SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Srednjobosanski kanton

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 14/23 21.12.2023 SN SBK 10/21, SN SBK 07/20, SN SBK 09/15, SN SBK 06/13, SN BPK 08/09 koncesije
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 04/22 10.05.2022 privreda
Zakon o izmjeni Zakon o koncesijama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 10/21 21.10.2021 SN SBK 14/23, SN SBK 07/20, SN SBK 09/15, SN SBK 06/13, SN BPK 08/09 koncesije
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na promet nekretnina SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 16/20 31.12.2020 SN SBK 11/13 porez,promet nekretnina
Zakon o dopuni Zakona o sudskim taksama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 15/20 17.12.2020 SN SBK 04/17 sudske takse,takse
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 14/20 13.11.2020 SN SBK 07/18, SN SBK 08/16, SN SBK 12/15, SN SBK 05/14 šume
Zakon o dopuni Zakona o koncesijama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 07/20 03.06.2020 SN SBK 14/23, SN SBK 10/21, SN SBK 09/15, SN SBK 06/13, SN BPK 08/09 koncesije
Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 07/20 03.06.2020
Zakon o turističkim zajednicama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 03/20 17.04.2020 turističke zajednice,turizam,sbk
Zakon o dopunama Zakona o šumama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 07/18 13.06.2018 SN SBK 14/20, SN SBK 08/16, SN SBK 12/15, SN SBK 05/14 šume,zakon A K O N O DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA Članak 1. U Zakonu o šumama („Službene novine Kantona Središnja Bosna ”, broj: 5/14, 12/15 i 8/16; u daljnjem tekstu: Zakon), u članku 53. iza stavka (4) dodaju se novi stavci (5), (6) i (7) koji glase: „(5) Poslovi čuvara šume poslovi su s posebnim uvjetima rada. (6) Posebni su uvjeti rada poslova čuvara šume: a) držanje i nošenje vatrenog oružja (kratkih cijevi); b) rad pod nepovoljnim utjecajem atmosferskih uvjeta i rad na otvorenom prostoru; c) noćni rad; d) opasnost od divljih i drugih životinja. (7) Čuvaru šume pripada dodatak na plaću na osnovi posebnih uvjeta rada u iznosu od 20 % od osnovne plaće.“ Dosadašnji stavci (5), (6), (7) i (8) postaju stavci (8), (9), (10) i (11). Članak 2. U članku 70. Zakona dodaje se novi stavak (2) koji glasi: „(2) Odredbe stavaka (5), (6) i (7) članka 53. ovoga Zakona primjenjuju se do donošenja i stupanja na snagu zakona iz stavka (3) članka 25. Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (''Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine'', broj 16/18).“ Članak 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenim novinama Kantona Središnja Bosna“.
Zakon o javno-privatnom partnerstvu SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 03/18 17.04.2018 javno-privatno partnerstvo,zakon,sbk Z A K O N O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim zakonom propisuju se osnovni pojmovi, predmet, osnovna obilježja i načela javno-privatnog partnerstva (u daljnjem tekstu: JPP), modeli JPP-a, Broj 3 17. aprila 2018. T R A V N I K Godina: XXII. SLUŽBENE NOVINE Broj 3 – stranica 786 SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 17. aprila 2018. godine identifikacija i odobravanje projekata JPP-a, postupak odabira privatnoga partnera, prava i obaveze javnog i privatnoga partnera u toku pripreme prijedloga projekta i realizacije JPP-a, nadzor nad njihovom realizacijom, te druga pitanja značajna za javno-privatno partnerstvo iz nadležnosti Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton) i jedinica lokalne samouprave – općina (u daljnjem tekstu: JLS) s područja Kantona. (2) Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjivat će se posebni zakoni, zavisno od javne usluge koja je predmet javno-privatnog partnerstva. Član 2. (Gramatička terminologija) Gramatička terminologija korištenja muškog i ženskog roda za pojmove u ovom zakonu podrazumijeva oba spola. Član 3. (Definicija JPP) Javno-privatno partnerstvo je dugoročan ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera u svrhu pružanja javnih usluga iz nadležnosti javnoga partnera, korištenjem upravljačkih, tehničkih, finansijskih i inovacijskih sposobnosti privatnog partnera, kao i razmjenom umijeća i znanja između javnog i privatnog partnera. Član 4. (Cilj Zakona) Cilj ovoga zakona jeste postaviti jasan, nediskriminirajući i djelotvoran pravni okvir za provedbu projekata JPP-a kojim će se kroz učešće privatnog sektora unapređivati standard javnih usluga iz nadležnosti Kantona i JLS-a s područja Kantona, a ujedno i pospješiti uvjete za daljnji ekonomski rast i razvoj na području Kantona i JLS-a s područja Kantona. Član 5. (Osnovni pojmovi) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga zakona, imaju sljedeća značenja: a) Projekt JPP je skup aktivnosti koje se pokreću, pripremaju, ugovaraju i provode na način propisan ovim zakonom. b) Javno tijelo je organ uprave i upravna organizacija Kantona i JLS-a s područja Kantona, javne ustanove i javna preduzeća čiji je osnivač i većinski vlasnik Kanton ili JLS, uz saglasnost osnivača, nadležan za pružanje predmetne javne usluge. c) Javni partner je jedno ili više javnih tijela nadležnih za pružanje predmetne javne usluge, koji s privatnim partnerom sklapa ugovor o JPP-u. d) Ponuđač je domaće ili strano privredno društvo koje samostalno ili s drugim privrednim društvima učestvuje u javnom konkursu za odabir privatnog partnera u smislu ovoga zakona. e) Zainteresovani ponuđač je domaće ili strano privredno društvo koje samostalno ili s drugim privrednim društvima daje ponudu javnom tijelu za izradu i / ili dopunu prijedloga projekta JPP-a u smislu ovoga zakona. f) Privatni partner je društvo posebne namjene koje je osnovao izabrani ponuđač u skladu s pozitivnim pravnim propisima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) u svrhu sklapanja ugovora o JPP-u. g) Ugovor o JPP-u je ugovor sklopljen između javnog i privatnog partnera kojim se, u svrhu provedbe projekta JPP-a, uređuju prava i obaveze ugovornih strana. h) Konsultant je jedno fizičko ili pravno lice, ili više fizičkih ili pravnih lica, koje posjeduje specijalistička znanja nužna za identifikaciju, pripremu, ugovaranje i provedbu projekata JPP-a. i) Rizik raspoloživosti je preuzeti rizik držanja javne građevine u stanju funkcionalnosti u skladu s ugovorenim standardom usluge. j) Rizik potražnje predstavlja preuzeti rizik ostvarivanja prihoda od krajnjeg korisnika usluga. k) Koncesija podrazumijeva koncesiju za javne radove ili koncesiju za javne usluge u skladu s propisima kojima se uređuje područje koncesija. l) Pravo građenja je stvarno pravo koje se osniva na osnovu odredbi propisa kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava. Član 6. (Predmet projekta JPP-a) (1) Predmet projekta JPP-a je istraživanje, projektovanje, građenje i/ili rekonstrukcija i održavanje javne infrastrukture i/ili javnih infrastrukturnih objekata, s ciljem pružanja javne usluge iz nadležnosti javnog partnera; (2) Predmet projekta JPP-a, uz obavezno održavanje javne infrastrukture i/ili javnih infrastrukturnih objekata, čini najmanje još jedna aktivnost iz stava (1) ovoga člana. (3) Predmet JPP-a ne može biti isključivo isporuka robe kao ni isključivo koncesija za korištenje općeg ili drugog dobra u svrhu privrednih aktivnosti. (4) Javne usluge iz oblasti vodosnabdijevanja ne mogu biti predmet JPP-a prema modelu iz tačke b) člana 9. ovoga zakona. Član 7. (Osnovna obilježja JPP-a) Osnovna obilježja JPP-a su sljedeća: a) privatni partner od javnog partnera preuzima obavezu i rizike građenja i/ili rekonstrukcije i održavanja javne infrastrukture i/ili građevine od javnog interesa, preuzimajući pri tome najmanje jedan od sljedećih dvaju rizika: rizik raspoloživosti i rizik potražnje; b) javni partner može prenijeti na privatnog partnera sva prava i ovlaštenja potrebna za provođenje projekta JPP-a, uključujući pravo građenja i koncesiju, u skladu sa ugovorom o JPP-u; c) sva pitanja u vezi s osnivanjem, odnosno prijenosom prava građenja, kao i davanje koncesije, uključujući i visinu naknade, javni i privatni partner uređuju ugovorom o javnom-privatnom partnerstvu; d) javni partner može, u skladu sa svrhom projekta JPP-a, dopustiti i obavljanje komercijalnih djelatnosti radi naplate prihoda od trećih lica na tržištu, ako obavljanje komercijalnih djelatnosti nije ugovoreno, ono nije dopušteno; e) ugovori o JPP-u ne mogu biti osnov za promjenu vlasništva na postojećim niti budućim javnim ili općim dobrima, odnosno javna imovina ostaje u javnom vlasništvu i nakon isteka ugovora o JPP-u. SLUŽBENE NOVINE 17. aprila 2018. godine SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Broj 3 – stranica 787 Član 8. (Načela) Javno-privatno partnerstvo, u smislu ovoga zakona, provodi se u skladu sa sljedećim načelima: a) zaštita javnog interesa – podrazumijeva najdjelotvornije korištenje javnih sredstava u vezi s realizacijom projekta JPP-a i njegovom svrhom; b) jednak i pravedan tretman – podrazumijeva izbjegavanje diskriminacije prema bilo kojem osnovu; c) efikasnost – obuhvata obavezu da se postupak izbora privatnog partnera i sklapanja ugovora provodi u rokovima i na način propisan ovim zakonom, sa što manje troškova u vezi s postupkom i za javnog i za privatnog partnera; d) transparentnost – podrazumijeva visok stepen dostupnosti informacija o cjelokupnom životnom ciklusu projekta JPP-a; e) zaštita prirodne sredine i promocija održivog razvoja – podrazumijeva obavezu pokretanja i dizajniranja projekata JPP-a na način koji neće imati negativne posljedice na prirodne resurse; f) slobodno tržišno nadmetanje – podrazumijeva podsticanje najvećeg mogućeg učešća zainteresovanih ponuđača. Član 9. (Modeli javno-privatnog partnerstva) Javno-privatno partnerstvo se, u smislu ovoga zakona, provodi prema jednom od sljedećih modela: a) osnovi model je model u kojem privatni partner preuzima rizik raspoloživosti predmetne javne usluge u skladu s ugovorenim standardima, i u kojem se naknada privatnom partneru u potpunosti ili većim dijelom plaća iz budžeta; b) posebni model je model u kojem privatni partner preuzima rizik potražnje, i u kojem se naknada privatnom partneru u potpunosti ili većim dijelom plaća od krajnjeg korisnika. Član 10. (Društvo posebne namjene) (1) Društvo posebne namjene (u daljnjem tekstu: DPN) je privredno društvo koje osniva odabrani ponuđač u svrhu sklapanja ugovora o JPP-u i provedbe projekta JPP-a. (2) DPN obavlja isključivo djelatnost kojoj je cilj provedba projekta JPP-a za koji je osnovan. (3) DPN se osniva u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava u Federaciji. Član 11. (Nadležnost za projekte JPP-a) (1) Postupak pripreme, ugovaranja i provedbe te nadzor nad provedbom ugovora o JPP-u provodi javno tijelo iz tačke b) člana 5. ovoga zakona. (2) Izvještaj o nadzoru nad provođenjem ugovora o JPP-u za prethodnu kalendarsku godinu, javni partner dostavlja Ministarstvu privrede najkasnije do 30. marta tekuće godine, a za potrebe vođenja Registra ugovora o JPP-u i pripreme izvještaja o provedbi Zakona. POGLAVLJE II. DODJELA UGOVORA O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU Član 12. (Postupak dodjele ugovora o JPP-u) Postupak dodjele ugovora o JPP-u sastoji se iz sljedećih faza: a) identifikacija projekta JPP-a; b) priprema prijedloga projekta JPP-a; c) odabir privatnog partnera; d) ugovaranje JPP-a. Član 13. (Identifikacija projekata JPP-a) (1) Javno tijelo koje ima namjeru razmatrati model JPP-a kao jedan od mogućih modela provođenja javnog projekta s ciljem unapređenja javne usluge iz svoje nadležnosti, dužno je izraditi srednjoročni (trogodišnji) i godišnji plan potencijalnih projekata JPP-a na način propisan ovim zakonom. (2) Srednjoročni plan potencijalnih projekata JPP-a priprema se, usvaja i objavljuje uporedno sa dokumentom okvirnoga budžeta, odnosno finansijskim planom javnoga tijela. (3) Godišnji plan potencijalnih projekata JPP-a priprema se, usvaja i objavljuje uporedno s godišnjim budžetom, odnosno finansijskim planom javnoga tijela. (4) Prilikom izrade srednjoročnog i godišnjeg plana potencijalnih projekata JPP-a, javno tijelo dužno je osigurati široko učešće javnosti (stanovništvo, civilno društvo, privatni sektor, akademska i stručna zajednica) kroz organizovanje javnih konsultacija, minimalno jednom. (5) Projekt koji se može uvrstiti u srednjoročni i godišnji plan potencijalnih projekata JPP-a, minimalno, ispunjava sljedeće kriterije: a) javna usluga, koja je predmet potencijalnog projekta JPP-a je u nadležnosti javnoga tijela; b) unapređenje javne usluge, koja je svrha potencijalnog projekta JPP-a planirana je važećom strateško-planskom dokumentacijom javnoga tijela. (6) U roku od 15 dana od dana usvajanju planova iz stavova (2) i (3) ovoga člana javno tijelo je dužno objaviti ih na svojoj web stranici i dostaviti Ministarstvu privrede. (7) Na osnovu dostavljenih godišnjih i srednjoročnih planova potencijalnih projekata JPP-a, a u svrhu dodatne promocije projekata, Ministarstvo privrede priprema katalog potencijalnih projekata JPP-a Kantona i objavljuje ih na svojoj web stranici. (8) Vlada Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona) će donijeti uredbu o identifikaciji, pripremi, ugovaranju i praćenju implementacije projekta JPP-a, kojom će bliže urediti kriterije za odabir potencijalnog projekta JPP-a, postupak pripreme i sadržaj obrazaca na kojima se pripremaju godišnji i srednjoročni planovi potencijalnih projekata JPP-a, te obrazac kratkog opisa potencijalnog projekta JPP, postupak i minimalne kriterije za učešće privatnog sektora u pripremi prijedloga projekta JPP-a, postupak i minimalne kriterije za izbor projektnog tima i konsultanta, prava i obaveze članova projektnog tima, minimalni sadržaj studije opravdanosti projekta JPP-a, postupak i minimalne kriterije izbora privatnog partnera, postupak registrovanja ugovora o JPP-u, te nadzor i izvještavanje o provođenju ugovora o JPP-u. SLUŽBENE NOVINE Broj 3 – stranica 788 SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 17. aprila 2018. godine Član 14. (Prijedlog projekta JPP-a) (1) Za svaki od potencijalnih projekata JPP-a iz godišnjeg plana priprema se prijedlog projekta JPP-a koji sadrži: a) kratak opis projekta; b) idejni projekt (s prethodno usaglašenim idejnim rješenjem); c) studiju opravdanosti. (2) Na osnovu prijedloga projekta JPP-a, javno tijelo podnosi nadležnom organu javnog tijela prijedlog odluke o opredijeljenosti za uspostavljanje JPP-a. (3) Radi smanjenja rizika koji se mogu javiti u toku pripreme i implementacije projekta JPP-a, javno tijelo može regulisati odnose s drugim javnim tijelima koja su u vezi s pružanjem predmetne javne usluge, na samom početku pripreme prijedloga projekta JPP-a. (4) Međusobna prava i obaveze, kao što su, naprimjer, međusobna plaćanja, plaćanja prema budućem privatnom partneru, način izvještavanja, kontrole i nadzora isporuke ugovorenog standarda javne usluge, javna tijela iz stava (3) ovoga člana regulišu ugovorom. (5) Javno tijelo dostavlja odluku o opredijeljenosti za uspostavljanje JPP-a Ministarstvu privrede u roku od sedam dana od dana donošenja. Član 15. (Projektni tim) (1) Javno tijelo formira projektni tim za pripremu prijedloga projekta JPP-a i provođenje postupka dodjele ugovora o JPP-u za svaki potencijalni projekt JPP-a iz godišnjeg plana; (2) Članove projektnoga tima iz stava (1) ovoga člana za projekte JPP-a iz nadležnosti Kantona imenuje Vlada Kantona, a za projekte JPP-a iz nadležnosti JLS-a imenuje općinski načelnik JLS-a. (3) U projektni tim iz stava (1) ovoga člana može se imenovati konsultant koji ne smije biti u sukobu interesa u odnosu na ponuđača. (4) Postupak i kriterije izbora članova projektnog tima i konsultanata, te njihova prava i obaveze sadržani su u uredbi iz stava (8) člana 13. ovoga zakona. Član 16. (Kratak opis projekta) Projektni tim priprema, odnosno dopunjava kratak opis projekta JPP-a prema obrascu čiji je sadržaj i forma propisan uredbom iz stava (8) člana 13. ovoga zakona. Član 17. (Idejno rješenje i idejni projekt) Idejno rješenje i idejni projekt se pripremaju u skladu sa zakonom. Član 18. (Studija opravdanosti) (1) Javno tijelo priprema studiju opravdanosti projekta čiji je minimalni sadržaj propisan uredbom iz stava (8) člana 13. ovoga zakona. (2) Javno tijelo priprema studiju opravdanosti samostalno ili uz pomoć konsultanta, a u zavisnosti od raspoloživih kapaciteta javnoga partnera. Član 19. (Učešće privatnog sektora u pripremi prijedloga projekta JPP-a) (1) Javno tijelo može pripremiti prijedlog projekta JPP-a i uz učešće privatnog sektora. (2) Javno tijelo se opredjeljuje za mogućnost iz stava (1) ovoga člana u toku pripreme srednjoročnog i godišnjeg plana potencijalnih projekata JPP-a. (3) Odabir zainteresovanog ponuđača provodi se javnim konkursom. (4) Uzajamna prava i obaveze javnog tijela i zainteresovanog ponuđača, kao i cijena izrade potrebne projektne dokumentacije za potencijalni projekt JPP-a regulišu se ugovorom između javnog partnera i zainteresovanog ponuđača. (5) Zainteresovani ponuđač mora učestvovati u postupku odabira privatnog partnera na način propisan ovim zakonom i uredbom iz stava (8) člana 13. ovoga zakona. (6) Ako zainteresovani ponuđač iz stava (5) ovoga člana ne bude izabran za privatnog partnera, ima pravo na povrat uloženih sredstava za izradu prijedloga projekta JPP-a, u iznosu utvrđenom ugovorom iz stava (4) ovoga člana: a) od odabranog privatnog partnera, na ime otkupa projektne dokumentacije, ili b) od javnog tijela, ako se studijom opravdanosti dokaže da primjena modela JPP-a nije u najboljem javnom interesu, ili u slučaju da javno tijelo ne pokrene postupak izbora privatnog partnera u rokovima definisanim ugovorom iz stava (4) ovoga člana. (7) Postupak objavljivanja i minimalni sadržaj javnog konkursa iz stava (3) ovoga člana propisan je uredbom iz stava (8) člana 13. ovoga zakona. Član 20. (Odabir privatnog partnera) (1) Javni partner bira privatnog partnera javnim pozivom koji ne može trajati kraće od 30 dana. (2) Minimum kriterija izbora privatnog partnera propisani su uredbom iz stava (8) člana 13. ovoga zakona. (3) Javno tijelo donosi konačnu odluku o izboru privatnog partnera u roku od 30 dana od okončanja postupka. (4) Javno tijelo dostavlja odluku o izboru privatnog partnera Ministarstvu privrede najkasnije sedam dana od dana donošenja. Član 21. (Ugovaranje JPP-a) (1) Javni partner, po potrebi, zavisno od vrste projekta, dopunjava sastav projektnog tima iz člana 15. ovoga zakona. (2) Postupak ugovaranja JPP-a sa izabranim privatnim partnerom provodi se u četiri faze: a) priprema nacrta ugovora o JPP-u; b) provedba javnoga poziva za odabir privatnog partnera; c) pregovaranje o elementima iz nacrta ugovora o JPP-u; d) sklapanje ugovora o JPP-u. Član 22. (Nacrt ugovora o JPP-u) (1) Nacrt ugovora o JPP-u priprema projektni tim na osnovu prijedloga projekta JPP-a iz člana 14. ovoga zakona. (2) Nacrt ugovora o JPP-u je sastavni dio tenderske SLUŽBENE NOVINE 17. aprila 2018. godine SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Broj 3 – stranica 789 dokumentacije za odabir privatnog partnera. (3) Nacrt ugovora o JPP-u obavezno sadrži sljedeće elemente: a) uvod; b) ugovorne strane; c) definicije pojmova; d) svrhu i predmet ugovora, odnosno postavljeni standard javne usluge; e) trajanje ugovora; f) prijenos prava i ovlaštenja potrebnih za provođenje projekta JPP-a, uključujući prava, pravo građenja i koncesiju, između ugovornih strana; g) podjelu rizika i pripadajućih troškova između ugovornih strana; h) finansiranje projekta; i) plaćanje ugovornih strana; j) obavljanje komercijalnih djelatnosti; k) finansijske garancije za provođenje ugovora; l) finansijske garancije za izvršenje obaveza podugovarača; m) događaji koji mogu prouzrokovati štetu i način postupanja ugovornih strana u slučaju njihovog nastanka, uključujući i višu silu; n) zatezne kamate; o) police osiguranja; p) posljedicu neispunjenja ugovornih obaveza; q) pravo javnog partnera na nadzor; r) naknadnu nemogućnost neispunjenja ugovora; s) postupak i uvjete preuzimanja građevine, ako ugovor o JPP-u obuhvata izgradnju građevina; t) prestanak ugovora; u) raskid ugovora i posljedice raskida ugovora; v) zaštita okoliša; w) način slanja obavijesti tokom ugovornog perioda; x) zaštitu intelektualnog vlasništva, poslovna tajna i tajnost podataka; y) podugovaranje; z) rješavanje sporova proizašlih iz ugovora; aa) salvatorna odredba; ab) stupanje ugovora na snagu. (4) Na sva pitanja koja nisu regulisana u stavu (3) ovoga člana, primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima. Član 23. (Pregovaranje o elementima nacrta ugovora o JPP-u) (1) Obavezuje se javno tijelo da u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o izboru privatnog partnera dostavi nacrt ugovora o JPP-u izabranom ponuđaču. (2) Ponuđač je dužan u roku od 30 dana od dana prijema nacrta ugovora o JPP-u napismeno se izjasniti o dostavljenom nacrtu ugovora o JPP-u. (3) Ugovorne strane mogu, u zavisnosti od sadržaja odgovora izabranog ponuđača, nastaviti pregovaranje do konačnog usaglašavanja volje obiju strana. (4) Postupak pregovaranja iz stava (3) ovoga člana ne može trajati dulje od 60 dana od dana prijema nacrta ugovora o JPP-u. (5) U slučaju neuspješnog postupka pregovaranja sa izabranim ponuđačem, javno tijelo dostavlja nacrt ugovora o JPP-u iz člana 22. ovoga zakona ponuđaču koji je sljedeće rangiran. Član 24. (Sklapanje ugovora o JPP-u) (1) Konačni tekst ugovora o JPP-u i svakog naknadno potpisanog aneksa ugovora javno tijelo dostavlja na mišljenje nadležnom pravobranilaštvu. (2) Saglasnost na konačni tekst ugovora o JPP-u iz stava (1) ovoga člana za projekte JPP-a iz nadležnosti Kantona daje Vlada Kantona, a za projekte JPP-a iz nadležnosti JLS-a daje općinsko/gradsko vijeće. (3) Nakon pribavljene saglasnosti iz stava (2) ovoga člana, javno tijelo i ponuđač sklapaju ugovor o JPP-u na određeno vrijeme koje ne može biti kraće od 10 godina, niti dulje od 40 godina, osim ako posebnim zakonom nisu propisani drugačiji rokovi. (4) Javni partner dužan je registrovati ugovor o JPP-u i svaki aneks na ugovor u Ministarstvu privrede, u roku od osam dana od dana njegova potpisivanja, na način propisan uredbom iz stava (8) člana 13. ovoga zakona. Član 25. (Izmjene i dopune ugovora o JPP-u) (1) Prije sklapanja izmjena i/ili dopuna ugovora o JPP-u, javni partner dostavlja prijedlog tih izmjena i/ili dopuna na saglasnost nadležnom tijelu iz stava (2) člana 24. ovoga zakona. (2) Uz prijedlog izmjena i/ili dopuna ugovora o JPP-u, javni partner nadležnom tijelu iz stava (1) ovoga člana dostavlja obrazloženje i potrebnu dokumentaciju u vezi s predloženim izmjenama i/ili dopunama ugovora o JPP-u, kao i prethodno mišljenje nadležnog organa za provođenje zakona. (3) Prije izdavanja saglasnosti, nadležno tijelo iz stava (2) člana 24. ovoga zakona može zatražiti i izjašnjavanje drugih javnih tijela. (4) Ako predložene izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u bitno ne mijenjaju osnovni ugovor o JPP-u, nadležno tijelo iz stava (2) člana 24. ovoga zakona izdaje saglasnost javnom partneru na izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u u roku od 30 dana od dana zaprimanja potrebne dokumentacije iz stavova (2) i (3) ovoga člana. (5) U slučaju da predložene izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u bitno mijenjaju osnovni ugovor o JPP i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora, javni partner obavezan je pokrenuti novi postupak pripreme prijedloga projekta JPP-a. (6) Bitne izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u u smislu stavova (4) i (5) ovoga člana su izmjene i/ili dopune koje: a) uvode uvjete koji bi da su bili dio osnovnoga postupka odabira privatnog partnera omogućili podnošenje drugačijih ponuda od onih koje su podnesene u osnovnom postupku, ili bi omogućili odabir drugačije ponude od ponude odabrane u osnovnom postupku, ili b) znatno proširuju predmet ugovora o JPP-u na radove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovorom, ili c) mijenjaju ekonomsku ravnotežu ugovora o JPP-u u korist privatnog partnera na način koji nije bio predviđen u uvjetima osnovnog ugovora o JPP-u. (7) Izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u sklopljene protivno odredbama ovoga člana ništavne su. SLUŽBENE NOVINE Broj 3 – stranica 790 SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 17. aprila 2018. godine POGLAVLJE III. PROVEDBA ZAKONA Član 26. (Poslovi na provođenju Zakona) Ministarstvo privrede, organ nadležan za provođenje ovoga zakona, obavlja sljedeće poslove: a) priprema i podnosi Vladi Kantona godišnji plan aktivnosti i godišnji izvještaj o provedbi Zakona; b) uspostavlja i vodi Registar ugovora o JPP-u i osigurava da Registar bude javno dostupan; c) priprema i daje stručna mišljenja o pojedinim pitanjima iz ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga zakona; d) prati i pruža stručnu podršku u postupku izrade planova iz člana 13. ovoga zakona; e) na godišnjem nivou priprema i objavljuje zbirni pregled potencijalnih projektnih ideja JPP-a (katalog potencijalnih projekata JPP-a Kantona); f) daje mišljenje o osnovanosti inicijativa za izmjene i dopune ovoga zakona i drugih propisa o javno-privatnom partnerstvu; g) u saradnji s drugim nadležnim tijelima, organizuje specijalističke programe edukacije za javna tijela i druge učesnike; h) sarađuje s naučnim i istraživačkim institucijama, socijalnim partnerima, privrednim i nevladinim udruženjima i drugim zainteresovanim stranama u svrhu unapređivanja primjene Zakona; i) promoviše i izučava primjenu najbolje prakse JPP-a, te u svome domenu sarađuje s domaćim i inozemnim javnim tijelima i međunarodnim organizacijama i institucijama ovlaštenim za JPP, u skladu sa zakonom. Član 27. (Sredstva za provođenje Zakona) Sredstva za provođenje poslova iz člana 26. ovoga zakona osiguravaju se u Budžetu Srednjobosanskog kantona na posebnoj budžetskoj poziciji u okviru Ministarstva privrede, u skladu s planom Budžeta Srednjobosanskog kantona za tekuću godinu. POGLAVLJE IV. PRAVNA ZAŠTITA Član 28. (Pravna zaštita u postupku izbora privatnog partnera) (1) Na odluku o izboru privatnog partnera može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana prijema odluke. (2) Žalba na odluku o izboru privatnog partnera za projekte JPP-a iz nadležnosti JLS-a podnosi se komisiji za drugostepeno upravno rješavanje JLS-a, a žalba na odluku o izboru privatnog partnera za projekte JPP-a iz nadležnosti Kantona podnosi se Komisiji za drugostepeno upravno rješavanje Vlade Srednjobosanskog kantona. (3) Žalbeni postupak provodi se u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Član 29. (Spor o nadležnosti) U slučaju sukoba nadležnosti u vezi s projektom JPP-a između javnih tijela, primjenjivati će se odredbe Zakona o upravnom postupku. Član 30. (Način rješavanja sporova) (1) Za sporove između stranaka, koji nastaju na osnovu ugovora o JPP-u, stranke mogu ugovoriti arbitražu ili mirenje. (2) U postupku iz stava (1) ovoga člana primjenjuju se propisi Bosne i Hercegovine. (3) Ako strane nisu ugovorile arbitražno rješavanje sporova ili mirenje, stvarno i mjesno je nadležan sud isključivo prema sjedištu javnog partnera, primjenom propisa iz stava (2) ovoga člana. POGLAVLJE V. KAZNENE ODREDBE Član 31. (Pokretanje prekršajnoga postupka) Ako Ministarstvo privrede ili drugo nadležno javno tijelo utvrdi da je javni ili privatni partner povrijedio odredbe ovoga zakona, podnosi sudu nadležnom za prekršaje prijedlog za pokretanje prekršajnoga postupka u skladu sa Zakonom o prekršajima. Član 32. (Novčane kazne) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj javno tijelo ako postupi suprotno stavu (1) člana 20. i stavu (3) člana 24. ovoga zakona. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj javno tijelo, odnosno javni partner ako ne postupi u skladu sa stavom (6) člana 13., stavovima (2), (3), (4) i (5), stavom (4) člana 14., članom 20., stavom (1) člana 23. i stavovima (1) i (4) člana 24. ovoga zakona. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj privatni partner i/ili ponuđač ako ne dostavi ili ne dostavi u propisanom roku ili na propisani način dokument iz stava (2) člana 23. (4) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorno lice javnoga tijela, odnosno javnog partnera za prekršaje iz stavova (1), (2) i (6) ovoga člana. (5) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorno lice privatnog partnera i/ili ponuđača za prekršaj iz stava (3) ovoga člana. (6) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 KM kaznit će se za prekršaj javni partner ako ne postupi prema stavu (2) člana 11. ovoga zakona. Član 33. (Antikorupcija) Postupci javnog, odnosno privatnog partnera za vrijeme pripreme, ugovaranja i/ili implementacije projekta JPP-a, koji imaju obilježja krivične odgovornosti, a naročito zloupotreba položaja te primanje i davanje mita, istraživat će se i procesuirati u skladu sa zakonom. POGLAVLJE VI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 34. (Donošenje podzakonskih i drugih akata) (1) Vlada Kantona će, na prijedlog Ministarstva SLUŽBENE NOVINE 17. aprila 2018. godine SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Broj 3 – stranica 791 privrede, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti uredbu o identifikaciji, pripremi, ugovaranju i praćenju implementacije projekta JPP-a, iz stava (8) člana 13. ovoga zakona. (2) Ministarstvo privrede će najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti pravilnik o uspostavljanju i vođenju registra ugovora o JPP-u. Član 35. (Primjena zakona na postupke koji nisu pravosnažno okončani) Svi postupci koji do dana stupanja na snagu ovoga zakona nisu pravosnažno okončani, završit će se prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Član 36. (Prestanak primjene) Danom stupanja na snagu ovoga zakona stavlja se van snage Zakon o javno-privatnom partnerstvu ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 13/13). Član 37. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-141/18 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 28. februara 2018. Travnik Josip Kvasina, s. r
Zakon o sudskim taksama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 04/17 05.04.2017 SN SBK 15/20 sudske takse,takse,zakon,sbk
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 08/16 17.08.2016 SN SBK 14/20, SN SBK 07/18, SN SBK 12/15, SN SBK 05/14 šume,zakon Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA Član 1. U Zakonu o šumama ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/14 i 12/15) stav (8) člana 5. mijenja se i glasi: "(8) Šumskoprivrednu osnovu za državne šume donosi kantonalno ministarstvo nadležno za poslove šumarstva, uz pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koja se izdaje na osnovu prijedloga stručne komisije i mišljenja općine." U stavu (9) iza riječi "komisije" dodaju se riječi: "i mišljenja općine". Član 2. U članu 7. dodaje se novi stav (8) koji glasi: "(8) Pravilnik o načinu i obliku vođenja evidencija, knjiga i registara donosi ministar, uz saglasnost Vlade Kantona." Član 3. U stavu (6) člana 8. iza riječi: "šumskoprivrednom osnovom," dodaju se riječi: "ili u suprotnosti s projektom za izvođenje". 8 17. augusta 2016. Godina XX. SLUŽBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Broj 8 – Stranica 2274 17. augusta 2016. godine Iza stava (7) dodaje se novi stav (8) koji glasi: "(8) Pravilnik o načinu obračunavanja naknade štete za oštećene ili posječene šumske proizvode donosi ministar, uz saglasnost Vlade Kantona." Član 4 . U stavu (3) člana 9., u 10. retku iza riječi "struci" stavlja se tačka, a ostatak teksta zamjenjuje se rečenicom: "Doznaku stabala u izdanačkim i niskim šumama te doznaku slučajnih užitaka može raditi i lice s visokim obrazovanjem I. ciklusa bolonjskog sistema obrazovanja (180 ECTS bodova) šumarske struke – odsjek šumarstvo (bachelor), s jednom godinom radnog iskustva u struci, i šumarski tehničar, s pet godina radnog iskustva u struci." Član 5. Stav (4) člana 16. mijenja se i glasi: "(4) Prometom drva i nedrvnih šumskih proizvoda, u smislu ovoga zakona, smatra se prijevoz saobraćajnicama te kupovina, prodaja, darivanje i skladištenje drva i nedrvnih šumskih proizvoda, kao i primanje drva u pilanu u kojoj se drvo reže te primanje nedrvnih šumskih proizvoda radi njihove distribucije ili prerade." U stavu (10) riječi: "korisnika državne šume" brišu se. Član 6. U stavu (3) člana 19. broj "16." zamjenjuje se brojem "17.". Član 7. U stavu (2) člana 30. riječi: "nadležnog ministarstva," brišu se. Član 8. U stavu (3) člana 31. riječ "dospjelošću" zamjenjuje se riječju "dosjelošću". Član 9. Stav (3) člana 32. briše se. Dosadašnji stavovi (4) i (5) postaju stavovi (3) i (4). U dosadašnjem stavu (4) riječi: "i / ili zapisnika čuvara šume" brišu se. U dosadašnjem stavu (5) riječ "dospjelošću" zamjenjuje se riječju "dosjelošću". Član 10. U stavu (4) člana 39. iza broja "VII." dodaju se riječ i broj: "ili VII/1". Član 11. U tački f) stava (5) člana 53. riječi: "privatnim šumama" zamjenjuju se riječju "šumi". U tački l) stava (5) riječi: "te iznosu štete" zamjenjuju se riječima: "te počinjenoj šteti". U stavu (8) riječi: "službenoj zabilješci" zamjenjuju se riječju "zahtjevu". Član 12. U tački f) stava (1) člana 63., u drugom retku iza riječi "sječu" dodaju se riječi: "i/ili prije izrade i donošenja projekta za izvođenje". U tački l) stava (1) broj "(5)" zamjenjuje se brojem "(4)". Član 13. U tački b) stava (1) člana 64. iza riječi: "ovoga zakona]" dodaju se riječi: "ili ako ne postupi u skladu sa stavom (6) člana 8. ovoga zakona". U tački c) iza riječi: "ovoga zakona]" dodaju se riječi: "ili ne poštuje odredbe Pravilnika o načinu odabiranja i doznake stabala ili površina za sječu te sječe stabala". Član 14. Tačka k) stava (1) člana 65. mijenja se i glasi: "k) ako stavlja u promet drvne i nedrvne šumske proizvode suprotno odredbama stavova (1), (3) i (4) člana 16. ovoga zakona;". Član 15. U stavu (1) člana 66. iza tačke a) dodaje se nova tačka aa) koja glasi: "aa) ako obavlja sječu stabala prije njihova odabiranja i obilježavanja [stav (1) člana 8. ovoga zakona]. U tački q) stava (1) riječ "nalogu" zamjenjuje se riječju "zahtjevu", a iza broja "32." dodaju se riječi: "i tačka b) stava (5) člana 53.". Član 16. U članu 69. dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Objavljeni Pravilnik o načinu i obliku vođenja evidencija, knjiga i registara, iz stava (8) člana 7. ovoga zakona, i objavljeni Pravilnik o načinu obračunavanja naknade štete za oštećene ili posječene šumske proizvode, iz stava (8) člana 8. ovoga zakona, primjenjuju se na način regulisan tim pravilnicima." Član 17. Ovaj zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objave u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona".
Zakon o izmjeni Zakona o šumama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 12/15 29.10.2015 SN SBK 14/20, SN SBK 07/18, SN SBK 08/16, SN SBK 05/14 šume,zakon Z A K O N O IZMJENI ZAKONA O ŠUMAMA Član 1. U Zakonu o šumama ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 5/14) stav (1) člana 37. mijenja se i glasi: "(1) Skupština društva ima predsjednika i četiri člana."
Zakon o izmjeni Zakona o koncesijama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 09/15 27.06.2015 SN SBK 14/23, SN SBK 10/21, SN SBK 07/20, SN SBK 06/13, SN BPK 08/09 koncesije
Zakon o prostornom uređenju SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 11/14 17.07.2014 prostorno uređenje SLUŽBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Broj 11 septembra 2014. T R A V N I K Godina XVIII. P R E D S J E D A V A J U Ć I S K U P Š T I N E SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 407 Na osnovu tačke j) stava 1. člana 32a. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98 – ispravka teksta, 8/98, 10/2000, 8/03, 2/04 i 14/04), donosim U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU Proglašavam Zakon o prostornom uređenju, koji je donijela Skupština Srednjobosanskog kantona na XXXVI. sjednici održanoj 16. jula 2014. godine. Broj: 01-02-327/14 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 17. jula 2014. Travnik Josip Kvasina, s. r. ** S K U P Š T I N A SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 408 Z A K O N O PROSTORNOM UREĐENJU DIO PRVI – OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim Zakonom o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: Zakon) uređuju se načela planskog uređenja prostora i organizacija sistema prostornog uređenja, dokumenti prostornog uređenja, njihov sadržaj, način izrade i donošenja, provođenje dokumenata prostornog uređenja, te nadzor nad provođenjem odredbi ovoga zakona i kaznene odredbe. (2) Prostornim uređenjem Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton), u smislu ovoga zakona, osiguravaju se plansko gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom Kantona kao izuzetno vrijednim i ograničenim dobrom. Član 2. (Definicija pojmova korištenih u Zakonu) U smislu ovoga zakona, izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: a) Prostor je sastav fizičkih struktura na površini zemlje, odnosno na površini te iznad i ispod površine tla i vode dokle dopiru neposredni utjecaji ljudske djelatnosti. b) Prostorni razvoj je trajna promjena prostora koja je rezultat ljudskih aktivnosti. c) Prostorno uređenje je planiran razmještaj djelatnosti i objekata na određenom području. d) Plansko prostorno uređenje je korištenje, zaštita i upravljanje prostorom s ciljem održivoga razvoja na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostora. e) Održivi razvoj je osiguranje takvoga korištenja prostora koji, uz očuvanje životne sredine, prirode i trajnoga korištenja prirodnih dobara te zaštitu kulturno-historijskog nasljeđa i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, bez ugrožavanja jednakih mogućnosti za zadovoljavanje potreba budućih generacija. f) Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik upravljanja prostornom dimenzijom održivosti, kojom se, na osnovu procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja posebnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora i očuvanja kvaliteta okoliša, određuju namjene prostora / površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za poboljšanje i urbanu obnovu izgrađenih područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru. g) Naselje je nastanjen, izgrađen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta. h) Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, u pravilu, obuhvata jedno ili više naselja, s područjem koje pripada tom naseljenom mjestu. Naseljeno mjesto može biti gradskog, mješovitog i seoskog karaktera. i) Grad je sjedište općine koje predstavlja urbanu infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovnika, a koje ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u čijem užem urbanom području živi najmanje 10.000 stanovnika. Sjedište Kantona je također grad i ako ne ispunjava uvjet iz ove tačke. j) Općina je jedinica lokalne samouprave koja je uspostavljena zakonom na osnovu ispunjavanja propisanih kriterija. k) Selo je naselje čije se stanovništvo pretežno bavi poljoprivrednom djelatnosti. l) Građevinsko zemljište je neizgrađeno i izgrađeno zemljište u gradskim, mješovitim i seoskim naseljima, koje je prostornim i urbanističkim planovima namijenjeno za izgradnju građevina i druge zahvate u prostoru, u skladu s odredbama ovoga zakona. lj) Uređeno građevinsko zemljište je zemljište na kojem su obavljeni radovi na pripremi i opremanju zemljišta prema planskim dokumentima i programu uređenja građevinskoga zemljišta. m) Otklanjanje arhitektonskih barijera je stvaranje uvjeta za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekt, te pristup i upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu osobama s teškoćama u kretanju. n) Stambeni objekt je građevina stambene namjene na posebnoj građevinskoj parceli. nj) Stambeno-poslovni objekt je građevina stambene i poslovne namjene na posebnoj građevinskoj parceli. o) Izvođenje drugih zahvata u prostoru su svi radovi na površini tla te ispod i iznad površine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uvjeti korištenja prostora, kao što su: nivelacija terena, pozajmište zemljanog materijala, deponija inertnog materijala, odbrambeni nasipi i sl. p) Građevinska parcela je zemljište na kojem se nalazi građevina i uređene površine koje služe toj građevini, ili zemljište na kojem je predviđeno građenje građevine i uređenje površina koje će služiti toj građevini koje ima pristup na saobraćajnicu u skladu sa uvjetima iz planske dokumentacije. r) Regulacijska linija je planska linija definisana grafički i brojčano detaljnim planskim dokumentom, kojom se utvrđuju pojedinačne građevinske parcele ili koja odvaja zemljište planirano za javne površine od zemljišta planiranog za druge namjene. s) Građevinska linija je planska linija koja se utvrđuje grafički i brojčano detaljnim planskim dokumentom i označava liniju prema kojoj se gradi, odnosno iskolčava građevina, ili liniju koju građevina ili gabarit građevine ne smije preći. š) Zaštitni pojas i zaštitna zona su površine zemljišta, vodne površine ili zračni prostori, koji su definisani planskim dokumentima ili na osnovu planskih dokumenata brojčano i grafički i namijenjeni su za zaštitu života i zdravlja ljudi, sigurnost i funkciju građevina, površina ili prostora, u skladu sa odredbama zakona i posebnih propisa donesenih na osnovu tih zakona. t) Javne površine su sve površine čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovske i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.). u) Zelene i rekreacijske površine podrazumijevaju: javne zelene površine (park-šume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraćajnice i sl.); zelene zone, odnosno pojasevi kojima se sprečava neplanirano širenje naselja i koje imaju različite rekreacijske i zaštitne namjene; zelene površine stambenih, odnosno urbanih cjelina; zelene površine posebne namjene (groblja, botanički i zoološki vrtovi, sl.); površine za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, sportski tereni, kupališta, vježbališta, strelišta te kros i trim-staze i sl.); zelene površine uz riječne i jezerske obale. v) Javni interes je kvalifikacija kojom se neko opće dobro u formi prirodne ili stvorene supstance ili kao nematerijalna kategorija obilježava s ciljem davanja posebnoga statusa koji omogućuje pristup, upotrebu i konzumiranje svim pripadnicima zajednice na njihovu dobrobit. DIO DRUGI – SISTEM PLANIRANJA I UREĐENJA PROSTORA POGLAVLJE I. OSNOVNA NAČELA PROSTORNOGA PLANIRANJA Član 3. (Načela prostornoga planiranja) (1) Plansko prostorno uređenje, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom na načelima održivoga razvitka, a na osnovu cjelovitoga pristupa u planiranju prostora. (2) Cjelovit pristup u planiranju prostora obuhvaća naročito: istraživanje, provjeru i ocjenu mogućnosti razvitka na prostoru Kantona, zaštitne mjere i način upravljanja prostorom, izradu dokumenata prostornog uređenja, provođenje i praćenje provođenja dokumenata prostornog uređenja. Član 4. (Načela planskoga prostornog uređenja) Plansko prostorno uređenje Kantona osniva se na načelima ravnomjernog, privrednog, društvenog i kulturnog razvitka prostora Kantona, uz njegovanje i razvijanje regionalnih i ambijentalnih prostornih posebnosti, održivog razvitka te racionalnog korištenja i zaštite prostora, zaštite integralnih vrijednosti prostora te zaštite i unapređenja stanja okoliša, zaštite graditeljskog naslijeđa i vrijednih dijelova prirode, usklađivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Kanton, usklađivanja prostornog uređenja općina međusobno s prostornim uređenjem Kantona te na načelu planiranja i korištenja zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), javnosti i slobodnoga pristupa podacima i dokumentima važnim za prostorno uređenje, u skladu s ovim zakonom i drugim posebnim propisima, uspostavljanja sistema informacija o prostoru važnom za Kanton u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Kantona. Član 5. (Plansko uređenje prostora) Plansko uređenje prostora obuhvaća građenje i uređivanje naselja i okolnoga prostora, upotrebu i zaštitu prirodnih i izgrađenih resursa te obavljanje drugih zahvata u prostoru u skladu s dokumentima prostornog uređenjima i ostalim uvjetima propisanim ovim zakonom. POGLAVLJE II. UREĐENJE PROSTORA Član 6. (Površine planskog uređenja prostora) (1) U svrhu planskog uređenja prostora utvrđuje se: a) građevinsko zemljište; b) poljoprivredno zemljište; c) šumsko zemljište; d) vodne površine; e) zaštićena zelena i rekreacijska područja; f) infrastrukturni sistemi; g) eksploatacijska polja; h) rezervisane površine. (2) Površine iz stava (1) ovoga člana utvrđuju se na osnovu ovoga zakona, posebnih zakona i planova prostornog uređenja Kantona. (3) Planska izgradnja na površinama iz stava (1) ovoga člana podrazumijeva plansko uređenje i izgradnju iznad i ispod navedenih površina. Član 7. (Građenje naselja i građevina) Naselja i građevine mogu se graditi samo na građevinskom zemljištu na osnovu detaljnih ili razvojnih dokumenata prostornog uređenja u skladu s odredbama ovoga zakona. Član 8. (Režimi građenja) Intenzitet i karakter građenja na pojedinim područjima određuje se prema utvrđenom javnom interesu, potrebama i mogućnostima korisnika i drugim lokalnim ograničenjima, kroz izradu planskih dokumenata kojima se određuju sljedeći režimi građenja: a) Režim građenja prvog stepena – za uže urbano područje na kojem se planira intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, na dijelovima područja sa zaštićenim kulturno-historijskim i prirodnim naslijeđem, turističkim naseljima, sportskim, rekreacijskim, zdravstvenim i privrednim zonama na kojima se planira građenje; uvjeti za odobravanje građenja donose se na osnovu provedbenog (detaljnog) plana – zoning-plana, regulacijskoga plana, odnosno urbanističkog projekta izrađenog na osnovu regulacijskog plana i odluka o provođenju navedenih planova. Za uže urbano područje koje je već izgrađeno, na kojem predstoji manja rekonstrukcija, sanacija ili manji obim izgradnje, uvjeti za odobravanje građenja donose se na osnovu urbanističkog projekta izrađenog na osnovu projektnog programa, bez prethodno donesenog regulacijskoga plana i odluke o provođenju plana. b) Režim građenja drugog stepena – za urbano područje za koje je obavezno donošenje urbanističkog plana, uvjeti za odobravanje građenja donose se na osnovu urbanističkog plana i uvjeta utvrđenih u odluci o provođenju plana i planova parcelacije. Za područje na kojem je razvojnim planskim dokumentom predviđeno donošenje zoning-plana uvjeti za odobravanje građenja se donose na osnovu zoning-plana i odluke o njegovu provođenju. c) Režim građenja trećeg stepena – za urbano područje – ruralno naselje i građevinsku zonu u vanurbanom području, utvrđeno prostornim planom, uvjeti za odobravanje građenja donose se na osnovu prostornoga plana i odluke o provođenju plana i plana parcelacije. d) Režim zabrane građenja – na području značajnom za budući razvoj, izgradnju infrastrukturnih sistema, uređenje voda te zaštitu prirodnog i graditeljskog nasljeđa i na području za koje je u postupku izrada provedbenoga plana. Na tim područjima ne dopušta se nikakva izgradnja građevine i uređaja, izuzimajući tekuće održavanje, dogradnju u svrhu osiguranja osnovnih higijenskih uvjeta, konzerviranja građevine, a samo izuzetno, podizanje novih građevina i uređaja koji služe neophodnom održavanju postojećeg dijela naselja (instalacije, neophodne javne građevine, građevine za snabdijevanje i sl.) na osnovu odluke o režimu zabrane građenja. Član 9. (Urbano i uže urbano područje) (1) Radi usmjeravanja građenja propisanog planskom dokumentacijom, prostornim ili urbanističkim planom, utvrđuje se urbano i uže urbano područje. (2) Urbano područje utvrđuje se za jedno naselje ili za više naselja koja predstavljaju prostornofunkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostorno-funkcionalno međusobno povezanu cjelinu, a koja, na osnovu planskih pretpostavki, imaju uvjete za daljnji razvoj. (3) Urbano područje obuhvata izgrađene i neizgrađene površine namijenjene za stanovanje, rad i odmor, urbanu opremu i infrastrukturu te površine za posebnu namjenu, zelene površine, kao i površine rezervisane za budući razvoj. Urbano područje može obuhvatiti, osim građevinskog, i druga zemljišta. (4) Ako postoji potreba utvrđivanja posebnih uvjeta građenja u centru ili u intenzivno izgrađenom dijelu urbanoga područja, utvrđuje se uže urbano područje. (5) Uže urbano područje obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgrađeno ili je planom predviđeno da tako bude izgrađeno i formira se u svrhu utvrđivanja režima građenja, posebnih uvjeta pri izdavanju lokacijske informacije, urbanističke saglasnosti, odobrenja za gradnju i sl. Član10. (Naselje i naseljeno mjesto) (1) Naselje, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva izgrađen, nastanjen te prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta. (2) Naseljeno mjesto, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva teritorijalnu jedinicu koja, u pravilu, obuhvaća jedno ili više naselja s područjem koje pripada tome naseljenom mjestu. (3) Naselje može imati karakter gradskog ili seoskoga naselja. (4) Radi usmjeravanja građenja, odgovarajućim planom prostornog uređenja za svako naselje, ili na način propisan ovim zakonom, utvrđuju se granice urbanoga područja i građevinskog zemljišta. Osim građevinskog zemljišta, granicama urbanoga područja mogu biti obuhvaćena i druga zemljišta. (5) Ako postoji potreba da se utvrde posebni uvjeti građenja u centru ili intenzivno izgrađenom dijelu urbanoga područja, utvrđuje se uže urbano područje. POGLAVLJE III. ORGANIZACIJA SISTEMA PROSTORNOG UREĐENJA Član 11. (Sistem prostornog uređenja) (1) Djelotvornost prostornoga planiranja i uređenja prostora Kantona osiguravaju Skupština Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Skupština Kantona), Vlada Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona) i općinsko vijeće donošenjem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata određenih ovim zakonom. (2) Stručnu osnovanost dokumenata iz stava (1) ovoga člana osigurava nadležno Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), općinske službe za poslove prostornog uređenja kao i Kantonalni zavod za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa (u daljnjem tekstu: Kantonalni zavod) osnovan za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, te pravna lica registrovana za izradu tih dokumenata. Član 12. (Obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja) (1) Stručne poslove izrade dokumenata prostornog uređenja za Kanton osigurava Vlada Kantona preko pravnih lica registrovanih za obavljanje tih poslova, a na osnovu javnoga konkursa, osim ako je nosilac izrade dokumenta organ kojem su, odlukom o njegovu osnivanju, povjereni poslovi izrade dokumenata prostornog uređenja. (2) Stručne poslove izrade dokumenata prostornog uređenja za općinu osigurava općinski načelnik, preko pravnih lica registrovanih za obavljanje tih poslova, a na osnovu javnoga konkursa, osim ako je nosilac izrade dokumenta organ kojem su, odlukom o njegovu osnivanju, povjereni poslovi izrade dokumenata prostornog uređenja. Član 13. (Obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja) (1) Stručne poslove prostornoga planiranja, izrade dokumenata prostornog uređenja i stručnih podloga za njihovu izradu mogu obavljati pravna lica registrovana za tu djelatnost. (2) Pravna lica iz stava (1) ovoga člana upisuju se u sudski registar u skladu s važećim propisima. Član 14. (Stručni ispit) Inžinjeri raznih specijalnosti koji obavljaju stručne poslove prostornog uređenja moraju imati položen stručni ispit na način i pod uvjetima propisanim važećim propisima o polaganju stručnog ispita iz struke. POGLAVLJE IV. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA Član 15. (Dokumenti prostornog uređenja) (1) Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovito organizovanje, korištenje i namjena prostora te kriteriji i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Kantona. (2) Dokumente prostornog uređenja čine: a) program mjera i aktivnosti za izradu prostorno-planske dokumentacije; b) prostorno-planska dokumentacija. Član 16. (Prostorno-planska dokumentacija) Prostorno-planska dokumentacija Kantona je: a) Razvojni planovi prostornog uređenja 1) prostorni plan Kantona; 2) prostorni plan općine; 3) prostorni plan dviju ili više općina; 4) prostorni plan područja s posebnim obilježjem; 5) urbanistički plan sjedišta Kantona; 6) urbanistički plan sjedišta općine. b) Detaljni planovi prostornoga uređenja 1) zoning-plan; 2) regulacijski plan; 3) urbanistički projekt. c) Ostali planovi prostornog uređenja 1) plan parcelacije. Član 17. (Obavezni dokumenti prostornog uređenja) Obavezno je donošenje sljedećih dokumenata prostornog uređenja: a) program mjera i aktivnosti za izradu prostorno-planske dokumentacije; b) prostorni plan Kantona, za područje Kantona; c) prostorni plan općine, za područja općina; d) prostorni plan područja s posebnim obilježjima, za područja od značaja za Kanton; e) urbanistički plan, za naselja u kojima je smješteno sjedište Kantona, za općinska sjedišta, za naselja posebno važna za Kanton i za naselja čija je izgradnja predviđena dokumentom prostornog uređenja šireg područja; f) detaljni planovi (zoning-plan, regulacijski plan i urbanistički projekt), za područje Kantona na kojem predstoji pojačana izgradnja i uređivanje prostora. Član 18. (Izvještaj o stanju prostora u Kantonu) (1) Kantonalni organi uprave i općinske službe, nadležni za poslove prostornog uređenja, vode dokumentaciju potrebnu za praćenje stanja u prostoru te za izradu i praćenje provođenja dokumenata prostornog uređenja. (2) Na osnovu izvještaja subjekata iz stava (1) ovoga člana, Ministarstvo sastavlja četverogodišnji izvještaj o stanju na prostoru Kantona (u daljnjem tekstu: četverogodišnji izvještaj). Četverogodišnji izvještaj sadrži analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove djelotvornosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša te druge elemente važne za prostor Kantona. (3) Na osnovu četverogodišnjih izvještaja, Skupština Kantona donosi novi program mjera prostornog uređenja Kantona za idući četverogodišnji period. Član 19. (Program mjera prostornog uređenja Kantona) (1) Skupština Kantona, na osnovu četverogodišnjeg izvještaja, donosi četverogodišnji program mjera za unapređenje stanja u prostoru (u daljnjem tekstu: program mjera). (2) Program mjera sadrži ocjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojećih dokumenata prostornog uređenja, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu te druge mjere važne za izradu i donošenje tih dokumenata. (3) Programom mjera može se utvrditi potreba uređenja zemljišta važnog za Kanton, finansiranje njegova uređenja te rok u kojem je određeno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu. (4) Programom mjera, zavisno od posebnih obilježjja prostora za koji se donosi, utvrđuju se i druge mjere za provođenje politike uređenja prostora i dokumenata prostornog uređenja. (5) Četverogodišnji izvještaj i program mjera objavljuju se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Odjeljak A. Razvojni planovi prostornog uređenja Član 20. (Prostorni plan Kantona) (1) Prostornim planom Kantona usklađuju se, preuzimaju i razrađuju planska opredjeljenja iz planskih dokumenata na nivou Federacije koja se odnose na prostor Kantona i koja su u ovoj oblasti utvrđena kao federalna nadležnost. (2) Uz potpuno uvažavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzažnih vrijednosti, prostorni plan Kantona utvrđuje osnovna načela prostornoga uređenja, ciljeve prostornoga razvitka te organizovanje, zaštitu, upotrebu i namjenu prostora, a naročito: osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko i građevinsko zemljište te vodene površine), iskorištavanje mineralnih sirovina, sistem naselja i urbana područja važna za Kanton, građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture značajne za Federaciju i Kanton, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, saobraćajna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura), društvenu superstrukturu važnu za Federaciju i Kanton (zdravstvo, školstvo, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i dr.), mjere zaštite okoliša, s razmještajem građevina i postrojenja koji mogu značajnije ugroziti okoliš, zaštitu graditeljskog i prirodnog naslijeđa, mjere zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja, obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja prostornih cjelina unutar Kantona (prostorni plan općine, područja s posebnim obilježjima, urbanistički plan i dr.). (3) Program mjera i aktivnosti za provođenje prostornoga plana u kratkoročnom periodu i odluka o provođenju prostornoga plana Kantona sastavni su dijelovi plana, u skladu s članovima 18. i 19. ovoga zakona. Član 21. (Usvajanje prostornoga plana Kantona) (1) Prostorni plan iz člana 20. ovoga zakona je dugoročni plan – donosi ga Skupština Kantona za period od 20 godina nakon pribavljenog mišljenja, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo), o njegovoj usklađenosti s važećom prostornom planskom dokumentacijom iz planiranja i korištenja zemljišta na nivou Federacije. (2) O nacrtu prostornoga plana Kantona iz stava (1) ovoga člana provodi se javna rasprava u skladu s članom 41. ovoga zakona. (3) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja prostornoga plana Kantona osiguravaju se u Budžetu Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Budžet Kantona). (4) Prostorni plan Kantona je javni dokument i objavljuje se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Član 22. (Prostorni plan općine) (1) Prostorni plan općine preuzima i detaljnije razrađuje planska opredjeljenja iz prostornoga plana Kantona te programa mjera i aktivnosti, uz uvažavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzažnih vrijednosti odnosnoga prostora općine. (2) Prostornim planom općine posebno se utvrđuje osnovna namjena prostora, definišu se granice naselja i urbanih prostora, te građevine i koridori važni za Federaciju, Kanton i općinu, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivrednom, saobraćajnom, energetskom i telekomunikacijskom infrastrukturom), federalna, kantonalna i druga superstruktura važna za općinu (zdravstvo, školstvo, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i sl.), mjere zaštite okoliša, s razmještajem građevina i postrojenja koja mogu značajnije ugroziti okoliš, mjere zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa, mjere zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja, iskorištavanje mineralnih sirovina, obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar općine (područja s posebnim obilježjima, urbanistički plan i drugo). (3) Program mjera i aktivnosti za provođenje plana u kratkoročnom periodu i odluka o provođenju prostornoga plana općine sastavni su dijelovi plana. (4) Prostorni plan općine može sadržavati i druge elemente važne za općinu, a na osnovu odluke o provođenju prostornoga plana općine. Član 23. (Usvajanje prostornoga plana općine) (1) Prostorni plan općine je dugoročni plan. Prostorni plan općine donosi općinsko vijeće za period od 20 godina. Prije donošenja prostornoga plana općine, općina je dužna od Ministarstva pribaviti saglasnost o usklađenosti plana s važećim planskim dokumentima Kantona, programom mjera te odredbama ovoga zakona, posebnih zakona i propisa koji uređuju oblasti važne za prostorno uređenje (poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu, saobraćaj i komunikacije, energiju te prirodno, kulturno i historijsko naslijeđe i drugo). (2) Saglasnost iz stava (1) ovoga člana Ministarstvo izdaje na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Kantonalnog zavoda. (3) O nacrtu prostornoga plana općine iz stava (1) ovoga člana provodi se javna rasprava u skladu sa članom 41. ovoga zakona. (4) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja prostornoga plana iz stava (1) ovoga člana osiguravaju se u općinskom budžetu. (5) Prostorni plan iz stava (1) ovoga člana javni je dokument i objavljuje se u službenom glasilu općine. Član 24. (Prostorni plan područja s posebnim obilježjima) (1) Prostorni plan područja s posebnim obilježjima donosi se za područje važno za Kanton ako se ta obaveza utvrdi prostornim planom Kantona. (2) Za područja s posebnim obilježjima utvrđuje se poseban režim očuvanja i korištenja zaštićenih prirodnih dobara, historijskih i ambijentalnih cjelina, izvorišta vodosnabdijevanja, termalnih ili mineralnih izvorišta, šuma, poljoprivrednog zemljišta, rekreacijskih područja i banja. (3) Prostornim planom iz stava (1) ovoga člana utvrđuje se, s obzirom na zajednička prirodna, kulturna, historijska, ambijentalna, privredna i druga obilježja, osnovna organizovanost prostora, mjere upotrebe, uređenja i zaštite toga područja, s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te, po potrebi, određuje se obaveza izrade detaljnih planova uređenja za uža područja unutar prostornoga plana područja s posebnim obilježjima. Član 25. (Donošenje prostornoga plana prostora s posebnim obilježjima na kantonalnom nivou) (1) Prostorni plan prostora s posebnim obilježjima važnog za Kanton donosi Skupština Kantona. (2) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja prostornoga plana iz stava (1) ovoga člana osiguravaju se u Budžetu Kantona. (3) Prostorni plan iz stava (1) ovoga člana objavljuje se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Član 26. (Donošenje prostornoga plana prostora s posebnim obilježjima na općinskom nivou) (1) Prostorni plan područja s posebnim obilježjima važnog za općinu donosi se ako se ta obaveza utvrdi prostornim planom općine. (2) Prostorni plan iz stava (1) ovoga člana utvrđuje se za područja kao i prostorni plan područja s posebnim obilježjima važnog za Kanton [stav (2) člana 24. ovoga zakona], a donosi se i objavljuje u proceduri kao i prostorni plan općine (član 22. ovoga zakona). Član 27. (Urbanistički plan) (1) Urbanistički planovi se donose za područja definisana alinejama 5. i 6. tačke a) člana 16. ovoga zakona. (2) Urbanističkim planom detaljnije se razrađuju i prostorno definišu planska opredjeljenja iz prostornoga plana Kantona, odnosno općine, a posebno: temeljno organizovanje prostora, korištenje i namjena površina, s prijedlogom prvenstva njihova uređenja (granice građevinskog, poljoprivrednog i šumskoga zemljišta), namjena površina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta i turizma te za posebne namjene, zaštita graditeljskog i prirodnog naslijeđa, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa te ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, zaštitne zone, zone obnove i sanacije te saobraćajna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura, drugi elementi značajni za područje za koje se donosi urbanistički plan. (3) Urbanističkim planom utvrđuje se obaveza izrade detaljnih planova uređenja prostora za uže urbano područje unutar prostornog obuhvata toga plana. Član 28. (Donošenje urbanističkoga plana) (1) Granice područja za koje se izrađuju urbanistički planovi utvrđuju se prostornim planovima općina, osim za urbanistički plan sjedišta Kantona za koji se granice utvrđuju prostornim planom Kantona. (2) Urbanističke planove iz stava (1) ovoga člana donosi općinsko vijeće nakon što od Ministarstva pribavi saglasnost o usklađenosti s prostornim planom Kantona. (3) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja urbanističkih planova osiguravaju se iz općinskoga budžeta, osim za urbanistički plan sjedišta Kantona za koji se sredstva osiguravaju u Budžetu Kantona. (4) Urbanistički plan objavljuje se u službenom glasilu nadležnog organa koji donosi dokument. Odjeljak B. Detaljni planski dokumenti Član 29. (Zoning-plan) (1) Zoning-plan je parametarski fleksibilan provedbeni plan koji se donosi za područja za koja su doneseni urbanistički planovi koji su i osnova za njegovu izradu i za ostala urbana područja općine, ako je ta obaveza utvrđena prostornim planom općine. Granice područja za koje se izrađuje zoning-plan definišu se prostornim planom općine. (2) Zoning-plan definiše namjene pojedinih površina i propisuje uvjete projektovanja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojećih građevina. Ovim planom se određuju lokacijski i urbanističko-tehnički uvjeti preko dopuštenih granica odgovarajućih parametara urbanističkog standarda, što služi za pripremu glavnog projekta i pribavljanje odobrenja za građenje. (3) Zoning-plan mora sadržavati: a) definicije pojedinih termina; b) zoning-kartu (s granicama zona određene namjene i građevinskim parcelama unutra tih zona); c) službenu kartu (s označenim javnim objektima i infrastrukturom, granicama infrastrukturnih sistema sa uključenim zaštitnim zonama ili pojasevima); d) listu načina korištenja zemljišta – namjena s popisom zona u kojima je svaka od tih namjena dopuštena ili uvjetno dopuštena; e) urbanističke standarde za svaku pojedinu zonu (dopuštena gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgrađenosti, definisani tipovi objekata, minimalna i maksimalna veličina parcele, maksimalna visina/katnost objekta, maksimalni gabarit objekta, minimalna udaljenost ivica objekta od granice parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potrebni broj parking-prostora, uvjeti uređenja vanjskih površina, uvjeti koji se moraju zadovoljiti radi zaštite okoliša (buka, vibracije, ispušni gasovi, režimi rada, skladištenje otpadnog materijala i slično), uvjeti arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u zavisnosti od specifičnosti zone); f) jasno definisane procedure i kriterije odobravanja zahtjeva za uvjetno dopuštene namjene u nadležnim općinskim organima; g) jasno označena područja za koja se mora uraditi urbanistički projekt ili raspisati konkurs s ciljem što kvalitetnijeg uređenja posebnih urbanih i drugih prostornih cjelina s naročitim značajem (zone specijalne namjene); h) jasno definisane procedure i razloge – kriterije zbog kojih se može odobriti proces izmjene zoningplana; i) jasno definisane zabrane i ograničenja namjena na poplavnom području, u skladu sa zakonom o vodama; j) ekonomsku valorizaciju plana. (4) Lista dopuštenih i uvjetno dopuštenih namjena u svim definisanim zonama zoning-plana mora uključiti sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene, sigurnosne i socijalne potrebe stanovnika urbanoga područja općine. (5) Zona određene namjene ne može se formirati na jednoj građevinskoj parceli. (6) Uvjetno dopuštene namjene mogu biti odobrene jedino ako uvjetno dopuštena namjena ne ugrožava susjedne građevine i susjedno zemljište. (7) Postojeće građevine legalno izgrađene prije usvajanja zoning-plana nastavljaju se koristiti i nakon usvajanju plana, čak i ako njihova namjena nije u skladu sa zoning-planom. Ako se podnese zahtjev za promjenu namjene ili rekonstrukciju postojeće građevine, primjenjivat će se odredbe zoning-plana. Član 30. (Regulacijski plan) (1) Regulacijski plan donosi se za područja na kojima se očekuje pojačana izgradnja ili uređenje prostora čije su granice utvrđene prostornim ili urbanističkim planom koji je i osnova za njegovu izradu. (2) Regulacijskim planom utvrđuje se: a) detaljna namjena površina; b) gustoća naseljenosti; c) koeficijent izgrađenosti; d) nivelacijski podaci; e) regulacijska i građevinska linija; f) uređenje prostora; g) način opremanja zemljišta komunalnom, saobraćajnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom; h) uvjeti za građenje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru; i) mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa te ratnih djelovanja; j) mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima; k) drugi elementi značajni za područje za koje se donosi regulacijski plan. (3) Obaveza izrade te sadržaj, postupak i način donošenja regulacijskoga plana utvrđuje se prostornoplanskim dokumentima šireg područja, odnosno ovim zakonom. (4) Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praćenje regulacijskoga plana osiguravaju se u Budžetu Kantona ako je obaveza njegova donošenja utvrđena dokumentom prostornog uređenja širega područja, koji donosi Kanton, ili ovim zakonom, odnosno u općinskom budžetu ako je to utvrđeno planom koji donosi općina ili općinskim propisom. Član 31. (Urbanistički projekt) (1) Urbanistički projekt donosi se za područja koja se izgrađuju kao cjelina ili su već djelomično izgrađena. (2) Osnova za izradu urbanističkoga projekta je regulacijski plan ako je planskim dokumentima šireg područja predviđena njegova izrada, odnosno ako izrada regulacijskoga plana nije obavezna, urbanistički plan (uz prethodnu izradu projektnoga programa) na užem urbanom području koje je već izgrađeno a na kojem predstoji manja rekonstrukcija, sanacija ili manji obim izgradnje, a za koje nije donesen regulacijski plan. (3) Urbanističkim projektom detaljno se daje urbanističko-arhitektonsko rješenje područja za koje se projekt radi, nivelacijsko-regulacijski podaci, uređenje prirodne sredine, idejna rješenja saobraćajnica i komunalnih instalacija te idejni projekti planiranih objekata. (4) Urbanističkim projektom utvrđuju se urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju i uređenje prostora. Odjeljak C. Ostali dokumenti prostornog uređenja Član 32. (Plan parcelacije) (1) Plan parcelacije izrađuje se za područja na kojima je utvrđen režim građenja II. i III. stepena. (2) Za prostorne cjeline za koje nije propisano donošenje ili se kasni s izradom detaljnoga planskog dokumenta, a potrebe zahtijevaju hitnost rješavanja, plan parcelacije se donosi kao pomoćni planski dokument namijenjen za definisanje pojedinačnih građevinskih parcela, u skladu sa prostornim ili urbanističkim planom. (3) Plan parcelacije izrađuje se na ažuriranim geodetsko-katastarskim planovima koje ovjerava općinska služba za upravu nadležna za geodetske poslove i katastar. (4) Planom parcelacije utvrđuje se: veličina, oblik i položaj parcele, pristup parcelama, regulacijske i građevinske linije i površine za javne namjene. (5) Plan parcelacije mora sadržavati: situacijski plan, s regulacijskim i građevinskim linijama, granicama parcela (starih i novih), podatke o vlasnicima, odnosno korisnicima građevinskog zemljišta, s oznakama katastarskih parcela i obračunom površina, kao i planove saobraćajne, komunalne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture. (6) Veličine i položaj parcela definišu se na osnovu odredbi urbanističkog ili prostornoga plana. Svaka parcela mora imati izlaz na put i riješene priključke na komunalnu i drugu infrastrukturu. (7) Plan parcelacije se, u pravilu, donosi za prostornu cjelinu na kojoj se obavlja građenje. Ako plan parcelacije ne pokriva potpuno jednu prostornu cjelinu, parcelacija se mora provesti tako da se na preostalom dijelu omogući obrazovanje druge(-ih) građevinskih parcele(-a). (8) Plan parcelacije donosi općinsko vijeće. POGLAVLJE V. PRIPREMA, IZRADA I USVAJANJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA Član 33. (Izrada dokumenata prostornog uređenja) Nosilac izrade dokumenta prostornog uređenja dužan je izraditi dokument prostornog uređenja u skladu sa Zakonom, propisima donesenim na osnovu Zakona, u skladu s Jedinstvenom metodologijom za izradu dokumenata prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Jedinstvena metodologija) i odlukom o pristupanju izradi dokumenta te svim drugim relevantnim propisima i podacima koji su značajni za područje za koje se dokument izrađuje. Član 34. (Metodologija izrade prostornog uređenja) Dokumenti prostornog uređenja rade se prema Jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja Federacije. Član 35. (Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja) (1) Prije pristupanja izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja, Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće donosi odluku o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja. (2) Odluka iz stava (1) ovoga člana sadrži sve činioce važne za izradu, odnosno izmjenu dokumenta prostornog uređenja, a naročito: a) vrstu dokumenta čijoj se izradi, odnosno izmjeni pristupa; b) granice područja za koje se dokument izrađuje / mijenja; c) smjernice za izradu / izmjenu dokumenta; d) rok za izradu dokumenta; e) osiguranje sredstava za izradu, odnosno izmjenu dokumenta; f) odredbe o javnoj raspravi; g) nosioce pripreme dokumenta, h) nosioce izrade dokumenta; i) druge elemente, zavisno od vrste dokumenta i specifičnosti područja za koje se dokument radi. (3) Odlukom o pristupanju izradi prostornoga plana područja s posebnim obilježjima i detaljnoga plana prostornog uređenja utvrđuje se i obavezan sadržaj plana. (4) Donošenjem odluke o pristupanju izradi detaljnoga plana prostornog uređenja, organ nadležan za njegovo donošenje donosi, prema potrebi, i odluku o zabrani građenja na prostoru ili dijelu prostora za koji se plan izrađuje [tačka d) stava (1) člana 8. ovoga zakona]. Odluka o zabrani građenja primjenjuje se do donošenja detaljnoga plana uređenja, a najdulje tri godine od dana donošenja odluke o pristupanju izradi detaljnoga plana. (5) Izmjene i dopune dokumenta prostornog uređenja obavljaju se prema postupku i na način predviđen za izradu i donošenje toga dokumenta. (6) Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja značajnog za Kanton objavljuje se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". (7) Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja općine objavljuje se u službenom glasilu općine. Član 36. (Odluka o donošenju dokumenta prostornog uređenja) (1) Odlukom o donošenju dokumenta prostornog uređenja utvrđuje se vrsta i sastavni dijelovi dokumenta te odredbe za njegovo provođenje u cjelini. (2) Odluka iz stava (1) ovoga člana objavljuje se u službenom glasilu nadležnog organa koji donosi dokument. Član 37. (Nosilac pripreme plana) (1) Za izradu dokumenta prostornog uređenja imenuje se nosilac pripreme plana. (2) Nosilac pripreme plana za dokumente prostornog uređenja je Ministarstvo, odnosno općinska služba. (3) Ako su za donošenje dokumenta prostornog uređenja nadležna dva ili više organa, nosioca pripreme plana utvrđuju ti organi sporazumom. (4) Nosilac pripreme pokreće inicijativu za izradu planskoga dokumenta, na osnovu svoga programa mjera prostornog uređenja i programa rada. (5) Prema potrebi, obimu i vrsti dokumenta, nosilac pripreme posebnom odlukom formira savjet plana radi stručnog praćenja izrade planskog dokumenta u svim fazama rada, utvrđivanja koncepta prostornog uređenja, te usaglašavanja stavova i interesa. Savjet plana sačinjavaju istaknuti stručnjaci iz oblasti prostornog planiranja, urbanizma, saobraćaja, energetike, ekonomije, okolice i drugih relevantnih oblasti. Član 38. (Obaveze nosioca pripreme plana) (1) Nosilac pripreme plana prostornog uređenja dužan je tokom izrade plana, a najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva, staviti na raspolaganje nosiocu izrade plana svu raspoloživu dokumentaciju neophodnu za izradu osnove plana, a naročito: a) dokumentaciju plana šireg područja; b) vodoprivrednu osnovu Kantona i vodoprivredne osnove glavnog slivnog područja; c) šumskoprivredne osnove; d) strategiju zaštite okoliša; e) planove razvitka privrede i poljoprivrede; f) podatke o geološkoj podlozi i mineralnim resursima. (2) Nosilac pripreme plana dužan je osigurati saradnju i usaglašavanje stavova: a) sa svim vlasnicima nekretnina; b) s korisnicima prostora i učesnicima u njegovoj izgradnji i uređivanju; c) s organima uprave, privrednim društvima i drugim pravnim licima nadležnim za vodoprivredu, šumarstvo, poljoprivredu, saobraćaj, energetiku, rudarstvo, turizam, zdravstvo, školstvo, kulturu, zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa te zaštitu okoliša; d) s organima nadležnim za odbranu; e) s privrednom komorom i drugim pravnim licima nadležnim za komunalne djelatnosti; f) s organima unutrašnjih poslova. ??(3) Zainteresovane strane su dužne i snose odgovornost u roku od 30 dana nakon dobivanja obavijesti o pristupanju izradi plana dostaviti tražene podatke, podloge i relevantne informacije, te svoje prijedloge i sugestije za određena planska rješenja na cijelom području obuhvaćenom planom. Vlasnici zemljišta i objekata na njima dužni su u istom roku dostaviti svoje prijedloge i sugestije za planska rješenja koja se tiču njihove imovine. (4) Ako organ, organizacija ili drugo pravno ili fizičko lice ne dostave svoje sugestije ili prijedloge za određena planska rješenja na cijelom području obuhvaćenom planom u roku od 30 dana od dana prijema obavijesti, smatrat će se da nemaju nikakvih posebnih zahtjeva. (5) Nosilac pripreme plana dužan je odmah proslijediti dobivene podatke, podloge, informacije, prijedloge i sugestije iz stava (3) ovoga člana nosiocu izrade planskoga dokumenta. Član 39. (Nosilac izrade plana) (1) Izrada dokumenta prostornog uređenja može se povjeriti pravnom licu registrovanom za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: nosilac izrade). (2) Nosioca izrade dokumenta prostornog uređenja izabrat će se javnim konkursom, a ako nosilac pripreme za izradu dokumenta nije organ kojem su povjereni poslovi izrade dokumenta, odlukom o osnivanju. Član 40. (Prostorna osnova, prednacrt i nacrt planskoga dokumenta) (1) Prostorna osnova je prva faza izrade prostornoga plana koju razmatra nosilac pripreme i savjet plana i Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće. (2) Nosilac izrade obavezan je nosiocu pripreme predati prednacrt planskoga dokumenta, sa svim dijelovima koje odgovarajući planski dokument treba sadržavati. (3) Prije utvrđivanja nacrta, prednacrt planskoga dokumenta razmatra savjet plana i Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće. (4) Na prednacrt plana nosilac pripreme plana i članovi savjeta daju eventualne primjedbe, prijedloge i sugestije, o predloženom dokumentu zauzima se stav i formulišu zaključci, s preporukama koji se dostavljaju nosiocu izrade. (5) Nosilac izrade razmatra primjedbe, mišljenja i sugestije na prednacrt, a one izmjene koje smatra opravdanim, ugrađuje u nacrt planskoga dokumenta i dostavlja ga nosiocu pripreme, uz odgovarajuće obrazloženje. (6) Nacrt planskoga dokumenta sadrži grafički i tekstualni dio, a za potrebe rasprave na javnim skupovima i sjednicama izabranih predstavničkih organa vlasti, posebno se izrađuje skraćeni nacrt s najvažnijim grafičkim i tekstualnim prilozima koji su dovoljno detaljni i informativni. Član 41. (Javna rasprava) (1) Nosilac izrade nacrta planskoga dokumenta dužan je predstaviti ga nosiocu pripreme i savjetu plana (ako je formiran) i nakon diskusije o njemu, nacrt se prihvata zaključkom nosioca pripreme i prosljeđuje Skupštini Kantona, odnosno općinskom vijeću, u zavisnosti od nivoa nadležnosti za donošenje odnosnog planskog dokumenta, na razmatranje i usvajanje. U suprotnom, nacrt se vraća nosiocu izrade, s primjedbama, sugestijama i rokom za doradu, nakon čega se ponavlja prethodna procedura. (2) Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće razmatra nacrt planskoga dokumenta i stavlja ga na javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvrđenom u odluci o pristupanju izradi planskoga dokumenta. (3) O mjestu, vremenu i načinu izlaganja nacrta planskoga dokumenta na javni uvid javnost se obavještava oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja najmanje tri puta, s tim da se prva obavijest objavljuje 15 dana prije početka javnog uvida, a druge dvije obavijesti objavljuju se dva dana uzastopno, neposredno pred početak javnog uvida. (4) Obavijest iz stava (3) ovoga člana sadrži mjesto, datum, početak i trajanje javnog uvida u planski dokument, mjesto i datum jedne ili više prezentacija i rasprava na javnim skupovima te na sjednicama izabranih predstavničkih organa vlasti, te rok do kojeg se mogu poslati pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na nacrt dokumenta. (5) Duljina javne rasprave zavisi od vrste dokumenta i definisana je odlukom iz člana 35. ovoga zakona. Javna rasprava za planske dokumente iz nadležnosti Kantona traje od 60 do 90 dana. Javna rasprava za planske dokumente u nadležnosti općina mogu trajati: za prostorni plan i urbanistički plan traje od 30 do 60 dana, a za detaljne planske dokumente 30 dana. (6) Nacrt planskoga dokumenta izlaže se na javni uvid u integralnoj formi na prikladan način u odgovarajućim prostorijama u lokalnim centrima i uz dežurstvo stručnih lica koja mogu dati određena obavještenja, a prvenstveno je namijenjen vlasnicima zemljišta i zakonitim korisnicima prostora u tom lokalnom području obuhvaćenom planom, dok se skraćeni nacrt službeno dostavlja ostalim zainteresovanim stranama – organima i organizacijama iz stava (2) člana 38. ovoga zakona, kao sudionicima planiranja. Nacrt planskoga dokumenta u elektronskoj formi treba uporedo postaviti i na web stranici nadležnog organa – nosioca pripreme. Organizovanje javnog uvida i javne rasprave te prateća tehnička pitanja obaveza su i odgovornost nosioca pripreme. (7) O nacrtu prostornoga plana Kantona, kao i nacrtu prostornoga plana područja s posebnim obilježjima Kantona nosilac pripreme pribavlja mišljenje nadležnoga federalnog ministarstva, o usklađenosti plana s važećom planskom dokumentacijom na nivou Federacije. (8) Javne rasprave u vezi s nacrtima planskih dokumenata od važnosti za Kanton organizuju se u svim općinama u sastavu Kantona. (9) Osim rasprave na javnim skupovima, i predstavnički organi općina dužni su dati svoje mišljenje o nacrtu planskih dokumenata Kantona u roku od 60 dana od dana dostave materijala. U slučaju da mišljenje nije dostavljeno u propisanom roku, smatrat će se da je mišljenje dato, odnosno da nema primjedbi na nacrt. (10) Kada se na javni uvid stavlja nacrt prostornoga plana općine i urbanističkoga plana, njegovo izlaganje se obavlja u prostorijama mjesnih zajednica i u sjedištu općine koje taj plan obuhvaća. (11) Za nacrt prostornoga plana općine i urbanističkoga plana pribavlja se saglasnost Ministarstva, kojom potvrđuje usaglašenost dostavljenih planskih dokumenata s prostornim planom Kantona. Ministarstvo je obavezno izdati saglasnost u roku od 30 dana od dana dostave planskoga dokumenta. U slučaju da Ministarstvo ne izda svoju saglasnost u propisanom roku, smatrat će se da nema primjedbi na nacrt plana. (12) O nacrtu detaljnoga planskog dokumenta, nosilac pripreme pribavlja mišljenje Ministarstva da je plan usklađen s važećom planskom dokumentacijom širega područja te da je urađen u skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Mišljenje mora biti dostavljeno u roku od 30 dana od dana dostave planskoga dokumenta. Ako Ministarstvo ne dostavi svoje mišljenje u propisanom roku, smatrat će se da je mišljenje dato, odnosno da nema primjedbi na nacrt plana. (13) Nacrt detaljnoga plana izlaže se na fizički pristupačan, tehnički i informativno odgovarajući način, uz dežurstvo stručnog lica: a) u prostorijama općine, odnosno nosioca pripreme planskoga dokumenta; b) u prostorijama nosioca izrade plana; c) u prostorijama u kojima se održavaju sjednice Skupštine Kantona, odnosno općinskoga vijeća ili u drugim prostorima; d) u prostorijama odgovarajućih mjesnih zajednica na koje se plan odnosi. (14) Obavezno se organizuju javni skupovi s raspravom o nacrtu detaljnoga planskog dokumenta u svakoj mjesnoj zajednici (ili dijelu mjesne zajednice) obuhvaćenoj planom. (15) Nosilac pripreme detaljnoga planskoga dokumenta dužan je blagovremeno, u skladu sa stavom (2) člana 38. ovoga zakona, obavijestiti javnim oglasom vlasnike nekretnina i druge zakonite korisnike prostora na području za koje se donosi detaljni planski dokument i pozvati ih da obave uvid u nacrt detaljnoga planskog dokumenta, te da se uključe u javnu raspravu učešćem na javnim skupovima ili dostavljanjem pisanih primjedbi, sugestija i prijedloga nosiocu pripreme. Ako se pozvani ni na koji način ne odazovu na javnu raspravu u predviđenom roku, smatrat će se da su saglasni s danim nacrtom detaljnoga planskoga dokumenta i da ne mogu naknadno postavljati bilo kakve primjedbe i uvjete u procesu odobravanja građenja i drugih zahvata u prostoru koji su u skladu sa detaljnom planskim dokumentom i općim urbanističkim pravilima. (16) Nosilac pripreme plana obavezan je na svakom mjestu na kojem je izložen nacrt planskoga dokumenta obavijestiti javnost da se detaljnije informacije, objašnjenja i pomoć u formulisanju primjedbi mogu dobiti kod nosioca pripreme i nosioca izrade ili kod dežurnog stručnog lica na mjestu izlaganja. (17) Primjedbe, prijedlozi i mišljenja o nacrtu planskoga dokumenta upisuju se u svesku, s obrojčenim stranicama, koja se nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izlaže ili se dostavljaju poštom u pisanom obliku nosiocu pripreme. Nosilac pripreme je dužan otvoriti mogućnost dostavljanja primjedbi na nacrt elektronskom poštom. (18) O nacrtu planskoga dokumenta raspravljaju i nadležni predstavnički organi vlasti, neposredno nadređeni nosiocu pripreme, i to općinsko vijeće o nacrtima prostornoga plana, urbanističkih i detaljnih planskih dokumenta, a Skupština Kantona o nacrtima prostornih planova i detaljnih planova u nadležnosti Kantona. Svoje mišljenje nadležni organi dostavljaju nosiocu pripreme. Član 42. (Prijedlog planskoga dokumenta) (1) Prijedlog planskoga dokumenta utvrđuje se na osnovu nacrta koji je uspješno prošao fazu javne rasprave i na osnovu stava nosioca izrade o primjedbama, prijedlozima i mišljenjima na taj nacrt. U prijedlogu planskoga dokumenta ne mogu se mijenjati planska rješenja iz nacrta plana, osim onih na koji je bila stavljena osnovana i prihvaćena primjedba, prijedlog ili mišljenje. Nakon održavanja stručne rasprave predviđene ovim zakonom, nosilac izrade završava prijedlog planskoga dokumenta i, uz odgovarajuće obrazloženje, dostavlja ga nosiocu pripreme. (2) Nosilac pripreme razmatra izvještaj o provedenoj javnoj raspravi, izmjenama koje su uslijed toga nastale i o primjedbama koje nisu mogle biti prihvaćene te utvrđuje prijedlog planskoga dokumenta. Kompletan materijal nosilac pripreme dostavlja Skupštini Kantona, odnosno općinskom vijeću. (3) Prijedlog planskoga dokumenta razmatra i usvaja Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće, u skladu s procedurom donošenja. (4) Usvojeni planski dokument je javni dokument, ima karakter zakonskog akta i stavlja se na stalni javni uvid kod organa nadležnog za poslove prostornog uređenja. (5) Elektronska verzija usvojenoga planskoga dokumenta treba se postaviti na web stranicu Kantona, odnosno općina s ciljem informisanja zainteresovanih subjekata i javnosti. Član 43. (Izmjena i dopuna planskih dokumenata) (1) Izmjena i dopuna planskoga dokumenta obavlja se prema postupku i na način predviđen za izradu i donošenje toga planskoga dokumenta. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovoga člana, izmjena i dopuna planskoga dokumenta može se obavljati po skraćenom postupku ako se izmjenom i dopunom plana bitno ne mijenja osnovni koncept plana. (3) Nosilac pripreme plana, u smislu stava (2) ovoga člana, podnosi Skupštini Kantona, odnosno općinskom vijeću prijedlog izmjene i dopune plana, koji čini tekstualno obrazloženje, s grafičkim prikazom na odgovarajućem broju tematskih karata iz planskoga dokumenta za koji se predlaže izmjena i dopuna. Ako se radi o planskom dokumentu užeg područja, nosilac pripreme mora prethodno od Ministarstva pribaviti saglasnost o usaglašenosti izmjene i dopune s planom širega područja. (4) Nakon provedene procedure i nakon što Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće usvoje izmjene i dopune planskoga dokumenta, one se objavljuju u službenim glasilima Kantona, odnosno općine i ugrađuju u planski dokument. Član 44. (Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskih dokumenata) (1) Inicijativu za izmjenu ili dopunu planskoga dokumenta može pokrenuti: a) predstavničko tijelo koje je donijelo dokument, odnosno nosilac pripreme; b) nadležni državni organ, javna ustanova i javno preduzeće; c) privredna i strukovna komora; d) savjet mjesne zajednice; e) vlasnik zemljišta i građevine na njemu, f) potencijalni investitor u razvojne projekte, g) fondacija i udruženje. (2) Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskoga dokumenta mora biti stručno i detaljno obrazložena. Subjekti navedeni u stavu (1) ovoga člana ne mogu kao razlog za pokretanje inicijative koristiti svoju nepažnju ili nesudjelovanje u fazi pripreme i donošenja toga dokumenta. (3) Najraniji rok za pokretanje inicijative za izmjenu planskoga dokumenta je dvije godine od dana stupanja na snagu toga planskoga dokumenta. (4) Inicijativa se upućuje nadležnom Ministarstvu, odnosno nadležnoj općinskoj službi, koji dalje postupaju prema propisanoj proceduri. Član 45. (Usklađivanje dokumenata prostornog uređenja) (1) Dokument prostornog uređenja užeg područja mora biti usklađen s dokumentom prostornog uređenja šireg područja, a ako nisu usklađeni, primjenjuje se dokument prostornog uređenja šireg područja. (2) Izuzetno od stava (1) ovoga člana, dokument prostornog uređenja užeg područja primjenjivat će se ako se tim planom ne mijenja osnovna koncepcija prostornog uređenja i dokumenta prostornog uređenja šireg područja te uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. (3) Saglasnost iz stava (2) ovoga člana Ministarstvo izdaje na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Kantonalnog zavoda. Član 46. (Obaveze nosilaca izrade plana dokumenata prostornog uređenja) (1) Nosilac izrade dokumenata prostornog uređenja dužan je prednacrt, kao i svaku sljedeću fazu izrade dokumenta prostornog uređenja uraditi u skladu s ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovoga zakona i odlukom o pristupanju izradi dokumenta te svim drugim dokumentima i podacima koji su stavljeni na raspolaganje i pribavljeni od nadležnih organa i organizacija tokom izrade plana, a značajni su za područje za koji se dokument izrađuje. (2) Nosilac izrade dokumenta prostornog uređenja mora naročito osigurati usklađenost dokumenta prostornog uređenja koji izrađuje s dokumentom prostornog uređenja šireg područja. Član 47. (Obaveze učesnika u planiranju) Učesnici u planiranju dužni su pridržavati se propisa iz oblasti zaštite okoliša i posebnih propisa kojima se utvrđuju mjere zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, tla, zraka, šuma, voda, zdravlja, veza i komunikacija te i svih ostalih propisa koji neposredno ili posredno uređuju odnose u prostoru. Član 48. (Zaštitne zone i pojasevi) (1) Dokumentima prostornog uređenja utvrđuju se zaštitne zone i način njihove upotrebe, odgovarajuće mjere zaštite i mjere otklanjanja posljedica štetnih utjecaja, u skladu sa zakonima koji definišu zaštitu okoliša, zaštitu prirode, stvorenih resursa i kulturno-historijskog naslijeđa. (2) Zaštitne zone mogu se uspostaviti: a) na klizištima i vododerinama gdje je potrebno posebnim mjerama spriječiti ili zaustaviti pojave degradacije tla ili unaprijediti razvitak biljnog i životinjskog svijeta; b) kao zone koje štite poljoprivredno i šumsko zemljište, erodirana područja, obale vodotoka, dijelove vodnih slivova i druge površine od djelovanja erozije; c) uz građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture značajne i za Kanton (vodoprivredna, saobraćajna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura); d) zaštitne zone uz deponije otpada (industrijske i komunalne), groblja, akumulacije i slično; e) na vanjskim dijelovima naselja, oko izvorišta, crpilišta ili javnih građevina za snabdijevanje vodom za piće, kao i kod drugih dijelova prirode ili građevina koji se zaštićuju ili od kojih se zaštićuje; f) uz dobra prirodnog i graditeljskog naslijeđa, kao i uz područja rijetkog biljnog i životinjskog svijeta; g) uz objekte posebno značajne za odbranu. (3) Zaštitne zone, mjere zaštite i mjere otklanjanja štetnih utjecaja, utvrđene posebnim propisima, unose se u dokumente prostornog uređenja. (4) Osim zaštitnih zona iz stavova (2) i (3) ovoga člana, planom se mogu utvrditi i druge zaštitne zone. Član 49. (Zaštitni pojasevi i zone stajaćih voda) (1) Dokumentima prostornog uređenja utvrđuju se obalni pojasevi i zaštitne zone stajaćih voda, u skladu s odredbama važećeg kantonalnog Zakona o vodama. (2) Dokumentom prostornog uređenja može se utvrditi i veća širina obalnih pojaseva i zaštitnih zona ako se utvrde posebni interesi. Član 50. (Namjene u zaštitnom pojasu) (1) U zaštitnoj zoni i zaštitnom pojasu planom se utvrđuju one namjene koje služe isključivo za potrebe radi kojih je uspostavljena zaštitna zona, odnosno zaštitni pojas. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovoga člana, u zaštitnoj zoni, odnosno zaštitnom pojasu može se detaljnim planom uređenja predvidjeti i takva namjena koja služi za potrebe zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja. (3) Postojeće građevine u zaštitnoj zoni koje onemogućavaju zaštitu radi koje je zona uspostavljena, uklonit će se u roku utvrđenom dokumentom prostornog uređenja. (4) Na postojećim građevinama u zaštitnoj zoni, koje nisu u funkciji zaštite radi koje je zona uspostavljena, ne može se planirati građenje, osim radova tekućeg održavanja. Član 51. (Zaštita poljoprivrednog zemljišta) (1) Zaštita poljoprivrednog zemljišta obavlja se u skladu s važećim propisima iz ove oblasti. (2) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. klase upotrebne vrijednosti ne može se planirati građenje, osim građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje. (3) Na poljoprivrednom zemljištu III. klase upotrebne vrijednosti može se planirati građenje stambenih i privrednih građevina koje su u funkciji poljoprivredne djelatnosti, infrastrukturnih građevina te građevina za potrebe istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina. (4) Korištenje poljoprivrednog zemljišta IV. klase upotrebne vrijednosti u nepoljoprivredne namjene samo se izuzetno može planirati dokumentom prostornog uređenja u slučaju da za potrebe razvitka naselja nema drugih mogućnosti. Član 52. (Zaštita šuma i šumskoga zemljišta) (1) Zaštita šuma i šumskoga zemljišta obavlja se u skladu s važećim propisima iz ove oblasti. (2) Ako se takva namjena utvrdi dokumentom prostornog uređenja, na šumskom zemljištu i šumama, osim građevina koje su u funkciji gospodarenja šumama, mogu se graditi građevine koje su u funkciji turizma, sporta i rekreacije te infrastrukturne građevine i građevine za potrebe istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina. Član 53. (Iskorištavanje mineralnih sirovina) Iskorištavanje mineralnih sirovina, kao i vađenje pijeska, šljunka, gline, kamena i slično ne može se planirati na području naselja gradskoga karaktera, u zaštitnom pojasu autoputeva i magistralnih puteva, u zaštitnim zonama (član 48. ovoga zakona), te u rekreacijskim, turističkim i sličnim područjima. Član 54. (Zaštita prirodnog i graditeljskog naslijeđa) (1) Dokumenti prostornog uređenja izrađuju se uz puno uvažavanje dijelova prirodnog i izgrađenog okoliša koji predstavljaju vrijedno prirodno i graditeljsko naslijeđe i, u smislu ovoga zakona, stavljaju se pod posebnu zaštitu. (2) Dijelovi prirodnog i izgrađenog okoliša koji se, u smislu ovoga zakona, stavljaju pod posebnu zaštitu, su: a) područja i pojedinačne vrijednosti nepokretnoga prirodnog naslijeđa; b) područja, cjeline i pojedinačne vrijednosti graditeljskog naslijeđa. (3) Ako graditeljsko ili prirodno naslijeđe iz stava (2) ovoga člana posjeduje nesumnjive vrijednosti, zaštićuje se u smislu odredbi ovoga zakona i ako nije evidentirano i zaštićeno prema odredbama posebnoga zakona o zaštiti toga naslijeđa. Član 55. (Prirodno naslijeđe) Prirodnim naslijeđem, u smislu ovoga zakona, smatraju se izvanredni primjerci prirodnih ljepota, prirodni fenomeni, primjerci značajnog ekološkog i biološkog procesa evolucije i razvitka zemlje, te geoloških procesa, zajednice biljaka i najvažnije prirodne naseobine i staništa bioloških različitosti, uključujući i ugrožene vrste, kao i riječni i jezerski ekosistem, posebno vrijedne vode i podzemna i nadzemna izvorišta vode te mineralni, termalni i radioaktivni izvori i sl. Član 56. (Zaštićena područja) (1) Zaštićena područja iz člana 48. ovoga zakona utvrđuju se dokumentom prostornog uređenja. (2) Dokument prostornog uređenja obavezno sadrži graditeljsko i prirodno naslijeđe zaštićeno prema odredbama posebnoga zakona o zaštiti toga naslijeđa. Mjere zaštite, utvrđene aktom o zaštiti prema posebnom zakonu, unose se u dokument prostornog uređenja. (3) Dokumentacija o zaštiti, kojom se, između ostalog, utvrđuje područje zaštite, režim i mjere zaštite, uvjeti građenja i korištenja prostora na zaštićenom području te mjere održavanja i uređivanja zaštićenoga područja, sastavni je dio dokumenta. (4) Do donošenja odgovarajućeg dokumenta prostornog uređenja iz stava (1) ovoga člana, zaštićeno područje može, odgovarajućom odlukom, utvrditi Ministarstvo. Član 57. (Zaštita od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja) (1) Radi zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja, dokumentom prostornog uređenja utvrđuju se mjere zaštite, koje obuhvaćaju naročito: a) procjenu opasnosti i stepena ugroženosti pojedinih dijelova prostora i utvrđivanje zaštitnih mjera; b) planiranje izgradnje zaštitnih građevina; c) odgovarajuću prostornu organizaciju naselja, posebno razmještaj građevina od vitalnog značaja; d) razmještaj i neophodne dimenzije saobraćajnica; e) razmještaj mreže drugih infrastrukturnih građevina, posebno građevina vodosnabdijevanja i vodozaštite, energetskih izvora i slično, plan alternativnog odvijanja saobraćaja, vodosnabdijevanja i osiguranja izvora energije u slučaju prirodne ili tehničke katastrofe ili ratnih djelovanja; f) razmještaj industrijskih zona i njihovu odvojenost od stambenih cjelina, naročito objekata i postrojenja koji mogu predstavljati posebnu opasnost za stanovništvo; g) razmještaj zdravstvenih građevina važnih za pružanje pomoći u slučaju nesreće; h) određivanje koeficijenta izgrađenosti, međusobnog odstojanja građevina i drugih urbanističkih i tehničkih uvjeta; i) način i uvjete za sklanjanje i zaštitu stanovništva, kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa te materijalnih dobara u uvjetima prirodnih i tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja, kao i ostale uvjete za funkcionisanje naselja u ratnim uvjetima i uvjetima neposredne ratne opasnosti. (2) Uvjeti i mjere iz stava (1) ovoga člana koji se odnose na zaštitu od ratnih djelovanja mogu se utvrditi u zasebnom dijelu dokumenta prostornog uređenja, koji se čuva na način koji zavisi od stepena tajnosti. DIO TREĆI – PROVOĐENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA POGLAVLJE I. NAČELA Član 58. (Odobravanje građenja) (1) Graditi se može samo u urbanim područjima i na građevinskom zemljištu utvrđenom planom prostornog uređenja. (2) Izvan granica urbanog područja, odnosno građevinskog zemljišta, a u skladu s dokumentima prostornog uređenja, može se obavljati građenje koje, s obzirom na svoje posebnosti, zauzima prostore izvan urbanih područja, a naročito: a) magistralne infrastrukture (saobraćajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr.); b) zdravstvenih, rekreacijskih i sportskih građevina; c) građevina za potrebe odbrane Vojske Federacije Bosne i Hercegovine; d) stambenih i privrednih građevina poljoprivrednog proizvođača, za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili seoskog turizma; e) za istraživanje, iskorištavanje i uređivanje prostora prirodnih dobara (mineralnih sirovina, šuma, voda, poljoprivrednog zemljišta i drugo); f) komunalnih i drugih građevina (deponija, groblja, spomen-obilježja i sl.). Član 59. (Magistralna infrastruktura) Pod pojmom magistralna infrastruktura podrazumijevaju se: a) građevine saobraćaja i veza: 1) magistralni putevi i autoputevi, s pripadajućim građevinama (mostovima, vijaduktima, tunelima, galerijama, odvodnim kanalima i dr.), 2) željezničke pruge, s pripadajućim građevinama (mostovima, vijaduktima, tunelima, pogonskom mrežom, signalnim uređajima, stanicama i pružnim postrojenjima na stanicama i sl.), osim industrijskih kolosijeka te staničnih i pogonskih građevina, 3) aerodromi otvoreni za javni saobraćaj; b) energetske građevine: 1) elektrane ugrađene snage preko 30 MW, 2) dalekovodi od 110 KV i više, s trafostanicama i rasklopnim postrojenjima na tim dalekovodima, 3) međunarodni i magistralni naftovodi i plinovodi, s pripadajućim uređajima i postrojenjima; c) vodoprivredne građevine: 1) za zaštitu od voda: brane s akumulacijama, retenzije, obodni i odvodni kanali, tuneli s pripadajućim objektima, pumpne stanice, riječne građevine, brane, hidromelioracijski sistemi za odvodnjavanje, površine od preko 2.000 ha, te objekti za zaštitu od erozija i bujica na erozivnim područjima, 2) za korištenje voda (međukantonalni i međuopćinski sistemi za snabdijevanje vodom, hidromelioracijski sistemi za navodnjavanje na međudržavnim vodotocima i ostali sistemi, površine od preko 2.000 ha, te umjetni ribnjaci površine preko 100 ha), 3) za korištenje vodnih snaga preko 30 MW: brane i akumulacije ukupne zapremine preko 2.000.000 m3, vodozahvati, dovodni kanali, cjevovodi, tuneli, brane, pumpne stanice, uređaji za kondicioniranje voda, rezervoari i drugi objekti, 4) za zaštitu (kvalitet) voda (međukantonalni i međuopćinski sistemi): glavni kolektori za prijem i transport otpadnih voda, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, odlagalište za otpadne tvari i drugi pripadajući objekti; d) telekomunikacijske građevine: 1) građevine međunarodnih i međuentitetskih telekomunikacijskih kapaciteta te građevine radija i televizije značajne za Kanton. Član 60. (Zahvat u prostoru) (1) Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i urbanističkom saglasnosti. (2) Građevina, u smislu ovoga zakona, jeste: a) građevine svih vrsta, bez instalacija i ugrađene opreme ili sa instalacijama i ugrađenom opremom; b) saobraćajne, vodoprivredne i energetske građevine i površine, s pripadajućim instalacijama, telekomunikacijske građevine i instalacije te građevine i instalacije komunalne infrastrukture; c) proizvodne i druge privredne građevine i postrojenja, skladišta, sajmišta i slične građevine; d) trgovi, javne površine, javne zelene površine, igrališta, sportske građevine, groblja, deponije otpada, javne tržnice, skloništa i slične građevine; e) građevine trajno povezane s tlom, koje se sastoje od građevinskog sklopa ili od građevinskog sklopa i ugrađene opreme, kao i samostalna postrojenja trajno povezana s tlom. (3) Izvođenjem drugih zahvata, u smislu ovoga zakona, smatraju se svi radovi na površini tla te ispod i iznad površine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uvjeti korištenja prostora. Član 61. (Pojmovi zahvata u prostoru) (1) Zahvatom u prostoru, osim izgradnje građevina, smatraju se i uklanjanje građevine, rekonstrukcija, sanacija, dogradnja, nadziđivanje, pripremni radovi, promjena namjene građevine ili zemljišta, građenje privremenih građevina i konzerviranje građevine, osim radova tekućeg održavanja te radova na sanaciji koji se mogu smatrati tekućim održavanjem i radova na konzerviranju građevine. (2) Pojmovi iz stava (1) ovoga člana definisani su kantonalnim Zakonom o građenju. POGLAVLJE II. URBANISTIČKA SAGLASNOST Član 62. (Urbanistička saglasnost) (1) Urbanistička saglasnost je upravni akt koji se izdaje na osnovu razvojnih dokumenata prostornog uređenja, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona. (2) Osnova za izdavanje urbanističke saglasnosti su razvojni dokumenti prostornog uređenja iz člana 16. ovoga zakona propisani kao osnova za utvrđivanje uvjeta za odobravanje građenja na odnosnom području iz člana 8. ovoga zakona, i to: a) na užim urbanim područjima za koje nisu doneseni propisani detaljni planovi iz tačke a) člana 8. ovoga zakona, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu urbanističkog plana i uvjeta iz odluke o provođenju plana; b) na urbanim područjima za koje je donesen propisani urbanistički plan iz tačke b) člana 8. ovoga zakona, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu urbanističkog plana i uvjeta iz odluke o provođenju plana; c) na urbanim područjima ruralnih naselja i građevinskim zonama vanurbanih područja iz tačke c) člana 8. ovoga zakona, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornoga plana, uvjeta iz odluke o provođenju plana i usvojenoga plana parcelacije. (3) Ako propisani dokumenti iz stava (2) ovoga člana nisu doneseni, Ministarstvo, odnosno općinska služba nadležna za poslove prostornog uređenja izdat će urbanističku saglasnost na osnovu stručne ocjene komisije koju imenuje Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće ili organizacija koju ovi organi ovlaste za davanje stručne ocjene. (4) Komisija, odnosno organizacija iz stava (3) ovoga člana provjerava je li zahtjev usklađen s dokumentima prostornog uređenja šireg područja, uvjetima za planiranje na odnosnom području (zaštitne zone i pojasevi, poljoprivredno i šumsko zemljište, graditeljsko i prirodno naslijeđe i drugo) te zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona, a koji neposredno ili posredno uređuju odnose u prostoru. (5) U postupku donošenja rješenja o urbanističkoj saglasnosti na području na kojem je u toku izrada razvojne prostorno-planske dokumentacije, ako je odlukom o izradi plana definisano, prvostepeni organ, po službenoj dužnosti, do usvajanja plana, pribavlja stručno mišljenje nosioca izrade plana, u skladu sa usvojenom osnovom ili nacrtom plana. (6) Stručno mišljenje iz stava (5) ovoga člana mora sadržavati sve elemente na osnovu kojih će se odrediti urbanističko-tehnički uvjeti za traženo građenje, a u skladu sa usvojenom osnovom ili nacrtom plana. Član 63. (Drugi zahvati u prostoru) Odredbe ovoga zakona koje se odnose na izgradnju građevina primjenjuju se i na izvođenje drugih zahvata u prostoru iz člana 61. ovoga zakona. Član 64. (Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnost) (1) Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti podnosi se Ministarstvu ili nadležnoj općinskoj službi za upravu. (2) Ako rješenje o urbanističkoj saglasnosti u prvom stepenu donosi Ministarstvo, zahtjev se može podnijeti i preko općinske službe. (3) Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti podnosi investitor ili vlasnik odnosnoga zemljišta. (4) Za građenje na zemljištu koje se stječe konkursom, licitacijom ili neposrednom pogodbom, vlasnik pribavlja načelnu urbanističku saglasnost prije objavljivanja konkursa, stavljanja na licitaciju ili dodjele. Načelnu urbanističku saglasnost izdaje organ uprave nadležan za prostorno uređenje i gradnju. Načelna urbanistička saglasnost sadrži urbanističko-tehničke uvjete gradnje u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom i odlukom o provođenju tih planova. (5) Načelnom urbanističkom saglasnošću iz stava (4) ovog člana utvrđuju se osnovni uvjeti za građenje na odnosnom zemljištu. (6) Investitor koji je postao vlasnik zemljišta licitacijom, konkursom ili neposrednom pogodbom, podnosi zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti radi utvrđivanja urbanističko-tehničkih uvjeta za građenje. Član 65. (Sadržaj zahtjeva za izdavanje urbanističke saglasnosti) (1) Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti sadrži: a) vrstu i opis građevine; b) obrazloženje zahtjeva, s podacima potrebnim za utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta; c) izvod iz katastarskog plana, s brojevima parcele ili podacima o postojećoj građevini; d) idejni projekt koji sadrži: 1) tehnički opis, 2) situacijsko rješenje, 3) sve osnove građevine, 4) karakteristični presjek, 5) fasade. (2) Uz zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti dostavlja se i dokaz o uplati administrativne takse. (3) Organi uprave iz stava (1) člana 64. ovoga člana obavezni su, u roku od 15 dana nakon prijema zahtjeva iz stava (1) ovoga člana, izvijestiti podnosioca zahtjeva o osnovanosti zahtjeva i potrebi njegove dopune. (4) Ako podnosilac zahtjeva ne dopuni zahtjev u roku od 30 dana, rješenjem će se odbaciti zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti. Član 66. (Stranke u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti) (1) Prije izdavanja urbanističke saglasnosti nadležni organ uprave dužan je stranci pružiti mogućnost uvida u idejni projekt radi izjašnjenja (u daljnjem tekstu: uvid). (2) Strankama u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti smatraju se: pravno i /ili fizičko lice na čije zahtjev se vodi postupak izdavanja urbanističke saglasnosti, vlasnik ili posjednik nekretnine i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje urbanistička saglasnost, kao i vlasnici, posjednici i nosioci drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje urbanistička saglasnost ili se nalazi u neposrednoj blizini te nekretnine. (3) Strankom u postupku smatra se i jedinica lokalne samouprave ako ima pravni interes. Član 67. (Organi nadležni za izdavanje urbanističke saglasnosti) (1) Urbanističku saglasnost izdaju općinska služba ili Ministarstvo. (2) Ministarstvo, nakon pribavljenog mišljenja općinske službe, izdaje urbanističku saglasnost za građenje građevina i zahvate u prostoru: a) za građenje građevina i zahvate koji će se odvijati na teritoriji dviju ili više općina; b) za građenje građevina i zahvate u prostoru od značaja za Kanton, a koje Vlada Kantona odredi posebnim propisom; c) za građenje građevina te obavljanje djelatnosti i zahvata u prostoru koji mogu u znatnoj mjeri utjecati na okoliš i zdravlje ljudi u Kantonu i šire, a za koje nadležno Ministarstvo prema posebnom propisu izdaje okolišnu dozvolu; d) za radove na objektima i područjima spomenika kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa koji su značajni za Kanton i određeni prostornim planom Kantona i drugim kantonalnim propisima. (3) Za građenje svih ostalih građevina i za zahvate u prostoru, urbanističku saglasnost odgovarajućim aktom izdaje općinska služba. (4) Izuzetno od odredbe stava (1) ovoga člana, za građevinu koja se namjerava graditi u prostoru za koji su doneseni detaljni planski dokumenti (zoning-plan, regulacijski plan ili urbanistički projekt) ne izdaje se urbanistička saglasnost, nego Ministarstvo ili općinska služba izdaju lokacijsku informaciju. Član 68. (Izdavanje mišljenja općinske službe) (1) Mišljenje iz stava (2) člana 67. ovoga zakona općinska služba nadležna za poslove prostornog uređenja i građenja daje na osnovu planskog dokumenta odnosnoga područja propisanog kao osnova za odobravanje građenja. Sastavni dio mišljenja je i ovjeren grafički izvod iz planskoga dokumenta odnosnoga područja. (2) Izuzetno od stava (1) ovoga člana, za područja za koja nije donesen propisani planski dokument, općinska služba nadležna za poslove prostornog uređenja i građenja daje mišljenje na osnovu stručne ocjene komisije ili stručne ocjene organizacije koju taj organ ovlasti za davanje stručne ocjene na osnovu plana šireg područja. Član 69. (Sadržaj urbanističke saglasnosti) (1) Urbanistička saglasnost sadrži: a) podatke o namjeni i oblikovanju građevine, odnosno drugih radova; b) izvod iz plana, odnosno stručne ocjene iz stava (3) člana 62. ovoga zakona, na osnovu koje se izdaje urbanistička saglasnost, s granicama pripadajućeg zemljišta – građevinska parcela; c) propisane saglasnosti, odnosno uvjete za građenje nadležnih organa i službi (poljoprivrednu, vodoprivrednu, elektroenergetsku, PTT, komunalnu i saobraćajnu saglasnost te ostale saglasnosti propisane postojećim propisima); d) urbanističko-tehničke uvjete iz člana 72. ovoga zakona; e) nalaz o geološkom ispitivanju tla, gdje je to potrebno (predviđeno planskom dokumentacijom); f) uvjete zaštite okoliša, utvrđene okolišnom dozvolom za građevine za koje je to predviđeno posebnim zakonom (član 74. ovoga zakona); g) uvjete zaštite okoliša za građevine za koje okolišna dozvola nije potrebna, u skladu s posebnim zakonom; h) posebne uvjete za slučajeve propisane zakonom ili na osnovu zakona; i) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica; j) druge podatke i uvjete značajne za građenje. (2) Saglasnosti i uvjeti za građenje pribavljeni u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti smatraju se pribavljenim i za postupak odobravanja građenja, osim u slučaju kada je to zakonom drugačije utvrđeno. (3) Saglasnosti i uvjete za građenje iz tačke c) stava (1) ovoga člana, na zahtjev investitora, pribavlja nadležni organ po službenoj dužnosti, u roku predviđenom za izdavanje urbanističke saglasnosti. (4) Troškove pribavljanja saglasnosti i uvjeta iz stava (3) ovoga člana snosi investitor. (5) Urbanistička saglasnost sadrži i određenje da će se o obavezi plaćanja troškova uređenja građevinskog zemljišta, ako se građenje obavlja na neuređenom građevinskom zemljištu, kao i druge obaveze korisnika koje proističu iz korištenja odnosnoga prostora, odlučiti zaključkom. (6) Urbanistička saglasnost sadrži uvjete obavezne za građenje, i u izgradnji građevine i u njezinoj upotrebi. (7) Urbanističko-tehničke i druge uvjete koji nisu utvrđeni odgovarajućim planovima i odlukom o njihovu provođenju, a propisani su Zakonom ili propisom donesenim na osnovu Zakona, utvrđuje organ nadležan za poslove prostornog uređenja. Član 70. (Izdavanje urbanističke saglasnosti i žalbeni postupak) (1) U postupku izdavanje urbanističke saglasnosti primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ako ovim zakonom nije drugačije određeno. (2) Na rješenje o urbanističkoj saglasnosti Ministarstva ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog Kantonalnog suda u roku od 30 dana od dan prijema rješenja. (3) Na rješenje o urbanističkoj saglasnosti koje donosi nadležna općinska služba može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (4) Protiv konačnog akta drugostepenog organa iz stava (3) ovoga člana može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog Kantonalnog suda, na način i pod uvjetima propisanim važećim Zakonom o upravnim sporovima Federacije Bosne i Hercegovine. Član 71. (Ništavost rješenja o urbanističkoj saglasnosti) Rješenje o urbanističkoj saglasnosti doneseno protivno dokumentima prostornog uređenja ili stručnoj ocjeni komisije iz stava (3) člana 62. ovoga zakona razlog je za ništavost. Član 72. (Urbanističko-tehnički uvjeti ) (1) Urbanističko-tehničkim uvjetima, u zavisnosti od vrste građenja, utvrđuju se: a) oblik i veličina parcele; b) građevinska i regulacijska linija (član 75. ovoga zakona); c) nivelacijska kota poda prizemlja zgrade u odnosu na javni put; d) uvjeti uređenja zemljišta, u skladu s programom uređenja, posebno obaveze i način priključivanja na javni put i instalacijsku mrežu, a ako instalacijska mreža nije izgrađena, minimalni obim uređenja građevinskog zemljišta; e) veličina, katnost i odstojanje objekta od susjednih građevina i od puta; f) uvjeti za arhitektonsko oblikovanje koji mogu podrazumijevati: oblik, materijal, boju, pokrov, krovište, obradu, pomoćne elemente i slično; g) uređenje zelenih površina; h) obavezu uređenja površine za parkiranje, odnosno garažiranje vozila, odnosno način i uvjete korištenja javnih površina za parkiranje ako ne postoji mogućnost uređenja površine za parkiranje prema programu uređenja građevinskog zemljišta; i) po potrebi, pomoćni objekti (trafostanice, skloništa, nadstrešnice, šupe, drvarnice i slično); j) uvjeti za otklanjanje urbanističko-arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih lica; k) uvjeti za zaštitu od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja i dr.; l) namjena objekta. Član 73. (Izvod iz planske dokumentacije) Za područja za koja je usvojen regulacijski plan, investitor je dužan pribaviti, a nadležna općinska služba, odnosno Ministarstvo obavezni su izdati ovjeren izvod iz regulacijskoga plana i urbanističko-tehničke uvjete u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva. Član 74. (Uvjeti za zaštitu okoliša) Uvjeti za zaštitu okoliša utvrđuju se posebnim propisima. Član 75. (Regulacijska i građevinska linija) (1) Regulacijskom linijom utvrđuju se oblik i veličina pojedinačne građevinske parcele. (2) Građevinskom linijom utvrđuje se granična linija građevine u odnosu na javnu površinu, ulicu, vodotok i druge građevine i parcele od kojih mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga. (3) Građevinska linija utvrđuje se detaljnim planom prostornog uređenja. Za područja za koja nije donesen detaljni plan prostornog uređenja, građevinska linija utvrđuje se urbanističkom saglasnošću. (4) Građevinska linija označava liniju po kojoj se gradi, odnosno iskolčava građevina, ili liniju koju građevina, odnosno njezin najistureniji dio ne smije prijeći. (5) Ako građevinska linija prelazi preko postojeće građevine, za tu građevinu se ne može odobriti nikakvo građenje, osim radova tekućeg održavanja. Član 76. (Urbanistička saglasnost za privremene građevine) (1) Privremenom građevinom, u smislu ovoga zakona, smatra se građevinski objekt izgrađen ili postavljen na privremeno određenoj lokaciji za potrebe gradilišta i / ili za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja. (2) Privremenom namjenom, u smislu ovoga zakona, smatra se privremeni montažni objekt postavljen radi organizovanja sajmova, javnih manifestacija i ulične prodaje (štandovi) te kiosci, sezonske ugostiteljske bašče s pripadajućom opremom, elementi urbane opreme, kao i reklamni panoi veći od 2 m², i slično. (3) Urbanistička saglasnost iz stava (1) ovoga člana sadrži rok i obavezu investitora da, nakon isteka roka koji ne može biti dulji od tri godine, građevinu mora ukloniti i zemljište dovesti u prvobitno stanje ili stanje utvrđeno urbanističkom saglasnošću, o svome trošku bez prava na naknadu. (4) Ako investitor ne izvrši obavezu iz stava (3) ovoga člana, nadležni nadzorni organ naredit će uklanjanje privremene građevine i dovođenje zemljišta u prethodno stanje ili stanje utvrđeno urbanističkom saglasnošću na teret investitora. (5) Ako investitor ne izvrši nalog nadzornog organa i ne ukloni privremene građevine podignute za potrebe gradilišta tokom izgradnje stalnih građevina, neće se pristupiti tehničkom pregledu i izdavanju upotrebne dozvole. (6) Urbanistička saglasnost za privremene građevine i privremene namjene može se izdati samo na građevinskom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni utvrđenoj u dokumentu prostornog uređenja. (7) Izuzetno, privremene građevine (gradilišna naselja koja se podižu prilikom građenja velikih i kompleksnih građevina) mogu se zadržati ako se uklapaju u buduće korištenje prostora, posebno izgrađena infrastruktura, o čemu će nadležni organ donijeti posebno rješenje. (8) Rješenje o urbanističkoj saglasnosti izdano za privremene građevine i privremene namjene koji taj status nemaju u smislu stavova (1) i (2) ovoga člana proglasit će se ništavim. (9) Zauzimanje javnih površina objektima iz stavova (1) i (2) ovoga člana obavlja se prema usvojenom planu korištenja javnih površina koje donosi općinsko vijeće i kantonalnim propisima. Član 77. (Rokovi za izdavanje urbanističke saglasnosti) (1) Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti nadležni organ uprave dužan je riješiti u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva. (2) Ako je za donošenje odluke o podnesenom zahtjevu iz stava (1) ovoga člana potrebno provoditi poseban ispitni postupak, rok za donošenje rješenja je 45 dana. (3) Općinske službe, odnosno organizacije od kojih su zatražena odnosna mišljenja i saglasnosti iz člana 68. ovoga zakona dužni su ta mišljenja i saglasnosti dostaviti u roku od 15 dana. Član 78. (Važenje urbanističke saglasnosti) (1) Urbanistička saglasnost važi godinu dana od dana njezine pravosnažnosti, u kojem roku se mora podnijeti zahtjev za odobrenje za građenje, osim ako, prema posebnom propisu, nije potrebno odobrenje za građenje. (2) Važenje urbanističke saglasnosti može se, izuzetno, uvažavajući opravdane razloge, produljiti još za jednu godinu. POGLAVLJE III. LOKACIJSKA INFORMACIJA Član 79. (Lokacijska informacija) (1) Lokacijska informacija definiše uvjete za projektovanje, građenje i izvođenje drugih zahvata u prostoru koji se utvrđuju na osnovu detaljnih dokumenata prostornog uređenja, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona. (2) Osnova za izdavanje lokacijske informacije su provedbeni dokumenti prostornog uređenja iz člana 15. ovoga zakona propisani kao osnova za utvrđivanje uvjeta za odobrenje građenja na odnosnom području iz člana 8. ovoga zakona, i to: a) na užim urbanim područjima za koje su doneseni propisani detaljni planovi iz tačke a) člana 8. ovoga zakona, lokacijska informacija se donosi na osnovu usvojenog detaljnog plana i uvjeta iz odluke o provođenju plana; b) na urbanim područjima za koje je donesen propisan zoning-plan iz tačke b) člana 8. ovoga zakona, lokacijska informacija se donosi na osnovu zoning-plana i uvjeta iz odluke o provođenju. (3) Lokacijska informacija izdaje se po skraćenom upravnom postupku. Član 80. (Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije za objekte iz stava (4) člana 67. ovoga zakona podnosi se Ministarstvu i nadležnoj općinskoj službi za upravu. (2) Uz zahtjev za izdavanje lokacijske informacije prilaže se: a) izvod iz katastarskoga plana; b) idejno rješenje; c) opis građevine; d) opis predviđene tehnologije rada ako se radi o proizvodnom objektu, (3) Uz zahtjev za izdavanje lokacijske informacije prilaže se i dokaz o uplati administrativne takse. Član 81. (Sadržaj lokacijske informacije) Lokacijskom informacijom, u zavisnosti od vrste građevine ili zahvata, utvrđuju se: a) oblik i veličina parcele; b) regulacijska i građevinska linija; c) koeficijent izgrađenosti parcele; d) nivelacijske kote; e) tehnički pokazatelji građevine; f) prostorno organizovanje građevinske parcele, uključujući rješenje internog saobraćaja u mirovanju; g) uređenje parcele; h) način i uvjeti priključenja parcele, odnosno građevine na saobraćajnu površinu i komunalnu infrastrukturu; i) primjena materijala i arhitektonskih smjernica; j) uvjeti za otklanjanje urbanističko-arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih lica; k) uvjeti za zaštitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja; l) određenje da će se o obavezi plaćanja troškova uređenja građevinskog zemljišta, ako se građenje obavlja na neuređenom građevinskom zemljištu, kao i druge obaveze korisnika koje proističu iz korištenja odnosnoga prostora, odlučiti posebnim rješenjem; m) druge podatke i uvjete od značaja za građenje. Član 82. (Rok za izdavanje lokacijske informacije) (1) Ministarstvo i nadležna općinska služba su dužni izdati lokacijsku informaciju u roku od 15 dana od dana prijema potpunoga zahtjeva. (2) U postupku izdavanje lokacijske informacije primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ako ovim zakonom nije drugačije određeno. (3) Na rješenje o lokacijskoj informaciji koje donosi Ministarstvo ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog Kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. (4) Na rješenje o lokacijskoj informaciji koje donosi nadležna općinska služba može se podnijeti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (5) Protiv konačnog akta drugostepenog organa iz stava (4) ovoga člana može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog Kantonalnog suda, na način i pod uvjetima propisanim važećim Zakonom o upravnim sporovima Federacije Bosne i Hercegovine. Član 83. (Lokacijska informacija za privremene građevine) (1) Lokacijska informacija se izdaje i za privremene građevine na lokacijama koje se nalaze na građevinskom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni utvrđenoj u detaljnom planskom dokumentu ili na lokacijama koje su planskim dokumentom predviđene za postavljanje privremenih građevina. (2) U lokacijskoj informaciji za privremenu građevinu navodi se da je prilikom privođenja građevinskog zemljišta krajnjoj namjeni obaveza investitora ukloniti privremenu građevinu i vlastitim sredstvima zemljište dovesti u prvobitno stanje. (3) Ako zbog privođenja građevinskog zemljišta konačnoj namjeni nastane potreba da se privremena građevina ukloni prije isteka roka utvrđenog lokacijskom informacijom, nadležni organ je dužan odmah nakon izdavanja lokacijske informacije za trajnu građevinu obavijestiti investitora o potrebi i roku uklanjanja privremene građevine. (4) Ako investitor nakon isteka ostavljenoga roka ne ukloni privremenu građevinu, organ nadležan za izdavanje lokacijske informacije uklonit će privremenu građevinu i dovesti zemljište u prvobitno stanje na teret investitora. Član 84. (Važenje lokacijske informacije) (1) Lokacijska informacija važi godinu dana od dana njene pravosnažnosti, u kojem roku se mora podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje. (2) Izuzetno, važenje lokacijske informacije može se, iz opravdanih razloga, produljiti za još jednu godinu. POGLAVLJE IV. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U URBANOM PODRUČJU Član 85. (Uređenje građevinskog zemljišta) (1) Urbanistička saglasnost izdaje se za cijelu građevinsku parcelu koja je planom namijenjena za građenje odnosne građevine. (2) Urbanistička saglasnost izdaje se za građenje na uređenom građevinskom zemljištu. (3) Uređenim građevinskim zemljištem podrazumijeva se zemljište na kojem su obavljeni radovi pripreme zemljišta za građenje i opremanje zemljišta u skladu s planskom dokumentacijom, programom uređenja građevinskog zemljišta i ostalim uvjetima predviđenim Zakonom. Član 86. (Pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta) (1) Pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta u urbanim područjima (u daljnjem tekstu: uređenje građevinskog zemljišta) obuhvaća izgradnju saobraćajne i komunalne infrastrukture koja je potrebna da se prostorno uređenje, odnosno građevine i zahvati u prostoru koji su planirani u planskoj dokumentaciji izgrade i koriste. Sve faze aktivnosti u oblasti uređenja građevinskog zemljišta izvode se u skladu s ovim zakonom, kao i svi drugi građevinski radovi. (2) Izgradnja građevina obavlja se, u pravilu, na uređenom građevinskom zemljištu. (3) Izuzetno od stava (2) ovoga člana, izgradnja građevina može se obavljati i na neuređenom građevinskom zemljištu, pod uvjetom da se uredi u toku građenja građevine, a najkasnije do tehničkog prijema završene građevine. (4) Uređenje građevinskog zemljišta je obaveza općine. Na nivou općine obavlja se prikupljanje sredstava, finansiranje i koordinacija aktivnosti planiranja, programiranja, projektovanja građevinsko-tehničkih sistema i izvođenje uređenja građevinskog zemljišta. Neke od navedenih faza aktivnosti općina može povjeriti komunalnim preduzećima koje je osnovala za te poslove, ili ustupiti drugim organizacijama u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini. (5) Izuzetno od stava (4) ovoga člana, u slučaju da građevinsko zemljište nije uređeno u momentu podnošenja zahtjeva za građevinsku dozvolu, investitor građevinskog objekta ili drugog zahvata u prostoru na toj lokaciji uložit će svoja sredstva u izgradnju komunalne infrastrukture prema usvojenom planskom dokumentu i projektima, a to ulaganje će mu biti priznato prilikom određivanja naknade za uređenje građevinskog zemljišta. (6) U slučaju iz stava (5) ovoga člana, investitor, odnosno nadležne općinske službe ugovorom definišu obim radova, potrebna finansijska sredstva, te obaveze i međusobne odnose između investitora, nadležnog organa i javnog preduzeća nadležnog za određenu infrastrukturu. Član 87. (Pripremanje građevinskog zemljišta) (1) Priprema zemljišta za građenje obuhvaća: a) uređenje imovinskopravnih odnosa s vlasnicima nekretnina; b) donošenje dokumenta prostornog uređenja koji je osnov za odobravanje građenja na odnosnom prostoru; c) iskolčavanje parcele; d) uklanjanje postojećih građevina i premještanje postojećih nadzemnih i podzemnih instalacija, u skladu s planom prostornog uređenja, te odvoženje materijala; e) sanaciju zemljišta (osiguranje klizišta, drenažu i regulaciju vodotoka, ravnanje zemljišta i slično), u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima; f) izradu dokumentacije i obavljanje radova zaštićenog kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa koje je moglo biti ugroženo radovima na pripremi zemljišta za građenje; g) sve druge radnje u skladu s dokumentom prostornog uređenja. Član 88. (Opremanje građevinskog zemljišta) (1) Opremanje građevinskog zemljišta obuhvaća: a) građenje puteva i ulica u naselju, uključujući i pločnike i pješačke prijelaze te trgove i javna parkirališta u naselju; b) podizanje objekata javne rasvjete, okomite saobraćajne signalizacije – semafora; c) uređenje zelenih površina u naselju, parkova, pješačkih staza, nasada, travnjaka, terena za dječija igrališta, javnih higijenskih objekata i groblja; d) izgradnju uređaja za odvod površinskih i otpadnih voda te uređaja i postrojenja za njihovo pročišćavanje; e) izgradnju građevina za potrebe snabdijevanja naselja vodom te za distribuciju električne, plinske i druge energije, kao i telekomunikacijskih objekata i uređaja u naselju; f) ostale objekte i uređaje u naselju; g) uređenje sanitarnih deponija i građenje građevina za preradu i uništavanje otpada u naselju; h) regulaciju vodotoka i uređenje obala voda i vodnih površina u naselju. (2) Minimum uređenja građevinskog zemljišta osigurava: a) snabdijevanje vodom i odvod otpadnih voda; b) kolski prilaz građevinskoj parceli. Izuzetno od odredbi ove tačke, građevinska parcela može imati samo pješački prilaz, širok minimalno 1 m, s javne površine, ako su ispunjeni ostali uvjeti iz Zakona (ostali urbanističko-tehnički uvjeti); c) snabdijevanje električnom energijom. Član 89. (Program uređenja građevinskog zemljišta) (1) Uređenje građevinskog zemljišta obavlja se na osnovu programa uređenja zemljišta, kojim se usklađuje izgradnje građevina i komunalne infrastrukture, detaljnije se određuju rokovi za izgradnju komunalne infrastrukture, utvrđuju uvjeti za priključenje na tu infrastrukturu i drugo. (2) Program uređenja građevinskog zemljišta usvaja općinsko vijeće na prijedlog općinskoga načelnika. (3) Program uređenja zemljišta priprema i provodi nadležna općinska služba nakon usvajanja detaljnog (provedbenog) plana za odnosno područje. (4) Prilikom uređenja pojedinih dijelova građevinskog zemljišta ili građenja novih građevina mora se voditi računa o redoslijedu uređenja tako da se omogući usklađenost i funkcionalna povezanost infrastrukturnih sistema, o čemu se brine nadležna služba. (5) Nove građevine i nova komunalna infrastruktura ili njeni novi dijelovi ne mogu biti priključeni na postojeće građevine i uređaje komunalne infrastrukture koje kapacitetom ne zadovoljavaju potrebe novih građevina ili novih dijelova komunalne infrastrukture. (6) Javna komunalna i druga preduzeća nadležna za održavanje, rad i pružanje servisa u oblasti pojedinih komunalnih i drugih usluga odgovorna su za kvalitetnu i efikasnu realizaciju projekata nove infrastrukture koji su im povjereni i moraju usaglašavati svoje planove i strategije s nadležnom općinskom službom za prostorno uređenje i komunalne poslove općine. Član 90. (Izdavanje urbanističke saglasnosti za građenje na neuređenom građevinskom zemljištu) Urbanistička saglasnost može se izdati za građenje na neuređenom zemljištu pod uvjetom da se uređenje u skladu s uvjetima utvrđenim u urbanističkoj saglasnosti obavi tokom građenja. Član 91. (Naknada za uređenje građevinskog zemljišta) (1) Naknada za troškove uređenja građevinskog zemljišta regulisana je propisima o građevinskom zemljištu i, u pravilu, obračunava se na osnovu stvarno uloženih sredstava za pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta u skladu s odgovarajućim planskim dokumentom i programom uređenja građevinskog zemljišta. (2) Iznos naknade troškova uređenja građevinskog zemljišta i ostalih troškova iz stava (5) člana 69. ovoga zakona za svaki pojedinačan slučaj utvrđuje se posebnim aktom koji donosi Ministarstvo ili nadležna općinska služba. (3) Iznos naknade iz stava (2) ovoga člana investitor uplaćuje nakon što je utvrđeno da ispunjava sve druge uvjete za odobrenje za građenje, o čemu ga službeno obavještava Ministarstvo ili nadležna općinska služba. (4) Izuzetno, Ministarstvo ili nadležna općinska služba i investitor mogu ugovorom regulisati plaćanje iznosa u ratama, pri čemu cjelokupna suma mora biti uplaćena prije izdavanje odobrenja za upotrebu i početka korištenja objekta. Član 92. (Finansiranje uređenja građevinskog zemljišta) (1) Uređenje građevinskog zemljišta finansira se iz općinskoga budžeta, sredstvima ostvarenim iz naknade troškova za uređenje građevinskog zemljišta i iz naknade za korištenje građevinskog zemljišta (rente) i naknade za pogodnost građevinskog zemljišta, u skladu s važećim Zakonom o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine, te iz drugih sredstava. (2) Nadležna općinska služba, u funkciji nosioca odgovornosti za uređenje građevinskog zemljišta i izvršioca finansijskoga plana, donosi program uređenja građevinskog zemljišta i podnosi općinskom vijeću izvještaj o realizaciji programa uređenja građevinskog zemljišta i njegovim finansijskim efektima najmanje jednom godišnje. (3) Naknada za pogodnosti koje određeno zemljište pruža korisniku, odnosno vlasniku zemljišta, odnosno građevine utvrđuje se u zavisnosti: a) od obima i stepena izgrađenosti i uređenosti; b) od položaja zemljišta u naselju, zavisno od zone utvrđene Zakonom o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno odlukom općinskog vijeća; c) od opremljenosti komunalnim instalacijama; d) od saobraćajne povezanosti; e) od opremljenosti sadržajima za svakodnevno i periodično snabdijevanje; f) od stepena pokrivenosti sadržajima zdravstva, školstva, kulture, sporta, rekreacije i drugo; g) od dostupnosti sadržajima usluga državne uprave, finansijskih institucija i slično; h) od prirodnih uvjeta korištenja zemljišta i prirodnih ambijenata. (4) Standardima na osnovu kojih se utvrđuje visina naknade iz stava (1) ovoga člana, zemljište se može različito kategorizovati i prema njegovoj namjeni (stanovanje, proizvodnja, turističko područje, i sl.). (5) Sredstva prikupljena na osnovu naknada iz stava (1) ovoga člana namjenska su i mogu se koristiti isključivo za izradu planske dokumentacije, uređenje građevinskog zemljišta, zaštitu okoliša i drugo. (6) Način i uvjete plaćanja troškova uređenja i opremanja građevinskog zemljišta, naknade za upotrebu građevinskog zemljišta i naknade za pogodnost korištenja građevinskog zemljišta utvrđuje općinsko vijeće, a za područja značajna za Kanton – Vlada Kantona svojim propisom. Član 93. (Parcelacija građevinskog zemljišta) Parcelacija građevinskog zemljišta obavlja se na geodetsko-katastarskim planovima koje je ovjerio nadležni organ, a prema dokumentu prostornog uređenja koji je osnov za odobravanje građenja na odnosnom prostoru. Član 94. (Provođenje akta o parcelizaciji građevinskog zemljišta) Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta provodi se u katastru zemljišta, u skladu s postojećim propisima te prema pribavljenoj potvrdi organa uprave nadležnog za obavljanje parcelacije, da je parcelacija obavljena u skladu s detaljnim planom uređenja, odnosno urbanističkom saglasnosti. POGLAVLJE V. SISTEM INFORMACIJA O STANJU U PROSTORU Član 95. (Jedinstveni prostorno-informacijski sistem) (1) U svrhu prikupljanja, obrade i korištenja podataka važnih za prostorno uređenje, Ministarstvo, u saradnji s Kantonalnim zavodom i Kantonalnom upravom za geodetske i imovinskopravne poslove uspostavlja i održava jedinstveni prostorno-informacijski sistem (GIS – geografski informacijski sistem) u oblasti prostornoga planiranja i uređenja. (2) Jedinstveni prostorno-informacijski sistem obuhvaća oblast podataka i informacija koje imaju računarsku podršku na cijelom prostoru Kantona, što znači da se unutar svake općine razvija odgovarajući podsistem koji je uvezan u internu mrežu. (3) Svi subjekti informacijskog sistema na kantonalnom i općinskom nivou moraju raditi u skladu s federalnom Uredbom o sadržaju i nosiocima jedinstvenog informacionog sistema, metodologiji prikupljanja i obradi podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije. (4) Sredstva za uspostavu jedinstvenog prostorno-informacijskog sistema osiguravaju se u Budžetu Kantona, odnosno u općinskim budžetima. Član 96. (Sadržaj informacijskog sistema) (1) U okviru jedinstvenog prostorno-informacijskog sistema vodi se i održava jedinstvena evidencija koja obuhvaća: a) podatke o prostornom planu Kantona, b) podatke o prostornim planovima općina, prostornim planovima područja značajnih za Kanton te drugim dokumentima prostornog uređenja značajnim za Kanton; c) podatke i izvode iz katastra zemljišta, prirodnih resursa i slično; d) katastar izvorišta vode za piće, s kvalitativnim i kvantitativnim obilježjima; e) podatke o infrastrukturnim sistemima; f) podatke o građevinskom zemljištu značajnom za Kanton; g) podatke o graditeljskom i prirodnom naslijeđu; h) podatke o ugrožavanju okoliša (bespravno građenje te zagađenje tla, vode, zraka i sl.); i) podatke o organizacijama, ustanovama i kadrovima u oblasti prostornog uređenja; j) podatke o područjima gdje je opasnost od posljedica nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja posebno izražena (seizmičke karakteristike terena, plavna područja, područja ugrožena mogućnošću izbijanja požara, područja izložena mogućem utjecaju tehničkih katastrofa i prekomjernom zagađenju zbog havarije u pogonima i sl.); k) druge podatke koji su značajni za prostorno uređenje Kantona te za vođenje i održavanje jedinstvenog prostorno-informacijskog sistema. Član 97. (Izvještaj o stanju prostornog uređenja) (1) Općinske službe nadležne za prostorno uređenje prate stanje prostornog uređenja na području općine te, na osnovu uputa Ministarstva, dostavljaju Ministarstvu izvještaj o stanju prostornog uređenja, kao i o provođenju dokumenata prostornog uređenja na nivou općine do 15. januara za prethodnu godinu, s popunjenim jedinstvenim obrascima. (2) Ministarstvo vodi jedinstvenu evidenciju iz stava (1) ovoga člana na jedinstvenim obrascima te izvještaj o stanju prostornog uređenja dostavlja Vladi Kantona. DIO ČETVRTI – NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA I INSPEKCIJA Član 98. (Nadležnosti) Nadzor nad provođenjem ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga zakona obavlja Ministarstvo i općinska služba nadležna za poslove prostornog uređenja i inspekcijskog nadzora, svako u okviru svojih nadležnosti. Član 99. (Poslovi inspekcijskoga nadzora) (1) Poslove inspekcijskoga nadzora obavljaju općinski i kantonalni urbanistički inspektori (u daljnjem tekstu: inspektori), u skladu s ovim zakonom. (2) Za općinskoga urbanističkog inspektora može biti postavljen diplomirani inžinjer arhitekture ili građevinarstva, odnosno magistar arhitekture ili građevinarstva sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema, s najmanje tri godine iskustva nakon stjecanja visoke stručne spreme i položenim stručnim ispitom u struci. (3) Za kantonalnog urbanističkog inspektora može biti postavljen diplomirani inžinjer arhitekture ili građevinarstva, odnosno magistar arhitekture ili građevinarstva sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema, s najmanje pet godine radnog iskustva nakon stjecanja visoke stručne spreme i položenim stručnim ispitom u struci. (4) Kantonalni i općinski inspektori svoj identitet dokazuju službenom iskaznicom, čiji sadržaj i način izdavanja te oblik trebaju biti usklađeni prema važećem federalnom propisu. (5) Inspektori iz stava (1) ovoga člana mogu obavljati i inspekcijski nadzor u primjeni Zakona o građenju, u tom slučaju istupaju u svojstvu urbanističko-građevinskog inspektora. Član 100. (Prava i dužnosti urbanističkih inspektora) U obavljanju inspekcijskoga nadzora urbanistički inspektori imaju pravo i dužnost: a) narediti da se utvrđene nepravilnosti u primjeni ovoga zakona i kantonalnih propisa za njegovo provođenje otklone u određenom roku, ako u odredbama tačaka od b) do f) ovoga člana nisu određene druge mjere; b) narediti obustavu izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja ako se obavlja protivno odredbama ovoga zakona i kantonalnih propisa za njegovo provođenje, te utvrditi rok za otklanjanje tih nepravilnosti; c) zabraniti provođenje plana koji je u protivnosti s odredbama ovoga zakona i kantonalnih propisa za njegovo provođenje ili je njegovo donošenje bilo u protivnosti sa zakonom i drugim propisima, te o tome obavijestiti donosioca plana; d) narediti obustavu svake radnje koja se obavlja protivno propisima o zaštiti okoliša, tj. zaštiti tla, vode, zraka, kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa te urbanog standarda; e) obustaviti građenje ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta na kojem se gradi ili samim građenjem mogu ugroziti ili pogoršati uvjeti na određenim područjima; f) narediti reviziju plana prostornog uređenja ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta u skladu s tim planom ugrožavaju ili pogoršavaju uvjeti na određenom području. Član 101. (Nadležnosti inspektora) (1) Kantonalni urbanistički inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: a) izradom dokumenata prostornog uređenja koje donosi Skupština Kantona (član 20. ovoga zakona) te dokumenata prostornog uređenja za koje saglasnost daje Ministarstvo (član 23. ovoga zakona); b) ostvarivanjem i provođenjem prostornoga plana Kantona te programa, prostornoga plana područja posebno važnog za Kanton i detaljnog plana uređenja područja važnog za Kanton; c) stručnom ocjenom [stavovi (3) i (4) člana 62. ovoga zakona] na osnovu koje se donosi rješenje – urbanistička saglasnost; d) utemeljenošću urbanističke saglasnosti koju izdaje Ministarstvo; e) primjenom urbanističko-tehničkih građevinskih normativa i propisa. (2) Općinski urbanistički inspektor obavlja nadzor nad: a) izradom dokumenata prostornog uređenja na općinskom nivou; b) ostvarivanjem i provođenjem planske dokumentacije na općinskom nivou; c) stručnom ocjenom [stavovi (3) i (4) člana 62. ovoga zakona] na osnovu koje se donosi rješenje – urbanistička saglasnost; d) utemeljenošću urbanističke saglasnosti koju izdaje općina; e) primjenom urbanističko-tehničkih normativa i propisa. Član 102. (Prava i dužnosti inspektora) (1) Urbanistički inspektor dužan je predložiti nadležnom organu da proglasi ništavim rješenje o urbanističkoj saglasnosti ako utvrdi da je izdano protivno odredbama člana 71. i stava (8) člana 76. ovoga zakona. (2) Urbanistički inspektor dužan je predložiti nadležnom organu da ukine odobrenje za građenje ako je ono izdano u protivnosti s urbanističko-tehničkim uvjetima za građenje odnosne građevine, utvrđenim urbanističkom saglasnošću (članovi 69. i 72. ovoga zakona). (3) U postupku inspekcijskoga nadzora primjenjuju se propisi o upravnom postupku ako odredbama ovoga zakona nije drugačije utvrđeno, (4) O poduzimanju mjera iz člana 100. ovoga zakona i poduzimanju drugih mjera i radnji za koje je ovim zakonom ovlašten, urbanistički inspektor donosi rješenje. Član 103. (Žalba na rješenje inspektora) (1) Na rješenje iz stava (4) člana 102. ovoga zakona može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (2) Žalba iz stava (1) ovoga člana ne odgađa izvršenje rješenja. (3) Žalba iz stava (1) ovoga člana može se podnijeti kantonalnom urbanističkom inspektoru ako je rješenje donio općinski inspektor. Ako je rješenje donio kantonalni inspektor, žalba se podnosi resornom ministru. (4) Protiv odluka drugostepenih organa iz stava (3) ovoga člana može se pokrenuti upravni spor kod Kantonalnog suda u roku od 30 dana o dana prijema rješenja. Član 104. (Mjere naređene zapisnikom) (1) Inspektor može, izuzetno, zapisnikom narediti izvršenje mjera iz stava (1) člana 100. tačaka d), e) i f) ovoga zakona radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi te za imovinu. (2) Izvršenje mjera iz stava (1) ovoga člana počinje teći uručenjem zapisnika. (3) Inspektor je dužan izdati napismeno rješenje o navedenim mjerama u roku od tri dana od dana kada je naređeno izvršenje mjera iz stava (1) ovoga člana. Član 105. (Rješenje bez saslušanja investitora) Ako inspektor utvrdi da se građenje obavlja protivno donesenom planu, može donijeti rješenje bez saslušanja investitora. Član 106. (Nepoznat investitor) (1) Ako je investitor koji obavlja građenje protivno propisima nepoznat, ili ako je nepoznata boravišta, inspektor će odgovarajuće rješenje i zaključak o dopuštenju izvršenja oglasiti na oglasnoj ploči i staviti na građevinu koja se gradi. (2) Obaveza izvršenja pismena iz stava (1) ovoga člana, kao i rok za žalbu počinje teći od dana njihova objavljivanja na oglasnoj ploči, odnosno na građevini koja se gradi. (3) Inspektor može investitoru koji je nepoznat ili nepoznata boravišta ostaviti na građevini koja se gradi pisani poziv za saslušanje. (4) Povreda, oštećenje ili skidanje ovjerenog izvještaja postavljenog na građevini smatra se krivičnim djelom u skladu sa zakonom. DIO PETI – KAZNENE ODREDBE Član 107. (Pokretanje prekršajnoga postupka) Ovlašteni urbanistički inspektor ima pravo i obavezu pokretanja prekršajnoga postupka pred nadležnim sudom za prekršaje iz članova 109. i 110. ovoga zakona. Član 108. (Krivično djelo – donošenje rješenja i drugih akata protivno dokumentima prostornog uređenja) Službeno lice u Ministarstvu i općinskoj službi koji donose rješenje i druge akte u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti i lokacijske informacije protivno dokumentu prostornog uređenja, shodno odredbi članova 62. i 79. ovoga zakona kaznit će se zatvorskom kaznom u trajanju od tri mjeseca do tri godine. Član 109. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj privredno društvo ili drugo pravno lice: a) ako izrađuje dokument prostornog uređenja a nije registrovan za te poslove, ili izrađuje dokumente prostornog uređenja, a u državi u kojoj ima sjedište nije registrovan za te poslove (član 12. ovoga zakona); b) ako dokumente prostornog uređenja izrađuje ili mijenja protivno Zakonu, propisima donesenim na osnovu Zakona i odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog uređenja te ako ne osigura usklađenost s dokumentom prostornog uređenja šireg područja (članovi 33. i 45. ovoga zakona); c) ako se pri planiranju ne pridržava propisa iz oblasti zaštite okoliša, ovoga zakona i posebnih zakona i propisa koji utvrđuju mjere zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa te mjera utvrđenih ovim zakonom i posebnim zakonima koji se odnose na zaštitu tla, voda, šuma, zraka, mineralnih sirovina i drugo (član 47. ovoga zakona); d) ako u zaštitnoj zoni i zaštitnom pojasu planira namjenu protivno potrebama radi kojih je uspostavljena zaštitna zona ili pojas (član 48. ovoga zakona). (2) Za prijestup iz stava (1) ovoga člana kaznit će i odgovorno lice u preduzeću ili drugom pravnom licu, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM. Član 110. (Prekršaji) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice u Ministarstvu i općinskoj službi: a) ako omogući izradu i povjeri poslove izrade dokumenta prostornog uređenja suprotno odluci o izradi tih dokumenata (članovi 12. i 35. ovoga zakona); b) ako izradu dokumenta prostornog uređenja povjeri društvu ili drugom pravnom licu koje nije registrovano za obavljanje te djelatnosti (član 12. ovoga zakona); c) ako izda urbanističku saglasnost za privremene građevine i privremenu namjenu za zemljište koje nije građevinsko ili za zemljište koje je privedeno konačnoj namjeni (član 76. ovoga zakona); d) ako provodi dokument prostornog uređenja koji nije usaglašen s dokumentom prostornog uređenja šireg područja (član 45. ovoga zakona), a za takvo postupanje ne pribavi mišljenja nadležnog ministarstva [stav (2) člana 45. ovoga zakona]; e) ako donese plan parcelacije suprotno odredbama ovoga zakona (član 32. ovoga zakona); f) ako plan parcelacije provede u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi bez potvrde organa koji donosi plan parcelacije (član 94. ovoga zakona); g) ako ne postupi prema rješenju urbanističko-građevinskog inspektora. Član 111. (Odgovorno lice) Odgovornim licem smatra se rukovodilac društva ili drugog pravnog lica ili organa uprave, odnosno službe za upravu, kao i službenik koji je neposredno odgovoran za obavljanje određenih poslova. DIO ŠESTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 112. (Komisija za davanje stručne ocjene) (1) Odluku o imenovanju komisije ili odluku o davanju ovlaštenja organizaciji za davanje stručne ocjene iz člana 62. ovoga zakona Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće donijet će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. (2) Nadležni organi iz stava (1) ovoga člana imenovat će nove komisije s mandatom od dvije godine ako ovlaštenja nisu povjerena ovlaštenoj organizaciji za davanje stručne ocjene. (3) Ako je u komisiju iz stava (2) ovoga člana imenovano službeno lice organa uprave, ono ne može voditi upravni postupak izdavanja urbanističke saglasnosti koja se donose na osnovu stručne ocjene komisije. (4) Postojeće komisije za davanje stručne ocjene prestaju s radom imenovanjem novih komisija ili ako se ovlaštenja daju ovlaštenoj organizaciji za davanje stručne ocjene. (5) Ministar je dužan u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti odgovarajući akt kojim će regulisati uvjete, način i metodologiju za rad komisije iz člana 62. ovoga zakona, kao i ostale propise predviđene Zakonom. Član 113. (Primjena prostornoga plana Bosne i Hercegovine) Usvajanjem prostornoga plana Kantona (član 20. ovoga zakona) prestaje se primjenjivati Prostorni plan Bosne i Hercegovine za period od 1981. do 2000. godine ("Službeni list Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine", broj 15/89 i "Službeni list Republike Bosne i Hercegovine", broj 20/93), u dijelu koji se odnosi na područje Kantona. Član 114. (Rokovi za donošenje i usklađivanje prostornih planova) (1) Općine su dužne donijeti prostorne planove općina, odnosno uskladiti ih s prostornim planom Kantona najkasnije do kraja 2015. godine. (2) Kanton je obavezan donijeti urbanistički plan sjedišta Kantona a općine urbanističke planove sjedišta općina, odnosno uskladiti ih s prostornim planom općine najkasnije do kraja 2015. godine. (3) Dokumenti ili dijelovi dokumenata prostornog uređenja čije su odrednice protivne Ustavu i administrativno-političkoj organizaciji Federacije, stavljaju se van snage do njihove izmjene ili donošenja novog dokumenta prostornog uređenja. (4) Postupak izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja započet prema odnosnim odredbama ranije važećih propisa nastavit će se prema odredbama ovoga zakona. Član 115. (Sanacija građevina oštećenih ratnim djelovanjima) (1) Građevine oštećene ratnim djelovanjima, elementarnim nepogodama te prirodnim i tehničkim katastrofama saniraju se na osnovu odobrenja za građenje, bez prethodnog izdavanja urbanističke saglasnosti. (2) Sanacija i rekonstrukcija građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje može se odobriti uz uvjet da se prethodno provede postupak izdavanja urbanističke saglasnosti za obavljeno građenje u skladu s odredbama ovoga zakona. Član 116. (Vođenje upravnog postupka) Ako je upravni postupak pokrenut pred nadležnim organom do dana stupanja na snagu ovoga zakona, a do toga dana nije doneseno prvostepeno rješenje, ili je rješenje prije toga bilo poništeno i vraćeno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti prema odredbama ovoga zakona. Član 117. (Važenje planova) (1) Planovi prostornog uređenja općine, više općina, područja s posebnim obilježjima te urbanistički i regulacijski planovi doneseni u skladu s propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga zakona ostaju na snazi do donošenja dokumenata prostornog uređenja prema ovome zakonu. (2) Izuzetak od stava (1) ovoga člana su planovi ili dijelovi planova čije su odrednice protivne ustavu i administrativno-političkoj organizaciji Kantona i Federacije. Ove odrednice su neobavezujuće, a izmjenama ili izradi novih planova treba pristupiti odmah, prema ovome zakonu. Član 118. (Važenje Zakona o prostornom uređenju) Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o prostornom uređenju ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 11/05). Član 119. (Donošenje propisa) Podzakonske propise određene ovim zakonom donijet će Ministarstvo u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 120. (Stupanje na snagu Zakona o prostornom uređenju) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-328/14 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 17. jula 2014. Travnik Josip Kvasina, s. r. ** 409 Na osnovu člana 109. Poslovnika Skupštine Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 3/04 i 6/13), a u vezi s tačkom 2. stava 1. člana 19. Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 86/07, 24/09 i 44/10) te na prijedlog Vlade Srednjobosanskog kantona, Skupština Srednjobosanskog kantona, na IX. vanrednoj sjednici održanoj 26. septembra 2014. godine, donosi O D L U K U O DAVANJU SAGLASNOSTI ZA ZADUŽENJE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA I SKLAPANJE UGOVORA O KREDITNOM ZADUŽENJU SREDNJOBOSANSKOG KANTONA S FEDERACIJOM BOSNE I HERCEGOVINE
Zakon o građenju SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 10/14 17.04.2014 građenje 72 Član 115. (Sanacija građevina oštećenih ratnim djelovanjima) (1) Sanacija građevina oštećenih ratnim djelovanjima, elementarnim nepogodama te prirodnim i tehničkim katastrofama obavlja se na osnovu odobrenja za građenje, bez prethodnog izdavanja urbanističke saglasnosti. (2) Sanacija i rekonstrukcija građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje može se odobriti uz uvjet da se prethodno provede postupak izdavanja urbanističke saglasnosti za obavljeno građenje u skladu s odredbama ovoga zakona. Član 116. (Vođenje upravnog postupka) Ako je upravni postupak pokrenut pred nadležnim organom do dana stupanja na snagu ovoga zakona, a do toga dana nije doneseno prvostepeno rješenje, ili je rješenje prije toga bilo poništeno i vraćeno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti prema odredbama ovoga zakona. Član 117. (Važenje planova) (1) Planovi prostornog uređenja općine, više općina, područja s posebnim obilježjima te urbanistički i regulacijski planovi doneseni u skladu s propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga zakona ostaju na snazi do donošenja dokumenata prostornog uređenja prema ovome zakonu. (2) Izuzetak od stava (1) ovoga člana su planovi ili dijelovi planova čije su odrednice protivne ustavu i administrativno-političkoj organizaciji Kantona i Federacije. Ove odrednice su neobavezujuće, a izmjenama ili izradi novih planova treba pristupiti odmah, prema ovome zakonu. Član 118. (Važenje Zakona o prostornom uređenju) Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o prostornom uređenju ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 11/05). Član 119. (Donošenje propisa) Podzakonske propise određene ovim zakonom donijet će Ministarstvo u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 120. (Stupanje na snagu Zakona o prostornom uređenju) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-328/14 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE Datum: 17.7.2014 Travnik Josip Kvasina, s. r. Z A K O N O G R A Đ E N J U 73 DIO PRVI – OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom o građenju (u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje se izrada tehničke dokumentacije (u daljnjem tekstu: projektovanje), građenje, postupak izdavanja odobrenja za građenje i upotrebne dozvole, obavljanje nadzora i održavanje građevine, tehnička i druga svojstva kojima moraju udovoljiti građevine na području Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton) te organi za praćenje provođenja Zakona, kao i kaznene odredbe. Član 2. (Definicija pojmova korištenih u Zakonu) U smislu ovoga zakona, izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: (1) Dogradnjom, u smislu ovoga zakona, smatra se svako proširenje postojećeg objekta do 50% tlocrtne površine, kojim se zauzima zemljište ili prostor u odnosu na taj objekt i ako dograđeni dio čini građevinsku i funkcionalnu cjelinu s objektom uz koji se dograđuje. (2) Nadzorni organ je pravno ili fizičko lice koje zadovoljava propisane kriterije za izradu tehničke dokumentacije ili građenje i koje obavlja nadzor nad svim radovima u građevinarstvu. (3) Građenjem, u smislu ovoga zakona, smatra se izvođenje pripremnih radova, građevinskih radova (uključujući završne građevinske i instalacijske građevinske radove) te ugradnja i montaža opreme, gotovih građevinskih elemenata i konstrukcija. (4) Građevinom, u smislu ovoga zakona, smatra se građevinski objekt na određenoj lokaciji koji se sastoji od građevinskog dijela i ugrađene opreme, koji zajedno čine tehničkotehnološku cjelinu. (5) Građevinskim dijelom iz stava (4) ovoga člana, u smislu ovoga zakona, smatra se dio građevine izrađen od građevinskih materijala i proizvoda, s ugrađenim instalacijama i završnim građevinskim radovima. (6) Građevinskim proizvodima, u smislu ovoga zakona, smatraju se proizvedeni građevinski materijali, prerađevine, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije. (7) Gradilištem se smatra zemljište, uključujući i privremeno zauzeto zemljište, kao i zemljište potrebno za omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije građenja, zajedno s objektom koji se gradi. (8) Iskolčavanje građevine podrazumijeva geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa građevine ili osi trase građevine koju je dozvoljeno graditi, na terenu unutar građevinske parcele. Elaborat iskolčavanja građevine je dokument kojim se iskazuje način iskolčavanja građevine na terenu i način kojim su stabilizovane tačke planirane građevine. (9) Investitor je pravno ili fizičko lice u čije ime i za čiji račun se gradi građevina i obavljaju drugi zahvati u prostoru. (10) Izvođač je pravno ili fizičko lice koje kao privrednu djelatnost obavlja usluge građenja ili izvodi pojedine radove na građevini. (11) Konzerviranjem građevine, u smislu ovoga zakona, smatraju se radovi kojima se oštećena ili nedovršena građevina zaštićuje od daljnjeg propadanja, a do stjecanja uvjeta za njezinu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj građevini. (12) Nadziđivanjem, u smislu ovoga zakona, smatra se izgradnja jedne ili više etaža, kao i preuređenje krovišta, odnosno potkrovlja na postojećim građevinama kojima se dobiva novi stambeni ili poslovni prostor. 74 (13) Održavanjem građevine, u smislu ovoga zakona, smatra se praćenje stanja građevine i poduzimanje mjera nužnih za sigurnost i pouzdanost građevine te živote i zdravlje ljudi. (14) Opremom, u smislu ovoga zakona, smatraju se ugrađena postrojenja, uređaji, mašine, procesne instalacije i drugi ugrađeni proizvodi koji su u sklopu tehničko-tehnološkog procesa. (15) Privremenom građevinom, u smislu ovoga zakona, smatra se građevinski objekt izgrađen ili postavljen privremeno na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja te za organizovanje sajmova, javnih manifestacija i sl., kao i sve vrste montažnih objekata, kao što su kiosci, elementi urbane opreme, reklamni panoi veći od 2 m², i sl. (16) Pripremnim radovima, u smislu ovoga zakona, smatra se izvođenje radova i građenje pomoćnih građevina privremene prirode, koji se izvode za potrebe organizovanja gradilišta i primjenu odgovarajuće tehnologije građenja. (17) Promjenom namjene građevine, u smislu ovoga zakona, smatra se pretvaranje stambenog prostora u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni prostor, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru ako takva promjena bitno mijenja uvjete upotrebe te građevine, okolnih građevina i prostora te odvijanje saobraćaja i uvjete očuvanja okoliša. (18) Projektovanje je izrada projekata propisana ovim zakonom. (19) Projektant je lice registrovano za obavljanje poslova projektovanja, u skladu sa važećim propisima. (20) Rekonstrukcijom, u smislu ovoga zakona, smatra se: a) izvođenje radova na postojećoj građevini (adaptacija, nadogradnja, sanacija, izmjena tehničko-tehnološkog procesa, modernizacija i sl.) ako se tim radovima utječe na tehnička svojstva građevine iz poglavlja II. ovoga zakona ili ako se tim radovima mijenjaju uvjeti utvrđeni za tu lokaciju na osnovu posebnih propisa; b) radovi kojima se mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu uticati na stabilnost građevine ili njezinih dijelova, kojima se uvode nove instalacije i ugrađuje nova oprema u građevinu, mijenja namjena, tehnološki proces ili vanjski izgled građevine, mijenjaju uvjeti pod kojima je, na osnovu odobrenja za građenje, izgrađena građevina. Zamjena instalacija i opreme, ako se izvodi prema uvjetima utvrđenim u odobrenju za građenje, ne smatra se rekonstrukcijom; c) radovi kojima se građevina, čije oštećenje, nastalo kao posljedica starosti građevine, ili posljedica elementarnih nepogoda, prirodnih ili tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja, prelazi 70%, dovodi u stanje koje je imala prije oštećenja. (21) Radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme, ako je to u skladu s namjenom građevine, u smislu ovoga zakona, ne smatraju se rekonstrukcijom, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine. (22) Radovima redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine, u smislu ovoga zakona, koji se mogu smatrati radovima tekućeg održavanja, smatraju se radovi koji ne utječu na konstrukciju građevine, zaštitu okoline, namjenu, promjenu dimenzija ili vanjski izgled (manji popravci, malterisanje, bojenje fasada i njihovo dovođenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje građevinske stolarije, ostakljivanje postojećih otvora, pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i popravak oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka i sl. ). (23) Rehabilitacija podrazumijeva vraćanje oštećenog ili uništenog dobra graditeljskog naslijeđa u stanje u kojem je to dobro bilo prije oštećenja i uništenja, kao i ponovno građenje (obnova) nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku i dimenzijama, od istog ili istovrsnog materijala kao što je bilo prije rušenja uz, u mjeri u kojoj je to moguće, korištenje iste tehnologije građenja. 75 (24) Revident je pravno ili fizičko lice koje zadovoljava propisane kriterije za izradu tehničke dokumentacije i koje obavlja pregled i tehničku kontrolu projektne dokumentacije. (25) Sanacijom, u smislu ovoga zakona, smatraju se radovi na oštećenim građevinama, kojima se građevina dovodi u stanje prije oštećenja. (26) Uklanjanjem građevine, u smislu ovoga zakona, smatra se rušenje i demontaža te odvoženje preostaloga materijala, opreme i drugih elemenata građevine koja, zbog fizičke dotrajalosti ili većih oštećenja nastalih elementarnim nepogodama, prirodnim ili tehničkim katastrofama ili ratnim djelovanjima, ne može nadalje služiti svojoj namjeni i predstavlja opasnost za ljudske živote i zdravlje te okolne objekte i saobraćaj, kao i uklanjanje građevine radi privođenja zemljišta konačnoj namjeni. (27) Zaštita objekata u zavisnosti od vrste i lokacije građevine, podrazumijeva: a) konzervaciju spomenika, koja podrazumijeva očuvanje fizičkih ostataka spomenika i njegovog okruženja, uz zabranu bilo kakvog građenja nove građevine na istom lokalitetu ili u blizini lokaliteta te zaštitu od uništenja nalaza i preuređenja koji bi ugrozili autentičnost spomenika; b) restauraciju, koja podrazumijeva rekonstrukciju građevine, uz potpuno očuvanje raritetne, autentične vrijednosti građevine sa svim njenim estetskim, umjetničkim i historijskim vrijednostima, uz upotrebu tradicionalnih građevinskih materijala i radove izvođene na osnovu postojeće originalne dokumentacije; c) iluminaciju, koja podrazumijeva poduzimanje takvih intervencija na spomeniku ili u njegovom neposrednom okruženju radi ugradnje sistema električne rasvjete koje ni na koji način neće ugroziti spomeničku vrijednost. Član 3. (Projektovanje, građenje i održavanje građevine) (1) Projektovanje, građenje i održavanje građevine obavlja se prema odredbama ovoga zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu zakona, zakonom utvrđenih normi, kao i prema pravilima struke. (2) Odredbe ovoga zakona koje se odnose na građenje primjenjuju se i na rekonstrukciju i uklanjanje građevine ili njezinog dijela. DIO DRUGI – PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE TE OBAVLJANJE DRUGIH ZAHVATA U PROSTORU POGLAVLJE I. TEHNIČKA SVOJSTVA BITNA ZA GRAĐEVINU Član 4. (Pouzdanost građevine) (1) Građevina mora biti projektovana i izgrađena na način da se postigne pouzdanost građevine u cjelini, kao i u svakom njezinom dijelu i elementu. (2) Pouzdanost, u smislu ovoga zakona, je sposobnost građevine da izdrži sva predviđena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj upotrebi te da sadrži sva bitna tehnička svojstva tokom predviđenoga vremena trajanja, a to su: a) mehanička otpornost i stabilnost; b) sigurnost u slučaju požara; c) zaštita od ugrožavanja ljudskoga zdravlja; d) pristupačnost; e) zaštita korisnika od ozljeđivanja; f) zaštita od buke i vibracija; g) ušteda energije i toplinska zaštita; 76 h) zaštita od štetnog djelovanja okoliša. (3) Građenjem i korištenjem građevine ne smije se ugroziti pouzdanost drugih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, saobraćajne površine, komunalne i druge instalacije i dr. Član 5. (Mehanička otpornost i stabilnost) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da, tokom građenja i upotrebe, predvidiva djelovanja ne prouzroče: a) rušenje građevine ili njezinog dijela; b) deformacije nedopuštenog stepena; c) oštećenja građevinskog dijela ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije; d) nesrazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Član 6. (Sigurnost u slučaju požara) Građevina mora biti projektovana i izgrađena da se u slučaju požara: a) očuva nosivost konstrukcije tokom određenoga vremena utvrđenoga posebnim propisom; b) spriječi širenje vatre i dima unutar građevine; c) spriječi širenje vatre na susjedne objekte; d) omogući licima da mogu neozlijeđena napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje; e) omogući zaštita spasilaca. Član 7. (Zaštita ljudskih života i zdravlja) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da udovoljava uvjetima zaštite ljudskih života i zdravlja te ne ugrožava radni i životni okoliš, posebno zbog: a) oslobađanja opasnih plinova, para i aerosola (zagađenje zraka); b) opasnih zračenja; c) strujnog udara; d) eksplozije; e) zagađenja voda i tla, f) neodgovarajućeg rješenja u postupanju s otpadom; g) atmosferskog pražnjenja; h) mehanički pokretne opreme i dijelova unutar i oko građevine. Član 8. (Zaštita od ozljeđivanja) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da se tokom njezine upotrebe izbjegne moguće ozljeđivanje korisnika građevine. Član 9. (Uklanjanje arhitektonskih barijera) (1) Građevine s više stambenih jedinica, javne i druge ustanove, preduzeća te uslužni i privredni objekti moraju biti projektovani i izgrađeni na način koji trajno osigurava nesmetan 77 pristup i kretanje licima s poteškoćama u kretanju, kao i da se tokom korištenja građevina izbjegnu mogućnosti ozljeđivanja korisnika građevine, prema uvjetima iz važećeg propisa. (2) U građevinama iz stava (1) ovoga člana za koje je izdano odobrenje za građenje, odnosno koje su izgrađene prije donošenja ovoga zakona, arhitektonske barijere koje onemogućavaju pristup i kretanje licima s poteškoćama u kretanju uklonit će se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovoga zakona. (3) Nalog za uklanjanje arhitektonskih barijera daje nadležni organ, odnosno služba za upravu nadležna za izdavanje odobrenja za građenje predmetne građevine, na zahtjev lica s teškoćama u kretanju ili njegovog staratelja, odnosno odgovarajućeg udruženja. (4) Za uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno za omogućavanje pristupa građevini i kretanja u građevini licima s teškoćama u kretanju, odgovoran je vlasnik građevine, odnosno investitor. Član 10. (Zaštita od buke i vibracija) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da nivo buke u građevini i njezinom okolišu ne prelazi dopuštene vrijednosti za tu namjenu, određene posebnim propisom. Član 11. (Ušteda energije i toplinska zaštita) Građevina mora biti projektovana i izgrađena u skladu s tehničkim standardima za toplinsku zaštitu, odnosno toplinsku izolaciju. Član 12. (Zaštita od štetnog djelovanja okoliša) Građevina mora biti projektovana, izgrađena i održavana tako da se zaštiti od štetnog djelovanja okoliša, odnosno da se osigura željeni vijek njezinoga trajanja. Član 13. (Odstupanje od tehničkih svojstava građevine) (1) U slučaju rekonstrukcije građevine koja je spomenik kulture nulte i prve kategorije, može se odstupiti od nekog od tehničkih svojstava iz ovoga poglavlja. (2) Saglasnost za odstupanje prema stavu (1) ovoga člana daje organ uprave nadležan za poslove građevinarstva, u saradnji s organom uprave nadležnim za poslove zaštite građevine iz stava (1) ovoga člana. Član 14. (Posebni propisi) Radi postizanja tehničkih svojstava bitnih za građevinu, organ uprave nadležan za poslove građevinarstva donosi tehničke propise i određuje obaveznu primjenu priznatih standarda, ako važećim tehničkim propisima i normama nisu regulisana određena tehnička svojstva bitna za određenu građevinu. POGLAVLJE II. GRAĐEVINSKI PROIZVODI I OPREMA Član 15. (Građevinski proizvodi, materijali i oprema) 78 Građevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo ako je njihov kvalitet dokazan ispravom proizvođača ili certifikatom o usklađenosti s utvrđenim posebnim propisima, normativima i standardima. Član 16. (Novi proizvodi) (1) Građevinski proizvodi, materijali i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajući propis ili poznata norma, mogu se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo na osnovu odobrenja nadležnog kantonalnog Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). (2) Odobrenje iz stava (1) ovoga člana izdaje se na osnovu potvrde ovlaštene institucije za certifikaciju, da građevinski proizvod, odnosno oprema unutar granica svoje namjene udovoljava zahtjevima u pogledu osiguranja tehničkih svojstava bitnih za građevine, prema 1. dijelu poglavlju I. ovoga zakona. (3) Odobrenje iz stava (1) ovoga člana izdaje se na određeni period, koji ne može biti dulji od pet godina. Ako se u tome roku ne donese norma ili odgovarajući propis, odobrenje se može produljiti na daljnjih pet godina. (4) Odobrenje iz stava (1) ovoga člana može se ukinuti prije isteka roka važenja ako se utvrdi da novi proizvod više ne odgovara zahtjevima iz stava (1) ovoga člana. POGLAVLJE III. SUDIONICI U GRAĐENJU Član 17. (Sudionici u građenju) (1) Sudionici u građenju i njihova odgovorna lica su: a) investitor; b) projektant; c) revident; d) izvođač radova; e) stručni nadzor. (2) Odnosi između sudionika u građenju iz stava (1) ovoga člana određuju se ugovorima. Član 18. (Investitor) (1) Investitor, prema ovome zakonu, je pravno ili fizičko lica u čije ime se gradi građevina. (2) Projektovanje, kontrolu projekta, građenje i nadzor nad građenjem investitor mora povjeriti licima registrovanim za obavljanje tih djelatnosti. (3) Investitor je dužan osigurati stalni nadzor nad građenjem (u daljnjem tekstu: stručni nadzor). (4) Investitor može biti ujedno projektant i izvođač, ali stručni nadzor mora povjeriti drugom pravnom ili fizičkom licu koje ispunjava uvjete za nadzor prema ovom zakonu. (5) Investitor poslove stručnog nadzora nad građenjem ne može povjeriti pravnom licu koje je izradilo i učestvovalo u izradi projektne dokumentacije niti pravnom licu koje izvodi radove na građevini koja se radi. (6) Investitor je dužan početak građenja prijaviti organu uprave nadležnom za poslove građevinarstva i nadležnoj građevinskoj inspekciji najkasnije osam dana prije početka radova. (7) U slučaju prekida radova, investitor je dužan poduzeti mjere osiguranja građevine i susjednih građevina i površina. 79 (8) Ako se tokom građenja promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora obavijestiti organ uprave nadležan za poslove građevinarstva, u roku od osam dana od dana nastale promjene. Član 19. (Projektant) (1) Projektant, prema ovom Zakonu, je lice sa visokom stručnom spremom, odnosno magistar sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke i položenim stručnim ispitom u struci i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima projektovanja. (2) Projektovanjem građevina i drugih zahvata u prostoru može se baviti pravno lice, registrovano za tu djelatnost ako pored općih uvjeta ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje po jednog diplomiranog inženjera, odnosno magistra sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke, sa položenim stručnim ispitom i najmanje tri godine radnog iskustva odgovarajuće struke, za svaku vrstu projekta koji radi (arhitektonski, građevinski, mašinski, elektro itd.). (3) Pravno lice koje nema uposlene projektante za neku vrstu projekta koju radi, mora osigurati angažovanje projektanata, sklapanjem poslovnih ugovora sa pravnim ili fizičkim licima koji ispunjavaju uvjete iz stavova (1) i (2) ovoga člana. (4) Projektant, u smislu stava (1) ovoga člana, može na osnovu sklopljenih poslovnih ugovora sa pravnim licima registrovanim za projektovanje, obavljati poslove projektovanja iz oblasti za koje ima visoku stručnu spremu i položen stručni ispit. (5) Pravno lice koje projektuje, imenuje jednog ili više projektanata koji su odgovorni za ispravnost i kvalitet projekta ili dijela projekta. Projektant je odgovoran da projektili dio projekta za čiju je izradu imenovan, zadovoljava uvjete iz ovoga zakona, posebnih zakona, propisa donesenih na temelju zakona, tehničkih normi i standarda. (6) Ako u izradi glavnog, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja građevine učestvuje više projektanata, pravno lice, kojem je povjerena izrada projekta imenuje projektanta voditelja. Projektant voditelj može istodobno biti i projektant određene vrste projekta. (7) Projektant voditelj odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i međusobnu usklađenost projekata, što potvrđuje svojim potpisom i odgovarajućom potvrdom. (8) Ako u izradi projekta učestvuju dva ili više pravnih lica, investitor je dužan imenovati koordinatora projekta, odnosno odrediti lice koje će imenovati tog koordinatora. Na koordinatora projekta odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz stava (7) ovoga člana. Član 20. (Izvođač radova) (1) Graditi i izvoditi radove na građevini, prema ovome zakonu, može pravno ili fizičko lice registrovano za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: izvođač radova), ako pored općih uvjeta, ispunjavaju uvjet da u stalnom radnom odnosu sa punim radnim vremenom imaju najmanje jednog diplomiranog inženjera građevine ili diplomiranog inžinjera arhitekture struke, odnosno magistra sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke sa tri godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom ili inženjer iste struke, odnosno bachelor sa završenim prvim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke, sa položenim stručnim ispitom i sa pet godina radnog iskustva u struci. (2) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor je dužan imenovati izvođača radova odgovornog za međusobno usklađivanje radova. (3) Izvođač radova je dužan: a) graditi u skladu s odobrenjem za građenje; 80 b) radove izvoditi tako da tehnička svojstva građevine odgovaraju zahtjevima iz poglavlja I. ovoga zakona; c) ugraditi materijale, opremu i proizvode u skladu s poglavljem II., 1. dijela ovoga zakona; d) osigurati dokaze o kvalitetu radova te ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga zakona i zahtjevima iz projekta; e) poduzeti mjere za sigurnost građevine; f) tokom građenja voditi građevinski dnevnik i građevinsku knjigu. (4) Izvođač iz stava (1) ovoga člana imenuje voditelja građenja, a ako izvodi samo pojedine radove, imenuje voditelja tih radova. Voditelj građenja, odnosno voditelj radova odgovoran je za provođenje stava (3) ovoga člana. (5) Voditelj građenja može biti diplomirani inženjer građevine ili diplomirani inženjer arhitekture odnosno magistar sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke s najmanje tri godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom, a voditelj pojedinih radova može biti diplomirani inženjer odgovarajuće struke, odnosno magistar sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke s najmanje tri godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom ili inženjer, odnosno bachelor sa završenim prvim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke, s najmanje pet godine radnoga iskustva na poslovima građenja i položenim stručnim ispitom. Član 21. (Stručni nadzor nad građenjem) (1) Stručni nadzor nad građenjem, u ime investitora, prema ovom zakonu, može obavljati fizičko lice ili pravno lice registrovano za poslove nadzora, koje ima u radnom odnosu zaposlenog najmanje jednog diplomiranog inžinjera odgovarajuće struke, odnosno magistar sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke s tri godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom, za svaku vrstu poslova za koju obavlja nadzor (arhitektonski, građevinski, mašinski, elektro itd.). (2) Pravno lice iz stava (1) ovoga člana koje nema zaposlene inžinjere za sve vrste poslova za koje obavlja nadzor, mora osigurati angažovanje diplomiranog inžinjera, sklapanjem poslovnih ugovora s fizičkim ili pravnim licem registrovanim za poslove projektovanja i građenja. (3) Nadzorni inžinjer može biti samo diplomirani inžinjer odgovarajuće struke, odnosno magistar sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke, s tri godine radnog iskustva na poslovima projektovanja, građenja ili stručnog nadzora i položenim stručnim ispitom. (4) Ovisno o složenosti objekta, pravno lice koje obavlja poslove nadzora nad građenjem, u ime investitora, može imenovati nadzorni tim i koordinatora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inžinjera i odgovoran je za usklađivanje rada tima i pojedinih faza objekta ili dijelova objekta. (5) Akt o imenovanju nadzornoga inžinjera, nadzornog tima i koordinatora, pravno lice dužno je dostaviti nadležnom organu, odnosno službi za upravu nadležnoj za poslove građevinarstva. (6) U provođenju stručnog nadzora nadzorni inžinjer dužan je: a) utvrditi usklađenost iskolčavanja građevine s elaboratom o iskolčavanju građevine i projektom; b) provjeriti i utvrditi gradi li se u skladu s odobrenjem za građenje, tehničkom dokumentacijom i ovim zakonom; c) provjeriti i utvrditi je li kvalitet radova, ugrađenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta te je li taj kvalitet dokazan propisanim ispitivanjima i dokumentima; 81 d) potvrditi urednost izvođenja radova potpisivanjem građevinskog dnevnika te kontrolisati građevinsku knjigu i sve eventualno promijenjene okolnosti u tehničkoj dokumentaciji; e) da bez odgađanja upozna investitora te građevinsku i druge inspekcije o poduzetim mjerama o svim nedostatcima i nepravilnostima koje uoči tokom građenja. (7) Akt o imenovanju nadzornog inžinjera, pravno lice dužno je dostaviti organu uprave nadležnom za poslove građevinarstva. Član 22. (Revident) (1) Reviziju projektne dokumentacije (glavnog projekta, izvedbenog projekta) obavlja pravno lice registrovano za poslove projektovanja (u daljnjem tekstu: revident), koje mora u radnom odnosu imati zaposlene diplomirane inžinjere, odnosno magistre sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja, i to: a) Odgovorni revident sa najmanje deset godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom; b) Revidenti za pojedine dijelove projekta s najmanje pet godina radnog iskustva na projektovanju istih ili sličnih građevina i položenim stručnim ispitom. (2) Pravno lice iz stava (1) ovoga člana koje nema zaposlene diplomirane inženjere, odnosno magistre sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja, za sve dijelove projekta, mora osigurati, poslovnim ugovorima, angažovanje revidenata koji ispunjavaju propisane uvjete. (3) Pravno lice iz stava (1) dužno je imenovati odgovornog revidenta, koji je odgovoran za koordinaciju kontrole pojedinih faza ili dijelova glavnog, odnosno izvedbenog projekta. (4) Odgovorni revident organizuje izradu završnog izvještaja o reviziji ukupne projektne dokumentacije, na osnovu pojedinačnih izvještaja o reviziji pojedinih faza ili dijelova projekta, koji se prilažu uz završni izvještaj. (5) Reviziji projekta podliježu svi glavni i izvedbeni projekti stambenih objekata i stambeno-poslovnih objekata, javnih objekata, poslovnih i privrednih objekata, kao i projekti za koje odobrenje za gradnju izdaje Ministarstvo, izuzev stambenih objekata i jednostavnih poljoprivrednih objekata razvijene bruto površine do 400 m2. (6) Revident ne može biti lice koje je u cijelosti ili djelimično učestvovalo u izradi projekta ili ako je taj projektu cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran kod pravnog lica u kojem je zaposlen. (7) Revident je dužan obaviti kontrolu projekta s gledišta svih uvjeta navedenih u članu 4. ovoga zakona. (8) Ovlast za obavljanje kontrole projekta iz stava (1) ovoga člana i kriterije za davanje ovlasti utvrditi će nadležno ministarstvo za poslove prostornog uređenja posebnim propisom. Član 23. (Stručni ispit) (1) Inžinjeri raznih specijalnosti koji obavljaju poslove projektovanja, revizije projekta, građenja, nadzora nad građenjem i održavanja građevine moraju imati položen stručni ispit. (2) Stručni ispiti iz stava (1) ovoga člana polaže se prema važećim propisima za polaganje stručnog ispita. POGLAVLJE IV. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA Član 24. 82 (Glavni projekt) (1) Glavni projekt ili projekt za dobivanje odobrenja za građenje, u smislu ovoga zakona, je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine. (2) Glavni projekt, ovisno o tehničkoj strukturi građevine, može sadržavati više vrsta projekata: a) arhitektonski projekt; b) građevinski projekt; c) projekt instalacija; d) projekt ugrađene opreme; e) druge vrste projekata. (3) Projekti iz stava (2) ovoga člana, ovisno o vrsti građevine, sadrže: a) nacrte; b) tehnički opis; c) podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima koji su poslužili kao podloga za izradu projekta; d) proračun konstrukcije, hidraulike, energetike, fizikalnih svojstava i dr. kojima se dokazuje da je građevina projektovana prema odredbama poglavlja I. ovoga zakona; e) program kontrole i osiguranja kvaliteta; f) tehničko rješenje sanacije okoliša gradilišta; g) elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su posebnim zakonom propisane mjere odlaganja; h) elaborat zaštite okoliša, ako se radi o objektima za koje je potrebna okolišna dozvola; i) situacijski prikaz objekta (izvod iz urbanističke saglasnosti); j) tehničke uvjete građenja; k) izvještaj o obavljenoj reviziji, ako objekt podliježe reviziji. (4) Za gotove konstrukcije i opremu koja posjeduje certifikat o usklađenosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama 1. dijela, poglavlja I. i II. ovoga zakona, u projektu nije potrebno to ponovno dokazivati. (5) Ako je glavni projekt izrađen na stranom jeziku, mora sadržavati i prijevod na jedan od službenih jezika u Kantona. (6) Za određene specifične građevine, organ uprave nadležan za poslove građevinarstva može propisati i dodatne obavezne projekte. (7) U slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je dužan projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za građevinsku dozvolu dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim projektom. (8) Mišljenje iz stava (1) ovoga člana u slučaju neusklađenosti idejnog i glavnog projekta, projektant idejnog projekta dužan je dostaviti i nadležnom organu uprave koje izdaje građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji. Član 25. (Izvedbeni projekt) (1) Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom i uvjetima za građenje datim u odobrenju za građenje te sadržavati detaljne crteže i njihove tekstualne opise, čime se objekt potpuno definiše za izvedbu. (2) Izvedbeni projekt obavezno se izrađuje za javne građevine i složene objekte. (3) Tehnički prijem građevine i izdavanje upotrebne dozvole obavlja se na osnovu glavnog projekta, odnosno za javne i složene građevine, na osnovu izvedbenog projekta. 83 (4) Ako izvedbeni projekt nije radio projektant glavnog projekta, investitor je dužan izvedbeni projekt dostaviti projektantu glavnog projekta radi ovjere usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom i uvjetima danim u odobrenju za građenje. (5) Projektant glavnog projekta, odnosno revident dužan je napismeno izvijestiti građevinsku inspekciju da izvedbeni projekt koji mu je dostavljen na ovjeru nije urađen u skladu s uvjetima iz odobrenja za građenje, odredbama ovoga zakona i posebnim propisima te normativima donesenim na osnovu ovoga zakona i pravilima struke. Član 26. (Označavanje projekta) (1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehnički opis, proračuni) i svaki list nacrta i dr. moraju imati naznačeno pravno lice koje ih je izradilo, naziv građevine, ime i prezime, odnosno naziv investitora, oznaku ili broj projekta, odnosno njegovog dijela, mjerilo u kojem je nacrt izrađen, datum izrade, ime i prezime te potpis projektanta i projektanta voditelja, kao i ovjeru pravnog lica. (2) Ovjerom projekta, odnosno nacrta pravno lice koje je izradilo projekt potvrđuje da je projekt kompletan, njegovi dijelovi međusobno usklađeni, kao i da je usklađen s odredbama ovoga zakona, posebnih propisa i normi donesenih na osnovu zakona i pravila struke te da je izvedbeni projekt izrađen u skladu s glavnim projektom i uvjetima danim u odobrenju za građenje. (3) Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani tako da je onemogućena zamjena sastavnih dijelova. (4) Izuzetno, ako projektant radi dokumentaciju za svoje potrebe, uz projekt se prilažu dokazi o ispunjavanju uvjeta iz člana 19. ovoga zakona. (5) Uz projekt mora biti uvezan akt o važećoj registraciji pravnog lica koje je izradilo projekt, dokaz o položenom stručnom ispitu projektanta voditelja i projektanata pojedinih faza projekta te izvještaj o reviziji projekta ako projekt podliježe reviziji. Član 27. (Revizija projekta) (1) Revizija glavnog projekta, ovisno o vrsti građevine, mora se obaviti u pogledu: a) mehaničke otpornosti i stabilnost; b) zaštite od buke i vibracija; c) uštede energije i toplinske zaštite; d) štetnog djelovanja okoliša; e) zaštite od požara; f) eliminisanja arhitektonskih barijera za lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima; g) zaštite na radu. (2) Reviziju glavnog projekta investitor može povjeriti samo revidentu iz člana 22. ovoga zakona. (3) Revident koji je obavio reviziju projekta dužan je o tome sastaviti pisani izvještaj koji će biti sastavni dio projekta te ovjeriti dijelove projekta prema propisu iz stava (7) ovoga člana. (4) U izvještaju o obavljenoj reviziji, revident može zahtijevati od investitora: a) da prije početka izvođenja određenih radova obavi reviziju dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove; b) da obavi pregled izvedenih radova u određenoj fazi građenja. (5) O obavljenoj reviziji, odnosno pregledu prema stavu (4) ovoga člana ovlašteni revident dužan je sastaviti pisani izvještaj. 84 (6) Ako je glavni projekt izrađen u inozemstvu, ovlašteni revident mora obaviti reviziju kojom se utvrđuje da je izrađen u skladu s ovim zakonom i priznatim normama. (7) Građevine, odnosno radove za koje je obavezna kontrola te sadržaj i način obavljanja revizije projekta, način ovjere projekta i način naknade (taksa i troškova) za obavljenu reviziju, te projekata propisat će Ministarstvo pravilnikom o reviziji projekta. Član 28. (Nostrifikacija projekta) (1) Nostrifikacija je postupak usklađenosti idejnog, glavnog i izvedbenog projekta izrađenog u inozemstvu s odredbama ovoga zakona, Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH, tehničkim propisima, normama i pravilima struke iz područja graditeljstva. (2) Nostrifikaciju projekta obavlja pravno lice registrovano za poslove projektovanja (u daljnjem tekstu: ovlašteno pravno lice), koje mora imati u radnom odnosu zaposlene diplomirane inženjere, odnosno magistre sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke, za sve dijelove projekta, s najmanje pet godina radnog iskustva na projektovanju istih ili sličnih građevina, s položenim stručnim ispitom. (3) Pravno lice koje nema zaposlene diplomirane inženjere, odnosno magistre sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke, za sve dijelove projekta iz stava (2) ovoga člana, mora osigurati poslovnim ugovorima angažovanje pravnog lica registrovanog za poslove projektovanja koje ispunjava te uvjete. (4) Ovlašteno pravno lice koje je obavilo nostrifikaciju projekta izrađenog u inozemstvu, odgovorno je za usklađenost nostrificiranog projekta sa odredbama ovoga zakona i bosanskohercegovačkim propisima iz područja graditeljstva. (5) Pravno lice iz stava (4) ovoga člana dužno je izvršiti nostrifikaciju projekta u skladu sa postupkom nostrifikacije koji propisuje Uredba o vrsti, sadržaju, označavanju i čuvanju, kontroli i nostrifikaciji investiciono-tehničke dokumentacije Član 29. (Čuvanje projekta) (1) Glavni projekt, koji je sastavni dio odobrenja za građenje, zajedno s odobrenjem, (trajno) čuva organ uprave nadležan za poslove građevinarstva koji je izdao odobrenje za građenje prema važećim propisima. (2) Glavni i izvedbeni projekt građevine, sa svim nacrtima, izmjenama i dopunama, dužan je čuvati investitor, odnosno pravni slijednik građevine, za sve vrijeme dok građevina postoji. POGLAVLJE V. ODOBRENJE ZA GRAĐENJE Član 30. (Odobrenje za građenje) (1) Građenju nove i rekonstrukciji postojeće građevine može se pristupiti samo na osnovu pravosnažnog odobrenja za građenje. (2) Odobrenje za građenje izdaje se za građenje cijele građevine, odnosno dio građevine koja čini tehničko-tehnološku cjelinu (faze građenja složenijih objekata). Član 31. (Građenje bez odobrenja za građenje) (1) Izuzetno od odredbi člana 30. ovoga zakona, odobrenje za građenje nije potrebno: a) za radove na zamjeni i / ili dopuni i popuni opreme te radove redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine koji se, prema ovome zakonu, ne smatraju rekonstrukcijom; 85 b) za priključke na niskonaponsku i PTT-mrežu te kablovsku TV-mrežu, kao i vodove kojima se postojeća građevina priključuje na postojeće instalacije (vodovod, kanalizaciju, plinovod, parovod itd.); c) za građenje grobnice; d) za ograđivanje parcele, osim s ulične strane; e) za uređenje okućnice za građevinu (platoi, staze, vanjsko stepenište oslonjeno cijelom površinom na tlo, potporni zidovi do visine 0,8 m od nivoa tla, ograde koje su na granici građevinske parcele i ako su u skladu s uvjetima iz urbanističke saglasnosti); f) a staklenik za smještaj bilja, tlocrtne površine (bruto) do 12 m2; g) za bunar za vodu ili cisternu za vodu, zapremine do 10 m3; h) za septičku jamu, zapremine do 10 m3, koja se gradi na građevinskoj čestici građevine za koju je izdano odobrenje za građenje, s prethodno određenom mikrolokacijom u odnosu na susjedne parcele; i) za jednostavnije dječje igralište; j) za nadstrešnicu za sklanjanje ljudi u javnom saobraćaju; k) za reklamni pano, oglasne površine do 12 m2, i vertikalnu saobraćajnu signalizaciju u zemljišnom pojasu postojećeg puta; l) za sportske terene bez tribina, koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo (nogometna igrališta te igrališta za tenis i slično); m) za radove na stepeništima, hodnicima i sl. na promjeni pristupa građevini i unutar građevine radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja u građevini licima s teškoćama u kretanju ako se ne radi o radovima iz stavova (13), (14), (15), (16) i (17) člana 2. ovoga zakona. (2) Za građevine iz stava (1) ovoga člana investitor je obavezan pribaviti urbanističku saglasnost i u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti riješiti imovinsko pravne odnose u skladu sa članom 36. ovoga zakona. Član 32. (Posebni slučajevi građenja) (1) U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tokom tih događaja ili neposredno nakon njihova prestanka, bez odobrenja za građenje mogu se graditi one građevine koje služe sprečavanju djelovanja tih događaja, odnosno uklanjanju štetnih posljedica. (2) Građevina iz stava (1) ovoga člana mora se ukloniti kad prestane potreba za njezino korištenje. Ako je potrebno da ta građevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno pribaviti odobrenje za građenje. (3) U slučaju oštećenja građevine zbog djelovanja iz stava (1) ovoga člana, neovisno o stepenu oštećenja, građevina se može vratiti u prvobitno stanje bez prethodnoga izdavanja urbanističke saglasnosti. (4) Organ uprave nadležan za poslove građevinarstva obavezan je za građevine iz stava (3) ovoga člana izdati odobrenje za građenje u skladu s odobrenjem za građenje na osnovu kojeg je građevina izgrađena. (5) Ako se radi o većim oštećenjima konstruktivnih dijelova građevine, organ uprave nadležan za poslove građevinarstva može od investitora zahtijevati da priloži tehničku dokumentaciju za sanaciju građevine i ateste o obavljenim ispitivanjima konstrukcije građevine. (6) Odobrenjem za građenje iz stava (4) ovoga člana utvrdit će se i obaveza pribavljanja upotrebne dozvole za saniranu građevinu. Član 33. 86 (Organi nadležni za izdavanje odobrenja za građenje) Odobrenje za građenje izdaje Ministarstvo i općinska služba nadležna za poslove građevinarstva (u daljnjem tekstu: općinska služba) na čijem se području građevina gradi, ako ovim zakonom ili drugim posebnim zakonom nije određen neki drugi organ. Član 34. (Nadležnost Ministarstva za izdavanja odobrenja za građenje) Ministarstvo izdaje odobrenje za građenje građevina i drugih zahvata u prostoru za koje izdaje urbanističku saglasnost i lokacijsku informaciju prema stavu (2) člana 67 i stavu (1) člana 79. Zakona o prostornom uređenju. Član 35. (Zahtjev za odobrenje za građenje) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje podnosi investitor organu uprave nadležnom za poslove građevinarstva. (2) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za građenje prilažu se: a) urbanistička saglasnost s ili lokacijska informacija s klauzulom pravosnažnosti; b) dokaz o vlasništvu, odnosno stjecanju prava na građenje; c) tri primjerka glavnog projekta ili tri primjerka izvedbenog projekta koji mora sadržavati sve propisane dijelove glavnog projekta; d) pisani izvještaj o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema članu 27. ovoga zakona; e) saglasnost, potvrde ili mišljenja nadležnih organa ili preduzeća o glavnom projektu, ako je to određeno posebnim zakonom; f) izvod iz katastarskog plana, odnosno ažurnu geodetsku podlogu mjesta građenja, g) drugi prilozi određeni posebnim zakonom. (3) Uz zahtjev iz stava (1) ovoga člana potrebno je dostaviti i dokaz o uplati administrativne takse. (4) Izuzetno od odredbe tačke a) stava (2) ovoga člana, ako je za predmetnu lokaciju donesen regulacioni plan ili urbanistički projekt urađen u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i važećom Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja. Zahtjevu za odobrenje za građenje prilaže se izvod iz iste, odnosno propisani urbanističko-tehnički uvjeti, s tim da se u projektnoj dokumentaciji moraju poštovati dani urbanističko-tehnički uvjeti, što se dokazuje saglasnošću nadležnog organa na idejni projekt. (5) Nadležni organ, odnosno služba za upravu dužna je, u roku od 15 dana od dana kada je dostavljen idejni projekt, izdati saglasnost na projekt ili napismeno navesti potrebne izmjene projekta koje se moraju poštovati prilikom izrade glavnog, odnosno izvedbenog projekta. Član 36. (Dokaz o pravu građenja) Dokazom o pravu građenja iz tačke b) stava (2) člana 35. ovoga zakona smatra se: a) izvod iz zemljišne knjige ne stariji od šest mjeseci ukoliko je investitor vlasnik zemljišta; b) odluka nadležnih organa na osnovu koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo korištenja; c) ugovor o partnerstvu, sklopljen s vlasnikom zemljišta i / ili nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje; d) ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja, na koncesijskom dobru; 87 e) pisana saglasnost vlasnika odnosno suvlasnika nekretnine, sa izvodom iz zemljišne knjige ne stariji od šest mjeseci, u slučajevima kada investitor nije vlasnik nekretnine na kojoj se gradi; f) ugovor na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja ili pravo korištenja. Član 37. (Postupak izdavanja odobrenja za građenje i žalbeni postupak) (1) Nadležni organ uprave dužan je u postupku izdavanja odobrenja za građenje utvrditi da li je glavni projekt izrađen u skladu s idejnim projektom te uvjetima danim u urbanističkoj saglasnosti, odnosno urbanističko-tehničkim uvjetima koji su propisani odgovarajućom odredbom Zakona o prostornom uređenju te s odredbama ovoga zakona i posebnih propisa. (2) Ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom i posebnim propisima, organ uprave nadležan za poslove građevinarstva iz člana 33. ovoga zakona dužan je izdati rješenje o odobrenju za građenje u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Glavni projekt sastavni je dio odobrenja za građenje, što na projektu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom radnika i pečatom organa uprave nadležnog za poslove građevinarstva koji je to odobrenje izdao. (4) Ako organ uprave nadležan za poslove građevinarstva utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje odobrenja za građenje, pismeno će tražiti od investitora da u roku od 15 dana od dana primitka obavještenja otkloni utvrđene nedostatke. (5) Ako investitor u određenom roku ne ispuni sve uvjete, nadležni organ uprave, odnosno služba za upravu nadležna za poslove građevinarstva rješenjem će odbaciti zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje. (6) Na rješenje koje donosi Ministarstvo ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana primitka rješenja. (7) Na rješenje koje donosi nadležna općinska služba može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. (8) Protiv konačnog akata drugostepenog organa iz stava (7) ovoga člana može se pokrenuti upravni spor kod kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana primitka rješenja. (9) U postupku izdavanja odobrenja za građenje, nadležni organ rješava naknadu za uređenje građevinskog zemljišta, te naknadu za pogodnost i korištenje građevinskog zemljišta. Odmah nakon primitka kompletnog zahtjeva, nadležni organ je dužan da odlukom utvrdi iznose spomenutih naknada i da izda rješenje investitoru u roku od 10 dana o obavezi i uvjetima plaćanja tih naknada. Investitor je dužan da u roku od 10 dana nakon primitka rješenja dostavi dokaze da su plaćeni troškovi uređenja građevinskog zemljišta, naknada za pogodnost i naknada za korištenje građevinskog zemljišta ili kopiju ugovora sa nadležnom općinskom službom o plaćanju iznosa na rate do završetka građenja građevine, ukoliko postoji takva mogućnost. (10) U postupku izdavanja odobrenja za građenje primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku ako odredbama ovoga zakona nije drugačije utvrđeno (11) Strankom u postupku izdavanja odobrenja za građenje smatra se pravno i/ili fizičko lice na čiji zahtjev se vodi postupak izdavanja odobrenja za građenje, vlasnici odnosno suvlasnici i nosioci drugih stvarnih prava na nekretnini na kojoj se gradi i druga lica koja imaju pravni interes. Član 38. (Sadržaj rješenja o odobrenju za građenje) (1) Rješenje o odobrenju za građenje sadrži: 88 a) podatke o investitoru kojem se izdaje odobrenje (naziv, odnosno ime i prezime, sa sjedištem, odnosno adresom); b) podatke o građevini za koje se izdaje odobrenje sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i katnosti građevine, sa oznakom lokacije (katastarske parcele); c) naziv glavnog projekta sa nazivom pravnog lica koje je izradilo glavni projekt; d) izjavu da je glavni projekt sastavni dio odobrenja; e) period za koji odobrenje važi; f) obavezu investitora da prijavi početak izvođenja radova organu koji izdaje odobrenje i nadležnoj građevinskoj inspekciji osam dana prije otpočinjanja radova; g) druge podatke od značaja za specifičnu lokaciju i građevinu. (2) Nadležni organ dužan je poslati kopiju odobrenja za građenje s klauzulom pravosnažnosti nadležnoj građevinskoj inspekciji. (3) Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za građenje, dužno je kopiju odobrenja dostaviti nadležnoj općinskoj službi na čijoj se teritoriji gradi građevina. (4) Glavni projekt je sastavni dio odobrenja za građenje, što na projektu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležne službe za upravu koja je tu dozvolu izdala u skladu sa odredbama ovoga zakona. Član 39. (Izdavanje odobrenja za građenje za dijelove građevine) (1) Odobrenje za građenje izdaje se za građenje cijele građevine. (2) Izuzetno od odredbe stava (2) člana 30. ovoga zakona, na zahtjev investitora, odobrenje za građenje može se izdati i za dijelove građevine. (3) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje prema odredbi stava (2) ovoga člana, investitor je dužan pribaviti načelno odobrenje za građenje za cijelu građevinu. Član 40. (Načelno odobrenje za građenje za složene građevine) (1) Odobrenje za građenje za složenu građevinu može se izdati za jednu ili više građevina koje su sastavni dio složene građevine. (2) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje iz stava (1) ovoga člana investitor je dužan pribaviti načelno odobrenje za građenje za složenu građevinu. (3) Načelnim odobrenjem za građenje, na zahtjev investitora, određuju se dijelovi složene građevine, funkcionalne i/ili tehnološke veze između dijelova složene građevine, te redoslijed izdavanja pojedinačnih odobrenja za građenje. (4) Glavni projekt dijela složene građevine za koji se izdaje odobrenje za građenje mora biti izrađen u skladu sa idejnim projektom cijele složene građevine, urbanističkom saglasnošću, odredbama ovoga zakona i posebnih zakona. (5) Na osnovu načelnog odobrenja za građenje može se pristupiti izvođenju pripremnih radova. (6) Uz zahtjev za izdavanje načelnog odobrenja za građenje za složenu građevinu prilaže se: a) urbanistička saglasnost za cijelu složenu građevinu s klauzulom pravosnažnosti; b) izvadak iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom cijele složene građevine i susjednih objekata (za građevine koje se grade na većem području situacija se može prikazati na geodetskoj podlozi odgovarajućeg mjerila); c) tri primjerka idejnog projekta cijele složene građevine; d) popis dijelova složene građevine sa redoslijedom kako će se izdavati pojedinačna odobrenja za građenje; e) popis pripremnih radova koje treba izvesti; 89 f) okolinska dozvola; g) drugi nacrti i podaci, zavisno od složenosti građevine, ako su oni značajni za izradu glavnog projekta. (7) Uz zahtjev iz stava (6) ovoga člana potrebno je dostaviti i dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi. (8) Uz zahtjev iz stava (6) ovoga člana može se, umjesto idejnog, priložiti glavni projekt cijele složene građevine. (9) Načelno odobrenje za građenje može se izdati i za izvođenje radova i gradnju dijelova energetskih, vodoprivrednih, saobraćajnih i infrastrukturnih građevina, pod uvjetom da takvi radovi, odnosno dijelovi građevine imaju odgovarajuću tehničku dokumentaciju, idejni projekt i urbanističku saglasnost za cijelu građevinu, te da predstavljaju građevinsku i tehničku cjelinu, a da izgradnja cijele građevine traje više godina. (10) Načelno odobrenje za građenje izdaje se prema postupku izdavanja odobrenja za građenje. (11) Načelno odobrenje za građenje za složenu građevinu, na osnovu kojeg se izdaju pojedinačna odobrenja za građenje, prestaje važiti u roku od pet godina od dana pravosnažnosti. (12) Važenje načelnog odobrenja za građenje za složenu građevinu može se produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili urbanistički uvjeti i ako je za najmanje jedan dio složene građevine izdato odobrenje za upotrebu. Član 41. (Odobrenje za građenje za pripremne radove) (1) Pripremni radovi za potrebe gradilišta izvode se na osnovu načelnog odobrenja za građenje. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovoga člana, odobrenje za građenje potrebno je za privremene građevine i pripremne radove koji mogu biti opasni za ljudske živote i zdravlje te saobraćaj i okoliš, i to: a) za asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl., koji će se koristiti za građenje više građevina kroz dulji vremenski period; b) za dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilišta električnom energijom; c) za složenije radove koji mogu uticati na ljudske živote i zdravlje ili na stabilnost građevine. (3) Odobrenjem za građenje iz stava (2) ovoga člana moraju se odrediti uvjeti i rok u kojem se privremena građevina mora ukloniti. (4) Prethodni radovi istražnog karaktera (prethodne studije, istraživanja i ispitivanja terena, izrada idejnih rješenja, izrada investicijskog programa, prikupljanje podataka za projektovanje i drugi radovi koji služe za izradu tehničke dokumentacije i za donošenje odluke o izgradnji investicijskog objekta) izvode se na osnovu urbanističke saglasnosti. Član 42. (Odobrenje za građenje za privremene objekte) (1) Za postavljanje privremenih građevina iz stava (15) člana 2. ovoga zakona, izdaje se odobrenje za građenje za privremene građevine. (2) Odobrenjem za građenje iz stava (1) ovoga člana mora se odrediti rok u kojem se privremena građevina mora ukloniti. (3) Rok za uklanjanje privremene građevine iz stava (2) ovoga člana ne može biti duži od tri godine. 90 (4) Rješenje o odobrenju za građenje izdato za privremenu građevinu i privremenu namjenu koja taj status nemaju prema stavu (15) člana 2. ovoga zakona, proglasit će se ništavim. Član 43. (Izmjene i / ili dopune odobrenja za građenje) (1) Investitor je dužan podnijeti zahtjev za izmjenu ili dopunu odobrenja za građenje ako tokom građenja namjerava na građevini učiniti bilo kakve izmjene kojima se odstupa od rješenja datih glavnim ili izvedbenim projektom na osnovu kojeg je izdano odobrenje za građenje ili uvjeta datih u urbanističkoj saglasnosti. (2) U slučaju iz stava (1) ovoga člana izmjena i/ili dopuna odobrenja za građenje obavlja se na osnovu izmijenjene i/ili dopunjene urbanističke saglasnosti. (3) Ako se tokom građenja promijeni investitor, novi investitor dužan je od organa uprave nadležnog za poslove građevinarstva u roku od 30 dana zatražiti izmjenu odobrenja za građenje u vezi s promjenom investitora. Član 44. (Prestanak važenja odobrenja za građenje) (1) Odobrenje za građenje prestaje važiti ako radovi na građevini za koju je odobrenje za građenje izdano ne započnu u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti odobrenja za građenje. (2) Važenje odobrenja za građenje može se, na zahtjev investitora, produljiti za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti u skladu s kojima je izdano odobrenje za građenje. Član 45. (Bespravna gradnja) (1) Investitor kojem je rješenjem odobreno građenje može pristupiti gradnji iz člana 30. ovoga zakona samo nakon dobivanja odgovarajuće klauzule o pravosnažnosti rješenja. (2) Za zgrade i druge građevine izgrađene bez odobrenja za građenje iz stava (1) ovoga člana može se dati priključak za javni vodovod i električnu mrežu, u skladu sa zakonskim propisima iz navedenih oblasti. (3) Posebnim propisom skupštine kantona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona, odredit će se postupak i uvjeti pod kojima se može legalizovati dosadašnja bespravna gradnja ako takva gradnja ne ugrožava opći javni interes, ako se uklapa u prostorno-plansku dokumentaciju i ako ne utječe negativno na uvjete zaštite okoliša, stanovništva i materijalnih dobara. POGLAVLJE VI. GRADILIŠTE Član 46. (Prijava građenja) (1) Investitor je dužan da organu koji mu je izdao odobrenje za građenje, kao i nadležnom inspekcijskom organu pismeno prijavi početak radova na gradilištu, najkasnije osam dana prije početka radova. (2) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti izvođača radova i oznaku elaborata o iskolčavanju. (3) U slučaju prekida gradnje investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine, susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari. Ako prekid traje duže od tri mjeseca investitor je dužan prijaviti nastavak gradnje. 91 (4) Nadležni inspekcijski organ je dužan da planira i da izvrši prvi inspekcijski pregled na gradilištu u roku od 10 dana od dana prijave početka radova. Član 47. (Iskolčavanje) (1) Prije početka građenja obavlja se iskolčavanje građevine u skladu sa uvjetima datim u odobrenju za građenje i na osnovu glavnog ili izvedbenog projekta. (2) Iskolčavanje građevine obavlja organ nadležan za katastar samostalno ili te poslove povjerava pravnom licu registrovanom za izvođenje tih poslova. O iskolčavanju se sačinjava elaborat, a kopije se dostavljaju investitoru, nadležnoj službi organa uprave za katastar i građenje i nadležnoj građevinskoj inspekciji. (3) Za štetu proisteklu iz pogrešnog iskolčavanja odgovara lice koje je izvršilo iskolčavanje. (4) Ispravnosti iskolčavanja građevine potvrđuje odgovorno lice iz stava (2) ovoga člana koje je izvršilo iskolčavanje upisom u građevinski dnevnik prije početka radova iskopa. (5) Nadležna građevinska inspekcija je dužna odmah, nakon primitka obavijesti iz stava (2) ovoga člana, provjeriti da li je stvarni položaj građevine u prostoru u skladu sa elaboratom o iskolčavanju i odobriti nastavak radova. Član 48. (Uređenje gradilišta) (1) Gradilište mora biti ograđeno radi sprečavanja nekontrolisanog pristupa ljudi na gradilište. (2) Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim saobraćajnim znakovima ili označeni na drugi način. (3) Uz javnosaobraćajne površine zabranjeno je ograđivati gradilište bodljikavom žicom ili na drugi način koji bi mogao ugrožavati prolaznike. Na određenim gradskim područjima može se odrediti poseban vanjski izgled ograde. (4) Gradilište mora imati istaknutu, na vidnom mjestu, ploču sa svim relevantnim podacima o građevini i sudionicima u gradnji (naziv investitora, izvođača radova i projektanta te naziv i vrstu građevine koja se gradi, kao i vrijeme početka i završetka radova). (5) Pripremni radovi za građenje mogu se izvoditi na zemljištu koje nije vlasništvo investitora samo ako je investitor prethodno pribavio saglasnost vlasnika toga zemljišta. (6) Investitor ili izvođač dužni su, radi privremenog zauzimanja susjednog, odnosno obližnjeg zemljišta za potrebe gradilišta, postupati prema odredbama posebnih zakona. (7) Za privremeno zauzimanje javnosaobraćajnih površina za potrebe gradilišta investitor ili izvođač dužan je pribaviti odobrenje nadležne općinske službe za upravu, odnosno preduzeća određenog posebnim zakonom. (8) Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni i odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije te zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite radi sprečavanja ugrožavanja života i zdravlja ljudi. (9) Sve privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilištu dovedeno u uredno stanje prije izdavanja upotrebne dozvole. Član 49. (Dokumentacija na gradilištu) (1) Izvođač na gradilištu mora imati: 92 a) rješenje o upisu u registar djelatnosti; b) akt o postavljanju voditelja građenja, odnosno voditelja pojedinih radova; c) akt o imenovanju nadzornog inžinjera; d) pravosnažno odobrenje za građenje; e) projekte na osnovu kojih je izdano odobrenje za građenje; f) izvedbene projekte, sa svim izmjenama i dopunama; g) građevinski dnevnik; h) građevinsku knjigu; i) dokumentaciju o ispitivanju ugrađenog materijala, proizvoda i opreme, prema programu ispitivanja iz projekta; j) elaborat o iskolčavanju građevine, koji je izradilo fizičko ili pravno lice registrovano za obavljanje te djelatnosti posebnim propisom; k) nacrt organizacije gradilišta. (2) Uvjete, način i obrazac vođenja građevinskog dnevnika na gradilištu propisat će nadležno Ministarstvo. POGLAVLJE VII. UPOTREBNA DOZVOLA Član 50. (Upotrebna dozvola) (1) Izgrađena građevina smije se početi upotrebljavati, odnosno staviti u pogon nakon što organ uprave nadležan za poslove građevinarstva koji je izdao građevinsku dozvolu, izda dozvolu za njezinu upotrebu (u daljnjem tekstu: upotrebna dozvola). (2) Upotrebna dozvola za izgrađenu građevinu izdaje se nakon obavljenog tehničkog pregleda. Član 51. (Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole) (1) Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole investitor podnosi organu uprave nadležnom za poslove građevinarstva koji je izdao odobrenje za građenje građevine. (2) Zahtjev iz stava (1) ovoga člana sadrži: a) odobrenje za građenje s klauzulom pravosnažnosti; b) kopiju katastarskog plana, s ucrtanim položajem građevine ( ne starija od 6 mjeseci); c) pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine; d) pisani izvještaj o nadzoru nad gradnjom, u skladu s članom 21. ovoga zakona. (3) Uz zahtjev iz stava (1) ovoga člana potrebno dostaviti dokaz o uplati administrativne takse. Član 52. (Tehnički pregled) (1) Organ uprave nadležan za poslove građevinarstva dužan je u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva obaviti tehnički pregled građevine. (2) O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda građevine organ uprave nadležan za poslove građevinarstva dužan je obavijestiti investitora. Investitor je dužan tehničkom pregledu osigurati prisutnost sudionika u građenju. (3) Tehnički pregled građevine obavlja komisija koju rješenjem osniva organ uprave nadležan za poslove građevinarstva iz člana 33. ovoga zakona. (4) Rješenje iz stava (3) ovoga člana, organ uprave nadležan za poslove građevinarstva obavezan je donijeti u roku od osam dana od dana primitka urednog zahtjeva iz člana 51. ovoga zakona. 93 (5) Organ uprave nadležan za poslove građevinarstva imenuje predsjednika i članove komisije iz stava (3) ovoga člana i određuje organe i privredna društva koja upućuju svoga ovlaštenog predstavnika kao člana komisije. (6) Predsjednik i članovi komisije iz stava (3) ovoga člana moraju ispunjavati uvjete da su diplomirani inžinjeri, odnosno magistri sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste sruke, s pet godina radnoga staža i položenim stručnim ispitom. (7) Broj članova i sastav komisije za tehnički pregled građevine, ovisi o vrsti i složenosti objekta, odnosno komisija mora imati po jednog stručnog člana za svaku vrstu radova koje pregleda (arhitektonske, građevinske, mašinske, elektroinstalacijske, vodovodne i kanalizacijske itd.). (8) U radu komisije iz stava (3) ovoga člana ne mogu sudjelovati službena lica koja su donosila rješenja u postupku izdavanja odobrenja za građenje. (9) Tehničkim pregledom građevine utvrđuje se je li građevina izgrađena u skladu s odobrenjem za građenje. (10) O obavljenom tehničkom pregledu građevine sastavlja se zapisnik u koji se unosi i mišljenje članova komisije za tehnički pregled građevine o tome može li se izgrađena građevina koristiti ili se moraju prethodno otkloniti utvrđeni nedostaci ili se može izdati upotrebna dozvola. (11) Predsjednik komisije za tehnički pregled građevine koji je obavio tehnički pregled dužan je u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda građevine zapisnik iz stava (10) ovoga člana, koji su potpisali svi članovi komisije, dostaviti organu uprave nadležnom za poslove građevinarstva. Član 53. (Dužnost investitora u postupku) Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkoga pregleda građevine, osim za građevine iz stava (2) člana 35. ovoga zakona, komisiji za tehnički pregled građevine dati na uvid: a) dokumentaciju iz članova 46. i 49. ovoga zakona; b) situacijski nacrt građevine, kao dio geodetskog elaborata koji je izradilo fizičko ili pravno lice registrovano za obavljanje te djelatnosti posebnim propisom, te koji je ovjerio organ uprave nadležan za katastar i geodetske poslove; c) dokaz o postignutom kvalitetu radova i materijala; d) završni izvještaj nadzornog inžinjera o izvedbi građevine. Član 54. (Postupak izdavanja upotrebne dozvole) (1) Ako je izvještajem komisije utvrđeno da se izgrađena građevina može koristiti, odnosno staviti u pogon, Ministarstvo u roku od 10 dana od primitka izvještaja o izvršenom tehničkom pregledu izdaje odobrenje za upotrebu. (2) Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole odbit će se: a) ako je građevina izgrađena bez odobrenja za građenje; b) ako su tokom građenja obavljene izmjene i dopune na građevini za koje nije ishođena izmjena ili dopuna odobrenja za građenje; c) ako se u ostavljenom roku nisu otklonili nedostaci koji bitno utječu na pouzdanost i sigurnost građevine; d) ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka odobrenje za građenje ili da je u postupku poništenje odobrenja za građenje; e) ako je u toku postupak građevinske inspekcije koji se odnosi na obustavu gradnje ili uklanjanje građevine. 94 (3) Ako su tehničkim pregledom utvrđeni nedostaci koje je potrebno otkloniti a ti nedostaci ne utječu na tehnička svojstva bitna za građevinu prema poglavlju II. ovoga zakona, organ uprave nadležan za poslove građevinarstva može odrediti rok u kojem se moraju uočeni nedostaci otkloniti. (4) Upotrebna dozvola izdat će se tek nakon što se otklone uočeni nedostaci iz stava (2) ovoga člana. (5) Izuzetno, upotrebna dozvola može se izdati ako primjedbe nisu uvjetne, odnosno ako su ispunjeni ostali uvjeti predviđeni Zakonom, a sama upotreba objekta neće ugroziti stabilnost i sigurnost te štetne utjecaje na okoliš, kao i ljudske živote i zdravlje. Član 55. (Rješenje o uklanjanju građevine) Ako se prilikom tehničkog pregleda utvrdi da se nedostaci na građevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost za pouzdanost građevine, za ljudske živote ili zdravlje te za okoliš, saobraćaj ili susjedne objekte, organi nadležni za poslove građevinarstva donijet će rješenje o uklanjaju, odnosno rušenju građevine. Član 56. (Odobrenje za probni rad) (1) Organ uprave nadležan za poslove građevinarstva, za izdavanje upotrebne dozvole može, na osnovu mišljenja komisije za tehnički pregled građevine, za građevinu koja po svom tehnološkom procesu, s obzirom na ugrađene instalacije, opremu i postrojenja, zahtijeva probni rad, izdati odobrenje za probni rad. (2) Odobrenje za probni rad može se izdati samo pod uvjetom da je komisija za tehnički pregled građevine utvrdila da je građevina izgrađena u skladu s izdanim odobrenjem za građenje i da puštanje građevine u probni rad ne ugrožava ljudske živote i zdravlje te okoliš i susjedne građevine. (3) Tokom trajanja probnoga rada građevine uspostavlja se i utvrđuje njezina potpuna tehnička ispravnost. (4) Probni rad građevine iz stava (1) ovoga člana može trajati najdulje 12 mjeseci, a izuzetno, u posebno složenim tehnološkim procesima, probni rad se može produljiti za još 12 mjeseci. Član 57. (Troškovi postupka) Troškove obavljanja tehničkog pregleda snosi investitor, a o njima se odlučuje u skladu s odredbama važećeg federalnog Zakona o upravnom postupku. Član 58. (Upotrebna dozvola za dio građevine) Upotrebna dozvola može se na zahtjev investitora izdati za dio građevine prije dovršetka cijele građevine: a) ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (npr. korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu električnom energijom i dr.); b) ako je u pitanju složena građevina iz člana 40. ovoga zakona; c) ako se određeni dio građevine može privesti svojoj namjeni prije dovršetka cijele građevine. Član 59. (Upis građevine u zemljišne knjige) 95 (1) Upotrebna dozvola je upravni akt i u postupku njezinog izdavanja primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ako ovim zakonom nije drugačije određeno. (2) Građevina za koju nije izdana upotrebna dozvola ne može se upisati u zemljišne knjige. (3) Izuzetno od odredbi stava (2) ovoga člana, građevine izgrađene do 23. maja 1974. godine mogu se upisati u zemljišnu knjigu na osnovu isprave, izdate od nadležnog organa za prostorno uređenje, kojom se potvrđuje da je građevina izgrađena prije utvrđenog roka. (4) Izuzetno od odredbi spomenutog stava (2) ovoga člana, građevine izgrađene poslije 23. maja1974 a do 31. decembra 1991. godine, uz uvjet da posjeduje odobrenje za građenje mogu se upisati u zemljišnu knjigu na osnovu isprave, izdate od nadležnog organa za prostorno uređenje kojom se potvrđuje da je građevina izgrađena u utvrđenom razdoblju. (5) Za građevine kod kojih je došlo do odstupanja (nadogradnja, proširenje, promjena namjene) kod izgradnje u odnosu na odobrenje za građenje potrebno je od strane nadležnog organa za prostorno uređenje provesti postupak u skladu sa ovim zakonom. (6) Isprave iz stava (3) ovoga člana nadležni organ će izdati nakon provedenog postupka, utvrđenog činjeničnog stanja i pribavljenog dokaznog materijala i dokumentacije kojom se potvrđuje da su ispunjeni uvjeti iz prethodnih stavova ovoga člana (ovjerena kopija katastarskog plana i posjedovnog lista, odobrenje za građenje, potvrda o priključku objekta na komunalnu i elektroenergetsku infrastrukturu, izjave na zapisnik najmanje dva svjedoka). Član 60. (Javni poziv stručnim licima) (1) Organ uprave nadležan za poslove građevinarstva koji imenuje komisiju za tehnički pregled građevine, dužan je najmanje jednom u dvije godine objaviti javni poziv stručnim licima da dostave dokaze da ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u radu komisije iz stava (6) člana 52. ovoga zakona. (2) Ministarstvo će donijeti bliže propise o obavljanju tehničkog pregleda građevine i izdavanju upotrebne dozvole. DIO TREĆI – UPOTREBA I ODRŽAVANJE GRAĐEVINE Član 61. (Upotreba i održavanje građevine) (1) Građevina se može upotrebljavati samo na način koji je u skladu s njezinom namjenom. (2) Vlasnik građevine dužan je održavati građevinu tako da se u predviđenom vremenu trajanja očuvaju tehnička svojstva bitna za građevinu iz 1. dijela, poglavlja I. ovoga zakona, odnosno da se ne naruše njezina spomenička svojstva ako je ta građevina uvrštena u popis građevina kulturno-historijske baštine. (3) U slučaju oštećenja građevine zbog čega je ugrožena stabilnost građevine ili njezinog dijela te ako postoji opasnost za susjedne građevine ili zdravlje ljudi, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu kao opasnu do otklanjanja oštećenja. 96 Član 62. (Rekonstrukcija postojeće građevine) (1) Investitor je dužan pribaviti odobrenje za građenje ako namjerava rekonstruisati postojeću građevinu. (2) Na rekonstrukciju postojeće građevine primjenjuju se odredbe članova od člana 35. do člana 45. ovoga zakona. (3) Izuzetno od odredbi člana 35. ovoga zakona, zahtjevu za rekonstrukciju postojeće građevine prilažu se: a) projekt izvedenog stanja; b) tri primjerka glavnog projekta iz člana 24. ovoga zakona za građevinu, odnosno dio građevine na koji se rekonstrukcija odnosi; c) izvod iz katastra – katastarska čestica; d) dokaz o pravu gradnje iz člana 36. ovoga zakona; e) pisani izvještaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta prema članu 27. ovoga zakona; f) pisani izvještaj i potvrdu o obavljenoj nostrifikaciji u slučajevima iz člana 28. ovoga zakona; g) saglasnosti, odnosno pribavljena mišljenja iz kojih proističe priroda namjeravane rekonstrukcije. (4) Projekt izvedenog stanja mora sadržavati: a) snimku postojećeg stanja (sve osnove, presjek, krovište, pročelja itd.); b) glavni projekt u skladu s članom 24. ovoga zakona za građevinu, odnosno dio građevine na koji se rekonstrukcija odnosi. (5) Na projekt izvedenog stanja odnose se odredbe članova od 25. do 29. ovoga zakona. POGLAVLJE I. UKLANJANJE GRAĐEVINE Član 63. (Uklanjanje građevine) (1) Vlasnik građevine može pristupiti uklanjanju građevine ili njezinoga dijela samo na osnovu odobrenja za uklanjanje građevine. (2) Odobrenje za uklanjanje građevine izdaje organ uprave nadležan za poslove građevinarstva. (3) Zahtjevu za uklanjanje građevine prilažu se: a) dokaz o pravu vlasništva građevine; b) projekt uklanjanja građevine; c) saglasnost nadležnih organa ako se tim uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita spomenika kulture, zaštita komunalnih i drugih instalacija i dr.); d) procjena utjecaja na okoliš, u skladu s posebnim zakonom. (4) Projekt uklanjanja građevine sadrži: a) nacrte; b) tehnički opis uklanjanja građevine; c) proračune stabilnosti konstrukcije ili njezinih dijelova tokom uklanjanja, odnosno demontaže. (5) Odredba o uklanjanju građevine i stava (1) ovoga člana ne odnosi se na uklanjanje građevine na osnovu inspekcijskoga rješenja, odnosno rješenja organa nadležnog za poslove građevinarstva. 97 DIO ČETVRTI – NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA I INSPEKCIJSKI NADZOR Član 64. (Odredbe o inspekcijskome nadzoru) Inspekcijskim nadzorom, prema ovome zakonu, obavlja se nadzor nad radom sudionika u građenju i održavanju građevine te nadzor kvaliteta građevinskih proizvoda u proizvodnji u pogledu primjene ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga zakona, kao i propisa iz područja normizacije, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Član 65. (Kantonalni i općinski građevinski inspektori) (1)Inspekcijski nadzor, prema ovom zakonu, obavljaju građevinski inspektori. (2)Na građevinama iz člana 34. ovoga zakona inspekcijski nadzor provode kantonalni građevinski inspektori. (3) Na ostalim građevinama inspekcijski nadzor provode općinski građevinski inspektori. (4)Kantonalnim građevinskim inspektorom može se imenovati samo diplomirani inžinjer građevinske ili arhitektonske struke, odnosno magistar sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke, s najmanje pet godine radnoga iskustva i položenim stručnim ispitom u struci. Općinskim građevinskim inspektorom može se imenovati diplomirani inžinjer građevinske ili arhitektonske struke, odnosno magistar sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke, s najmanje tri godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom u struci. (5) Kantonalni i općinski građevinski inspektori (u daljnjem tekstu: inspektori) svoj identitet dokazuju službenom iskaznicom čiji sadržaj, način izdavanja i oblik trebaju biti usklađeni prema važećem federalnom propisu. (6) Inspektori iz stava (1) ovoga člana mogu obavljati i inspekcijski nadzor u primjeni Zakona prostornom uređenju i, u tom slučaju, istupaju u svojstvu urbanističko-građevinskog inspektora. Član 66. (Provođenje nadzora nad sudionicima građenja) U provođenju nadzora inspektor ima pravo i dužnost sudionicima građenja rješenjem narediti otklanjanje nepravilnosti, obustavu građenja i uklanjanje građevine. Član 67. (Otklanjanje nepravilnosti) (1) U provođenju nadzora inspektor ima pravo i dužnost sudionicima građenja rješenjem narediti da u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi. (2) U provođenju nadzora inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti vlasniku postojeće građevine da otkloni nedostatke na građevini koji su nastali ili su uočeni tokom njezine izgradnje i upotrebe ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost građevine te živote i zdravlje ljudi. (3) U provođenju nadzora inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti vlasniku postojeće građevine prestanak upotrebe građevine ako za građevinu nije pribavljena upotrebna dozvola ili je prestalo važenje odobrenja za probni rad(član 58. ovoga zakona). 98 Član 68. (Obustava građenja) (1) Inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti obustavu daljnje gradnje, odnosno izvođenja pojedinih radova: a) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše na osnovu odobrenja za građenje koje nije postalo pravosnažno, odnosno koje ne sadrži klauzulu pravosnažnosti iz člana 45. ovoga zakona; b) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše protivno odobrenju za građenje, te odrediti primjereni rok za usklađivanje izvedenoga stanja s odobrenim projektom ili crtežom građevine, odnosno ishođenje izmjene ili dopune odobrenja za građenje; c) ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja odobrenja za građenje; d) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše, a da u roku određenim rješenjem iz stava (1) člana 66. ovoga zakona nisu otklonjeni uočeni nedostaci; e) ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili izvođenju radova koji mogu ugroziti tehnička svojstva bitna za građevinu, propisana poglavljem II. ovoga zakona, te odrediti primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka; f) ako utvrdi da se radovi izvode tako da se ugrožava sigurnost susjednih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, saobraćajne površine, komunalne i druge instalacije i dr., te narediti hitne mjere zaštite ako je to potrebno; g) ako utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravno ili fizičko lice koje nije registrovano, odnosno ovlašteno za izvođenje ili nadziranje te vrste radova, odnosno koje ne ispunjava posebne uvjete propisane ovim zakonom. (2) U slučajevima iz stava (1) ovoga člana, građevinski inspektor će, na licu mjesta, narediti zatvaranje gradilišta. (3) U slučajevima iz tačke g) stava (1) ovoga člana, građevinski inspektor ima pravo i dužnost podnijeti nadležnome sudu zahtjev za brisanje pravnog lica iz sudskog registra ako ono ne ispunjava posebne uvjete propisane ovim zakonom. Član 69. (Zatvaranje gradilišta i pečaćenje sredstava za rad) (1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor na temelju ovoga zakona na licu mjesta naređuje zapisnikom zatvaranje gradilišta, posebnim službenim znakom i onemogućuje korištenje oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad pečaćenjem. (2) Građevinski inspektor naredit će zatvaranje gradilišta tako što će donijeti rješenje o zatvaranju gradilišta u roku od 3 dana nakon sačinjavanja zapisnika i označiti gradilište žutom trakom širine 5 cm sa tekstom „zatvoreno gradilište“ ispisanim na jednom službenom jeziku Kantona, širine 3 cm i postavljanjem zapisnika odnosno rješenja o zatvaranju gradilišta na predmetnom lokalitetu. (3) Građevinski inspektor će s gradilišta ukloniti službeni znak iz stava (1) ovoga člana kada investitor, odnosno vlasnik postupi prema inspekcijskom rješenju, odnosno kada uskladi građenje s ovim zakonom. (4) Ako investitor, odnosno vlasnik nastavi graditi poslije zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja uz pomoć policije koja će udaljiti izvođača s gradilišta. (5) Povreda službenog pečata ili znaka nakon zatvaranja gradilišta je kazneno djelo prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine. 99 (6) Naredba o zatvaranju gradilišta i pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad prestaje važiti nakon izvršenja inspekcijskoga rješenja građevinskog inspektora odnosno obustave postupka izvršenja. (7) Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta te pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad propisuje ministarstvo. Član 70. (Način uklanjanje građevine) (1) Inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti da se građevina ili njezin dio ukloni, odnosno da se uspostavi prijašnje stanje: a) ako se gradi ili je izgrađena bez odobrenja za građenje, odnosno urbanističke saglasnosti građevina iz člana 31. ovoga zakona; b) ako se gradi protivno odobrenju za građenje, a u određenom roku se nije uskladilo izvedeno stanje s odobrenim projektom ili crtežom građevine, odnosno ako se nije pribavila izmjena ili dopuna odobrenja za građenje (član 43. ovoga zakona); c) ako se tokom građenja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili stabilnost okolnih građevina ili su na drugi način ugroženi ljudski životi ili okoliš. Inspektor će naredit, kada je to potrebno, i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga; d) ako utvrdi da je, zbog dotrajalosti ili većih oštećenja, neposredno ugrožena stabilnost građevine ili njezinog dijela te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i ljudske živote, a ta se opasnost ne može na drugi način otkloniti, inspektor će narediti vlasniku građevine da ukloni građevinu ili njezin dio. Inspektor ujedno naređuje i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga (npr. podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.); e) ako se, u skladu s članom 42. ovoga zakona, ne uklone privremene građevine izgrađene na gradilištu u okviru pripremnih radova (barake, nadstrešnice, instalacije, skladišta, zajedničke nastambe te druge građevine i uređaji). (2) U slučajevima iz tačaka a) i b) stava (1) ovoga člana, inspektor će, prije donošenja rješenja, na licu mjesta narediti zatvaranje gradilišta posebnom oznakom, tako što će označiti gradilište žutom trakom, širine 5 cm, s tekstom: "zatvoreno gradilište", ispisanim na jednom od službenih jezika Kantona, širine 3 cm. (3) Ako se građevina iz tačke c) stava (1) ovoga člana nalazi u zaštićenom području, rješenje o uklanjanju ne može se izvršiti bez saglasnosti nadležnog zavoda za poslove zaštite spomenika kulture. Postupak davanja saglasnosti organa uprave nadležnog za poslove zaštite spomenika kulture hitan je. (4) Ako u slučaju iz stava (1) ovoga člana investitor ne postupi prema rješenju inspektora o uklanjanju građevine ili njezinoga dijela, rješenje će se izvršiti pomoću drugog lica, na trošak investitora. (5) Način izvršenja rješenja određuje građevinski inspektor. Član 71. (Izvršenje inspekcijskog rješenja) (1) Troškovi izvršenja rješenja kantonalnog inspektora plaćaju se iz kantonalnog Budžeta do naplate od počinitelja prekršaja. (2) Troškovi izvršenja rješenja općinskog inspektora plaćaju se iz budžeta jedinice lokalne uprave do naplate od počinitelja prekršaja. (3) U slučaju iz stava (1) ovoga člana, troškovi izvršenja naknađuju se od počinitelja prekršaja u korist kantonalnog Budžeta. U slučaju iz stava (2) ovoga člana troškovi izvršenja naknađuju se od počinitelja prekršaja u korist budžeta jedinice lokalne uprave. 100 (4) Radi nesmetanog izvršenja inspekcijskog rješenja, nadležna policijska uprava prethodno osigurava građevinu, gradilište i pristup na gradilište od ljudi i stvari za vrijeme izvršenja inspekcijskog rješenja. (5) Troškovi izvršenja inspekcijskog rješenja donesenog nepoznatom investitoru namiruju se iz kantonalnog odnosno općinskog budžeta ovisno o tome koji je inspektor donio rješenje. (6) Građevinski inspektor sastavlja zapisnik o izvršenom uklanjanju građevine koji se dostavlja katastarskom uredu. (7) Ovlašteni građevinski inspektor ima pravo i obavezu pokretanja prekršajnog postupka pred nadležnim sudom za prekršaje iz člana 64. do člana 80. ovoga zakona. Član 72. (Inspekcijske mjere) (1) Inspektor, izuzetno, može zapisnikom narediti izvršenje mjera iz tačaka a) i e) stava (1) člana 68. i tačaka c) i d) stava (1) člana 70. ovoga zakona radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi te za imovinu. (2) Izvršenje naređenih mjera počinje teći uručenjem zapisnika. (3) Inspektor je dužan izdati pisano rješenje o naređenim mjerama iz stava (2) ovoga člana u roku od tri dana od dana kada je naređeno izvršenje mjera. (4) Na rješenje građevinskog inspektora ovlašteno lice kod kojeg je obavljen inspekcijski nadzor ima pravo podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana primitka rješenja. (5) Žalba na rješenje inspektora iz članova 66. i 67. ovoga zakona te stava (3) ovoga člana ne odgađa izvršenje rješenja. (6) Žalba iz stava (5) ovoga člana može se podnijeti kantonalnom građevinskom inspektoru ako je rješenje donio općinski inspektor. Ako je rješenje donio kantonalni inspektor, žalba se podnosi resornom kantonalnom ministru. (7) Protiv rješenja donesenog o žalbi može se pokrenuti upravni spor u Kantonalnom sudu u roku od 30 dana od dana primitka rješenja. Član 73. (Ništavost rješenja o odobrenju za građenje) (1) Inspektor je dužan zatražiti od nadležnoga organa da oglasi ništavim rješenje o odobrenju za građenje ako utvrdi da je izdano protivno odredbama ovoga zakona i propisima za njegovo provođenje, i to: a) ako je odobrenje za građenje izdano mimo dokumenata prostornog uređenja; b) ako je odobrenje za građenje izdano za privremenu građevinu koja taj status nema prema stavu (15) člana 2. ovoga zakona; (c) ako je odobrenje za građenje izdato na osnovu glavnog projekta koji nije usklađen prema odredbi stava (1) člana 37. ovoga zakona. (2) Rješenje o oglašavanju ništavim rješenja o odobrenju za građenje donosi se u skladu s odredbama Zakona o upravnom postupku. DIO PETI – KAZNENE ODREDBE Član 74. (Novčane kazne za pravna i fizička lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 8.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice u svojstvu investitora: 101 a) ako projektovanje, građenje ili provođenje stručnog nadzora povjeri licu koje nije registrovano za obavljanje tih djelatnosti [stav (2) člana 19. ovoga zakona]; b) ako ne osigura stručni nadzor nad građenjem [stav (3) člana 18. ovoga zakona]; c) ako ne prijavi početak građenja u propisanome roku [stav (6) člana 18. ovoga zakona]; d) ako u slučaju prekida radova ne osigura građevinu koju gradi i okoliš [stav (7) člana 18. ovoga zakona]; e) ako u propisanom roku ne prijavi promjenu investitora [stav (8) član 18. ovoga zakona]; f) ako pristupi građenju bez pravosnažnog odobrenja za građenje (član 30. ovoga zakona); g) ako reviziju projekta povjeri pravnom licu koje nije revident [stav (2) člana 27. ovoga zakona]; h) ako gradi protivno odobrenju za građenje, a nije dobio izmjenu ili dopunu odobrenja za građenje (član 43. ovoga zakona); i) ako za potrebe gradilišta zauzme susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjane pravne osnove [stav (6) člana 48. ovoga zakona]; j) ako za potrebe gradilišta zauzme javnosaobraćajnu površinu bez odobrenja nadležnog organa [stav (7) člana 48. ovoga zakona]; k) ako nakon završetka građenja ne raščisti i ne uredi gradilište i neposredni okoliš [stav (9) člana 48. ovoga zakona]; l) ako upotrebljava građevinu ili njezin dio bez upotrebne dozvole (član 50. ovoga zakona); m) ako u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene tehničkim pregledom građevine [stav (2) člana 54. ovoga zakona]; n) ako nastavi građenje na gradilištu nakon donošenja rješenja o zatvaranju gradilišta. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i fizičko lice kao vlasnik građevine novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. Član 75. (Novčane kazne za pravna lica i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 6.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje gradi za račun nepoznatog kupca ako stručni nadzor ne povjeri drugom pravnom licu registrovanom za obavljanje stručnog nadzora [stav (4) člana 18. ovoga zakona]. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 600,00 KM. Član 76. (Novčane kazne za provođenje stručnog nadzora nad građenjem) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje provodi stručni nadzor nad građenjem: a) ako nije registrovano za obavljanje poslova stručnog nadzora [stav (1) člana 21. ovoga zakona]; b) ako imenuje nadzornog inžinjera koji ne ispunjava uvjete prema odredbama ovoga zakona [stav (3) člana 21. ovoga zakona]; c) ako ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu s odobrenjem za građenje, odnosno projektom [stav (3) člana 20. ovoga zakona]; 102 d) ako ne poduzme mjere da tehnička svojstva građevine zadovolje uvjete iz 1. dijela, poglavlja I. ovoga zakona [stav (3) člana 20. ovoga zakona]; e) ako ne poduzme mjere da kvalitet radova, ugrađenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima projekta i da bude dokazan odgovarajućim ispitivanjima i dokumentima [tačka b) stava (6) člana 21. ovoga zakona]; f) ako je nadzorni inžinjer zaposlenik pravnoga lica koje je izvođač radova na istoj građevini [stav (5) člana 18. ovoga zakona]; g) ako nadzire građenje građevine koja se gradi bez pravosnažnog akata kojim se odobrava građenje [tačka b) stava (6) člana 21. ovoga zakona]; h) ako ne utvrdi da izvođač, odnosno odgovorno lice koje vodi građenje ili pojedine radove ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja propisane posebnim zakonom [stav (1) člana 20. ovoga zakona]; i) ako ne utvrdi je li iskolčavanje građevine provelo lice ovlašteno za obavljanje poslova geodetske izmjere i katastra općine prema posebnom propisu [tačka a) stava (6) člana 21. ovoga zakona]; j) ako bez odgađanja ne upozna investitora te građevinsku i druge inspekcije o svim nedostacima i nepravilnostima koje uoči tokom građenja, kao i o poduzetim mjerama [tačka e) stava (6) člana 21. ovoga zakona]; k) ako u građevinski dnevnik ne upiše način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti [tačka d) stava (6) člana 21. ovoga zakona]; l) ako ne sastavi završni izvještaj o izvedbi građevine [tačka f) stava (6) člana 21.]. (2) Za prekršaj iz tačaka a) i b) stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 700,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i nadzorni inžinjer novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM. (4) Novčanom kaznom iz stava (1) ovoga člana kaznit će se ovlašteno lice nadležnog organa ako izda odobrenje za građenje objekta protivno odredbama člana 38. ovoga zakona. Član 77. (Novčane kazne za vlasnika građevine) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice kao vlasnik građevine: a) ako upotrebljava građevinu protivno njezinoj namjeni [stav (1) člana 61. ovoga zakona]; b) ako ne održava građevinu, njezinu konstrukciju ili opremu [stav (2) člana 61. ovoga zakona]; c) ako pristupi uklanjanju građevine ili ukloni građevinu ili njezin dio bez odobrenja općinske službe za upravu nadležne za poslove građevinarstva [stav (1) člana 63. ovoga zakona]; d) ako glavni projekt nije izrađen u skladu sa idejnim projektom [stav (1) člana 37. ovoga zakona]. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice vlasnika građevine novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i fizičko lice kao vlasnik građevine novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. Član 78. (Novčane kazne za pravno lice koje projektuje) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje projektuje: 103 a) ako nije registrovano za projektovanje [stav (2) člana 19. ovoga zakona]; b) ako imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane uvjete (član 19. ovoga zakona); c) ako izvedbeni projekt nije izrađen u skladu s glavnim projektom [stav (1) člana 25. ovoga zakona]; d) ako ne označi i ne uveže projekt i njegove dijelove [stav (3) člana 26. ovoga zakona]; e) ako glavni projekt nije izrađen u skladu s idejnim projektom (član __stav __ ovoga zakona). (2) Za prekršaj iz tačaka a), b) i d) stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 300,00 KM. (3) Za prekršaj iz tačke c) stava (1) ovoga člana kaznit će se projektant novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 250,00 KM. Član 79. (Novčane kazne za izvođača kao pravnog lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj izvođač kao pravno lice: a) ako ne gradi u skladu s tehničkim propisima i normama, s obveznom primjenom [tačka b) stava (3) člana 20. ovoga zakona]; b) ako nije registrovan za obavljanje djelatnosti [stav (1) člana 20. ovoga zakona]; c) ako ne gradi u skladu s odobrenjem za građenje [tačka a) stava (3) člana 20. ovoga zakona]; d) ako radove izvodi tako da tehnička svojstva građevine ne odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II. ovoga zakona [tačka b) stava (3) član 20. ovoga zakona]; e) ako ne ugrađuje proizvode i opremu u skladu s poglavljem III. ovoga zakona [tačka c) stava (3) člana 20. ovoga zakona]; f) ako ne dokaže kvalitet radova te ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga zakona [tačka d) stava (3) člana 20. ovoga zakona]; g) ako tokom građenja ne poduzme mjere radi sprečavanja ugrožavanja sigurnosti okolnih građevina, komunalnih i drugih instalacija te stabilnosti okolnog tla [stav (3) člana 4. ovoga zakona]; h) ako imenuje voditelja građenja ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava propisane uvjete (stav (5) člana 20. ovoga zakona); i) ako pristupi građenju bez pravosnažnog odobrenja za građenje (član 30. ovoga zakona); j) ako ne ogradi gradilište u skladu s odredbama stavova (1), (2) i (3) člana 48. ovoga zakona; k) ako upotrebljava susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjane pravne osnove [stav (6) člana 48. ovoga zakona]; l) ako upotrebljava javnosaobraćajnu površinu za potrebe gradilišta bez odobrenja nadležnog organa ili preduzeća [stav (7) člana 48. ovoga zakona]; m) ako nastavi građenje na gradilištu nakon donošenja rješenja o zatvaranju gradilišta n) ako ne raščisti i ne uredi gradilište i neposredni okoliš nakon završetka građenja [stav (9) člana 48. ovoga zakona]; o) ako na gradilištu nema propisanu dokumentaciju [stav (1) člana 49. ovoga zakona]; p) ako ne vodi građevinski dnevnik u skladu s posebnim propisom [tačka g) stava (1) člana 49. ovoga zakona]. (2) Za prekršaj iz tačaka a), b), g) i l) stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 200,00 KM. 104 (3) Za prekršaj iz tačaka a), c.), d), e), f), h), i), j), k), m) n ) i o) stava (1) ovoga člana kaznit će se i voditelj građenja, odnosno pojedinih radova novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM. Član 80. (Novčane kazne za revidenta) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM i zaštitnom mjerom oduzimanje ovlaštenja za kontrolu projekta kaznit će se za prekršaj revident: a) ako prilikom kontrole projekta propusti uočiti nedostatke koji mogu znatnije utjecati na tehnička svojstva građevine utvrđena poglavljem 1. dijela poglavlja I. ovoga zakona; b) ako obavi kontrolu projekta koji je u cijelosti ili njegov pojedini dio izradilo pravno lice u kojem je zaposlen [stav (3) člana 22. ovoga zakona]. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i pravno lice u kojem je revident zaposlen, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 4.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu u kojem je revident zaposlen, novčanom kaznom iznosu od 50,00 KM do 800,00 KM. DIO ŠESTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 81. (Upravni postupak) Ako je upravni postupak pokrenut pred nadležnim organom do dana stupanja na snagu ovoga zakona, a do toga dana nije doneseno prvostepeno rješenje, ili je rješenje prije toga bilo poništeno i vraćeno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti prema odredbama ovoga zakona. Član 82. (Donošenje propisa) Podzakonske propise određene ovim zakonom donijet će Ministarstvo u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 83. (Prestanak važenja Zakona o građenju) Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti kantonalni Zakon o građenu ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 11/05). Član 84. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-330/14 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE Datum: 17.7.2014 Travnik Josip Kvasina, dipl. oec.
Zakon o šumama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 05/14 18.03.2014 SN SBK 14/20, SN SBK 07/18, SN SBK 08/16, SN SBK 12/15 šume,zakon,drvo SLUŽBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Broj 5 aprila 2014. T R A V N I K Godina XVIII. P R E D S J E D A V A J U Ć I S K U P Š T I N E SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 119 Na osnovu tačke j) stava 1. člana 32a. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98 – ispravka teksta, 8/98, 10/2000, 8/03, 2/04 i 14/04), donosim U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O ŠUMAMA Proglašavam Zakon o šumama, koji je donijela Skupština Srednjobosanskog kantona na XXXIII. sjednici održanoj 7. marta 2014. godine. Broj: 01-02-91/14 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 18. marta 2014. Travnik Josip Kvasina, s. r. ** S K U P Š T I N A SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 120 Z A K O N O ŠUMAMA POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet, svrha i cilj Zakona) (1) Ovim zakonom propisuje se: planiranje u šumarstvu; privređivanje u šumarstvu; zaštita od biotičkih i nebiotičkih agensa; promet drva i sekundarnih (nedrvnih) šumskih proizvoda, šume i šumsko zemljište s posebnim režimom gospodarenja; zaštita šume i šumskoga zemljišta od štete; sekundarni (nedrvni) šumski proizvodi i zaštita ugroženih vrsta; saobraćaj u šumi; upravljanje šumom i šumskim zemljištem; ekonomske funkcije šume; promjena namjene šumskoga zemljišta i gradnja u šumi; šumarske institucije; finansiranje; nadzor nad provođenjem Zakona; kaznene odredbe, kao i ostala pitanja iz oblasti šumarstva, na području Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton). (2) Svrha ovoga zakona je urediti odnose i propisati mjere upravljanja i gospodarenja svim šumama i šumskim zemljištem na području Kantona, s ciljem: a) boljeg korištenja prirodnoga potencijala šumskoga zemljišta; b) očuvanja i zaštite prirodnoga staništa i šumskoga biodivirziteta pod kojim se podrazumijevaju razne strukture šumskoga biotopa šumske flore i šumske faune; c) unapređenja održivoga gospodarenja šumskim resursima, uključujući stručnu i finansijsku pomoć vlasnicima i korisnicima šume; d) usklađivanje i harmoniziranja različitih interesa nad šumom i šumskim zemljištima, naročito kada su u pitanju: opći interes, interes vlasnika, interes korisnika i interes jedinica lokalne samouprave; e) unaprjeđivanja ostvarenog učešća javnosti u procesu upravljanja i gospodarenja šumama, uz poticanje i transparentnost donošenja odluka o svim relevantnim pitanjima i sa svim interesnim stranama. Član 2. (Definicija šume i šumskoga zemljišta) (1) Šuma, u smislu ovoga zakona, jeste zemljište obraslo šumskim vrstama drveća i grmlja, čija površina prelazi 1.000 m2 a širina najmanje 20 m te njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta. Šumom se smatraju i šumski rasadnici, plantaže šumskoga drveća, čistine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u šumi, površinske vode i močvare unutar šume i sastojine šumskoga drveća i žbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu ako su starije od 30 godina te ako njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta. (2) Šume i šumska zemljišta prirodni su resurs čije se vrijednosti manifestuju kroz ekološke, socijalne i ekonomske funkcije šume. Šume i šumska zemljišta, kao dobro od općeg interesa, uživaju posebnu brigu i zaštitu Kantona i općina i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani ovim zakonom. Šumsko zemljište, osim zemljišta obraslog šumom, obuhvaća i neobrađeno, neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem osigurava ili potpomaže funkcije susjedne šume. Šumsko zemljište također čine područja sa smanjenim šumskim pokrivačem, krš, čistine i livade unutar šume. (3) Šumom se ne smatraju groblje pokriveno drvećem, rasadnik šumskoga drveća izvan šume, izolirana skupina šumskoga drveća na površini do 1.000 m2, kao ni šumsko drveće i grmlje u urbanim parkovima i drugim naseljenim područjima. (4) U slučaju sumnje ili spora smatra li se neko zemljište šumom ili šumskim zemljištem, odluku donosi ministar nadležan za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar), uz pribavljeno mišljenje Kantonalne uprave za šumarstvo (u daljnjem tekstu: Kantonalna uprava). Član 3. (Definicija pojmova) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) Biološka obnova šume jeste priprema zemljišta za prirodno pomlađivanje, pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta, popunjavanje, njegu i čišćenje šumskih kultura, prorjeđivanje sastojina, sanaciju požarišta, prevođenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik, doznačivanje stabala za sječu, rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, šikara i šibljaka, zaštitu šume te projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju i održavanje šumske infrastrukture. b) Čista sječa jeste sječa svog ili praktično svog drveća u sastojini, izlažući taj dio zemljišta ekološkim uvjetima goleti, čime se stvaraju ozbiljne poteškoće za stanište ili susjedne sastojine. Čista sječa nije uklanjanje starih sastojina ako je njihova reprodukcija osigurana na odgovarajući način. c) Direktna konverzija je prevođenje šume u viši uzgojni oblik. d) Doznačivanje stabala jeste odabiranje, obilježavanje i evidentiranje stabala za sječu. e) Funkcije šume su: 1) ekološka: biodiverzitet – zaštita staništa, zaštita zemljišta, zaštita voda, klimatska – uključujući ulogu šume u vezivanju ugljika iz zraka; 2) ekonomska: prihod od proizvodnje drva i sekundarnih šumskih proizvoda; 3) socijalna: rekreacija, turizam, obrazovanje, istraživanje, odbrana te zaštita objekata i infrastrukture. f) Gospodarenje šumom obuhvaća planiranje, uzgajanje, zaštitu i korištenje šume i šumskoga zemljišta u skladu s odredbama šumskoprivredne osnove. g) Gospodarska jedinica je prostorno-uređajna jedinica šume i šumskoga zemljišta na kojoj se osigurava trajnost gospodarenja šumom i šumskim zemljištem. h) Izvođač radova u šumarstvu je fizičko ili pravno lice koje je registrovano za izvođenje radova u šumarstvu i posjeduje odobrenje kantonalnoga ministarstva nadležnog za poslove šumarstva. i) Korisnik državne šume je šumskoprivredno društvo koje, na osnovu ugovora sklopljenog u skladu s odredbama ovoga zakona i drugih zakona, obavlja poslove gospodarenja državnom šumom. j) Iskorištavanje šume obuhvaća sječu i transport drva, iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda, te prodaju šumskih drvnih sortimenata i sekundarnih (nedrvnih) šumskih proizvoda. k) Krčenje šume, u smislu ovoga zakona, promjena je namjene šumskoga zemljišta. Izgradnja objekta u šumi i na šumskom zemljištu potrebnoga za gospodarenje šumom, kao i za prehranu i uzgoj divljači ne smatra se krčenjem. l) Otvorena vatra je svaka vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenog ognjišta. m) Paljika je opožarena površina nastala poslije požara. n) Pašarenje je puštanje stoke na ispašu, žirenje i brst te kresanje grana i lisnika za prehranu stoke. o) Površinske vode su stalni i povremeni vodeni tokovi te stajaće vode. p) Pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu privredno je društvo registrovano u sudu nadležnom za poslove šumarstva, koje u stalnom radnom odnosu ima zaposleno najmanje jedno lice sa VII. stepenom stručne spreme – završenim šumarskim fakultetom, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskoga sistema studiranja (300 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo, s kontinuitetom u struci u oba ciklusa, s najmanje jednom godinom radnog iskustva u struci; ili prvog ciklusa (bachelor) bolonjskoga sistema studiranja (180 ECTS bodova i 240 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo, s najmanje tri godine radnog iskustva u struci, ili najmanje jednog šumarskog tehničara, s najmanje pet godina radnog iskustva u struci. q) Privremeni godišnji plan gospodarenja državnim i privatnim šumama je plan gospodarenja državnom i privatnom šumom koji za državnu šumu izrađuje korisnik državne šume, a za privatne šume Kantonalna uprava ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu, i to nakon isteka šumskoprivredne osnove. Tim planom ne može se gospodariti dulje od jedne godine, a postupak donošenja je isti kao i za šumskoprivredne osnove. r) Pustošenje šume jeste podbjeljivanje stabala, oštećivanje stabala i njihovih dijelova, uništavanje i oštećivanje pomlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskoga zemljišta te ugrožavaju opstanak šume i njezine ekološke funkcije. s) Sanitarna sječa znači sječu zaraženih, insektima napadnutih, vrlo oštećenih ili izvaljenih stabala. t) Šumska infrastruktura su šumski putevi, stalne vlake, stalne žičare i ostale šumske komunikacije, objekti i kapaciteti u šumi koji su namijenjeni gospodarenju šumom. u) Šumski proizvodi su svi proizvodi šume i šumskoga zemljišta, uključujući, ali ne ograničavajući se na: 1) šumsko drveće i žbunje i sve njihove dijelove; 2) sjeme, koštunjičavo voće, bobičaste plodove, koru drveta, korijen, šišarke i plodove ostale vegetacije unutar šume; 3) mahovinu, paprat, travu, trsku, cvijeće, ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i ostale biljke; 4) gljive; 5) biljni sok ili smolu; 6) med; 7) listinac; 8) divljač i ostale životinje koje žive u šumi; 9) travnati ili pašnjački prekrivač; 10) treset, zemlju, pijesak, šljunak i kamen (u daljnjem tekstu: mineralne sirovine). 11) Proizvodi iz alineja 2) do 10) ove tačke su sekundarne (nedrvne) šumske proizvode. v) Šumskoprivredno područje je, u stanišnom, biološkom, geografskom, saobraćajnom, ekološkom i ekonomskom pogledu, jedna zaokružena cjelina u okviru koje se osigurava trajnost gospodarenja šumom i šumskim zemljištem te šumskim ekosistemom. w) Šumski putevi su putevi izgrađeni na šumskom zemljištu, s pratećom infrastrukturom, a koji su namijenjeni za prijevoz šumskih proizvoda te sav saobraćaj u vezi s gospodarenjem šumom i spajanjem sa sistemom javnih puteva. Vlake nisu šumski putevi, osim ako ne ispunjavaju minimalne standarde određene za šumske puteve. x) Šumski reprodukcijski materijal je: 1) sjeme: šišarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka; 2) dijelovi biljaka: grančice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka; 3) mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, uključujući i mlade biljke iz prirodnog pomlatka. y) Šumskouzgojne mjere su sve mjere koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta. Šumskouzgojne mjere uključuju: 1) mjere za obnovu šume, odnosno za stvaranje novih sastojina; 2) njegu mladih razvojnih faza šume, uključujući prorjeđivanje mlađih sastojina; 3) specijalnu njegu mladih faza u prebornoj šumi, jednodobnoj i raznodobnoj šumi te izdanačkoj šumi, kao i ruba šume; 4) rekonstrukciju i konverziju izdanačke šume i šikare; 5) izgradnju protupožarnih puteva i prosjeka. z) Trajnost gospodarenja šumom podrazumijeva korištenje šumskih proizvoda i upotrebu šume i šumskoga zemljišta na način i intenzitetom koji će očuvati njihov biodiverzitet, proizvodnost, sposobnost obnavljanja i vitalnost te povećati njihov potencijal da sada i u budućnosti obavljaju značajne ekološke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnom i globalnom nivou, a da se pri tome ne ugrozi funkcionisanje drugih ekosistema. aa) Upravljanje šumom i šumskim zemljištem podrazumijeva administrativne (upravne) poslove koji se sastoje od kreiranja jedinstvene šumarske politike dugoročnog (strateškog) i srednjoročnog planiranja, kontrole i stručnog nadzora korištenja šume i šumskoga zemljišta s ciljem očuvanja i unaprjeđenja trajnosti i gospodarenja šumom. bb) Uređajni period je planski period za koji se izrađuje i donosi šumskoprivredna osnova. cc) Vlasnik privatne šume je pravno i fizičko lice koje je na zakonit način steklo pravo vlasništva nad šumom ili šumskim zemljištem, što se dokazuje izvodom iz zemljišne knjige. dd) Zaštita šume je skup mjera i aktivnosti koje su dužni poduzimati vlasnici i korisnici koji gospodare šumom radi zaštite šume od požara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama i štetnih antropogenih utjecaja. ee) Sastojina je dio šume koji je po sastavu i strukturi isti ili sličan, a od ostalih dijelova šume razlikuje se po jednom obilježju ili po više bitnih obilježja. ff) Cijena drveta na panju je cijena koju se dobije kada se prihod ostvaren prodajom šumskih drvnih sortimenata na stovarištu umanji za ostvarene proizvodne troškove njihove sječe, izrade i izvoza do stovarišta te podijeli na njihovu ukupnu neto-drvnu masu bez obzira na strukturu. POGLAVLJE II. PLANIRANJE U ŠUMARSTVU Član 4. (Šumskoprivredno područje) (1) Radi osiguranja racionalnog i trajnog gospodarenja državnom šumom i šumskim zemljištima osniva se šumskoprivredno područje. (2) U administrativnim granicama Kantona može se osnovati više šumskoprivrednih područja. (3) Šumskoprivredno područje dijeli se na gospodarske jedinice. (4) Za svako šumskoprivredno područje kojem je uspostavom entiteta ili kantona došlo do izmjene granica potrebno je provesti proceduru revizije granica. Reviziju će provoditi stručna komisija koju imenuje ministar. (5) Osnivanje šumskoprivrednog područja zasniva se na stručnom elaboratu koji, osim prijedloga s obrazloženjem te bioloških, tehničkih i ekonomskih pokazatelja, sadrži opće kriterije, a naročito: a) preglednu kartu područja, s ucrtanim izohipsama, vanjskim granicama šumskoprivrednog područja te granicama unutrašnje podjele šume po gospodarskim jedinicama i odjelima, s ucrtanom mrežom trajnih šumskih puteva i ucrtanim izvorištima i vodotocima te objektima koji su značajni za gospodarenje šumama, kao i opis granica šumskoprivrednih područja; b) popis katastarskih parcela po katastarskim općinama i zemljišnoknjižnim ulošcima, s kulturama, klasama i površinama koje ulaze u šumskoprivredno područje; c) podatke o drvnoj zalihi, po gospodarskim jedinicama, kategorijama šume i vrstama drveća; d) ukupni godišnji zapreminski prirast, po kategorijama šume i vrstama drveća; e) prosječni godišnji etat, po kategorijama šume i vrstama drveća; f) procjenu prihoda i rashoda gospodarenja šumom i šumskim zemljištima u okviru šumskoprivrednog područja; g) podatke o mogućnostima korištenja nedrvnih šumskih proizvoda i divljači te o mogućnostima turizma, sporta i rekreacije; h) pregled podataka iz tačaka c), d), e), f) i g) ovoga stava, po općinama Kantona. (6) Odluku o osnivanju šumskoprivrednog područja i reviziji njegovih granica donosi Skupština Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Skupština Kantona) na prijedlog Vlade Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona) te na osnovu stručnog elaborata iz stava (5) ovoga člana. Zahtjev za osnivanje šumskoprivrednih područja ili reviziju njihovih granica može podnijeti Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i općina. (7) Stručni elaborat iz stava (5) ovoga člana izrađuje visokoškolska naučno-istraživačka ustanova iz oblasti šumarstva, a troškove njegove izrade snosi podnosilac zahtjeva za osnivanje šumskoprivrednog područja ili reviziju njegovih granica. (8) Opće kriterije za osnivanje šumskoprivrednih područja utvrđuje Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva. Član 5. (Šumskoprivredna osnova) (1) Šumama na određenom području gospodari se u skladu sa šumskoprivrednom osnovom, privremenim godišnjim planom gospodarenja, godišnjim planom gospodarenja i projektom za izvođenje radova u šumarstvu. Šumskoprivredna osnova za državne šume donosi se za šume u granicama jednog šumskoprivrednog područja, a za privatne šume donosi se jedinstvena osnova za sve šume na području jedne općine. Šumskoprivredna osnova izrađuje se za period od deset godina i njezine odredbe obavezujuće su. (2) Iznimno od odredbi stava (1) ovoga člana, ako ne postoje objektivne mogućnosti pravovremene izrade nove šumskoprivredne osnove, državnom i privatnom šumom može se gospodariti najdulje jednu godinu na osnovu privremenog godišnjega plana gospodarenja šumama, za koji je postupak donošenja isti kao i za šumskoprivrednu osnovu. Odredbe privremenog godišnjega plana gospodarenja šumama obavezujuće su. Godina izvršenja privremenog godišnjega plana gospodarenja šumama smatra se godinom izvršenja nove šumskoprivredne osnove. (3) Ukupni obim sječe predviđen šumskoprivrednom osnovom za uređajni period, po vrstama drveća i gospodarskim klasama, ne smije se prekoračiti. Od ukupno planirane količine sječe za planski period za visoke šume s prirodnom obnovom, u okviru šumskoprivrednog područja godišnje se realizuje prosječna godišnja količina. (4) Šumskoprivredna osnova, prostorni plan, plan upravljanja vodama, lovnoprivredna osnova, evidencije koje se vode u Kantonalnom zavodu za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa te planovi korištenja mineralnih sirovina moraju biti međusobno usklađeni. (5) Vlada Kantona vlasnik je svih podataka i dokumenata, u elektronskoj i drugoj formi, izrađenih tokom izrade šumskoprivredne osnove za sve šume. (6) Šumskoprivrednu osnovu može izraditi pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu, koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje četiri zaposlenika sa VII. stepenom stručne spreme – završenim šumarskim fakultetom, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskoga sistema studiranja (300 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo; za uzgoj i zaštitu šuma, uređivanje, iskorištavanje šuma i ekonomiku u šumarstvu, te s radnim iskustvom od najmanje pet godina na navedenim poslovima i s položenim stručnim šumarskim ispitom. (7) Nadzor nad prikupljanjem podataka i izradom šumskoprivredne osnove obavezan je a može ga obavljati pravno lice koje ispunjava uvjete iz stava (6) ovoga člana ili fizičko lice sa VII. stepenom stručne spreme – završenim šumarskim fakultetom, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskoga sistema studiranja (300 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo, te s najmanje pet godina radnoga iskustva u struci na poslovima uređivanja šume i s položenim stručnim šumarskim ispitom. (8) Šumskoprivrednu osnovu za državnu šume donosi kantonalno Šumskoprivredno društvo "Srednjobosanske šume" / Šumskogospodarsko društvo "Šume Središnje Bosne" / Шумскопривредно друштво "Средњобосанске шуме", d. o. o. (u daljnjem tekstu: korisnik državne šume), uz prethodno pribavljenu saglasnost nadležnog Ministarstva, koja se izdaje na osnovu prijedloga stručne komisije i mišljenja općinske službe. Šumskoprivredna osnova za državnu šumu ne može se primjenjivati prije nego što Ministarstvo da saglasnost na tu osnovu. (9) Šumskoprivrednu osnovu za privatnu šumu, na osnovu prijedloga stručne komisije, donosi Ministarstvo. (10) Poslove izrade šumskoprivredne osnove za državnu šumu finansira korisnik državne šume i odgovoran je za njezinu pravovremenu izradu. Korisnik državne šume dužan je najmanje 120 dana prije isteka roka valjanosti šumskoprivredne osnove dostaviti Ministarstvu dva primjerka novoizrađene šumskoprivredne osnove. (11) Sastav, rad i troškove stručne komisije iz stavova (8) i (9) ovoga člana određuje ministar. (12) Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od šumskoprivredne osnove, naročito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih privrednih uvjeta, obavezno je obaviti njezinu reviziju. Reviziju odobrava Ministarstvo te daje saglasnost na obavljenu reviziju, a jedan primjerak dostavlja se kantonalnom šumarskom inspektoru (u daljnjem tekstu: šumarski inspektor). (13) Pravilnik o sadržaju i postupku izrade šumskoprivredne osnove za državnu šumu i privatnu šume, kao i o reviziji tih osnova donosi ministar. Član 6. (Godišnji plan gospodarenja za realizovanje šumskoprivredne osnove) (1) Šumskoprivredna osnova realizuje se godišnjim planom koji sadrži, prosječno, jednu desetinu svih radova planiranih šumskoprivrednom osnovom. (2) Saglasnost na godišnji plan gospodarenja državnim šumama, koji je korisnik državne šume dužan dostaviti najkasnije do 30. novembra tekuće godine za sljedeću godinu, daje Kantonalna uprava u roku od 30 dana od dana primitka godišnjega plana gospodarenja, a radovi predviđeni godišnjim planom gospodarenja ne mogu se započeti bez saglasnosti Kantonalne uprave. (3) Prihvaćeni godišnji plan gospodarenja korisnik državne šume dužan je u roku od 15 dana od dana prihvaćanja dostaviti šumarskoj inspekciji i općini na čijem području će se izvoditi radovi predviđeni godišnjim planom gospodarenja. Član 7. (Projekt za izvođenje radova u šumarstvu) (1) Projekt za izvođenje radova u šumarstvu izrađuje se za odjel za državne šume i katastarsku parcelu za privatne šume. Radovi predviđeni projektom za izvođenje obavezni su. (2) Projekt za izvođenje radova u šumarstvu važi dvije godine i mora sadržavati: radove uzgoja, zaštite i korištenja šuma prema obimu, mjestu i vremenu izvođenja, preglednu kartu, procjenu utjecaja radova na okoliš i ekonomsku analizu. (3) Projekt za izvođenje radova u šumarstvu može izraditi lice sa VII. stepenom stručne spreme – završenim šumarskim fakultetom, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskoga sistema studiranja (300 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo, te s najmanje dvije godine radnog iskustva u struci. Lice za izradu projekta za izvođenje radova u šumarstvu određuje korisnik državne šume, odnosno vlasnik privatne šume. (4) Projekt za izvođenje radova u šumarstvu donosi korisnik državne šume za državne šume, a za privatne šume Kantonalna uprava kojoj su preneseni stručni poslovi gospodarenja privatnim šumama ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu. (5) Iznimno od stava (1) ovoga člana, projekt za izvođenje radova u šumarstvu može se izrađivati za više odjela u jednom slivu ako sječa i izrada sanitarnih užitaka ne prelazi više od 100 m3 po jednom odjelu. (6) Za privatne šume izrađuju se projekti za šumskouzgojne radove kao i za sječu ako je doznačena drvna masa veća od 100 m3 po katastarskoj čestici. (7) Korisnik državne šume i Kantonalna uprava ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu za privatne šume dužni su voditi registar izrađenih i donesenih projekata za izvođenje radova u šumarstvu, te sve radove izvedene prema projektu evidentirati u odgovarajuće evidencije. POGLAVLJE III. PRIVREĐIVANJE U ŠUMARSTVU Član 8. (Sječa šuma) (1) Stabla u šumi može se sjeći tek nakon što ih se odabere i obilježi u skladu sa smjernicama šumskoprivredne osnove te nakon izrade i donošenja projekta za izvođenje. (2) Prije sječe u državnoj šumi, redovne ili sanitarne, korisnik državne šume prijavljuje sječu nadležnom šumarskom inspektoru, Kantonalnoj upravi i općini na čijem se području obavlja sječa. Prijava se podnosi najviše 60 dana i najmanje 14 dana prije početka sječe doznačenih stabala te sadrži: a) broj odjela iz šumskoprivredne osnove, odluku o donošenju projekta i razlog za sječu u slučaju sanitarne ili druge slučajne sječe; b) planirani rok za sječu; c) vrstu sječe, količinu i strukturu drvne mase za sječu, po vrstama drveća; d) način obnove šume; e) šumskouzgojne i zaštitne mjere koje će se provesti nakon sječe; f) način izvlačenja šumskih drvnih sortimenta, sa skicom postojećih i novih vlaka i trasa žičara; g) identifikaciju lica koje je obavilo doznačivanje i izradilo projekt za izvođenje. (3) Prije sječe u privatnoj šumi, redovne i sanitarne, Kantonalna uprava prijavljuje sječu nadležnom šumarskom inspektoru i općini na čijem se području obavlja sječa. Prijava se podnosi najviše 60 dana i najmanje 14 dana prije početka sječe doznačenih stabala te sadrži: a) rješenje o odobravanju sječe i razlog za sječu u slučaju sanitarne ili druge slučajne sječe; b) planirani rok za sječu; c) vrstu sječe, količinu i strukturu drvne mase za sječu, po vrstama drveća; d) način obnove šume; e) šumskouzgojne i zaštitne mjere koje će se provesti nakon sječe; f) način izvlačenja šumskih drvnih sortimenata, sa skicom postojećih i novih vlaka i trasa žičara; g) identifikaciju lica koje je obavilo doznačivanje i izradilo projekt za izvođenje. (4) Šteta koja se nanese zemljištu mora biti sanirana odmah nakon završetka izvlačenja drvnih sortimenata. (5) Način, oblik i sadržaj obrasca prijave sječe propisuje ministar. (6) Ako postoji opravdani razlog za sumnju da je planirana ili započeta sječa, ili druge radnje u suprotnosti sa šumskoprivrednom osnovom, ovim zakonom ili propisima koji su doneseni na osnovu ovoga zakona, nadležni šumarski inspektor može zabraniti planiranu sječu dok se ne otklone utvrđene nepravilnosti. (7) Pravno i fizičko lice koje nanese štetu šumi i šumskom zemljištu prema bilo kojem osnovu dužno je korisniku državne šume, odnosno vlasniku privatne šume nadoknaditi štetu prema odštetnom cjenovniku koji će propisati ministar. Član 9. (Doznačivanje stabala za sječu) (1) Stabla za sječu doznačuju se obilježavanjem stabala ili obilježavanjem površina obraslih drvećem. Površine za sječu može se obilježavati samo u izdanačkim šumama u svrhu direktne konverzije šuma. (2) Doznačivanje stabala za sječu može obavljati lice sa VII. stepenom stručne spreme – završenim šumarskim fakultetom, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja (300 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo, te s najmanje dvije godine radnog iskustva u struci, a za privatnu šumu Kantonalna uprava, odnosno pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu. (3) Iznimno od stava (2) ovoga člana, doznačivanje stabala u šumi koja je predviđena za direktnu konverziju i sanitarnu sječu, a u privatnoj šumi i za snabdijevanje ogrjevnim drvom može obavljati lice s visokim obrazovanjem prvog ciklusa bolonjskog sistema studiranja (180 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo (bachelor) ili šumarski tehničar, s deset godina radnog iskustva u struci, uz kontrolu lica sa VII. stepenom stručne spreme, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja (300 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo, s najmanje dvije godine radnog iskustva u struci u izdanačkim i niskim šumama, te doznačivanje slučajnih užitaka, a da doznačivanje može raditi lice s visokim obrazovanjem prvog ciklusa bolonjskog sistema studiranja (180 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo (bachelor), s jednom godinom radnog iskustva, i šumarski tehničar, s pet godina radnog iskustva. (4) Doznačivanje i sječa stabala ne može se obavljati u šumi za koju imovinskopravni odnosi nisu riješeni, granice utvrđene i na terenu vidno i na propisani način obilježene. (5) Doznačivanje stabala za sječu i obim šumskouzgojnih radova u privatnoj šumi obavlja se u skladu sa šumskoprivrednom osnovom, na osnovu rješenja Kantonalne uprave. (6) Doznačivanje i sječa stabala, odnosno površina za sječu u privatnoj šumi može se odobriti samo licu koje dostavi dokaz o pravu vlasništva (zemljišnoknjižni izvod). (7) Na rješenje iz stava (5) ovoga člana može se podnijeti žalba Ministarstvu u roku od osam dana od dana primitka toga rješenja. (8) Stabla u šumi može se sjeći tek nakon obavljanja doznačivanja, izrade i donošenja projekta za izvođenje radova u šumarstvu te obavještavanja Kantonalne uprave i općine na čijem se području sječa obavlja. (9) Pravilnik o načinu odabira, doznačivanju i sječi stabala ili površina za sječu donosi ministar. Član 10. (Biološka obnova šume) Korisnik državne šume i vlasnik ili ovlašteni predstavnik vlasnika privatne šume dužni su obavljati poslove biološke obnove šume minimalno u obimu koji je predviđen šumskoprivrednom osnovom. Član 11. (Tehnički prijem radova) (1) Tehnički prijem radova izvedenih prema projektu za izvođenje radova u šumarstvu obavlja komisija za tehnički prijem radova, koju za državnu šumu osniva korisnik državne šume, a za privatnu šumu Kantonalna uprava ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu. (2) Komisija iz stava (1) ovoga člana sastoji se od najmanje tri člana. Član komisije može biti lice sa VII. stepenom stručne spreme – završenim šumarskim fakultetom, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskoga sistema studiranja (300 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo, koje je izradilo projekt za izvođenje radova u šumarstvu, predstavnik Kantonalne uprave i stručni saradnik sektora prema nadležnosti za izvedene radove. Tehnički prijem radova pošumljavanja obavlja se dvije godine nakon završetka njihova izvođenja. Realizator projekta za izvođenje radova u šumarstvu ne može biti imenovan u komisiju za tehnički prijem radova. (3) Primjerak zapisnika komisije iz stava (1) ovoga člana dostavlja se šumarskoj inspekciji u roku od osam dana od dana završetka pregleda. (4) Rok za tehnički prijem radova nakon završene sječe je tri mjeseca. (5) Sve izvedene radove i nalaz komisije iz stava (1) ovoga člana evidentira se u propisane knjige evidencije. (6) Ministar donosi pravilnik o obavljanju tehničkoga pregleda obavljenih radova na iskorištavanju i uzgajanju šume. Član 12. (Izvođenje radova u šumarstvu) (1) Radove u šumarstvu može izvoditi samo lice koje je kvalifikovano ili obučeno za izvođenje odgovarajućih poslova. Pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu obavezno je osigurati tehničku i specijalizovanu obuku zaposlenika. (2) Odobrenje za izvođenje radova u šumarstvu izdaje ministarstvo nadležno za poslove šumarstva. (3) Korisnik državne šume organizuje, u saradnji s obrazovnim ustanovama, obuke iz stava (1) ovoga člana za zaposlenike pravnih lice registrirovanih za obavljanje poslova u šumarstvu, koji nemaju potvrdu o završenoj šumarskoj obuci. (4) Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati izvođači radova u šumarstvu donosi ministar. Član 13. (Zabrana čistih sječa i drugih oblika pustošenja šume) (1) Nisu dopuštene čiste sječe i drugi oblici pustošenja šume, osim pripreme šumskouzgojnih mjera radi unapređenja šumskih sastojina, u obimu planiranom šumskoprivrednom osnovom, iz sanitarnih razloga ili provođenja preventivnih zaštitnih mjera. (2) Sve površine nastale čistom sječom i paljike moraju biti pošumljene u roku od dvije godine nakon sječe ili šumskog požara, prirodnom obnovom ili pošumljavanjem. (3) Dodatne mjere, radnje i aktivnosti s ciljem provođenja zabrana, obaveza i izvršavanja poslova iz stavova (1) i (2) ovoga člana propisuje ministar podzakonskim aktom – naredbom. POGLAVLJE IV. ZAŠTITA OD BIOTIČKIH I NEBIOTIČKIH AGENSA Član 14. (Preventivne mjere zaštite šume) (1) Preventivne mjere zaštite od biotičkih i nebiotičkih agensa, koji bi mogli ugroziti stabilnost šume i njezine funkcije, zasnivaju se na gospodarenju šumom koje poštuje prirodne procese, kao i na održavanju i odgovarajućem unapređenju biodiverziteta u šumi. (2) Korisnik državne šume i vlasnici privatnih šuma dužni su provoditi ili osiguravati provođenje šumskoga reda, sanitarne sječe i druge preventivne mjere prije nego što bi se šume mogle ugroziti prekomjernim razmnožavanjem insekata, širenjem uzročnika biljnih bolesti ili drugih štetnih organizama. (3) Kantonalna uprava prikuplja podatke u vezi sa zaštitom šume, koje korisnik državne šume i vlasnici privatnih šuma dostavljaju u roku koji odredi Kantonalna uprava, te osigurava informacije o pojavi biljnih bolesti i štetočina i savjetuje u pitanjima koja se tiču integralne zaštite šume. (4) Ako Kantonalna uprava ustanovi da je biološka ravnoteža poremećena ili ako postoji opasnost od drugog velikog oštećenja šume, dodatne mjere za zaštitu šume naređuje ministar. (5) Pravilnik o obimu mjera uspostave i održavanja šumskoga reda te o načinu njegova provođenja donosi ministar. Član 15. (Obnova šume nakon nepogode) (1) U slučaju nepogode u šumi uzrokovane bilo kojim biotičkim ili nebiotičkim agensom korisnik državne šume, za državnu šumu, a Kantonalna uprava za šumarstvo, za privatnu šume, dužni su pripremiti plan obnove oštećenih i uništenih šuma i šumskoga zemljišta, koji sadrži opis nepogode, stepen oštećenja šume, mjere koje se trebaju provesti i troškove sanacije i obnove. (2) Ako troškovi iz stava (1) ovoga člana prelaze finansijske mogućnosti korisnika / vlasnika šume, može se podnijeti zahtjev Vladi Kantona i općini koji će, u skladu sa svojim mogućnostima, iz namjenskih sredstava učestvovati u sufinansiranju obnove. POGLAVLJE V. PROMET DRVA I NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA Član 16. (Promet drva i nedrvnih šumskih proizvoda) (1) Zabranjeno je drvo, dijelove stabla i grane posječene u šumi i izvan šume (na poljoprivrednom zemljištu i međama te pojedinačno stablo i slično) pomaknuti od panja dok se ne obilježi šumarskim čekićem (žigoše), obrojči, premjeri i evidentira te stavljati u promet dok se ne izda otpremni iskaz. (2) Žigosanje, obrojčavanje, premjeravanje i izdavanje otpremnoga iskaza za drvo koje potječe iz državne šume obavlja korisnik državne šume, a za drvo iz privatne šume i s drugih površina Kantonalna uprava ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu. (3) Zabranjeno je stavljati u promet sekundarne (nedrvne) šumske proizvode bez odobrenja korisnika državne šume ili vlasnika privatne šume. (4) Prometom drva i nedrvnih šumskih proizvoda, u smislu ovoga zakona, smatra se prijevoz saobraćajnicama te kupovina, prodaja, darivanje i skladištenje drva, kao i primanje drva u pilanu u kojoj se drvo reže. (5) Ne može se dopustiti ili obaviti sječa šume na uzurpiranom državnom zemljištu, kao ni na zemljištu na kojem imovinskopravni odnosi nisu riješeni te granice na terenu vidne i obilježene na propisan način. (6) Drvo porijeklom iz državne ili privatne šuma, a koje je stavljeno u promet bez otpremnoga iskaza ili koje je pomaknuto od panja a nije obilježeno šumarskim čekićem (žigosano), obrojčeno, premjereno i evidentirano, kao i sekundarne (nedrvne) šumske proizvode koji su stavljeni u promet u suprotnosti s odredbama ovoga zakona privremeno oduzimaju čuvari šume, pripadnici policije i kantonalni šumarski inspektori, a sredstva – oruđe za rad (sjekire, pile i prijevozno sredstva) kojima je učinjena nezakonita radnja privremeno oduzimaju pripadnici policije, u skladu s važećim propisima koji se odnose na krivičnu, odnosno prekršajnu odgovornost. Privremeno oduzete šumske proizvode čuva Kantonalna uprava na mjestu privremenog oduzimanja, do trenutka kada ih preuzme korisnik državnih šuma ili drugo lice koje ovlasti korisnik državne šume, koji organizuje utovar, prijevoz i skladištenje privremeno oduzetih šumskih proizvoda (na lageru korisnika državne šume). Izvršilac usluga utovara, prijevoza i skladištenja privremeno oduzetih šumskih proizvoda ima pravo na naknadu troškova primjereno cjenovniku i normativima korisnika šuma iz sredstava ostvarenih licitacijom. Ako postoji mogućnost da se tokom pohranjivanja šumskim proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost ili da njihovo pohranjivanje iziskuje nesrazmjerne troškove, privremeno oduzeta roba prodat će se licitacijom, a finansijska sredstva deponovati na posebni račun korisnika šume. (7) Lica iz stava (6) ovoga člana imaju pravo legitimisati sva lica koja se kreću na području šume koju čuvaju, odnosno nad kojom obavljaju nadzor, kao i lica koja prometuju šumskim proizvodima. (8) U periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra, drvo četinara i brijesta ne može se s korom stavljati u promet i skladištiti, osim ako period od sječe do otpreme traje kraće od ciklusa razvoja insekata, a najdulje do 21 dan. (9) Dodatne mjere, radnje i aktivnosti s ciljem suzbijanja i onemogućavanja nezakonitog prometa drva i nedrvnih šumskih proizvoda propisuje ministar podzakonskim aktom –naredbom. (10) Pravno i fizičko lice koje nanese štetu šumi i šumskom zemljištu prema bilo kojem osnovu obavezni su korisniku šume i šumskoga zemljišta nadoknaditi štetu prema odštetnom cjenovniku korisnika državne šume. (11) Pravilnik o načinu žigosanja, obrojčavanja i premjeravanja drva te o sadržaju i načinu izdavanja otpremnoga iskaza za drvo donosi ministar. POGLAVLJE VI. ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE S POSEBNIM REŽIMOM GOSPODARENJA Član 17. (Proglašenje zaštitne šume, šume s posebnom namjenom i šume od vitalnog interesa) (1) Da bi se osigurala zaštita ili specijalni režim gospodarenja, određena šuma može biti proglašena zaštitnom šumom ili šumom s posebnom namjenom. Procjena šumskih funkcija u tim šumama utvrđuje se stručnim šumarskim elaboratom, s podacima o stanju šume te principima i metodama gospodarenja šumom, s ciljem očuvanja šume i ostvarivanja namjene proglašenja područja, izvršioca propisanog režima, kao i pravnog lica koje je odgovorno za osiguranje sredstava za pokriće troškova u vezi s posebnim režimom gospodarenja. (2) Stručni šumarski elaborat iz stava (1) ovoga člana izrađuje komisija koju osniva ministar nadležan za poslove šumarstva. (3) Korisnik državne šume, odnosno vlasnik privatne šume ima pravo na naknadu za ograničeno korištenje ili povećane troškove zaštite šume. Naknadu snosi pravno lice na čiji je zahtjev proglašenje obavljeno. Iznos naknade utvrđuje se sporazumno, a ako se sporazum ne postigne, naknada se utvrđuje u nadležnom sudu. (4) Evidenciju zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom vodi Ministarstvo na osnovu podataka koje mu dostavlja Kantonalna uprava. Član 18. (Zaštitne šume i šume od vitalnog interesa) (1) Zaštitna šuma služi za zaštitu zemljišta na strmim terenima i zemljišta podložnog eroziji, bujici i klizištu te za zaštitu naselja, privrednih i drugih objekata, izvorišta, vodotoka i akumulacija, i šuma koja je podignuta kao zaštitni pojas. (2) Vlada Kantona proglašava šumu i šumsko zemljište zaštitnom šumom na prijedlog Ministarstva, sastavljen uz prethodno pribavljeno mišljenje Kantonalne uprave, korisnika državne šume i općine na čijem se području nalazi šuma i šumsko zemljište koje treba proglasiti zaštitnom šumom. (3) Vlada Kantona proglašava šumu i šumsko zemljište šumom od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumom, na prijedlog Ministarstva, sastavljen uz prethodno pribavljeno mišljenje Kantonalne uprave i općine na čijem se području nalazi šuma i šumsko zemljište koje treba proglasiti šumom od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumom. (4) Primjerak akta o proglašenju zaštitne šume, kao i akta o proglašenju šume od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumom dostavlja se Ministarstvu, instituciji nadležnoj za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Kantonalnoj upravi i općini na čijem se području nalazi šuma i šumsko zemljište koje je proglašeno zaštitnom šumom, odnosno šumom od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumom. Član 19. (Šuma s posebnom namjenom) (1) Šuma ili dijelovi šume koja ima posebno kulturno, historijsko, ekološko i prirodno značenje, uključujući i šumu namijenjenu za izletište, odmor, opće obrazovanje, rekreaciju, turizam, klimatsko i drugo lječilište, proglašava se šumom s posebnom namjenom u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode ili drugim propisom koji također propisuje posebni režim gospodarenja šumom. (2) Šuma s posebnom namjenom je i šuma od posebnoga značaja za odbranu i potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kao i šuma ili dijelovi šume registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti, u skladu s odredbama Zakona o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja. (3) Zahtjev, s elaboratom, za proglašenje šume s posebnom namjenom, koji podnosi zainteresovano pravno lice, obavezno sadrži: cilj i razloge za proglašenje; popis katastarskih parcela, kao i naziv šumskoprivredne jedinice; broj odjela i oznaku odsjeka; kartu najmanje razmjere 1:10.000, s ucrtanim parcelama; stručni šumarski elaborat iz člana 16. ovoga zakona; procjenu okolišnoga utjecaja; predložena ograničenja u gospodarenju; predložene naknade, s izvorom finansiranja; mišljenja općine i odgovarajuće administrativne mjere, uključujući javne obavijesti i rasprave. (4) Primjerak akta o proglašenju šume s posebnom namjenom dostavlja se: Ministarstvu prostornog uređenja, gradnje, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova, instituciji nadležnoj za zaštitu kulturnohistorijskog i prirodnog naslijeđa, Kantonalnoj upravi, korisniku državne šume i općini na čijem se području nalazi šuma i šumsko zemljište koje je proglašeno šumom s posebnom namjenom. Član 20. (Procjena okolišnog utjecaja i šume na kršu) (1) Procjena okolišnog utjecaja obavezna je za podizanje monokulture na površini većoj od pet hektara i za prevođenje šumskoga zemljišta drugoj namjeni iz člana 46. ovoga zakona, u skladu s propisima o zaštiti okoliša. (2) Šume na kršu bitno smanjene produktivnosti i šumsko zemljište na kršu, zbog svojih specifičnosti (posebnosti), klasifikuju se kao područja s posebnim režimom gospodarenja, uživaju potporu Kantona i općina te se klasifikuju kao područja velike opasnosti od šumskih požara. POGLAVLJE VII. ZAŠTITA ŠUME I ŠUMSKOGA ZEMLJIŠTA OD ŠTETA Član 21. (Zabrana paljenja vatre u šumi i zaštita šume od požara) (1) Nije dopušteno paliti otvorenu vatru u šumi i na šumskom zemljištu, kao ni na drugom zemljištu na udaljenosti manjoj od 150 m od šume. (2) Zabranjena je izgradnja i rad tvornica i drugih objekata koji rade s otvorenim plamenom na udaljenosti manjoj od 300 m od granice šume, kao i izgradnja pilane na udaljenosti manjoj od 100 m od granice šume. (3) Jedinstvene planove zaštite šume od požara izrađuje, donosi i provodi korisnik državne šume, u saradnji s Ministarstvom, Kantonalnom upravom i općinskim organom nadležnim za poslove civilne zaštite, te o tome redovno izvještava Vladu Kantona i općinu. Član 22. (Upotreba hemijskih sredstava u šumi) (1) Nije dopuštena upotreba hemijskih sredstava te odlaganje otpada, smeća ili zagađujućih tvari u šumi i na šumskom zemljištu. (2) Iznimno od stava (1) ovoga člana, uz dozvolu Ministarstva, certificirana hemijska sredstva, pod uvjetom da ne ugrožavaju biološku ravnotežu, mogu se koristiti u šumskim rasadnicima i u šumama radi zaštite biljaka od divljači i od korova, s ciljem smanjenja prekomjerne populacije insekata čiji broj ne može biti smanjen ni na koji drugi način, te za gašenje šumskoga požara. Član 23. (Pašarenje) (1) U šumi nisu dopušteni ispaša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika (u daljnjem tekstu: pašarenje) bez pisanog odobrenja korisnika državne šume ili vlasnika privatne šume, na površini koja e određena šumskoprivrednom osnovom. (2) Pravilnik o uvjetima pod kojima se obavlja ispaša, žirenje, brst i kresanje grana i lisnika te sakupljanje šušnja i mahovine donosi ministar. Član 24. (Praćenje zdravstvenoga stanja šume) Kantonalna uprava i korisnik državne šume dužni su pratiti zdravstveno stanje šume i obim štete u šumi te poduzimati odgovarajuće preventivne mjere za sprečavanje pojava koje mogu prouzročiti štete na šumi, i o tome izvještavati Ministarstvo. POGLAVLJE VIII. NEDRVNI ŠUMSKI PROIZVODI I ZAŠTITA UGROŽENIH VRSTA Član 25. [Iskorištavanje sekundarnih (nedrvnih) šumskih proizvoda] (1) Korisnik državne šume i vlasnik privatne šume mogu uzgajati i iskorištavati sekundarne (nedrvne) šumske proizvode ili odobriti drugim pravnim i fizičkim licima njihovo iskorištavanje, uz stručni nadzor, u obimu i na mjestima koja su određena u šumskoprivrednoj osnovi. (2) Nije dopušteno korištenje grebena (češlja) za ubiranje sekundarnih (nedrvnih) šumskih plodova kojim se oni oštećuju. (3) Radi izgradnje i održavanja šumske transportne infrastrukture, korisnik državne šume može za vlastite potrebe koristiti mineralne sirovine na površinskim kopovima – pozajmištima predviđenim šumskoprivrednom osnovom. (4) Pravilnik o uzgoju, iskorištavanju, sakupljanju i prometu sekundarnih (nedrvnih) šumskih proizvoda donosi ministar. Član 26. (Divljač u šumi) (1) Vrste divljači i njihovo brojno stanje u šumi moraju osigurati biološku ravnotežu i ne smiju ugroziti druge članove ekosistema ili spriječiti ostvarivanje ciljeva gospodarenja šumom. Unošenje pojedinih vrsta divljači u šumu i na šumsko zemljište mora osigurati njihov opstanak i ne smije ugroziti druge organizme na staništu. (2) Počinjene štete i oštećenja koja je prouzročila divljač u šumi korisnik lovišta dužan je nadoknaditi korisniku šume i vlasniku privatne šume u skladu s odredbama Zakona o lovstvu ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 4/06 i 8/10). Član 27. (Zaštita ugroženih vrsta) Nije dopuštena sječa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje stabala pančićeve omorike [Picea omorika (Pančić) Purk.], tise (Taxus baccata L.), mečje lijeske (Corylus colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Tuna), zelene johe [Alnus viridis (Chaix)], munike (Pinus heldreichii Christ.), zanovijeti [Petteria ramentacea (Sieber) Presi], alpske ruže (Rhododendron ferrugineum), srčanika (Gentiana lutea) i ostalih vrsta s "crvene liste", osim ako je potrebno provesti uzgojne i sanitarne sječe, te ostalih vrsta koje se nalaze ili se nađu na listi zaštićenih vrsta. POGLAVLJE IX. SAOBRAĆAJ U ŠUMAMA Član 28. (Gradnja šumske infrastrukture) (1) Planiranje i izgradnja šumskih puteva mora se prilagoditi prirodnom okolišu te uvažavati potrebe općine, kao i protupožarne, turističke i rekreativne potrebe. (2) Transportna šumska infrastruktura mora biti izgrađena, održavana i korištena na način da isključuje narušavanje ostalih funkcija šume i šumskog zemljišta. (3) Šumski kamionski put može se graditi nakon što se izradi projekt njegove izgradnje i pribavi dozvola nadležnog organa. (4) Korisnik šume, u skladu s odredbama ovoga zakona, gradi, održava i nadgleda šumsku transportnu infrastrukturu i saobraćaj na njoj. Član 29. (Kretanje motornih vozila u šumi) (1) Nije dopušteno kretanje motornih vozila u šumama i na šumskim putevima, osim u svrhu gospodarenja šumama i nadzora te spašavanja, policijskih istraga, vojnih manevara, poduzimanja mjera za zaštitu od prirodnih katastrofa, kao i pristupa vlasnika, korisnika i pojedinaca zemljištu za koje su odgovorni. (2) Iznimno od odredbi stava (1) ovoga člana, korisnik državne šume i vlasnik privatne šume može odobriti korištenje šumskih puteva trećim licima prema dogovorenoj naknadi i uz prethodno pribavljenu dozvolu nadležnoga kantonalnog ministarstva, koja se izdaje na osnovu mišljenja Kantonalne uprave. (3) Kretanje šumskim putem vlasnik i korisnik šume i šumskoga zemljišta mogu dopustiti trećem licu prema dogovoru koji može uključivati određenu naknadu. (4) Za organizovanje biciklističkih trka i mototrka šumskim putem potrebno je pribaviti dozvolu korisnika / vlasnika šume. Šteta na šumskim putevima koju počini drugi korisnik mora biti nadoknađena vlasniku / korisniku šume. (5) Korisnik državne šuma nadzire saobraćaj, odnosno zaustavlja i kontroliše kretanje i saobraćaj svih sredstava i ljudi u šumi i na šumskom zemljištu u skladu s odredbama ovoga člana. Član 30. (Pristup šumi) (1) Sva lica imaju pravo kretanja kroz šumu ili preko šumskoga zemljišta na vlastitu odgovornost, ako nije drugačije određeno ovim zakonom ili šumskoprivrednom osnovom. Kretanjem kroz šumu ili preko šumskoga zemljišta smatra se šetnja i ostali oblici građanskog uživanja u šumi i / ili na šumskom zemljištu, bez stjecanja imovinske koristi. Korisnik državne šume, odnosno vlasnik privatne šume nisu obavezni preduzimati posebne mjere opreza, niti će se smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili ozljede koje pretrpe ta lica. (2) Bez odobrenja nadležnog ministarstva, korisnika državne šuma ili vlasnika privatne šume zabranjeno je: a) razapinjati šator ili postavljati logor u šumi; b) smještati pčelinjake; c) loviti, ribariti i postavljati zamke; d) sakupljati sekundarne (nedrvne) šumske proizvode teže od tri kg, osim u komercijalne svrhe zašto je potrebno odobrenje korisnika, odnosno vlasnika šume i šumskoga zemljišta; e) pomicati međe šuma, odnosno granične biljege; f) ulaziti u ograđeno šumsko područje i zatvoreni šumski put; g) ulaziti u područje, šumski put ili izletište gdje se obavlja sječa; h) ulaziti u područje prirodne regeneracije, pošumljeno područje i šumski rasadnik; i) ulaziti u predio i infrastrukturu koji su namijenjeni za lov. (3) Slobodni pristup šumi može biti ograničen u zaštićenim dijelovima šume ili dijelovima šume koji su izloženi negativnim antropogenim i drugim utjecajima. (4) Korisnik državne šume dužan je vidljivim znakovima upozorenja obilježiti dio šume kojem je pristup ograničen. POGLAVLJE X. UPRAVLJANJE ŠUMOM I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM Član 31. (Upravljanje šumom) (1) Šuma i šumsko zemljište u državnom su vlasništvu (u daljnjem tekstu: državna šuma) i u privatnom vlasništvu (u daljnjem tekstu: privatna šuma). (2) Državnom šumom upravlja Vlada Kantona preko Ministarstva, pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom. (3) Pravo vlasništva nad državnom šumom ne može se steći njezinim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira na period njegova trajanja, odnosno dospjelošću. Član 32. (Zabrana zauzimanja šume i šumskoga zemljišta) (1) Prava i obaveze iz oblasti šumarstva na području Kantona u skladu s odredbama ovoga zakona te propisa donesenih na osnovu ovoga zakona provode Vlada Kantona, Ministarstvo i Kantonalna uprava. (2) Zabranjeno je svako neovlašteno zauzimanje i korištenje državne šume i šumskoga zemljišta. (3) Svako samovoljno zauzimanje i bespravno držanje šume i šumskoga zemljišta u državnom vlasništvu prijavljuje se općinskoj službi nadležnoj za imovinskopravne poslove koja provodi postupak i donosi rješenje. (4) Neovlašteno zauzetu državnu šumu i šumsko zemljište za koju nije proveden postupak raspravljanja uzurpacija, od nadležne općinske službe, bespravni korisnik dužan je napustiti odmah nakon primitka rješenja šumarskoga inspektora i / ili zapisnika čuvara šume. (5) Na uzurpiranom šumskom zemljištu ne može se steći pravo vlasništva dospjelošću. Član 33. (Promet šume) (1) Zabranjen je promet državne šume, osim u svrhu arondacije i komasacije. (2) Državna šuma ne može biti predmetom privatizacije. (3) Granice državne šume moraju na terenu biti obilježene vidnim i trajnim znakovima. (4) Poslove obilježavanja, održavanja i obnove granica državne šume i graničnih znakova obavlja korisnik državne šume. (5) Pravilnik o načinu obilježavanja granica državne šume i šumskoga zemljišta te o vrsti i postavljanju graničnih znakova donosi ministar. (6) Pravilnikom Ministarstva razraditi će se i definisati mogućnosti zamjene šumskog zemljišta, otkup šumskoga zemljišta i pitanje planinskih pašnjaka (goleti iznad gornje granice šumske vegetacije), kao neproduktivno šumsko zemljište. Član 34. (Privatna šuma) (1) Privatne šume, u smislu ovoga zakona, jesu sve šume i šumsko zemljište za koje fizičko ili pravno lice izvodom iz katastarskog operata (posjedovnim listom) i zemljišnih knjiga (zemljišnoknjižnim izvodom) dokaže posjed i vlasništvo. (2) Vlasnik privatne šume upravlja svojom šumom, a obavljanje stručnih poslova u skladu s ovim zakonom prenosi, ugovorom, uz naknadu, Kantonalnoj upravi ili pravnom licu registrovanom za obavljanje poslova u šumarstvu. (3) Stručnim poslovima iz stava (2) ovoga člana smatraju se doznačivanje, izrada izvedbenoga projekta, primanje i premjeravanje drvne mase, izdavanje otpremnoga iskaza, planiranje šumskouzgojnih radova i vođenje evidencija o obavljenim poslovima. (4) Naknada iz stava (2) ovoga člana iznosi najviše 10% od cijene šumskih drvnih sortimenata na panju, prema cjenovniku korisnika državne šume. (5) U ostvarivanju prava na osnovu vlasništva vlasnici privatnih šuma mogu osnovati udruženja vlasnika privatnih šuma. POGLAVLJE XI. EKONOMSKE FUNKCIJE ŠUME Član 35. (Poslovi gospodarenja državnom šumom) (1) Poslove gospodarenja državnom šumom na području Kantona obavlja jedno kantonalno šumskoprivredno društvo (korisnik državnih šuma). (2) Odluku o osnivanju kantonalnog šumskoprivrednog društva donosi Skupština Kantona na prijedlog Vlade Kantona, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva i općina. (3) Korisniku državnih šuma Ministarstvo ugovorom prenosi poslove gospodarenja državnim šumama, a posebno: izradu šumskoprivrednih osnova, izradu privremenih godišnjih planova gospodarenja, izradu godišnjih planova gospodarenja, izradu projekata za izvođenje radova u šumarstvu i njihovu realizaciju, projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju, održavanje i nadgledanje šumske infrastrukture i saobraćaja na njoj te prometa šumskih drvnih sortimenata i sekundarnih (nedrvnih) šumskih proizvoda, provođenje programa i planova biološke obnove šuma, provođenje mjera zaštite šuma, proizvodnje i prometa šumskoga sjemena te šumskog i ukrasnog sadnog materijala, provođenje planova korištenja nedrvnih šumskih proizvoda, realizovanje planova razvoja šumarstva i mjera racionalizacije u šumarstvu, te ostale poslove, zadatke i odgovornosti u skladu s ugovorom. (4) Šumske drvne sortimente korisnik državnih šuma obavezan je prodavati po tržišnim uvjetima i cijenama. Član 36. (Upravljanje društvom) (1) Organi šumskoprivrednog društva (u daljnjem tekstu: društvo) jesu: a) organi upravljanja: 1) skupština društva, 2) nadzorni odbor društva, 3) uprava društva; b) odbor za reviziju. Član 37. (Skupština društva) (1) Skupština društva sastoji se od predsjednika i osam članova. (2) Mandat članova skupštine društva je dvije godine. (3) Predsjednika i članove skupštine društva imenuje, na prijedlog Ministarstva, Vlada Kantona. (4) Odluku o kriterijima imenovanja predsjednika i članova skupštine društva donosi Vlada Kantona. (5) Postupak imenovanja predsjednika i članova skupštine društva provodi Ministarstvo u skladu s odlukom iz stava (4) ovoga člana. (6) Skupština društva dužna je u roku od 15 dana od dana imenovanja prihvatiti poslovnik skupštine društva. (7) Predsjednik i članovi skupštine društva imaju pravo na naknadu za svoj rad koja se isplaćuje iz sredstava društva. Član 38. (Nadzorni odbor društva) (1) Nadzorni odbor društva sastoji od predsjednika i četiri člana. (2) Članove nadzornoga odbora društva imenuje skupština društva, na prijedlog Ministarstva te uz saglasnost Vlade Kantona, na period od četiri godine. (3) Prilikom imenovanja članova nadzornoga odbora društva primjenjivat će se odredbe Zakona o privrednim društvima, Zakona o javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakona o vladinim, ministarskim i drugim imenovanjima, te statuta društva. (4) Predsjednik i članovi nadzornog odbora društva imaju pravo na naknadu za svoj rad koja se isplaćuje iz sredstava društva. Član 39. (Uprava društva) (1) Poslovanje društva i društvo zastupa uprava društva. (2) Upravu društva čine direktor i izvršni direktori društva u skladu sa svojim ovlaštenjima. (3) Upravu društva imenuje i razrješuje nadzorni odbor društva uz saglasnost Vlade Kantona. (4) Za direktora društva može biti imenovano lice sa VII. stepenom stručne spreme, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja (300 ECTS bodova), šumarske, ekonomske, tehničke ili pravne struke i s najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima. Ostali uvjeti za imenovanje direktora društva propisuje se statutom društva. (5) Upravitelje poslovnih jedinica imenuje i razrješuje nadzorni odbor društva na prijedlog direktora društva. (6) Izvršni direktor društva može biti lice sa VII/1 stepenom stručne spreme, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja (300 ECTS bodova) i s najmanje pet godina radnoga iskustva u struci. Ostali uvjeti za imenovanje izvršnoga direktora društva propisuje se statutom društva. (7) Upraviteljem poslovne jedinice društva može biti imenovano lice koje osim općih zakonskih uvjeta ispunjava i sljedeće uvjete: a) da ima VII. stepen stručne spreme, šumarske struke, odnosno visoko obrazovanje drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja (300 ECTS bodova); b) da ima najmanje tri godine radnoga iskustva u struci. (8) Uprava društva bira se, imenuje i razrješuje u skladu s postupkom utvrđenim statutom društva i odredbama ovoga zakona. (9) Statut društva donosi skupština društva, a Vlada Kantona daje na njega saglasnost. Član 40. (Odbor za reviziju) (1) Odbor za reviziju sastoji se od tri člana. (2) Postupak i utvrđivanje kriterija imenovanja te sastav i način rada odbora za reviziju, kao i nadležnosti, prava i obaveze članova odbora uređuju se, podrobnijim odredbama, statutom društva. Član 41. (Vođenje evidencija o izvedenim radovima) Evidenciju o izvedenim radovima i provedenim mjerama predviđenim šumskorazvojnim planom, šumskoprivrednom osnovom, privremenim godišnjim planom gospodarenja, godišnjim planom gospodarenja i projektom za izvođenje radova u šumarstvu dužan je voditi za državne šume korisnik državne šume i šumskoga zemljišta, a za privatne šume Kantonalna uprava ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu. Korisnik državne šume evidentira podatke za proteklu godinu i dostavlja ih Kantonalnoj upravi najkasnije do 28. februara za prethodnu godinu. Podaci se evidentiraju za proteklu godinu i dostavljaju Kantonalnoj upravi najkasnije do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu. Član 42. (Naknada za korištenje državne šume) (1) Naknadu u visini od 4% ostvarenoga prihoda od drva, računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od sekundarnih (nedrvnih) šumskih proizvoda, u skladu s odredbama člana 54. ovoga zakona, dužan je plaćati korisnik državne šume. (2) Izvještaj o visini prihoda na koji se obračunava naknada iz stava (1) ovoga člana, kao i iznos obračunate i uplaćene naknade prema završenom godišnjem računovodstvenom izvještaju korisnik državne šume dužan je dostaviti općini i Kantonu. Član 43. (Katastar šuma) (1) Korisnici šuma i pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama dužni su dostaviti katastar državnih i privatnih šuma Kantonalnoj upravi najdalje do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, s evidentiranim svim promjenama tokom godine. (2) Jedan primjerak izrađenoga katastra šuma Kantonalna uprava je dužna dostaviti općini na čijem se području šuma nalazi. (3) Pravilnik kojim se propisuje način vođenja katastra šuma za državne i privatne šume donosi ministar. Član 44. (Korištenje parcela trećih lica) Privremeni prijevoz (nužni put) ili smještaj šumskih proizvoda sa susjednih parcela u šumi i na šumskom zemljištu korisnik državne šume, odnosno vlasnik privatne šume dužan je dopustiti uz naknadu ako to nije moguće obaviti na drugi način ili ako bi drugi način bio nesrazmjerno skuplji. POGLAVLJE XII. PROMJENA NAMJENE ŠUMSKOGA ZEMLJIŠTA I GRADNJA U ŠUMI Član 45. (Izdvajanje šume iz šumskoprivrednog područja) (1) Na zahtjev Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i policijskih struktura, Vlada Kantona može, na prijedlog Ministarstva, pojedine dijelove državne šume izdvojiti iz šumskoprivrednog područja. (2) Dijelove državnoga šumskoga zemljišta nepodesnog za pošumljavanje Vlada Kantona može, na zahtjev općine te uz elaborat i prethodno pribavljeno mišljenje Kantonalne uprave i na prijedlog Ministarstva, izdvojiti iz šumskoprivrednoga područja i prenijeti općini na korištenje u drugu svrhu koja daju veću trajnu korist. (3) Podnosilac zahtjeva iz stavova (1) i (2) ovoga člana mora platiti naknadu u visini koja se određuje u skladu s odredbama Zakona o eksproprijaciji. Naplaćena sredstva namjenski su prihod Budžeta Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Budžet). Član 46. (Krčenje šuma) (1) Zabranjeno je krčenje šume, osim ako se radi o izgradnji objekta planiranog važećim planom prostornog uređenja, ako se time postižu veće trajne koristi i ako neće biti štetnih posljedica za okoliš. (2) Dozvolu za krčenje šume izdaje Ministarstvo na osnovu mišljenja stručne komisije koju imenuje Ministarstvo. (3) Zahtjev za krčenje šume može podnijeti Ministarstvu vlasnik privatne šume, koncesionar i drugo ovlašteno lice, u skladu s odredbama ovoga zakona, uz sljedeću dokumentaciju: a) izvod iz važećeg plana prostornog uređenja; b) izvod iz zemljišnih knjiga; c) koncesijski ugovor ako se radi o koncesiji; d) okolišnu dozvolu u skladu s propisima o zaštiti okoliša; e) saglasnost organa nadležnog za zaštitu historijskog i prirodnog naslijeđa; f) akt organa nadležnog za vodoprivredu; g) procjenu iznosa troškova podizanja i održavanja nove šume na površini koja je predmet krčenja, s tržišnom vrijednosti drva koja se dobije sječom, koju je uradio korisnik šuma. (4) Ministarstvo donosi saglasnost koja obavezno sadrži ukupnu površinu predviđenu za krčenje, utvrđeni iznos naknade za krčenje i promjenu namjene šumskoga zemljišta. (5) Dozvola za krčenje šume važi dvije godine od dana izdavanja. (6) Ako se u roku od dvije godine od dana izdavanja dozvole iskrčeno zemljište ne privede namjeni radi koje je iskrčeno, korisnik iskrčenog zemljišta dužan ga je pošumiti. (7) Podnosilac zahtjeva za krčenje šume obavezan je prije započinjanja radova uplatiti naknadu čija se vrijednost određuje u visini troškova podizanja i održavanja nove šume, na površini koja ne može biti manja od površine za koju je dana dozvola za krčenje šume, i tržišnoj vrijednosti drva koja se dobije sječom. Naknada se uplaćuje kao namjenski prihod Budžeta Kantona i može se koristiti samo u svrhu podizanja nove šuma i za kupovinu šume u skladu s odredbama ovoga zakona. Kontrolu uplate naknade obavlja Kantonalna uprava za inspekcijske poslove. (8) Troškove postupka izdavanja dozvole za krčenje šume i šumskoga zemljišta snosi podnosilac zahtjeva. Član 47. (Žežnice i krečane) (1) U šumi i na udaljenosti manjoj od 150 metara od ruba šume ne mogu se graditi žežnica, krečana i ostali objekti s otvorenom vatrom. (2) Žežnica i krečana moraju biti locirane uz potoke, a mogu ih podizati uredno registrovano pravno i fizičko lice, uz ispunjavanje uvjeta za lociranje žežnice i krečane, za koje je potrebno pribaviti odobrenje za gradnju u skladu s propisima o gradnji. (3) Uvjeti za lociranje žežnice i krečane su: a) da su udaljene najmanje 150 m od ruba šume; b) da su locirane neposredno uz vodotok; c) materijal za rad žežnice i krečane mora biti drvo lošije kvalitete (celulozno drvo, panjače, izdanačke šume, granjevina). (4) Odobrenje za gradnju žežnice i krečane daje nadležni općinski organ. Član 48. (Gradnja u šumi) (1) U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, objekti potrebni za gospodarenje šumama, u skladu s važećom šumskoprivrednom osnovom, te lovnouzgojni i lovnotehnički objekti, u skladu s važećom lovnoprivrednom osnovom. (2) Iznimno od stava (1) ovoga člana, u šumi i na šumskom zemljištu može se graditi objekt predviđen važećim planom prostornog uređenja. (3) Dozvolu za krčenje šume iz člana 46. ovoga zakona općina ili investitor obavezni su pribaviti prije otpočinjanja radova na izgradnji objekta predviđenog planom prostornog uređenja, osim za objekte iz stava (1) ovoga člana. (4) Imovinskopravni odnosi za objekt iz stava (2) ovoga člana rješavaju se u skladu s odredbama Zakona o eksproprijaciji, osim za objekte komunalne i saobraćajne infrastrukture čiji je investitor općina, koja je oslobođena plaćanja naknade za eksproprijaciju. Član 49. (Zakup šume i šumskog zemljišta) (1) Zabranjeno je davanje državne šume i šumskoga zemljišta u zakup. (2) Iznimno od stava (1) ovoga člana, Ministarstvo može pojedine državne šume i šumsko zemljište ugovorom davati u zakup radi postavljanja privremenih objekata čija je gradnja predviđena ugovorom o koncesiji, za potrebe GSM baznih stanica i za potrebe elektroprijenosa te uzgoja divljači i podizanja višegodišnjih nasada, ako se time ne narušavaju funkcije šume. (3) Prije sklapanja ugovora iz stava (2) ovoga člana potrebno je pribaviti mišljenje korisnika državne šume i kantonalnog pravobranilaštva. (4) Šuma i šumsko zemljište koji se daju u zakup može se koristiti u skladu s ugovorom o zakupu i ne mogu se davati u podzakup. (5) Naknada koja se ostvaruje na osnovu ugovora iz stava (2) ovoga člana uplaćuje se u korist Budžeta Kantona. (6) Ako se državnoj šumi mijenja namjena, podnosilac zahtjeva za zakup obavezan je uplatiti naknadu za krčenje šume iz stava (7) člana 46. ovoga zakona, bez provođenja procedure za krčenje šume. (7) Pravilnik o uvjetima i načinu davanja državne šume u zakup i uspostavi prava služnosti donosi Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva. Član 50. (Uspostava prava služnosti) (1) U državnoj šumi i na šumskom zemljištu može se uspostaviti pravo služnosti u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova, kao i za druge namjene ako je proglašen javni interes u skladu s odredbama Zakona o eksproprijaciji. (2) Ugovor kojim se uspostavlja pravo služnosti sklapa se između korisnika služnosti i Ministarstva. (3) Naknada koja se ostvaruje na osnovu prava služnosti uplaćuje se u korist Budžeta Kantona. (4) Korisnik služnosti obavezan je uplatiti naknadu iz stava (7) člana 46. ovoga zakona, bez provođenja procedure za krčenje šume. (5) Sredstva naplaćena na osnovu zakupa i prava služnosti mogu se koristiti isključivo u svrhu podizanja nove šume i za kupovinu šume u skladu s odredbama ovoga zakona, na području općine na čijem području je ostvaren prihod. POGLAVLJE XIII. ŠUMARSKE INSTITUCIJE Član 51. (Kantonalna uprava) Kantonalna uprava za šumarstvo uprava je u sastavu Ministarstva. Član 52. (Poslovi Kantonalne uprave) (1) Kantonalna uprava obavlja upravne, stručne i druge poslove kako slijedi: a) osigurava neposrednu zaštitu državne šume preko čuvarske službe; b) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma te katastar šuma i šumskoga zemljišta na području Kantona, koje dostavlja Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalnoj upravi za šumarstvo; c) priprema kantonalni šumskorazvojni plan i podnosi ga Ministarstvu; d) izrađuje elaborat za osnivanje šumskoprivrednih područja; e) obavlja nadzor nad prikupljanjem podataka i izradom šumskoprivrednih osnova za privatne šume te nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumskoprivrednih osnova za državne šume; f) prati realizovanje šumskoprivrednih osnova preko godišnjih planova gospodarenja šumama; g) vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena te proizvođača šumskog i ukrasnog drveća i grmlja; h) obavlja poslove dijagnostičko-prognozne službe, prati stanje i stepen oštećenosti šuma te o tome obavještava Ministarstvo; i) prati izvršenje svih ugovornih obaveza koje se odnose na državne šume; j) prati realizovanje programa zaštite šuma; k) usklađuje šumskoprivredne osnove s prostornim planovima, planom upravljanja vodama, lovnoprivrednim osnovama, evidencijama koje se vode u Kantonalnom zavodu za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa, te planovima upravljanja mineralnim sirovinama; l) prati i analizira ekonomsko stanje u oblasti šumarstva na području Kantona te podatke dostavlja Ministarstvu; m) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskih sredstava Budžeta Kantona; n) priprema i daje mišljenje o proglašenju zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom na način propisan ovim zakonom; o) organizuje savjetovanja i pruža stručnu pomoć korisnicima državne šume i vlasnicima privatnih šuma; p) izrađuje planove izgradnje i održavanja šumskih putnih komunikacija koji se finansiraju iz Budžeta Kantona, uz saglasnost Ministarstva; q) upoznaje javnost sa stanjem šuma i izdaje odgovarajuće stručno-popularne publikacije o stanju šuma i njihovoj važnosti; r) izrađuje godišnji plan rada, finansijski plan i godišnji izvještaj te ih dostavlja Ministarstvu; s) obavlja i druge poslove i zadatke koji proizlaze iz ovoga zakona, Zakona o organizovanju i djelokrugu kantonalnih ministarstava i drugih tijela kantonalne uprave Srednjobosanskog kantona, kao i na zahtjev Ministarstva. (2) Sve tražene podatke Kantonalna uprava dostavlja Ministarstvu, s ciljem sagledavanja stanja šumarstva na području Kantona. Član 53. (Čuvanje šume) (1) Unutar Kantonalne uprave osniva se čuvarska služba. (2) Čuvar šume može biti lice koje je završilo srednju šumarsku školu III. i IV. stepena te koje ispunjava uvjete za nošenje oružja i ostale uvjete za obavljanje javne službe. (3) Čuvar šume ovlašteno je službeno lice i ima ovlaštenja u skladu s ovim zakonom. (4) Čuvar šume obavlja službu u uniformi, mora biti naoružan i mora posjedovati dokument – iskaznicu čuvara šume, čiji oblik i sadržaj propisuje ministar, a kojom potvrđuje status čuvara šume. Iskaznicu ima i drugo stručno lice koje ima ovlaštenja za poslove zaštite šume. (5) Dužnosti čuvara šume su: a) čuvati šumu od šumskih požara na način kako je utvrđeno ovim zakonom i planovima zaštite šume od požara; b) čuvati šumu od bespravnog zauzimanja i korištenja i od bespravne sječe te sprečavati bespravnu izgradnju u šumi i na šumskom zemljištu; c) u propisne obrasce evidentirati bespravno posječena stabla, te ih obrojčiti i obilježiti; d) pratiti pojave i kretanje biljnih bolesti i štetočina te štete nanesene šumi od divljači; e) pratiti stanje divljači; f) pratiti održavanje i uspostavljanje šumskoga reda u privatnim šumama; g) sprečavati nezakonito pokretanje drva iz šume te ubiranje i sakupljanje nedrvnih proizvoda i njihovo stavljanje u promet; h) zaustavljati prijevozna sredstva i pregledati prateću dokumentaciju za prijevoz šumskih sortimenata; i) pregledati porijeklo drva na pilanama i na svim ostalim mjestima gdje se drvo drži; j) pregledati transport na šumskim putevima; k) sprečavati odlaganje smeća i ostalog otpada u šumu te uništavanje graničnih znakova; l) sastavljati službenu zabilješku o protupravnoj radnji, s neophodnim podacima o obavljenoj radnji i izvršiocima te iznosu štete; m) legitimisati sva lica zatečene u činjenju prekršajnih radnji prema ovom zakonu i krivičnih djela koja se odnose na šume ili za koja postoji osnovana sumnja da su počinila takva djela; n) obavijestiti Kantonalnu upravu, policijsku stanicu, Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove ili inspektorat pri Ministarstvu o svim zapaženim nepravilnostima. (6) Čuvar šume obavezan je, u skladu sa svojim dužnostima iz stava (5) ovoga člana, za sve bespravne aktivnosti, bez odgađanja sastaviti službenu zabilješku o protupravnoj radnji, na osnovu koje Kantonalna uprava pokreće postupak u nadležnom organu. (7) Na zahtjev čuvara šume, svako lice dužno je pokazati ličnu ispravu kojom se utvrđuje njegov identitet te dokumentaciju za drvo i ostale šumske proizvode u prijevozu ili koji su uskladišteni. (8) Svako lice je dužno postupiti prema službenoj zabilješci čuvara šuma i obustaviti daljnje činjenje nezakonite radnje. POGLAVLJE XIV. FINANSIRANJE Član 54. (Izvori namjenskih sredstava) (1) Radi ostvarivanja općeg interesa i dugoročnih ciljeva održivog gospodarenja šumama utvrđenih šumskoprivrednim osnovama, prikupljaju se finansijska sredstva za zaštitu i unaprjeđenje stanja postojećih i podizanje novih šuma te za ruralni razvoj. (2) Sredstva iz stava (1) ovoga člana osiguravaju se: a) iz naknade za obavljanje stručnih poslova u privatnoj šumi, iz stava (2) člana 34. ovoga zakona; b) iz naknade za korištenje državne šume, iz člana 42. ovoga zakona; c) iz naknade za izdvajanje šume iz šumskoprivrednog područja, iz stava (3) člana 45. ovoga zakona; d) iz naknade za krčenje šume, iz stava (7) člana 46. ovoga zakona; e) iz naknade od zakupa državne šume, iz stava (5) člana 49. ovoga zakona; f) iz naknade na osnovu prava služnosti, iz stava (3) člana 50. ovoga zakona; g) iz naknade za općekorisne funkcije šuma, iz člana 56. ovoga zakona; h) iz ostalih izvora u skladu s ovim zakonom te iz drugih izvora. (3) Sredstva iz stava (2) ovoga člana namjenska su sredstva i uplaćuju se u Budžet Kantona, osim sredstava utvrđenih tačkom b) stava (1) člana 55. ovoga zakona. (4) Uputstvo o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada propisanih ovim zakonom te o uplatnim računima na koje se usmjeravaju sredstva, kao i o obliku i sadržaju obrasca za obračun naknada iz tačaka b) i g) stava (2) ovoga člana donosi ministar uz prethodno pribavljeno mišljenje kantonalnog ministra finansija. (5) Odluku o iznosu naknade iz tačke a) stava (2) ovoga člana donosi ministar na prijedlog Kantonalne uprave. Član 55. (Uplata naknade za korištenje državne šume) (1) Naknada za korištenje državne šume iz člana 42. ovoga zakona obračunava se od prihoda od drva, računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda, i uplaćuje se: a) 1,0% na račun Budžeta Kantona; b) 3,0% na namjenski račun općine na čijem području se ostvaruje prihod. (2) Naknada iz stava (1) ovoga člana uplaćuje se prema ostvarenom prihodu, šestomjesečno i nakon završnoga godišnjeg računovodstvenog izvještaja. (3) Kontrolu obračuna i uplate naknade iz stava (1) ovoga člana obavlja šumarski inspektor i Porezna uprava. (4) Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu iz stava (1) ovoga člana na način propisan stavom (1) ovoga člana, šumarski inspektor koji je obavio kontrolu uplate sredstava, nakon pravosnažnosti i izvršnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku, podnosi nadležnom sudu prijedlog za prisilno izvršenje te novčane obaveze. Član 56. (Naknada za općekorisne funkcije šuma) (1) Naknadu za općekorisne funkcije šume, u iznosu od 0,04% ukupno ostvarenog prihoda, plaćaju sva pravna lica koje su registrovana za obavljanje djelatnosti i imaju sjedište na području Kantona, kao i dijelovi pravnih lica čije je sjedište izvan Kantona, a obavljaju djelatnost na području Kantona. (2) Naknada iz stava (1) ovoga člana uplaćuje se tromjesečno i nakon završnoga godišnjeg računovodstvenog izvještaja, u korist računa Budžeta Kantona. (3) Od obaveze plaćanja naknade iz stava (1) ovoga člana izuzimaju se: korisnik državne šume, javne institucije, humanitarne organizacije, udruženja i fondacije, osim onih koji obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti. (4) Kontrolu obračuna i uplate naknade iz stava (1) ovoga člana obavljaju Porezna uprava i šumarski inspektori na način predviđen stavom (4) člana 54. ovoga zakona. Član 57. (Korištenje namjenskih sredstava koja su prihod Kantona) (1) Iz namjenskih sredstava Budžeta Kantona prikupljenih na osnovu stava (2) člana 54. ovoga zakona finansiraju se sljedeći poslovi: a) rad čuvarske službe; b) izrada i revizija kantonalnog šumskorazvojnoga plana; c) izrada šumskoprivrednih osnova za privatne šume i nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumskoprivrednih osnova za državne i privatne šume; d) biološka obnova šume u obimu većem od predviđenog šumskoprivrednom osnovom; e) obnova šume od posljedica elementarne nepogode, prenamnoženosti insekata, požara i sličnog; f) unapređenje proizvodnje šumskog reproduktivnog materijala; g) gospodarenje šumama koje su od vitalnog interesa u skladu sa stavom (3) člana 18. ovoga zakona; h) organizovanje specijalističkih kurseva iz oblasti šumarstva; i) očuvanje i unaprjeđenje bioraznolikosti šumskih ekosistema; j) očuvanje i unaprjeđenje genofonda, rijetkih i ugroženih vrsta šumskog drveća; k) naučna istraživanja i stručne analize; l) izgradnja i održavanje šumskih puteva; m) ostale namjene za unapređenje šuma; n) deminiranje šumskih površina i šumskoga zemljišta kontaminiranih minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima. (2) Sredstva iz stava (1) ovoga člana troše se prema programu utroška sredstava koji, na prijedlog Kantonalne uprave, donosi ministar te na koji saglasnost daje Vlada Kantona. Član 58. (Korištenje namjenskih sredstava koja su prihod općine) (1) Namjenska sredstva iz tačke b) stava (1) člana 55. ovoga zakona koristite se za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje infrastrukture na području općine te za ruralni razvoj područja gdje se šuma eksploatiše. (2) Godišnji plan utroška namjenskih sredstava donosi općinsko vijeće. Prije donošenja toga plana sredstva se ne mogu trošiti. (3) Izvještaj o utrošku sredstava – naknada iz tačke b) stava (1) člana 55. ovoga zakona općine su dužne dostaviti Ministarstvu do kraja godine za sredstva doznačena u prethodnoj godini. POGLAVLJE XV. NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA Član 59. (Upravni nadzor) (1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga zakona obavlja Ministarstvo. (2) Ministarstvo, preko Kantonalne uprave, obavlja uvid i kontrolu postupanja te pregleda akte i dokumentaciju koju donose institucije s povjerenim javnim ovlaštenjima, daje instrukcije i smjernice za obavljanje poslova i traži podatke i obavještenja o izvršavanju poslova u obavljanju javnih ovlaštenja. Član 60. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga zakona provodi Ministarstvo preko Šumarsko-lovne inspekcije. (2) Inspekcijski nadzor iz stava (1) ovoga člana provodi se u skladu s odredbama ovoga zakona i Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Član 61. (Ovlaštenja šumarskoga inspektora) (1) Osim ovlaštenja i dužnosti određenih posebnim zakonom, šumarski inspektor ovlašten je i dužan: a) pregledati šumskoprivrednu osnovu, godišnji plan gospodarenja, šumskorazvojni plan i program, izvedbeni projekt, plan jednostavne i proširene biološke reprodukcije šume i plan zaštite šume, njihovo izvršenje, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju; b) tražiti da mu se stavi na raspolaganje te pregledati svu dokumentaciju i informacije potrebne za inspekcijski pregled; c) pregledati sve šumske radove, objekte, uređaje i pilane te sva mjesta gdje se drvo siječe, smješta, prerađuje, izvozi iz šume ili stavlja u promet; d) kontrolisati i pratiti primjenu standarda iz oblasti šumarstva; e) privremeno obustaviti sječu i sve druge radnje koje nisu u skladu s odredbama ovoga zakona i drugih propisa iz oblasti šumarstva, do konačne odluke nadležnog organa; f) pregledati odabiranje i doznačivanje stabala za sječu; ff) pregledati i utvrditi evidentiranje i obrojčavanje bespravne sječe, kao i bespravno zauzimanje šume i šumskoga zemljišta; g) zaustaviti prijevozna sredstva i pregledati prateću dokumentaciju za prijevoz šumskih sortimenata; h) pregledati obavljanje svih radova koji su predviđeni šumskoprivrednim osnovama, šumskim planovima i programima te projektima za izvođenje; i) u hitnim slučajevima u kojima bi nastupila šteta za javni interes, na licu mjesta rješenjem narediti obustavu rada i provođenje mjera za sprečavanje štete; j) privremeno oduzeti bespravno posječeno drvo i nezakonito u promet stavljeno drvo i nedrvne šumske proizvode, kao i sredstva kojima se obavlja sječa i prijevoz nelegalno posječene drvne mase (sjekiru, motornu pilu i vozilo); k) pregledati kako se utvrđuje zdravstveno stanje šume i provode mjere za suzbijanje biljnih bolesti i štetočina te narediti otklanjanje nedostataka i provođenje mjera ako se utvrdi da se korisnik državne šume i vlasnik šume ne pridržavaju propisa i mjera zdravstvene zaštite; l) pregledati planove zaštite šume od požara i provođenje predviđenih mjera te narediti otklanjanje nedostataka; m) pregledati provođenje mjera na zaštiti šume i šumskoga zemljišta od protupravnog prisvajanja i korištenja te bespravne izgradnje objekata; n) nadzirati provođenje propisa o proizvodnji i prometu šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala; o) nadzirati provođenje ostalih mjera zaštite šume te propisnu uspostavu i održavanje šumskoga reda i neposredno čuvanje šume; p) prikupljati potrebne podatke i obavijesti od odgovornih lica, svjedoka, vještaka i ostalih lica ako je to potrebno za obavljanje nadzora; q) pokrenuti i voditi inspekcijski nadzor po službenoj dužnosti, kao i na zahtjev svih pravnih i fizičkih lica, te o konstatovanom stanju i preduzetim mjerama pisano obavijestiti podnosioca zahtjeva; r) upoznati javnost s utvrđenim stanjem šuma i s mjerama preduzetim za otklanjