesta stanovanja u smislu člana 106. ovogKolektivnog ugovora kada se radnik ne vraća kući, radniku pripada naknada za povećanje troškova u iznosu od:- 100% ako nije organizovan smještaj i ishrana,- 70% ako je organizovan samo smještaj ili ishrana,- 20% ako su organizovani smještaj i ishrana.(2) Osnovica za obračun naknada iz ovog člana je dnevnica za putovanje u zemlji.(3) Dnevnica i pravo po osnovu ovog člana se međusobno isključuju.Član 108.(1) Naknada za putne troškove voznog osoblja (kilometraža) iznosi 4% dnevnice, a najmanje 1,65 KM za službeno putovanje uzemlji, za svaki sat proveden na putovanju.(2) Poslodavac može u konsultaciji sa reprezentativnim sindikatima Pravilnikom o radu odrediti i veću naknada iz stava (1) ovogčlana.(3) U vrijeme provedeno na putu uračunava se:- vrijeme putovanja voza,- vrijeme pripremno završnih radnji,- vrijeme u obrtu i- vrijeme reži putovanja.(4) Naknada za putne troškove iz ovog člana ima karakter putne dnevnice pa se stoga međusobno isključuje sa naknadom zatopli obrok.Član 109.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=23 of 286/26/2018, 8:40 AM (2) Po isteku prekida godišnjeg odmora iz stava (1) ovog člana, radnik nastavlja koristiti započeti godišnji odmor.(3) Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor.(4) Radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se može izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjegodmora, osim u slučaju iz stava (5) ovog člana.(5) U slučaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatitinaknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjegodmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom Poslodavca.5.5. Odmor u dane državnih praznikaČlan 43.(1) Radnik ima pravo na odmor u dane praznika koji su kao dani praznika određeni Zakonom.(2) Dani praznika ne računaju se u dane godišnjeg odmora niti u dane plaćenog odsustva sa rada do 7 (sedam) radnih dana.(3) Pri utvrđivanju visine učešća radnika u raspodjeli sredstava za plaće, dani državnih praznika smatraju se radnim danima.5.6. Plaćeno odsustvoČlan 44.(1) Radnik ima pravo po svom zahtjevu da odsustvuje sa rada uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do 7 (sedam) radnih dana ujednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:- u slučaju stupanja u brak do 3 (tri) radna dana- radi porođaja supruge do 3 (tri) radna dana- radi smrti člana uže porodice odnosno domaćinstva u skladu sa Zakonom do 5 (pet) radnih dana- u slučaju teže bolesti člana uže porodice odnosno domaćinstva do 3 (tri) radna dana(2) Broj dana za korištenje ovog prava određuje radnik u svom pisanom zahtjevu iz stava (1) ovog člana.(3) Izuzetno od stava (1) ovog člana radnik ima pravo da odsustvuje sa rada uz naknadu plaće, radi zadovoljavanja vjerskih,odnosno tradicijskih potreba 2 (dva) radna dana.(4) Radnik ima pravo odsustvovati sa rada najmanje 1 (jedan) dan u slučaju dobrovoljnog davanja krvi.(5) Drugačiji način korištenja prava iz stava (1), (3) i (4) ovog člana može se urediti pravilnicima Poslodavca uz konsultacije sareprezentativnim sindikatima. '(6) Zbir dana odsustvovanja po svim osnovama iz stava (1) ovog člana ne može preći 7 (sedam) radnih dana tokom jednekalendarske godine.(7) Pod članom uže porodice smatraju se sva lica navedena u Zakonu o radu.Član 45.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=10 of 286/26/2018, 8:40 AM (1) Radnik kome je nadležni organ Poslodavca odobrio vanredno školovanje ili studiranje ima pravo da za svaku upisanugodinu školovanja jedanput koristi odsustvo sa rada uz naknadu plaće radi pripremanja ispita i to:- na visokoj školi, fakultetu i postdiplomskom studiju i za odbranu doktorske disertacije, polaganja specijalističkog ipravosudnog ispita 7 (sedam) dana- na III, IV i V stepenu obrazovanja 3 (tri) dana(2) Pravo na korištenje odsustva sa rada uz naknadu plaće radnik dokazuje potvrdom Škole odnosno fakulteta o upisu u školuili fakultet određene školske godine.5.7. Neplaćeno odsustvoČlan 46.(1) Poslodavac može radniku, na njegov pisani zahtjev odobriti odsustvovanje sa rada bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo)u slučajevima:- obrazovanja i stručnog usavršavanja u zemlji i inostranstvu koje traje najduže 90 (devedeset) dana,- učestvovanja u društvenim, kulturnim, sportskim i drugim javnim manifestacijama u zemlji i inostranstvu najduže 30 (trideset)dana,- njege teško oboljelog člana uže porodice najduže 90 (devedeset) dana,- u ostalim slučajevima dužeg boravka u inostranstvu, a najduže 90 (devedeset) dana,- radi zadovoljavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba 2 (dva) dana.(2) Za vrijeme trajanja neplaćenog odsustva, radniku miruju sva prava i obaveze iz radnog odnosa.6. Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za radČlan 47.(1) Poslodavac može u skladu sa potrebama rada omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.(2) Međusobna prava i obaveze između Poslodavca i radnika upućenog na obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad,utvrđuju se posebnim ugovorom.(3) Radnik je obavezan da se u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada obrazuje, osposobljava i usavršava za rad, aPoslodavac je dužan takvom radniku dati prednost prilikom raspoređivanja na drugo radno mjesto u odnosu na treća lica(novoprimljeni radnici).(4) U slučaju promjena ili uvođenja novog načina rada ili organizacije rada Poslodavac je obavezan omogućiti radnikuobrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.Član 48.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=11 of 286/26/2018, 8:40 AM (1) Ako Poslodavac uputi radnika na obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad, koje je organizovano tokom radnogvremena, tada se vrijeme obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja računa u puno radno vrijeme, a radnik ima ista prava kaoda je radio.(2) Ako je obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad organizovano izvan radnog vremena, tada Poslodavac osiguravaradniku odsustvo sa posla u skladu sa odredbama ovog Kolektivnog ugovora.Član 49.(1) Poslodavac može radnika koji je neopravdano odbio obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad za potrebePoslodavca rasporediti na drugo radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi.(2) Pravo da odbiju obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad imaju:- trudnice i majke s djecom do 7 (sedam) godina starosti,- radnik koji njeguje teže tjelesno ili duševno oboljelog člana uže porodice odnosno domaćinstva,- radnik kojem do penzionisanja nedostaje do 5 (pet) godina radnog staža ili godina života i- samohrani roditelj s djetetom do 14 (četrnaest) godina starosti.Član 50.Pored obrazovanja za potrebe Poslodavca, isti je dužan omogućiti radnicima redovno osposobljavnje za tekući proces rada naseminarima ili drugim oblicima obrazovanja.7. Materijalna odgovornostČlan 51.Radnik je dužan da pravovremeno i kvalitetno izvršava svoje radne obaveze u duhu poslovnog morala, pravila struke iprofesionalne odgovornosti i da čuva sredstva Poslodavca i svu drugu imovinu koja se nalazi u radnom ili pravnom prometu.Član 52.Materijalna odgovornost radnika i Poslodavca, utvrđuje se u skladu sa Zakonom i Pravilnikom Poslodavca.Član 53.Na sva ostala pitanja koja se odnose na materijalnu odgovornost radnika, a koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom,primjenjuju se odredbe Zakona i Pravilnika Poslodavca.8. Odnosi sa sindikatomČlan 54.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=12 of 286/26/2018, 8:40 AM Poslodavac je obavezan osigurati sljedeće uslove za rad sindikata:- odgovarajući prostor za rad sindikata,- korištenje ŽAT linije i- uz pisanu saglasnost radnika vršiti obračun i iz plaće radnika obustavljati sindikalnu članarinu, putem dostavljenih spiskova odstrane sindikata te je uplaćivati na račun sindikata, u skladu sa uputama sindikata.Član 55.(1) Aktivnost sindikalnog povjerenika i sindikalnog funkcionera kod Poslodavca ne može biti sprečavana niti ometana akodjeluje u skladu sa ratificiranim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, Statutom sindikata i ovim Kolektivnimugovorom.(2) Pod pojmom sindikalni povjerenik u smislu ovog Kolektivnog ugovora podrazumijevaju se predsjednici sindikata kodPoslodavca i predsjednici podružnica sindikata.(3) Pod pojmom sindikalnog funkcionera (predstavnika) u smislu ovog Kolektivnog ugovora smatraju se članovi upravnog inadzornog odbora i predsjednici skupština sindikata.Član 56.Poslodavac se obavezuje da će sindikatima i njihovim organizacionim dijelovima omogućiti djelovanje u funkciji zaštitekolektivnih prava radnika na način:- da će poštivati odredbe ovog Kolektivnog ugovora,- da će provoditi sve mjere zaštite na radu u skladu sa propisima, normativnim aktima i zakonima,- da će upoznati sindikate o prijedlozima koje će razmatrati, a koji se tiču prava radnika,- da će o mišljenjima, prijedlozima i primjedbama sindikata upućenim pismenim putem obavijestiti sindikat najkasnije u roku od15 (petnaest) dana od dana prijema ovih dokumenata sindikata, a obavezno prije donošenja odluke u vezi s kojim je sindikatdao mišljenje, prijedloge ili primjedbe,- da će ovlašenom predstavniku sindikata - sindikalnom povjereniku iz člana 55. ovog Kolektivnog ugovora na njegov zahtjevstaviti na raspolaganje sve informacije u vezi sa ostvarivanjem i zaštitom prava radnika iz radnog odnosa, a ta obaveza uključujei podatke- o plaćama, odnosno elementima za njihov obračun, te uplaćenim porezima i doprinosima,- da će ovlaštenim predstavnicima sindikata u smislu člana 54. ovog Kolektivnog ugovora omogućiti pristup svim radnimmjestima, kada je taj pristup potreban radi obavljanja sindikalnih dužnosti,- da će upoznati sindikate sa inspekcijskim nalazima i zapažanjima u vezi provedbe zakonskih i drugih mjera zaštite na radu i- da će u vezi promjena u organizaciji rada, restruktuiranju Društva, a u vezi sa kojim se planira smanjenje broja radnika zatražitimišljenja sindikata i na njega se očitovati.Član 57.(1) Sindikati potpisnici ovog Kolektivnog ugovora su obavezni akt o svojoj organizaciji sa popisom sindikalnih povjerenikadostaviti Poslodavcu najkasnije 30 (trideset) dana nakon stupanja na snagu ovog Kolektivnog ugovora.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=13 of 286/26/2018, 8:40 AM (2) Poslodavac i direktori organizacionih dijelova Društva su obavezni primiti i saslušati predsjednike sindikata potpisnike ovogKolektivnog ugovora ili od njih ovlaštenu osobu, kada oni to zatraže ili po dogovoru.(3) Ovlašteni sindikalni predsjednici ili povjerenici su obavezni odazvati se pozivu Poslodavca ili od njih ovlaštenih osoba kadaoni to zatraže ili po dogovoru.Član 58.(1) Pravo na profesionalni rad u sindikatima za puno radno vrijeme imaju lica u skladu sa Statutom i odlukama sindikata,(2) Radnopravni status radnika koji je izabran da obavlja profesionalni rad na teret sindikata u smislu stava (1) ovog članaregulisat će se posebnim sporazumom sa Poslodavcem.Član 59.(1) Poslodavac se obavezuje sindikalnom povjereniku i sindikalnom funkcioneru u smislu člana 55. ovog Kolektivnog ugovorakoji svoju dužnost obavlja uz redovan rad, osloboditi obaveza obavljanja rada uz naknadu plaće kao da je radio zbog obavljanjasindikalnih aktivnosti, tečajeva, osposobljavanja i prisustva seminarima.(2) Način korištenja ovog prava definirat će se posebnim sporazumom sa Poslodavcem u roku od 30 (trideset) dana od danapotpisivanja ovog Kolektivnog ugovora.Član 60.Sindikalni povjerenici i sindikalni funkcioneri iz člana 55. ovog Kolektivnog ugovora i članovi organa sindikata za vrijemeobavljanja sindikalnih dužnosti, imaju pravo na korištenje naloga za službeno putovanje na svim prugama Poslodavca odmjesta rada do mjesta održavanja sindikalnih aktivnosti i nazad bez prava na naknadu.Član 61.(1) Radnik ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva u sindikatu.(2) Sindikalnom povjereniku iz člana 55. ovog Kolektivnog ugovora za vrijeme obavljanja sindikalne dužnosti i 6 (šest) mjesecipo njenom isteku, Poslodavac ne može otkazati Ugovor o radu bez prethodne saglasnosti Federalnog ministarstva nadležnogza rad.9. ŠtrajkČlan 62.(1) Ukoliko sindikati ocjene da se ne ostvaruju prava radnika utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom stupit će upregovore sa Poslodavcem i zahtjevati da se preduzmu odgovarajuće mjere, '(2) Ako sporna pitanja ne budu rješena putem pregovora, sindikati će tražiti izjašnjavanje radnika - članova Sindikata o stupanjuu štrajk.(3) Štrajk najavljuju, organizuju i vode organi sindikata u skladu sa Zakonom o štrajku i Pravilima sindikata o štrajku.(4) Učestvovanje u štrajku organizovanom u skladu sa odredbama Zakona o štrajku i drugim zakonskim propisima, nepredstavlja povredu ugovora o radu.Član 63.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=14 of 286/26/2018, 8:40 AM S Poslodavcem pregovaraju i štrajkom rukovode štrajkački odbori, čiji članovi ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijemeštrajka.Član 64.(1) Na prijedlog Poslodavca, sindikati i Poslodavac sporazumno utvrđuju poslove koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka.(2) Najkasnije na dan najave štrajka sindikati su dužni objaviti sporazum o poslovima na kojima se rad ne može prekidati zavrijeme štrajka.(3) Sporazum iz stava (1) ovog člana, sadrži naročito odredbe o poslovima i broju radnika koji su dužni da rade za vrijemeštrajka ili isključenja sa rada radi osiguranja minimuma procesa rada, osiguranje neophodnih uslova života i rada stanovništva.Član 65.(1) Sudjelovanje radnika u štrajku organizovanom u skladu sa odredbama ovog Kolektivnog ugovora ne predstavlja povreduradne obaveze.(2) Radnik zbog sudjelovanja u štrajku organizovanom u skladu s odredbama ovog Kolektivnog ugovora i Zakona o štrajku nesmije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika kod Poslodavca.(3) Poslodavac ne smije tokom štrajka zapošljavati druge radnike umjesto štrajkača u skladu sa Zakonom o štrajku.Član 66.Sindikati imaju pravo da organizuju štrajk upozorenja u znak solidarnosti odnosno podrške zahtjevima radnika, a u skladu saZakonom o štrajku i pravilima sindikata o štrajku.Član 67.Radnik koji ne poštuje odredbe Zakona o štrajku i druge zakonske propise, odredbe ovog Kolektivnog ugovora i PravilaSindikata o štrajku neće imati zaštitu sindikata ako Poslodavac pokrene postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti.Član 68.Na sva ostala pitanja koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o štrajku i drugi zakonskipropisi.10. Prestanak ugovora o raduČlan 69.Ugovor o radu prestaje u slučajevima predviđenim u Zakonu o radu, Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju i Pravilnikuo radu Poslodavca.Član 70.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=15 of 286/26/2018, 8:40 AM (1) Otkazni rok ne može biti kraći od 7 (sedam) dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, niti kraći od 14 (četrnaest)dana u slučaju da Poslodavac otkazuje ugovor o radu.(2) Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza radniku odnosno Poslodavcu.(3) Pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec dana kada radnikdaje otkaz Poslodavcu, odnosno 3 (tri) mjeseca kada Poslodavac daje otkaz.Član 71.Poslodavac odnosno radnik može otkazati ugovor o radu i bez obaveze poštivanja otkaznog roka u skladu sa Zakonom o radu.Član 72.Kršenje obaveza iz radnog odnosa radnika utvrđuje se Pravilnikom o radu Poslodavca.Član 73.Ako Poslodavac otkazuje Ugovor o radu zbog ponašanja ili rada radnika u smislu prethodnog člana, obavezan je da omogućiradniku da se izjasni o elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret.Član 74.Ako Poslodavac otkazuje ugovor o radu shodno odredbama Zakona, o tom činu pribavit će mišljenje reprezentativnih sindikata,a u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o vijeću zaposlenika.Član 75.Na sva druga pitanja u pogledu otkaza ugovora o radu, a koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjuju seodredbe Zakona i drugih propisa.11. Zaštita prava radnika iz radnog odnosaČlan 76.Zaštita prava radnika iz radnog odnosa bliže se reguliše zakonima i Pravilnikom o radu Poslodavca.Član 77.Na zahtjev radnika sindikati mogu zastupati radnike u ostvarivanju njihovih prava.Član 78.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=16 of 286/26/2018, 8:40 AM Stručne službe Poslodavca, svaka u svojoj nadležnosti, dužne su pružiti stručnu pomoć radnicima u ostvarivanju prava, obavezai odgovornosti, a naročito:- primiti i evidentirati prispjele zahtjeve radnika i dostaviti te zahtjeve nadležnim organima Poslodavca i sindikata,- davati na zahtjev radnika i nadležnih organa odgovarajuća stručna mišljenja,- sudjelovati stručnom pomoći i savjetom u postupku za ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti radnika,- izrađivati nacrte odgovarajućih odluka i rješenja o ostvarivanju prava i obaveza i odgovornosti radnika Poslodavca i- obavljati i druge stručne, administrativne i tehničke poslove neophodne za pravovremeno donošenje odluka nadležnih organaPoslodavca o pravima, obavezama i odgovornostima radnika.12. Vijeće zaposlenikaČlan 79.(1) Radi ostvarivanja prava radnika da sudjeluju u odlučivanjima koja su ustanovljena Zakonom, kod Poslodavca se moguformirati vijeća zaposlenika.(2) Ukoliko je poslovanje kod Poslodavca organizovano u više organizacionih jedinica izvan sjedišta Poslodavca može seformirati Glavno vijeće zaposlenika koje se sastoji od predstavnika vijeća zaposlenika organizacionih jedinica.(3) Formiranje vijeća zaposlenika zasniva se na provedenim slobodnim i neposrednim izborima.Član 80.Vijeća zaposlenika u djelatnosti Poslodavca formiraju se po načelima i principima utvrđenim u Zakonu o vijeću zaposlenika.Član 81.Ako kod Poslodavca nije formirano Vijeće zaposlenika sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se, na osnovu Zakona o vijećuzaposlenika, odnose na Vijeće zaposlenika, a sve u skladu sa članom 31. Zakona o vijeću zaposlenika.13. Pravilnik o raduČlan 82.Pravilnikom o radu Poslodavca uređuje se radnopravni status i druga pitanja koja iz toga proizilaze za radnika i Poslodavca,zatim plaće i sve vrste naknada kao i organizacija rada i sistematizacija radnih mjesta.Član 83.Prije donošenja Pravilnika o radu Poslodavac se obavezno konsultuje sa reprezentativnim sindikatima.Član 84(1) Radniku se kao posebni sati obračunavaju:1. vrijeme provedeno u rezervi 50%2. vrijeme provedeno na reži putovanju 80%3. vrijeme dežurstva na radnom mjestu 50%4. vrijeme bavljenja voznog osoblja u obrtnoj stanici:a) ako bavljenje traje do 2 (dva) sata 100%b) ako bavljenje traje preko 2 (dva) sata, svo ovo vrijeme se obračunava:- ako nije obezbijeđeno odmaralište 100%- ako je obezbijeđeno odmaralište 50%5. vrijeme prekida rada zbog elementarnih nepogoda 100%6. namireni sati nakon preraspodjele 100%7. vrijeme provedeno na obaveznom ljekarskom pregledu 100 %8. vrijeme obaveznog poučavanja u skladu sa važećim propisima 100 %9. vrijeme provedeno na stručnim i periodičnim ispitima u skladu sa važećim propisima i unutrašnjim aktima Poslodavcaodnosno sporazumom sa radnicima 100%10. vrijeme od 7 (sedam) sati za otkazani redovni voz uz uslov da je radnik stigao na posao, a o otkazivanju voza nijeobaviješten 100%11. vrijeme provedeno u pripravnosti kod kuće 20%(2) Sati iz ovog člana po tačkama 1 - 10. svode se na efektivno radno vrijeme.(3) Odluku o pripravnosti kod kuće donosi Poslodavac.(4) Svoja ovlaštenja iz prethodnog stava Poslodavac može prenijeti na druga lica.(5) Osnov za obračun plaće po osnovu sati iz ovog člana je osnovna plaća radnika.(6) Dodaci po osnovu ovog člana međusobno se isključuju.Član 89.(1) Složenost svake grupe poslova utvrđuje se kao minimalni koeficijent složenosti za obavljanje poslova na određenim radnimmjestima u skladu sa Pravilnikom o radu Poslodavca uz konsultacije sa reprezentativnim sindikatima.(2) Minimalnim koeficijentom utvrđuju se relativni odnos između grupa poslova od najjednostavnijeg do najsloženijeg u skladusa Pravilnikom o radu Poslodavca konsultacije sa reprezentativnim sindikatima.Član 90.(1) Radnik ima pravo na uvećanu osnovnu plaću po osnovu uslova rada do 10 % osnovne plaće za sate rada provedene pod timSlužbeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=19 of 286/26/2018, 8:40 AM uslovima.(2) Konkretna visina uvećanja i radna mjesta iz prethodnog stava utvrđuju se Pravilnikom o radu Poslodavca uz konsultacije sareprezentativnim sindikatima.Član 91.(1) Radnik ima pravo na povećanu plaću:- za prekovremeni rad najmanje 25% od neto satnice,- za noćni rad 50% od neto satnice,- za rad nedjeljom 20% od neto satnice,- za rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici najmanje 40% od neto satnice.(2) Dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodatka za rad nedjeljom i praznikom.(3) Dodaci iz ovog člana mogu biti i viši što se utvrđuje Pravilnikom o radu Poslodavca uz konsultacije sa reprezentativnimsindikatima.Član 92.Po osnovu radnog staža radnika se uvećava plaća za svaku godinu radnog staža 0,6 % od osnovne plaće kod posljednjegPoslodavca i može iznositi najviše do 20% osnovne plaće radnika.Član 93.(1) Radniku pripada naknada plaće u sljedećim slučajevima:- za prekid rada (koji nije prouzrokovao radnik) u visini satnice (izračunate iz njegove osnovne plaće) pomnoženo sa satimaprekida rada,- praznika u dane kada se po Zakonu ne radi,- vjerskog praznika u skladu sa Zakonom,- godišnjeg odmora,- odsutnosti sa posla u skladu sa Zakonom o radu, ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu Poslodavca,- obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja za rad u skladu sa potrebama Poslodavca,- privremena spriječenost za rad u skladu sa Zakonom o PIO/MIO,- u drugim slučajevima utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu Poslodavca.(2) Visina ovih naknada i osnovica za obračun utvrđuje se Pravilnikom o radu Poslodavca.Član 94.(1) Radniku pripada novčana naknada u slučajevima privremene spriječenosti za rad usljed bolesti do 42 (četrdesetdva) dana uSlužbeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=20 of 286/26/2018, 8:40 AM visini od 90% plaće, a preko 42 (četrdesetdva) dana u skladu sa Zakonom.(2) Osnovica za izračunavanje naknade za bolovanje do 42 (četrdesetdva) dana je plaća radnika isplaćena u prethodnommjesecu, a preko 42 (četrdesetdva) dana je osnovica utvrđena Zakonom,Član 95.Plaća pripravnika ne može biti manja od 70% osnovne plaće odgovarajućeg stepena složenosti radnog mjesta za koje sepripravnik osposobljava.Član 96.Učenicima, studentima i volonterima na praksi, pripada naknada u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu Poslodavca.Član 97.Pravo na naknadu plaće radnika invalida II kategorije invalidnosti ostvaruje se u skladu sa Zakonom o PIO/MIO.Član 98.Radnik ima pravo na regres za godišnji odmor u visini od 50% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine,prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku pod uslovom da Poslodavac nije prethodnu poslovnugodinu završio sa gubitkom.Član 99.(1) Radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini od 5 (pet) prosječnih plaća ostvarenih u Federaciji Bosnei Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku za prethodnu godinu.(2) Radnik koji je sa Poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem Poslodavac otkazuje ugovor o radunakon najmanje 2 (dvije) godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnosti od dužineprethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim Poslodavcem.(3) Pravo na otpremninu iz stava (2) ovog člana nema radnik kojem Poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog neprihvatanjazaključivanja ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima, zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanjaobaveza iz ugovora o radu od strane radnika.(4) Otpremnina iz stava (2) ovog člana utvrđuje se Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Otpremninase ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja 3 (tri) mjesecaprije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog Poslodavca.(5) Otpremnina iz stava (2) ovog člana ne može biti veća od 6 (šest) prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja3 (tri) mjeseca prije prestanka ugovora o radu.(6) Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava (2) ovog člana, Poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.(7) Način, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz stava (2) i (5) ovog člana, utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika iPoslodavca.Član 100.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=21 of 286/26/2018, 8:40 AM (1) U slučaju smrti radnika usljed nesreće na poslu ili teškog profesionalnog oboljenja, njegovoj poiodici se isplaćuje novčananaknada u visini 3 (tri) prosječne plaće ostvarene u FBiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda zastatistiku za prethodnu godinu.(2) U slučaju smrti radnika ili teške invalidnosti radnika koja je posljedica nesreće na poslu i u slučaju smrti člana uže porodiceradnika, isplaćuje se novčana naknada u visini 2 (dvije) plaće iz prethodnog stava.(3) U slučaju smrti istog člana uže porodice iz stava (2) ovog člana način implementacije isplate novčane naknade utvrdit će sePravilnikom o radu uz konsultacije sa reprezentativnim sindikatima.(4) Članom uže porodice iz stava (2) ovog člana smatraju se: bračni drug, djeca i roditelji, kao i unučad bez roditelja koje radnikizdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu.Član 101.(1) Poslodavac je obavezan radniku obezbijediti ishranu u toku radnog vremena (topli obrok).(2) Ukoliko Poslodavac ne obezbijedi ishranu, radniku se isplaćuje dnevna naknada u iznosu od 1% prosječne neto plaćeostvarene u FBiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku za prethodnu godinu.(3) Iznos prosječne plaće za prethodnu godinu se koristi kao osnov za isplatu iz stava (1) ovog člana.Član 102.Radnik ima pravo na prevoz ili naknadu troškova prevoza na posao i sa posla u skladu sa odredbama Pravilnika o raduPoslodavca.Član 103.(1) Radnik ima pravo na dnevnicu za službeno putovanje u zemlji u skladu sa odgovarajućim propisima Vlade FBiH.(2) Putni troškovi priznaju se u cjelini, kao i troškovi noćenja, prema priloženom računu, što uključuje troškove noćenja uhotelima do 4 (četiri) zvjezdice.(3) Visina dnevnice u smislu cijele ili umanjene utvrđuje se Pravilnikom o radu Poslodavca.Član 104.(1) Radniku koji po istim poslovima u toku mjeseca službeno putuje više puta uzastopno, izdaje se putni nalog za službenoputovanje sa prilogom.(2) Dnevnica po nalogu iz prethodnog stava utvrđuje se Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja.(3) U smislu ovog člana i člana 103. ovog Kolektivnog ugovora, na putovanja ispod 8 (osam) sati ne obračunavaju se dnevnice.Član 105.Dnevnica za službeno putovanje u inostranstvo isplaćuje se u skladu sa odgovarajućim propisima Vlade FBiH.Član 106.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=22 of 286/26/2018, 8:40 AM (1) Vrijeme rada i boravka na terenu (radilištu) izvan mjesta rada, odnosno mjesta stanovanja podrazumijeva se putovanje naudaljenost preko 10 (deset) kilometara od mjesta rada, odnosno stanovanja.(2) Za radnike građevinske i elektrotehničke djelatnosti pod mjestom rada podrazumijeva se:- sjedište radne jedinice, odnosno radne grupe,- za pružni odred: dionica pruge gdje pružni odred redovno radi i- za čuvara pruge: čuvarska dionica.(3) Dnevnice za putovanje ne mogu se utvrđivati paušalno.(4) Vrijeme rada i boravka na terenu (radilištu) izvan mjesta rada, odnosno mjesta stanovanja može trajati najviše 30 (trideset)dana neprekidno, a preko toga radnik ostvaruje pravo na naknadu za odvojeni život ili naknadu za rad na terenu.(5) Naknada po osnovu odvojenog života i naknada za rad na terenu međusobno se isključuju.Član 107.(1) Za vrijeme rada i boravka na terenu (radilištu) izvan mjesta rada, odnosno mjesta stanovanja u smislu člana 106. ovogKolektivnog ugovora kada se radnik ne vraća kući, radniku pripada naknada za povećanje troškova u iznosu od:- 100% ako nije organizovan smještaj i ishrana,- 70% ako je organizovan samo smještaj ili ishrana,- 20% ako su organizovani smještaj i ishrana.(2) Osnovica za obračun naknada iz ovog člana je dnevnica za putovanje u zemlji.(3) Dnevnica i pravo po osnovu ovog člana se međusobno isključuju.Član 108.(1) Naknada za putne troškove voznog osoblja (kilometraža) iznosi 4% dnevnice, a najmanje 1,65 KM za službeno putovanje uzemlji, za svaki sat proveden na putovanju.(2) Poslodavac može u konsultaciji sa reprezentativnim sindikatima Pravilnikom o radu odrediti i veću naknada iz stava (1) ovogčlana.(3) U vrijeme provedeno na putu uračunava se:- vrijeme putovanja voza,- vrijeme pripremno završnih radnji,- vrijeme u obrtu i- vrijeme reži putovanja.(4) Naknada za putne troškove iz ovog člana ima karakter putne dnevnice pa se stoga međusobno isključuje sa naknadom zatopli obrok.Član 109.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=23 of 286/26/2018, 8:40 AM (1) Naknada za odvojeni život od porodice pripada radniku koji je privremeno raspoređen na rad van mjesta prebivalištanjegove porodice iz jednog u drugo poslovno područje i iznosi najmanje 50 % prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne iHercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku za prethodnu godinu.(2) Dnevnica, naknada za odvojeni život i terenski dodatak se međusobno isključuju.Član 110.Na sva ostala pitanja plaća i naknada plaća koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Pravilnika iZakona.IV. RADNI USLOVI I ZAŠTITA NA RADUČlan 111.Poslodavac je dužan obezbijediti takve uslove rada i sve potrebne mjere lične i kolektivne zaštite na radu kojima se štiti fizičko ipsihofizičko zdravlje i lična i kolektivna bezbjednost radnika u procesu rada, u skladu sa zakonima, drugim propisima ipravilnicima Poslodavca.Član 112.(1) Radnik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedenemjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i o tome je dužan odmah obavijestiti Poslodavca ili sindikatkoji će zahtjevati od Poslodavca obezbjeđenje propisane zaštite na radu.(2) Ukoliko se ne udovolji zahtjevu sindikata iz prethodnog stava sindikat će obavjestiti nadležni inspekcijski organ.(3) Radnik koji odbije da radi iz razloga navedenih u stavu (1) ovog člana ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, a zavrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za tovrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove.Član 113.Ukoliko se ustanovi daje radnik radio ili radi bez zaštitne opreme, sindikat će od Poslodavca zahtijevati utvrđivanje eventualneodgovornosti neposrednog rukovodioca i radnika zaduženog za obezbjeđenje sredstava zaštite na radu.Član 114.(1) Poslodavac je obavezan osigurati radnika kod osiguravajućeg društva od povrede na radu i nesreće na radu, a visina i načinkorištenja osiguranja utvrdit će se Pravilnikom o radu uz konsultacije sa reprezentativnim sindikatima.(2) Reprezentativni sindikat je dužan zahtijevati od Poslodavca da premija osiguranja bude maksimalna za radnike koji rade naradnim mjestima sa teškim uslovima rada.V. PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA I NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVAČlan 115.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=24 of 286/26/2018, 8:40 AM (1) Ugovorne strane dužne su se zalagati za poštivanje odredaba ovog Kolektivnog ugovora i za njegovu pravilnu primjenu.(2) Ugovorne strane dužne su se suzdržavati od svakog djelovanja koje bi bilo u suprotnosti s odredbama ovog Kolektivnogugovora ili bi spriječavalo ili otežavalo njegovu primjenu.(3) Ovaj Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su ga zaključile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile.Član 116.(1) Postupak za zaključivanje novog Kolektivnog ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje ugovorne strane ili po prestankuvažnosti.(2) Ugovorne strane mogu u bilo koje vrijeme, najkasnije do 60 (šezdeset) dana prije isteka ovogKolektivnog ugovora predložiti njegove izmjene i dopune.(3) U zaključivanju izmjena i dopuna ovog Kolektivnog ugovora, reprezentativni sindikati nastupaju kao jedna strana na straniradnika.Član 117.(1) Ugovorna strana koja želi izmjenu odnosno dopunu ovog Kolektivnog ugovora, predlaže drugoj strani svoj obrazloženizahtjev u pisanom obliku u skladu sa članom 116 ovog Kolektivnog ugovora.(2) Druga ugovorna strana dužna je o prijedlogu se izjasniti u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema zahtjeva izprethodnog stava.(3) U slučaju da ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu ovog Kolektivnog ugovora, odnosno da se oprijedlogu ne izjasni u roku od 30 (trideset) dana, Kolektivni ugovor će se primjenjivati do roka na koji je zaključen.(4) Po isteku roka na koji je zaključen ovaj Kolektivni ugovor, ugovorne strane će pokrenuti postupak za izmjene i dopune ovogKolektivnog ugovora ili zaključivanje novog Kolektivnog ugovora u roku od 90 (devedeset) dana nakon njegovog isteka.Član 118.(1) Eventualni sporovi koji bi u vezi primjene ovog Kolektivnog ugovora nastali između ugovornih strana rješavaju semeđusobnim pregovaranjem.(2) Ako se spor ne može riješiti međusobnim pregovaranjem pokreće se postupak mirenja.(3) Postupak mirenja, način rada, formiranje i sastav mirovnog vijeća provodi se u skladu sa odredbama Zakona o radu.Član 119.(1) U slučaju spora vezanog za implementaciju ovog Kolektivnog ugovora stranke potpisnice mogu spor povjeriti arbitraži,(2) Način rješavanja putem arbitraže vršit će se u skladu sa Zakonom o radu i drugim zakonskim podzakonskim propisima.Član 120.Za sjedište arbitraže se određuje Sarajevo.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/E2iaXhWlrQ4=25 of 286/26/2018, 8:40 AM Član 121.(1) Odluka arbitraže je konačna i protiv nje nije dopuštena žalba.(2) Arbitražna odluka ima pravnu snagu i dejstvo ovog Kolektivnog ugovora.VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlan 122.(1) Ugovorne strane su saglasne da imenuju zajedničku komisiju od 8 (osam) članova za praćenje primjene, sprovođenja itumačenja odredaba ovog Kolektivnog ugovora.(2) Svaka ugovorna strana u komisiju iz stava (1) ovog člana imenuje po 2 (dva) člana.(3) Način rada ove komisije utvrditi će se Poslovnikom o radu, kojeg će sporazumno utvrditi ugovorne strane u roku od 30(trideset) dana od stupanja na snagu ovog Kolektivnog ugovora.Član 123.Poslodavac je dužan da ovaj Kolektivni ugovor dosljedno primjenjuje u svim njegovim organizacionim dijelovima.Član 124.Na sva druga pitanja iz dijelova ovog Kolektivnog ugovora, a koja nisu regulisana istim, primjenjuju se odredbe zakona kojimase reguliše ta oblast.Član 125.Ovaj Kolektivni ugovor smatra se zaključenim kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih stranaca stupa na snagu danompotpisivanja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" od strane Poslodavca.Član 126.Izmjene i dopune ovog Kolektivnog ugovora vrše se na način i po postupku propisanom za njegovo zaključivanje.Član 127.Stupanjem na snagu ovog Kolektivnog ugovora prestaje da važi Kolektivni ugovor željezničara za teritoriju Federacije Bosne iHercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/17).Broj 03-02-1296-1/201619.juna/lipnja 2018. godineSarajevoZa Vladu Federacije BiHFederalni ministar prometa i komunikacijaDenis Lasić,
Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 28/18 13.04.2018 kolektivni ugovor,trgovina OLEKTIVNI UGOVORO PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA IRADNIKA ZA DJELATNOST TRGOVINE UFEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINEI. OP]E ODREDBE^lan 1.Ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: ugovor)ure|uju se prava i obaveze poslodavaca i radnika u djelatnostimatrgovine iz va`e}e Klasifikacije djelatnosti BiH na teritorijiFederacije Bosne i Hercegovine.^lan 2.Ovim Ugovorom reguli{u se:-Va`enje ovog kolektivnog ugovora;-Pitanja iz radnih odnosa i pitanja u vezi sa radnimodnosima;-Na~in utvr|ivanja pla}e i pla}e po osnovu radnog u~inka;-Na~in i visina obra~una pove}anja pla}e po osnovuote`anih uslova rada;-Naknada pla}e:-u slu~aju smrti radnika i ~lana u`e porodice-vrijeme odsustva sa rada-vrijeme bolesti radnika-rada na terenu-Na~in i visina utvr|ivanja naknade za slu`bena putovanja;-Uvjeti i visina naknade pla}e zbog odsustva sa rada `ene zavrijeme trudno}e u slu~aju kad ne mo`e biti raspore|ena nadruge poslove;-Pravo na otpremninu;-Uvjeti za rad Sindikata;-Postupak kolektivnog pregovaranja i na~in mirnogrje{avanja kolektivnih radnih sporova;-Raskidanje kolektivnog ugovora;-Druga pitanja od zna~aja za ure|ivanje odnosa izme|uposlodavaca i radnika koja nisu ili nisu u cijelosti ure|enaZakonom o radu i drugim propisima, odnosno pitanja zakoja je Zakon predvidio da }e biti ure|ena kolektivnimugovorom.^lan 3.Potpisnici ovog ugovora su saglasni da se isti primjenjuje nasve poslodavce i zaposlene u djelatnosti iz ~lana 1. ovog ugovora,sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, bez obzira nastrukturu vlasni{tva.^lan 4.Sindikat i poslodavac mogu zaklju~iti pojedina~ni kolektivniugovor za privredno dru{tvo, u skladu sa Zakonom o radu i ovimkolektivnim ugovorom.^lan 5.Pojedina~nim kolektivnim ugovorima, Pravilnikom o radu,Ugovorom o radu, internim aktom poslodavca ne mogu se utvrditimanja prava osim u slu~aju navedenim u ~lanu 26. ovogkolektivnog ugovora.II. ZAKLJU^IVANJE UGOVORA O RADU^lan 6.Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novimradnikom donosi poslodavac.^lan 7.Prije zasnivanja radnog odnosa kandidat sa kojim poslodavacnamjerava zaklju~iti Ugovor o radu obavezno dostavlja ljekarskouvjerenje o psihofizi~kim sposobnostima radnika za obavljanjeposlova za koje se zaklju~uje ugovor o radu.Tro{kove ljekarskog pregleda iz prethodnog stava snosikandidat-radnik.Probni rad^lan 8.Prilikom zaklju~ivanja ugovora o radu mo`e se ugovoritiprobni rad.Probni rad iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e trajati du`e od {estmjeseci.Ako se probni rad prekida prije isteka roka na koji jeugovoren, otkazni rok je sedam dana.Prijem pripravnika^lan 9.Poslodavac mo`e zaklju~iti ugovor o radu sa pripravnikom.Ugovor o radu iz stava 1. ovog ~lana zaklju~uje se na odre|enovrijeme, a najdu`e do roka koji je predvi|en za stru~nu spremu zakoju se radnik obrazovao, ako zakonom, propisom kantona iliugovorom o radu nije druga~ije odre|eno.Poslodavac Pravilnikom o radu utvr|uje na~in osposoblja-vanja pripravnika i polaganja stru~nog ispita, ako zakonom ilipropisom kantona nije druga~ije odre|eno.Po zavr{etku pripravni~kog sta`a poslodavac mo`e odreditida pripravnik pola`e stru~ni ispit pred komisijom ~iji sastavodre|uje poslodavac ili stru~nom osobom poslodavca, u skladu saPravilnikom o radu, ako zakonom ili propisom kantona nijedruga~ije odre|eno.Godina XXV-Broj 28Petak, 13. 4. 2018. godineSARAJEVOISSN 1512-7079 Pripravniku se o polo`enom stru~nom ispitu izdaje uvjerenje,u skladu sa Zakonom.Pripravniku koji nije polo`io stru~ni ispit prestaje radni odnossa danom uru~enja odluke o tome da nije zadovoljio na stru~nomispitu.Poslodavac mo`e primiti lice na stru~no osposobljavanje bezzasnivanja radnog odnosa u skladu sa Zakonom.Rad izvan prostorija poslodavca^lan 10.Poslodavac mo`e sa radnikom zaklju~iti ugovor o radu radiobavljanja poslova izvan prostorija poslodavca u skladu sazakonom.Pojedina~nim kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o raduutvr|uju se poslovi koji se mogu obavljati izvan prostorijaposlodavca, na~in vr{enja nad radom i uvjete koje morazadovoljavati prostor u kojem se rad odvija.Pored obaveznih podataka propisanih Zakonom o radu kojemora sadr`avati ugovor o radu i ugovor o radu radi obavljanjaposlova izvan prostorija poslodavca, poslodavac i radnik moguzaklju~iti i poseban ugovor kojim }e regulisati me|usobneobligaciono pravne odnose.III. RADNO VRIJEME^lan 11.Radno vrijeme je vremenski period u kojem je radnik, premaugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za poslodavca.Puno radno vrijeme traje 40 sati sedmi~no, a raspored radnogvremena utvr|uje se internim aktom poslodavca.^lan 12.Preraspodjeluradnogvremenautvr|ujeposlodavacodgovaraju}im aktom, s tim da prosje~no radno vrijeme ne mo`etrajati du`e od 52 sata sedmi~no, a za sezonske poslove najdu`e 60sati sedmi~no. Internim aktom poslodavac mo`e odrediti period ukojem prosje~no radno vrijeme ne mo`e biti du`e od punog ilinepunog radnog vremena, ali ne du`e od perioda kalendarskegodine.Poslodavac je du`an donijeti pisanu odluku o preraspodjeliradnog vremena koju dostavlja radniku na na~in i u skladu saPravilnikom o radu.^lan 13.Ako je rad organiziran u smjenama, izmjena smjena seure|uje odlukom poslodavca prema potrebama posla.Pojedina~nim kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu iliUgovorom o radu, poslodavci koji za to imaju potrebu }edefinisati poslove na kojima se mo`e uvesti pripravnost za rad,vrijeme pripravnosti i visinu naknade koja pripada radniku zavrijeme pripravnosti.IV. ODMORI I ODSUSTVAOdmori^lan 14.Poslodavac je du`an radniku osigurati odmor u toku radnogdana, dnevni odmor izme|u dva radna dana, sedmi~ni odmor igodi{nji odmor, u skladu sa Zakonom, drugim propisom i ovimugovorom.^lan 15.Radnik ima pravo na pla}eni godi{nji odmor za svakukalendarsku godinu u trajanju od najmanje 20 radnih dana.Za radnike koji nisu stekli pravo na godi{nji odmor izprethodnog stava, pravo na sticanje godi{njeg odmora, trajanjegodi{njeg odmora i naknada za vrijeme kori{tenja godi{njegodmora, odre|uje se Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.Za svakih pet godina radnog sta`a kod tog poslodavaca,godi{nji odmor iz stava 1. ovog ~lana uve}ava se za jedan radnidan.^lan 16.Vrijeme kori{tenja godi{njeg odmora utvr|uje poslodavacplanom kori{tenja godi{njih odmora i rje{enjem o kori{tenjugodi{njeg odmora.Prilikom utvr|ivanja vremena kori{tenja godi{njeg odmoraposlodavac }e, ukoliko to ne}e remetiti tehnolo{ke i poslovneprocese rada, nastojati da uva`i `elje radnika u pogledu vremenakori{tenja godi{njeg odmora.Odsustva^lan 17.Radnik ima pravo na pla}eno odsustvo do sedam radnih danau toku jedne kalendarske godine u slu~aju:-stupanja u brak;-ro|enja djeteta;-smrti ili te`e bolesti ~lana u`e obitelji, odnosnodoma}instva;-obrazovanje i stru~no usavr{avanje;-dobrovoljnog davanja krvi.^lanom u`e obitelji, u smislu prethodnog stava, smatraju se:dijete (bra~no, vanbra~no, usvojeno, pastor~e i dijete uzeto naizdr`avanje), supru`nik (bra~ni i vanbra~ni), otac, majka, o~uh,ma}eha, bra}a i sestre, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci).Pla}eno odsustvo iz stava 1. ovog ~lana defini{e sePravilnikom o radu u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.^lan 18.@ena za vrijeme trudno}e, u slu~aju kada poslodavac nije umogu}nosti da osigura raspore|ivanje na drugo radno mjesto,kada je to u interesu njenog zdravstvenog stanja, ima pravo naodsustvo sa rada uz naknadu pla}e u skladu sa pojedina~nimkolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.Naknada iz prethodnog stava ne mo`e biti manja od iznosakoji bi `ena ostvarila da je na bolovanju.^lan 19.Radniku se ne mo`e uskratiti pravo na pla}eno odsustvo, bezobzira na karakter posla koji obavlja.^lan 20.Poslodavac mo`e radniku, na njegov obrazlo`en zahtjev,odobriti nepla}eno odsustvo u trajanju do {est mjeseci u tokukalendarske godine a u skladu sa pojedina~nim kolektivnimugovorom i/ili Pravilnikom o radu.Poslodavac je du`an omogu}iti radniku odsustvo do ~etiriradna dana radi zadovoljavanja vjerskih odnosno tradicijskihpotreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu pla}e(pla}eno odsustvo) a odsustvo od dva dana se koristi bez naknadepla}e (nepla}eno odsustvo).Za vrijeme nepla}enog odsustva iz prethodnog stava, prava iobaveze radnika iz radnog odnosa miruju.V. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE IUSAVR[AVANJE ZA RAD^lan 21.Poslodavac je obavezan prilikom promjena i uvo|enja novetehnologije ili nove organizacije rada omogu}iti radnikuobrazovanje, osposobljavanje i usavr{avanje za rad, i to na teretposlodavca.Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima ipotrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavr{avati za rad.VI. ZA[TITA RADNIKA^lan 22.Poslodavac je du`an osigurati sigurne uvjete rada i preduzetisve potrebne mjere li~ne i kolektivne za{tite na radu kojima se {titifizi~ko i psihi~ko zdravlje, te li~na i kolektivna sigurnost radnikau procesu rada.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 28 - Strana 2– Oglasni dio –Petak, 13. 4. 2018. Radnik je du`an upotrebljavati sredstva za{tite na radu, tepo{tivati sve mjere li~ne i kolektivne za{tite na radu na na~inkojim se maksimalno {titi njegovo zdravlje i zdravlje i sigurnostostalih radnika.Sindikat je du`an poslodavcu pru`iti svu potrebnu pomo} ipodr{ku u provo|enju mjera li~ne i kolektivne za{tite na radu.^lan 23.Radnik ima pravo, bez {tetnih posljedica po prava iz radnogodnosa, da odbije da radi ako smatra da mu neposredno prijetiopasnost po `ivot i zdravlje zbog toga {to nisu provedeneneophodne mjere za{tite na radu, o ~emu je du`an bez odlaganjaobavijestiti poslodavca i inspekciju rada kantona.Poslodavac ima pravo da prerasporedi radnika koji je odbio daradi u skladu sa stavom 1. ovog ~lana, za vrijeme dok se neprovedu propisane mjere predvi|ene propisima o sigurnosti izdravlju na radu, na drugo radno mjesto u skladu sa poslovnimpotrebama poslodavca.Radnik koji je postupio na na~in iz prethodnog stava imapravo na naknadu pla}e na teret poslodavca za vrijeme prekidarada kao da je radio, ukoliko je nadle`ni kantonalni inspektorsvojim aktom utvrdio da je radnik bio u pravu kada je odbio daradi pod takvim okolnostima, ako radnik nije preraspore|en nadrugo radno mjesto.VII. PLA]EPla}e^lan 24.Osnovna pla}a je nov~ani iznos koji poslodavac ispla}ujeradniku za rad sa punim radnim vremenom, za odgovaraju}iposao i uz normalne uvjete rada.Osnovna pla}a, kao i dio pla}e za radni u~inak, uva`avaju}iprirodu posla, utvr|uje se Pravilnikom o radu poslodavca ilidrugim internim aktom koji ure|uje pla}e radnika, kolektivnimugovorom za privredno dru{tvo ako je isti potpisan u privrednomdru{tvu, odnosno, Ugovorom o radu.^lan 25.Potpisnici ovoga kolektivnog ugovora suglasni su da visinanajni`e satnice prije oporezivanja ne mo`e biti manja od 2,31 KM.Utvr|eni iznos iz prethodnog stava uve}ava se za doprinose izpla}e u skladu sa posebnim Zakonima.^lan 26.Samo u izuzetnim slu~ajevima, mo`e se utvrditi ni`a odnajni`e satnice, s tim da satnica prije oporezivanja ne mo`e bitimanja 1,62 KM.Ni`u od najni`e satnice iz stava 1. ovog ~lana poslodavacmo`e utvrditi i ispla}ivati za sve radnike isklju~ivo u slu~ajevima:-kada isplata najni`e pla}e mo`e dovesti do gubitka uposlovanju i smanjenja broja radnika odnosno gubitkaodre|enog broja radnih mjesta;-kada isplata najni`e pla}e mo`e utjecati na likvidnost iizmirenje obaveza po osnovu doprinosa i javnih prihoda, te-u slu~aju elementarne nepogode.Primjena ni`e od najni`e pla}e iz stava 2. ovog ~lana mo`etrajati najdu`e {est mjeseci u kalendarskoj godini.Poslodavac je du`an da o nastaloj situaciji obavijesti Sindikat.Poslodavac i Sindikat u kompaniji, izuzev razloga zasmanjenje najni`e satnice iz stava 2. ovoga ~lana, sporazumommogu definirati i druge situacije kada se mo`e ispla}ivati ni`asatnica.^lan 27.Pla}a za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji seod osnovne pla}e, stimulativnog dijela pla}e za radni u~inak idodataka na pla}u u skladu sa ovim ugovorom.Utvr|ivanje stimulativnog dijela pla}e po osnovu radnogu~inka (produktivnost, u~inkovitost, ostvarenje norme, u{tede,inovativnost, radna i tehnolo{ka disciplina, po{tivanje mjeraza{tite na radu i sl.) bi}e regulisano kolektivnim ugovorom kodposlodavca i/ili Pravilnikom o radu.Prilikom isplate pla}e poslodavac je du`an radniku uru~itipismeni obra~un pla}e, u skladu sa zakonom i drugim propisima.Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati pla}u ili je neisplati u cijelosti, du`an je do kraja mjeseca u kojem je dospjelaisplata pla}e uru~iti radniku obra~un iznosa pla}e koju je biodu`an isplatiti.^lan 28.Podaci o pojedina~nim isplatama pla}e nisu javni.Periodi isplate pla}e ne mogu biti du`i od 30 dana.Dodaci na pla}u^lan 29.Radnik ima pravo na pove}anu platu za:-prekovremeni rad najmanje 25% od neto satnice;-no}ni rad najmanje 25% od neto satnice;-rad na dan sedmi~nog odmora najmanje 15% od netosatnice;-rad u dane praznika koji su po zakonu neradni najmanje40% od neto satnice.Dodaci se me|usobno ne isklju~uju.^lan 30.Osnovna pla}a radnika pove}ava se za svaku godinu radnogsta`a kod tog poslodavca za 0,4%, u skladu sa kolektivnimugovorom kod poslodavca.Pod radnim sta`om u smislu stava 1. ovog ~lanapodrazumijeva se i radni sta` proveden kod poslodavca u slu~ajupromjene poslodavca ili njegovog pravnog polo`aja (npr. zbog:prodaje, naslije|ivanja, spajanja, pripajanja, promjene oblikadru{tva).^lan 31.Radnik ima pravo na pove}anje osnovne pla}e po osnovuote`anih uvjeta rada koji mogu naru{iti zdravlje radnika.Pravilnikom o radu definirat }e se radna mjesta za koja semo`e primijeniti odredba stav 1. ovoga ~lana, te propisati visinapove}anja osnovne pla}e.Naknade pla}e^lan 32.Radniku pripada pravo na naknadu pla}e u slu~ajevimapredvi|enim Zakonom, ovim kolektivnim ugovorom, Pravilni-kom o radu, Ugovorom o radu ili drugim aktom poslodavca.Radniku pripada naknada pla}e u sljede}im slu~ajevima:-za vrijeme godi{njeg odmora;-za vrijeme obrazovanja, prekvalifikacije i stru~nogosposobljavanja za potrebe poslodavca;-za vrijeme pla}enog odsustva;-zastoja u poslu za koje nije kriv (vi{a sila, privremenizastoji u procesu rada, odbijanje radnika da radi jer nisuprovedene propisane mjere za{tite na radu, ukoliko zavrijeme otklanjanja propusta nije raspore|en na drugoradno mjesto i dr.);-za vrijeme bolovanja u skladu sa va`e}im propisima i-drugim slu~ajevima utvr|enim Pravilnikom o radu.^lan 33.Za vrijeme privremene sprije~enosti za rad zbog bolesti,povrede, profesionalne bolesti ili povrede na radu, kao i zavrijeme poro|ajnog odsustva, radnik ima pravo na naknadu pla}eu skladu sa Zakonom, Pravilnikom o radu ili drugim aktomposlodavca.^lan 34.Radnik koji se nalazi na privremenom prekidu rada zbogzastoja u poslovanju, odnosno zbog drugih okolnosti za koje nijekriv, ima pravo na naknadu pla}e u iznosu utvr|enompojedina~nim kolektivnim ugovorom i/ili Pravilnikom o radu a zaposlodavca koji nema obavezu dono{enja Pravilnika o radu,ugovorom o radu.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPetak, 13. 4. 2018.– Oglasni dio –Broj 28 - Strana 3 Naknada iz prethodnog stava ne mo`e biti manja odminimalne pla}e utvr|ene ovim kolektivnim ugovorom.Ostala primanja radnika (naknade koje nemaju karakterpla}e)^lan 35.Poslodavac je obavezan radniku osigurati ishranu u tokuradnog vremena (topli obrok), za dane koje je radnik proveo naradu.Ukoliko poslodavac ne osigurava ishranu, radniku seispla}uje naknada u dnevnom iznosu 0,7-1,0 % od prosje~ne netopla}e, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnogzavoda za statistiku.U slu~aju promjene propisa kojima se reguli{e ova materija,potpisnici ovog ugovora, odmah }e pokrenuti postupak izmjenaovog ~lana.^lan 36.Radniku pripada pravo na pla}ene tro{kove prilikomslu`benog putovanja (dnevnica).Visina dnevnice i na~in pla}anja ostalih putnih tro{kovautvr|uje se Pravilnikom o radu i/ili internim aktom poslodavca.Naknada za rad na terenu (terenski dodatak)^lan 37.Radnik koji je zbog prirode posla koji obavlja upu}en na radna terenu van mjesta zaposlenja u trajanju du`em od 30 dananeprekidno mo`e ostvariti pravo na terenski dodatak u skladu sainternim aktima poslodavca.^lan 38.Radnik mo`e ostvariti pravo na prijevoz ili naknadu tro{kovaprijevoza na posao i sa posla u skladu sa Pravilnikom o radu,odnosno ugovorom o radu sa poslodavcem.^lan 39.Radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju.Visina i na~in isplate otpremnine utvr|uje se Pravilnikom oradu i Ugovorom o radu.Visina otpremnine iz prethodnog stava ne mo`e biti utvr|enau manjem iznosu od tri minimalne pla}e u FBiH.^lan 40.Radnik mo`e ostvariti regres za kori{tenje godi{njeg odmoraukoliko poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu poslovao sagubitkom.Uvjeti za ostvarivanje prava, visina i na~in isplate naknaderegresa utvr|uju se pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu.^lan 41.U slu~aju smrti radnika usljed nesre}e na poslu i te{kogprofesionalnog oboljenja, u slu~aju smrti radnika ili te{keinvalidnosti radnika koji nisu posljedica nesre}e na poslu kao i uslu~aju smrti ~lana u`e porodice radnika, radniku pripadanaknada u skladu sa internim aktima poslodavca.Naknada iz prethodnog stava ne mo`e biti utvr|ena u manjemiznosu od tri minimalne pla}e u FBiH.^lan 42.Poslodavac mo`e Pravilnikom o radu propisati posebnenagrade povodom praznika i jubileja.VIII. NAKNADA [TETE^lan 43.Ako je radnik namjerno ili iz krajnje nepa`nje prouzrokovao{tetu poslodavcu na radu ili u vezi sa radom, du`an je {tetunadoknaditi.Ako je {tetu pri~inilo vi{e radnika, {tetu nakna|uju ujednakim dijelovima, ukoliko nije mogu}e utvrditi dio {tete kojuje pri~inio svaki radnik pojedina~no.U slu~aju da nije mogu}e utvrditi ta~an iznos {tete, ili biutvr|ivanje ta~nog iznosa {tete prouzrokovalo nesrazmjernetro{kove, visina naknade za pri~injenu {tetu se mo`e utvrditi i upau{alnom iznosu, prema pribli`noj procjeni {tete.Ukoliko bi pla}anje naknade {tete ugrozilo egzistencijuradnika i njegove porodice, poslodavac mo`e radnika osloboditiod obaveze naknade {tete ili njenog dijela, ovisno od objektivnihokolnosti.Radnik je na primjeren na~in du`an dokazati postojanjeokolnosti na koje se poziva, u smislu prethodnog stava.Ako poslodavac pri~ini {tetu radniku, du`an je istunadoknaditi prema op}im propisima obligacionog prava.IX. PRESTANAK UGOVORA O RADUOtkaz ugovora o radu^lan 44.Radnik i poslodavac mogu otkazati ugovor o radu poduvjetima utvr|enim Zakonom, Pravilnikom o radu i Ugovorom oradu.^lan 45.Prilikom otkaza ugovora o radu, poslodavac i radnik su du`nipo{tivati otkazne rokove utvr|ene Zakonom o radu, internimaktima poslodavca ili ugovorom o radu.Ukoliko radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok trajenajmanje sedam dana, a ukoliko poslodavac otkazuje ugovor oradu, otkazni rok traje najmanje 14 dana.Otkazni rokovi iz prethodnog stava po~inju da teku od danauru~enja otkaza radniku, odnosno poslodavcu.^lan 46.Pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu poslodavac mo`eutvrditi otkazni rok koji traje du`e od otkaznog roka iz prethodnog~lana, maksimalno tri mjeseca kada radnik daje otkaz poslodavcu,odnosno mjesec dana kad poslodavac daje otkaz radniku.Poslodavac i radnik se mogu dogovoriti da radniku prestaneradni odnos i prije isteka otkaznog roka ili bez otkaznog roka.^lan 47.Vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza utvr|uju sePravilnikom o radu ili Ugovorom o radu.X. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA^lan 48.Djelovanje i uvjeti rada Sindikata kod poslodavca seorganizuje u skladu sa me|unarodnim konvencijama, Zakonom oradu i drugim pozitivnim propisima koji reguli{u ovu oblast.Sindikat je du`an odluku o izboru sindikalnog povjerenika i~lanova sindikalnog povjereni{tva kao i odluku o visini iraspodjeli ~lanarine, dostaviti poslodavcu i upoznati ga sasadr`ajem sindikalnih dokumenta.Poslodavac je du`an obra~unavati i, iz pla}e radnika, odbijatisindikalnu ~lanarinu, uz pismenu saglasnost radnika, te jeredovno upla}ivati na ra~une Sindikata.^lan 49.Poslodavac se obavezuje da }e prema svojim mogu}nostima,tamo gdje je organizovan rad sindikata, osigurati uvjete za rad a uskladu sa sporazumom o djelovanju sindikata i poslodavca kojim}e se detaljnije regulirati ova pitanja.^lan 50.Aktivnosti ~lanova Sindikata u okviru poslovnih prostoraposlodavca, obavljaju se po pravilu van radnog vremena, bezreme}enja i ometanja odvijanja procesa rada.Iznimno uz saglasnost poslodavca aktivnost ~lanovasindikata mo`e se obavljati i u radno vrijeme, bez ometanjaodvijanja procesa rada.^lan 51.Poslodavac je du`an razmotriti mi{ljenje i prijedlogeSindikata u slu~ajevima predvi|enim Zakonom i ovimkolektivnim ugovoru i o svom stavu obavijestiti Sindikat.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 28 - Strana 4– Oglasni dio –Petak, 13. 4. 2018. Za{tita sindikalnog povjerenika^lan 52.Sindikalni povjerenik za vrijeme obavljanja njegove du`nostii {est mjeseci nakon obavljanja te du`nosti, ima pravo na za{titu uskladu sa Zakonom o radu i me|unarodnim konvencijama koje susastavni dio doma}eg pravnog sistema, osim u slu~aju vr{enja{tetnih radnji, krivi~nog djela odnosno ~injenja te`e povrederadne obaveze propisane Pravilnikom o radu.XI. POSTUPAK KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA,ZAKLJU^IVANJA I OTKAZIVANJA KOLEKTIVNIHUGOVORA^lan 53.Postupakkolektivnogpregovaranjaizaklju~ivanjakolektivnih ugovora mo`e pokrenuti svaka ugovorna stranaodre|ena Zakonom i ovim ugovorom.Postupak kolektivnog pregovaranja pokre}e se pismenimputem.Stranakojajepokrenulapostupakzakolektivnopregovaranje, radi zaklju~enja kolektivnog ugovora, utvr|ujeprijedlog kolektivnog ugovora i dostavlja ga drugoj strani.^lan 54.Strane kolektivnog ugovora du`ne su u dobroj vjeripregovarati o zaklju~enju kolektivnog ugovora u vezi pitanja kojamogu biti predmet kolektivnog ugovora.^lan 55.Postupak i rokovi za kolektivno pregovaranje i zaklju~ivanjekolektivnih ugovora utvr|uju se pismenim protokolom o vo|enjupregovora koji utvr|uju ugovorne strane.Ugovorne strane su du`ne pridr`avati se rokova utvr|enihprotokolom iz prethodnog stava.^lan 56.Svaka strana potpisnica ima pravo da raskine ovaj ugovor,ukoliko:-druga strana ne prihvati u roku od 15 dana prijedlog zapregovore o izmjenama i dopunama ovog ugovora, ili uistom roku ne odgovori na pisani zahtjev druge strane zaotpo~injanje pregovora;-ako se u roku od tri mjeseca ne postigne dogovor oizmjenama i dopunama ovog ugovora;-ukoliko tokom va`enja ovog ugovora, do|e do promjenezna~enja nekog od pojmova iz njegovih odredbi, na osnovunekog drugog propisa, a druga strana ne prihvatiuskla|ivanje takvih odredbi u roku od 15 dana od danadostavljanja prijedloga druge strane.^lan 57.Otkazni rok u slu~ajevima iz prethodnog ~lana je 30 dana, oddana dostavljanja pismenog otkaza drugoj strani.Nakon isteka otkaznog roka iz prethodnog stava, ovaj ugovorprestaje da se primjenjuje.^lan 58.Strane potpisnice mogu sporazumno otkazati ovaj ugovor ubilo koje vrijeme.Sporazumom iz prethodnog stava, reguli{u se pitanja:otkaznog roka, va`enja i primjene ovog ugovora i druga pitanja.XII. MIRNO RJE[AVANJE KOLEKTIVNIH RADNIHSPOROVAMirovno vije}e^lan 59.Postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima provodi seu skladu sa Zakonom o radu.Za mirno rje{avanje kolektivnih sporova iz ovog ugovora,potpisnici }e, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovogugovora, formirati Mirovno vije}e od pet ~lanova, u kojoj }esvaka od ugovornih strana biti zastupljena sa po dva ~lana, a petog~lana biraju konsenzusom.Mirovno vije}e donosi poslovnik o svom radu.Odluke Mirovnog vije}a donose se konsenzusom.Arbitra`a^lan 60.Strane u sporu se mogu dogovoriti da rje{avanje sporovapovjere arbitra`i.Arbitra`no vije}e se formira na prijedlog bilo koje strane usporu.Broj arbitara je neparan (najmanje tri).Svaka strana imenuje isti broj arbitara koji imaju svojezamjenike, a predsjednika i njegove zamjenike, strane imenujusporazumno, iz reda istaknutih nau~nih i stru~nih radnika iuglednih gra|ana koji nisu u poslovnoj ili drugoj vezi ni sajednom stranom.Arbitra`a donosi odluku u skladu sa va`e}im propisima.Odluka arbitra`e je kona~na i protiv nje `alba nije dopu{tena, nitise mo`e voditi sudski spor.XIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lan 61.Ovaj kolektivni ugovor se zaklju~uje na odre|eni period i va`ido 31.12.2018. godine.Nakon prestanka va`enja ovaj kolektivni ugovor primjenjujese narednih 90 dana.Ukoliko ni jedna strana 30 dana prije prestanka va`enjakolektivnog ugovora ne otka`e kolektivni ugovor ili ne pokreneizmjene i dopune ovog kolektivnog ugovora, smatra se da jenjegovo va`enje produ`eno za period od jedne godine.^lan 62.Za primjenu, provo|enje i tuma~enje odredbi ovogkolektivnog ugovora, njegovi potpisnici imenuju zajedni~kukomisiju od ~etiri ~lana od kojih svaki potpisnik imenuje po dva~lana.Komisija odluke donosi po pravilu konsenzusom, a ako to nijemogu}e ve}inom glasova svih ~lanova.^lan 63.Nadzor nad primjenom ovog kolektivnog ugovora obavljajupotpisnice i nadle`ni inspektor rada.Radnik, Sindikat, vije}e zaposlenika i poslodavac moguzahtijevati od inspektora rada provo|enje inspekcijskog nadzora.^lan 64.Za vrijeme trajanja ovog kolektivnog ugovora, kadaposlodavac po{tuje odredbe istog, Sindikat nema pravoorganizirati {trajk.^lan 65.Ovaj kolektivni ugovor, nakon zaklju~ivanja, objavljuje se u"Slu`benim novinama Federacije BiH".^lan 66.Poslodavci su du`ni pojedina~ne kolektivne Ugovore,Pravilnike o radu i Ugovore o radu ukoliko isti nisu u skladu saodredbama ovog kolektivnog ugovora uskladiti u roku od 120dana od dana objavljivanja ovoga kolektivnog ugovora.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPetak, 13. 4. 2018.– Oglasni dio –Broj 28 - Strana 5 ^lan 67.Ovaj kolektivni ugovor stupa na snagu narednog dana od danaobjave u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i va`i do31.12.2018. godine.Broj I- 085/1809. aprila/travnja 2018. godineMostarNa strani poslodavaca:Udru`enje poslodavacaFederacije BiH/Grupacija poslodavaca zadjelatnost trgovinePredsjedavaju}i pregovara~kogtimaEdin Ibrahimovi},s.r.Broj I-75/1809. aprila/travnja 2018. godineMostarNa strani radnika:Sindikat trgovine iuslu`nih djelatnostiPredsjednicaMersiha Be{irovi},s.r.(Sl-420/18-F)KONKURSINATJE^AJIOGLASIAGENCIJA ZA DR@AVNU SLU@BUFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINENa osnovu ~l. 34 i 67.. Zakona o dr`avnoj slu`bi u KantonuSarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 31/16),Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, a na zahtjev Op}ineNovo Sarajevo, objavljujePONI[TENJE DIJELA JAVNOG KONKURSAZA POPUNU RADNIH MJESTA DR@AVNIHSLU@BENIKA U OP]INI NOVO SARAJEVO06/997Poni{tava se dio Javnog konkursa za popunu radnih mjestadr`avnih slu`benika u Op}ini Novo Sarajevo, objavljen u"Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 3/18 od 17.01.2018.godine i dnevnim novinama "Dnevni avaz" od 13.01.2018.godine i to za poziciju:06. Stru~ni savjetnik - mati~ar u Slu`bi za poslove op}euprave i mjesne zajednice - Odsjek za op}u upravu ipersonalne poslove - 1 (jedan) izvr{ilacU ostalom dijelu Javni konkurs ostaje neizmijenjen.Obrazlo`enje: Na zahtjev Op}ine Novo Sarajevo broj02-34-1740/17 od 04.04.2018. godine poni{tava se dio Javnogkonkursa, zbog reorganizacije radnih mjesta.(Sl-403/18-F)AGENCIJA ZA DR@AVNU SLU@BUFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINENa osnovu ~lana 34. i ~lana 67. Zakona o dr`avnoj slu`bi uKantonu Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj31/16), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne iHercegovine, na zahtjev Ministarstva komunalne privrede iinfrastrukture Kantona Sarajevo, objavljujeJAVNI KONKURSZA POPUNU RADNOG MJESTA DR@AVNOGSLU@BENIKA U MINISTARSTVU KOMUNALNEPRIVREDE I INFRASTRUKTURE KANTONASARAJEVO06/102901. Stru~ni savjetnik za vodoprivredu - 1 (jedan) izvr{ilac02. Stru~ni savjetnik za veterinarstvo i za{titu `ivotinja -1 (jedan) izvr{ilacIntegralni tekst javnog konkursa mo`ete pogledati naslu`benoj internet stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FederacijeBiH - www.adsfbih.gov.ba.Rok za podno{enje prijava po~inje te}i od dana objavljivanjajavnog konkursa u "Slu`benim novinama Federacije BiH".(Sl-404/18-F)AGENCIJA ZA DR@AVNU SLU@BUFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINENa osnovu ~lana 34. i ~lana 67. Zakona o dr`avnoj slu`bi uKantonu Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj31/16), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije
Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 16/18 02.03.2018 kolektivni ugovor,službenici Član 32.Državnom službeniku ili namješteniku pripada naknada za službeni put (troškovi prevoza, troškovi prenoćišta i troškoviupotrebe privatnih automobila u službene svrhe) po cijeni prevozne karte i hotelskih računa za hotele do četiri zvjezdice idnevni troškovi u obliku dnevnice za službeno putovanje na način i u visini utvrđenim posebnim propisima.Član 33.Dnevnica za službeni put i naknada za odvojeni život od porodice međusobno se isključuju, osim u slučajevima kada seslužbeni put obavlja van mjesta rada za koje se prima naknada za odvojeni život.Član 34.U slučaju povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti državnog službenika ili namještenika ili člana njegove uže porodiceisplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini od 1-2 prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH prema zadnjemobjavljenom statističkom podatku.U slučaju smrti državnog službenika, odnosno namještenika, njegovoj porodici se isplaćuju troškovi sahrane u visini od 2-4prosječne neto plaće isplaćene u FBiH prema zadnjem objavljenom statističkom podatku.Članom uže porodice državnog službenika ili namještenika u smislu stava (1) i (2) ovog člana smatraju se:- bračni i vanbračni drug ako žive u zajedničkom domaćinstvu;- dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje do 18 godina, odnosno do 26 godinastarosti ako se nalaze na redovnom školovanju i nisu u radnom odnosu, a djeca nesposobna za rad, bez obzira na starosnudob);- roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i usvojitelji);- braća i sestre bez roditelja do 18 godina, odnosno do 26 godina starosti ako se nalaze na redovnom školovanju i nemajudrugih prihoda, već ih korisnik naknade stvarno izdržava, ili je obaveza njihovog izdržavanja zakonom utvrđena, a ako sunesposobni za rad, bez obzira na starosnu dob, pod uslovom da s njima žive u zajedničkom domaćinstvu i unučad ako nemajuroditelja i žive u zajedničkom domaćinstvu s državnim službenikom ili namještenikom.Naknada iz stava (2) ovog člana isplaćuje se i u slučaju smrti člana uže porodice državnog službenika ili namještenika.Ukoliko u organu državne službe istog nivoa vlasti rade dva ili više članova porodice, troškovi sahrane iz stava (2) ovog člana seisplaćuju samo jednom zaposlenom članu porodice.Član 35.Državni službenik ili namještenik ima pravo na otpremninu pri odlasku u penziju u visini svojih 3-5 ostvarenih prosječnih netoplaća isplaćenih u prethodnih pet mjeseci.Član 36.Naknada iz člana 34. i 35. ne može biti utvrđena u iznosu nižem od iznosa koji se isplaćivao na dan 30. juna 2017.Član 37.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/xo2h5UCQmhU=8 of 173/5/2018, 8:15 AM Državnom službeniku ili namješteniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje koje je ostvario na radu ili u vezi saradom, s tim da taj izum, odnosno tehničko unapređenje, koristi organ državne službe.Visina naknade utvrđuje se posebnim ugovorom između državnog službenika ili namještenika i rukovodioca organa državneslužbe.VI - ZAŠTITA PRAVAČlan 38.Rješenja i drugi akti koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti državnog službenika ili namještenikaobavezno se dostavljaju u pismenom obliku s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku, državnom službeniku ili namještenikuna koga se odnose, u rokovima određenim zakonom.Član 39.Državni službenik ili namještenik, zaposlen na neodređeno vrijeme, a kojem je radni odnos u organu državne službe prestaousljed prekobrojnosti, ima pravo na otpremninu u visini i na način utvrđen propisima o plaćama u organima državne službe.Otpremnina se isplaćuje posljednjeg dana rada u organu državne službe.Član 40.Državni službenik ili namještenik, za čijim je radom prestala potreba u organu državne službe, ima u roku do godinu dana oddana prestanka radnog odnosa pravo prvenstva u ponovnom primanju u radni odnos, ako se u tom vremenu ukaže potreba zaobavljanje poslova, čiji je obim bio smanjen ili su bili ukinuti, u skladu sa stručnom spremom koja se traži.Član 41.Državnom službeniku ili namješteniku ne može prestati radni odnos bez njegove krivice ukoliko mu nedostaje najviše petgodina do ostvarenja uslova za mirovinu.Član 42.U slučaju promijenjene radne sposobnosti zbog profesionalne bolesti, povrede na radu i invaliditeta državnog službenika ilinamještenika, osigurava se lakši posao bez smanjenja plaće koju je ostvarivao prije nastupanja navedenih okolnosti.Državnom službeniku ili namješteniku, koji radi skraćeno vrijeme zbog razloga navedenih u stavu (1) ovog člana, isplaćuje sepuna plaća koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je raspoređen.VII - DONOŠENJE PROPISA I OPĆIH AKATAČlan 43.Rukovodilac organa državne službe dužan je sve prednacrte i nacrte propisa i općih akata iz oblasti radno-pravnih odnosadostaviti Sindikatu na razmatranje i mišljenje.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/xo2h5UCQmhU=9 of 173/5/2018, 8:15 AM Rukovodilac organa državne službe dužan je razmotriti dato mišljenje Sindikata i prihvatiti sugestije za koje se ocijeni da suosnovane.VIII - RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVAČlan 44.Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog ugovora ili drugog sličnog spora, koji se nisumogli riješiti pregovaranjem potpisnika ovog ugovora, mogu se rješavati pred Arbitražnim vijećem.Član 45.Arbitražno vijeće sastoji se od tri člana.Svaka strana bira po jednog člana, a treći član se bira dogovorno iz reda istaknutih naučnih i stručnih radnika iz oblasti koja jepredmet spora.Član 46.Postupak arbitraže pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora, a mora se dovršiti u roku od 10 danaod dana početka arbitraže.Član 47.U postupku arbitraže ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju i drugi dokazi, te saslušavajustranke.Član 48.Arbitražno vijeće u odlučivanju, odnosno postupku, primjenjuje pravila parničnog postupka.Troškovi postupka arbitraže (naknade za rad članova Arbitražnog vijeća), u visini koju zajednički dogovore rukovodilac organadržavne službe i predstavnici Sindikata, sporazumno utvrde sa članovima Arbitražnog vijeća, isplaćuju se solidarno iz sredstavaSindikata i sredstava budžeta.Obavljanje administrativno-tehničkih poslova za Arbitražno vijeće obezbijediće nadležna ministarstva rada.Član 49.Odluka Arbitražnog vijeća je konačna i obavezujuća.Protiv odluke Arbitražnog vijeća žalba nije dopuštena.IX - ŠTRAJKČlan 50.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/xo2h5UCQmhU=10 of 173/5/2018, 8:15 AM U svrhu zaštite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova, Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo izaposlene na štrajk.Štrajk se organizuje i sprovodi u skladu sa Zakonom o štrajku i sindikalnim pravilima o štrajku.Član 51.Štrajk se mora najaviti rukovodiocu organa državne službe u roku utvrđenom zakonom.U pisanoj najavi štrajka moraju se navesti razlozi za štrajk, te mjesto i vrijeme početka štrajka.Odluku o štrajku donosi nadležni organ Sindikata s najmanje natpolovičnom većinom svojih članova.Član 52.Na dan najave štrajka, Sindikat mora objaviti pravila o štrajku.Sindikat je dužan da, Pravilima o štrajku ili posebnom odlukom štrajkačkog odbora, u skladu sa zakonom, utvrdi poslove zakoje se mora osigurati izvršavanje osnovne funkcije iz djelokruga organa državne službe.Aktima iz stava (2) ovog člana moraju se tačno definisati poslovi u organu državne službe koji se moraju obavljati u tokutrajanja štrajka.Pravila o štrajku i drugi akti koji se odnose na tok vođenja štrajka u organu državne službe moraju se dostaviti rukovodiocuorgana državne službe, najkasnije na dan najave štrajka.Član 53.Štrajkom rukovodi štrajkački odbor sastavljen od predstavnika Sindikata, koji se dužan očitovati drugoj strani, kako bi senastavili pregovori na mirnom rješenju spora.Za vrijeme trajanja štrajka, članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad.Član 54.Učesniku štrajka za dane provedene u štrajku ne pripada plaća i dodaci na plaću, osim doplatka za djecu.Član 55.Organizovanje štrajka i učešće u štrajku, na način propisan zakonom, pravilima o štrajku i odredbama ovog ugovora, nepredstavlja povredu službene dužnosti.Član 56.Niko se ne smije prisiliti da učestvuje u štrajku mimo njegove volje, niti se smije staviti u nepovoljniji položaj zbog učešća uštrajku.X - USLOVI ZA RAD SINDIKATASlužbeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/xo2h5UCQmhU=11 of 173/5/2018, 8:15 AM Član 57.Potpisnici ovog ugovora se obavezuju da će djelovati u skladu sa Ustavom, zakonom, konvencijama Međunarodne organizacijerada, Općim kolektivnim ugovorom i ovim ugovorom.Član 58.Rukovodilac organa državne službe obavezuje se da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućitisindikalni rad, sindikalno organizovanje i pravo zaposlenih da se učlane u Sindikat.U cilju ostvarivanja funkcije Sindikata u organima državne službe, rukovodilac tih organa dužan je osigurati da se putem platneliste, a po dostavljenoj pismenoj izjavi - pristupnici državnog službenika ili namještenika, člana Samostalnog sindikata iz koje sevidi njegov dobrovoljan pristanak za takav način plaćanja članarine, sa tačno određenim procentom plaće za sindikalnučlanarinu, vrši mjesečno prikupljanje tih finansijskih sredstava i njihov prenos na račun Sindikata.Član 59.Dužnost je Sindikata da obavijesti rukovodioca organa državne službe o izboru ili imenovanju državnog službenika ilinamještenika iz tog organa na funkciju sindikalnog povjerenika ili drugu funkciju u organima Sindikata.Član 60.Rukovodilac organa državne službe dužan je omogućiti plaćeno odsustvo sa rada sindikalnom povjereniku i drugompredstavniku reprezentativnog Sindikata zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog prisustva sindikalnim sastancima,kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim školama, sindikalnim sportskim susretima i drugim oblicimaosposobljavanja u zemlji i u inostranstvu u trajanju do dva dana mjesečno.Odsustvo predstavnika Sindikata iz stava (1) ovog člana odobriće se na osnovu zvaničnog pismenog poziva organa Sindikata,čiji je član.Član 61.Sporazumom između rukovodioca organa državne službe i sindikalnog povjerenika mogu se bliže urediti uslovi vezani uzobavljanje sindikalnih zadataka.Član 62.Sindikalni povjerenik, zbog obavljanja sindikalne aktivnosti, ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljnijipoložaj u odnosu na druge državne službenike ili namještenike.Član 63.Za vrijeme obavljanja sindikalne aktivnosti u organu državne službe, sindikalnom povjereniku, zbog obavljanja sindikalneaktivnosti, ne može se, u skladu sa Zakonom o radu, bez saglasnosti Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku:- otkazati radni odnos,Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/xo2h5UCQmhU=12 of 173/5/2018, 8:15 AM - ili na drugi način ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na funkcijusindikalnog povjerenika.Član 64.Pri donošenju odluka za rješavanje radno-pravnog statusa državnog službenika ili namještenika, rukovodilac organa državneslužbe ili druga ovlaštena osoba mora pribaviti i razmotriti mišljenje Sindikata ili sindikalnog povjerenika.Mišljenje sindikata iz stava (1) ovog člana obavezno se pribavlja u sljedećim slučajevima:- kada se donosi odluka o popuni radnih mjesta, ako u organu državne službe ima neraspoređenih državnih službenika ilinamještenika,- donošenja odluke o mjerama zaštite na radu,- donošenja odluke o uvođenju novih tehnologija, te promjene u organizaciji i načinu rada,- donošenja odluke o rasporedu radnog vremena i o noćnom radu.Član 65.Rukovodilac organa državne službe dužan je razmotriti sve prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata, koji se odnosena ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti službenika iz rada i po osnovi rada i o svom stavu obavijestiti Sindikat u roku od15 (petnaest) dana od dana prijema takvog akta.Član 66.Rukovodilac organa državne službe i predstavnik Sindikata dužni su, na zahtjev jedne od strana, primiti na razgovor drugustranu i razmotriti sva pitanja sindikalne aktivnosti, materijalne i druge problematike državnih službenika ili namještenika, kao iplanirane obaveze organa državne službe u tom pogledu.Član 67.Rukovodilac organa državne službe je dužan, na zahtjev sindikata, bez naknade, osigurati za rad Sindikata, najmanje slijedećeuslove:- odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka, ako za to postoje uslovi,- pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih raspoloživih tehničkih pomagala.Član 68.U sprovođenju mjera zaštite na radu, te zaštite prava državnih službenika i namještenika, Sindikat ima pravo i obavezu upogledu:- učestvovanja u planiranju mjera za unapređenje uslova rada,- informisanosti o promjenama bitnim za sigurnost i zdravlje zaposlenih,- osposobljavanja i obrazovanja za obavljanje poslova vezanih za zaštitu na radu,- pozivanja inspektora zaštite na radu kad za to postoje razlozi,Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/xo2h5UCQmhU=13 of 173/5/2018, 8:15 AM - traženja od zaposlenih da poštuju mjere zaštite na radu.Član 69.Sindikalni povjerenik ili druga osoba koja profesionalno obavlja dužnost u Sindikatu, ima se pravo nakon isteka mandata, akoponovo ne bude imenovana, vratiti u organ državne službe, na svoje ili drugo radno mjesto za koje ispunjava uslove stručnespreme.XI - TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE KOLEKTIVNOG UGOVORAČlan 70.Za tumačenje i praćenje primjene ovog ugovora, ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od danapotpisivanja ugovora.Komisiju čine po jedan predstavnik potpisnika ovog ugovora i identičan broj predstavnika Sindikata.Članove komisije imenuju potpisnici ovog ugovora.Komisija donosi poslovnik o svom radu.Sve odluke komisija donosi konsenzusom.Ugovorne strane su se dužne pridržavati tumačenja i odluka komisije.U slučaju nemogućnosti postizanja konsenzusa u tumačenju pojedinih odredaba ovog ugovora, sporna pitanja dostaviće se narješavanje Arbitražnom vijeću iz člana 44. ovog ugovora.XII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlan 71.Odredbe ovog ugovora primjenjuju se na sve organe državne službe u Federaciji i sudske vlasti, kantona, gradova i općina,upravne organizacije, kazneno popravne zavode, sudsku policiju, javne ustanove iz oblasti rada i zapošljavanja, penzijsko-invalidskog osiguranja, zavoda zdravstvenog osiguranja i druge javne ustanove na svim nivoima vlasti u Federaciji čija jesindikalna organizacija članica reprezentativnog Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državneslužbe, sudske vlasti i javnih ustanova u Federaciji BiH.Član 72.Ovaj kolektivni ugovor zaključuje se na period od 18 mjeseci.Ukoliko se ovaj kolektivni ugovor ne produži do njegovog isteka, primjenjivaće se 90 (devedeset) dana nakon isteka roka nakoji je zaključen.Član 73.Prijedlog za izmjene i dopune, odnosno produženje primjene ovog ugovora, mogu dati ispred organa državne službe, sudskeSlužbeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/xo2h5UCQmhU=14 of 173/5/2018, 8:15 AM vlasti i javnih službi: Vlada Federacije i najmanje 1/3 vlada kantona koje su potpisnici ovog ugovora i Sindikat.Strana kojoj je podnesen prijedlog iz stava (1) ovog člana mora se pismeno očitovati o istom u roku od 45 (četrdeset i pet) danaod dana prijema prijedloga.Prijedlog za produženje primjene ovog ugovora ne može se podnijeti u posljednjih 45 dana roka iz člana 72. stav (1) ovogugovora.Član 74.Državni službenici i namještenici iz subjekata iz člana 71. ovog ugovora ostvaruju prava po istom i mogu pred nadležnimsudom zahtijevati njihovu zaštitu.Član 75.Nadležni organi, odnosno rukovodioci organa državne službe, dužni su uskladiti svoje akte koji se odnose na radne odnose,plaće i druge naknade sa odredbama ovog ugovora u roku od 90 (devedeset) dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora.Član 76.Ovaj ugovor smatra se zaključenim kad ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana, a uz prethodno pribavljene pismenesaglasnosti vlada kantona za zaključenje ovog kolektivnog ugovora, s tim da je svaki kanton obavezan zatražiti pismenusaglasnost od strane gradonačelnika i općinskih načelnika gradova i općina na području kantona.Ovaj ugovor je obavezan za strane koje su ga potpisale, kao i za strane koje mu naknadno pristupe.Ovom ugovoru mogu naknadno pristupiti i drugi organi državne službe i organi sudske vlasti i javne ustanove iz člana 71. ovogugovora koji prihvataju odredbe ovog ugovora.Član 77.U skladu s podjelom nadležnosti utvrđenom Ustavom Federacije, Vlada Federacije i vlade kantona, odnosno jedinice lokalnesamouprave, odgovaraju odvojeno svaka za svoje finansijske obaveze utvrđene propisima o plaćama i naknadama i ovimkolektivnim ugovorom.Član 78.Ovaj Kolektivni ugovor objaviće se u službenim glasilima Federacije i kantona.Troškove objavljivanja ovog ugovora u službenim glasilima snosi Vlada Federacije, odnosno vlade kantona.Član 79.Ovaj ugovor stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u službenim glasilima Federacije i kantona.Član 80.Stupanjem na snagu ovog kolektivnog ugovora prestaje da važi Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti uFederaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/00, 50/00, 97/13, 18/16, 89/16 i 23/17
Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti prometa u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 78/16 05.10.2016 kolektivni ugovor,promet Srijeda, 5. 10. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 78 - Stranica 49 Na osnovu čl. 4. i 11. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06 i 59/06), čl. 17. tačka 6. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03 i 66/13), te tačke 43.2. Uputstva za licenciranje i druge saglasnosti Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/15 - Prečišćeni tekst), direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi slijedeće RJEŠENJE 1. PRIVREDNOJ BANCI SARAJEVO D.D., SARAJEVO, ukida se dozvola za osnivanje i obavljanje bankarskih poslova broj 04-3-3919-1/09 od 05.02.2010. godine, s danom 30.09.2016. godine. 2. Sva prava i obaveze PRIVREDNE BANKE SARAJEVO D.D., SARAJEVO, prenose se na BOR banku d.d., Sarajevo, kao pravnog sljednika Privredne banke Sarajevo d.d., Sarajevo, a nakon statusne promjene pripajanja i brisanja Privredne banke Sarajevo d.d., Sarajevo, u registru kod nadležnog suda. 3. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-3-3766-1/16 29. septembra 2016. godine Sarajevo Direktor Zlatko Barš, s. r.UDRUŽENJE POSLODAVACA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE - GRUPACIJA POSLODAVACA U OBLASTI CESTOVNOG PROMETA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I SAMOSTALNI SINDIKAT SAOBRAĆAJA I VEZA U BOSNI I HERCEGOVINI 1323 Na osnovi člana 137. i 141. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16), člana 14. i 37. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/16), Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Grupacija poslo-davaca u oblasti cestovnog prometa u Federaciji Bosne i Hercegovine i Samostalni sindikat saobraćaja i veza u BiH, zaključuju KOLEKTIVNI UGOVOR O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I RADNIKA U OBLASTI PROMETA ZA TERITORIJU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OPŠTE ODREDBE1.1. Predmet UgovoraČlan 1. Ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: ugovor) uređuju se prava i obaveze poslodavaca i radnika u djelatnostima: - gradski i prigradski kopneni prijevoz putnika (49.31); - ostali kopneni prijevoz putnika (49.39); - cestovni prijevoz robe (49.41); - usluge preseljena (49.42); - pomoćne djelatnosti u prevozu (52.21, 52.24); - sve ostale poslovne aktivnosti iz "Klasifikacije djelatnosti Bosne i Hercegovine" koje se odvijaju u okviru firmi na koje se primjenjuje ovaj Kolektivni ugovor. kao i za sve one subjekte koji se bave drugim djelatnostima, a koji su učestvovali u kolektivnom pregovaranju ili su mu naknadno pristupili, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. 1.2. Teritorija i subjekti na koje se primjenjuje kolektivni ugovorČlan 2. Ovaj kolektivni ugovor zaključuje se i primjenjuje na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa odredbama Zakona o radu Federacije BiH (u daljem tekstu: Zakon o radu), Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Opći kolektivni ugovor) i drugim pozitivnim propisima. Član 3. Ovim Kolektivnim ugovorom ne mogu se utvrditi manja prava i obaveze od prava i obaveza utvrđenih Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju federacije Bosne i Hercegovine, osim u slučaju iz člana 8. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju FBiH. Član 4. Pravilnik o radu koji donosi poslodavac mora biti usklađen sa Zakonom o radu, Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije BiH i odredbama ovoga Kolektivnog ugovora. Član 5. Ugovorne strane obavezne su provoditi odredbe ovog Granskog Kolektivnog ugovora i poduzimati radnje za njegovu primjenu. 1.3. Obaveze poslodavaca, sindikata i radnikaČlan 6. Poslodavci, sindikat i radnici su dužni pridržavati se odredbi ovog granskog kolektivnog ugovora, te pozitivnih propisa. Član 7. Potpisnici kolektivnih ugovora dužni su se, u međusobnim odnosima, ponašati u dobroj vjeri, poštujući integritet i prava drugih, te eventualne sporove, po osnovu kolektivnog ugovora, rješavati dogovorom, medijacijom ili arbitražom. Ukoliko se ne postigne dogovor ili arbitražom zadovoljavajuće rješenje, svaka od strana ima pravo da rješavanje spora pokrene kod nadležnog suda. Član 8. Poslodavac je dužan omogućiti radniku da se prije stupanja na rad upozna sa propisima o radnim odnosima, organizacijom rada i zaštitom na radu. Poslodavac je dužan da na prikladan način radnicima učini dostupnim propise o zaštiti na radu, kolektivne ugovore i pravilnik o radu. 2. UGOVOR O RADUČlan 9. Ugovor o radu između poslodavca i radnika se zaključuje u skladu sa Zakonom o radu Federacije BiH. Ugovor o radu za obavljanje poslova izvan prostorija poslodavca zaključuje se u skladu sa Zakonom o radu Federacije BiH, a bliže odredbe poslodavac će definirati posebnim aktom. 2.1. Rad izvan prostorija poslodavcaČlan 10. Poslodavac može sa radnikom zaključiti ugovor o radu radi obavljanja poslova izvan prostorija poslodavca u skladu sa Zakonom. Pojedinačnim kolektivnim ugovorom i/ili pravilnikom o radu utvrđuju se poslovi koji se mogu obavljati izvan prostorija poslodavca, način obavljanja radnih aktivnosti, nadzor nad radom i uslove koje mora zadovoljavati prostor u kojem se rad odvija. Broj 78 - Stranica 50 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 10. 2016. Pored ugovora o radu, kojim se regulišu pitanja u vezi sa radom, poslodavac i radnik mogu zaključiti i poseban ugovor kojim će regulisati međusobne obligaciono pravne odnose (obezbjeđivanje, korištenje i čuvanje sredstava rada, naknada štete, odgovornost za štetu pričinjenu trećim licima i sl.). Poslodavci koji nemaju obavezu donošenja pravilnika o radu, pitanja iz stava 2. ovog člana regulišu ugovorom o radu. 3. PLATE I DODACI NA PLATU3.1. Najniža satnicaČlan 11. Potpisnici ovoga Kolektivnog ugovora, suglasni su da visina najniže satnice u oblasti cestovnog prijevoza, bude najniža satnica utvrđena Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije BiH te način uvećanja iste za doprinose iz plaće. Član 12. Najniža satnica može biti i niža od satnice definirane Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije BiH u slučajevima kada isplata najniže satnice: - može dovesti do smanjenja broja uposlenih odnosno gubitka određenog broja radnih mjesta, - može dovesti do gubitaka u poslovanju kompanije, - može utjecati na likvidnost i izmirenje obaveza po osnovu doprinosa i javnih prihoda, i - iz drugih razloga koji se, zajednički mogu definirati od strane Poslodavca i Sindikata odnosno uposlenika u kompaniji. Poslodavac i Sindikat u kompaniji, pored razloga za smanjenje najniže satnice iz stava 1. ovoga člana, Pravilnikom mogu definirati i druge situacije kada se može isplaćivati niža satnica. Niža od najniže satnice ne može biti veća u odnosu na procenat umanjene satnice definirane Općim kolektivnim ugovorom. 3.2. Utvrđivanje najniže plateČlan 13. Najniža plata utvrđuje se tako što se najniža satnica, usaglašena između socijalnih partnera, množi sa brojem sati u fondu rada za pojedini mjesec. Na utvrđeni iznos iz prethodnog stava dodaju se doprinosi iz plaće u skladu sa posebnim propisima. Poslodavac ne može radniku isplatiti platu u manjem iznosu utvrđenom u stavu 1. ovog člana za ostvareni puni fond sati rada i ostvareni normirani radni učinak. Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti platu u iznosu manjem od iznosa određenog članom 10. ovoga kolektivnog ugovora, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, kao i u slučajevima predviđenim u članu 8. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH. Član 14. U djelatnosti cestovnog prometa definiraju se minimalni iznosi plaća koje se mogu isplatiti radniku na radnom mjestu za koji je potrebna slijedeća stručna sprema: - niža stručna sprema, NK i PK radnik - u visini najniže plaće definirane ovim kolektivnim ugovorom, - srednja stručna sprema ili KV - uvećana za 10% od definirane najniže plaće, - viša stručna sprema ili VKV zvanje - uvećanja za 20% od definirane najniže plaće, - visoka stručna sprema uvećana za 40% od definirane najniže plaće, U slučaju kada se isplaćuje niža od najniže satnice, a na bazi iste i najniža plaća, umanjenje visine ostalih plaća utvrđuje se na bazi procenata iz stava 1. ovoga člana. Izuzetno, uz prethodnu saglasnost sindikata, za sve uposlenike u kompanije u određenom vremenskom periodu, može se zbog poremećenih uslova, gubitka u poslovanju, elementarnih nepogoda i sličnih nepovoljnih situacija koje imaju negativnog uticaja na poslovanje, isplaćivati umanjena najniža plaća istog iznosa (tzv. minimalac). Poslodavac će svojim internim aktom definirati poslove i radna mjesta za koja će odrediti veću satnicu odnosno plaću, nego je to definirano stavom 1. ovog člana. Član 15. Poslodavac je u obavezi da, u roku od 90 dana od dana objave ovoga kolektivnog ugovora, donese Pravilnik o normativima i vrednovanju poslova u kompaniji. Prije donošenja Pravilnika o normativima i vrednovanju poslova u kompaniji poslodavac je dužan obaviti konsultacije sa sindikatom ili vijećem uposlenika. 3.3. Osnovna plataČlan 16. Osnovna plata je novčani iznos koji je poslodavac dužan isplatiti radniku za rad sa punim radnim vremenom i ostvareni normirani radni učinak za odgovarajući posao u skladu sa poseb-nim zakonom, granskim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu za svakog pojedinog radnika. 3.4. Radni učinakČlan 17. Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu, za radna mjesta za koja je to moguće, uredit će se način utvrđivanja normativa učinka radnika. Poslodavac ima obavezu da radniku, koji na radnom mjestu iz stava jedan ovog člana, ostvari rezultate rada iznad normiranih, isplati i dio plate po osnovu radnog učinka. Ukoliko radnik ne ostvari normirani učinak, Poslodavac istom može, proporcionalno neostvarenom učinku, umanjiti osnovnu plaću. Pod normiranim učinkom se podrazumijevaju definirane planske norme u pogledu kvaliteta, obima i rokova izvršenja određenog radnog zadatka. Dio plate koji se isplaćuje po osnovu radnog učinka utvrđuje se za svaki obračunski period na osnovu ostvarenih učinaka u odnosu na normirane veličine radnog učinka. 3.5. Pravo na povećanje plaćeČlan 18. Radnik ima pravo na povećanu plaću za: - prekovremeni rad - 25% neto satnice - noćni rad - 25% neto satnice - rad na dan sedmičnog odmora -15% neto satnice - rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici - 40% neto satnice Satnica iz prethodnog stava je satnica koja se primjenjuje po osnovu Ugovora o radu ili drugim aktom poslodavca i u koju je uračunat porez na dohodak, a ne sadrži doprinose iz plaće u skladu sa posebnim Zakonima. Dodaci se međusobno ne isključuju. Poslodavac može, svojim internim aktom, za uposlene u određenom organizacionom dijelu ili cijeloj kompaniji, odrediti da li će sedmični dan odmora biti subota, nedjelja ili bilo koji drugi dan u sedmici. Kod sezonskih poslova, koji karakterišu poslovanje uslužnih djelatnosti (saobraćaj, turizam i prateće djelatnosti), poslodavac može planirati preraspodjelu radnog vremena na takav način da se u periodu van sezone manje angažuju radnici a u punoj sezoni više. Konačno poravnavanje vremena angažmana radnika i njihovih učinaka vrši se ne kraju kalendarske godine.

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana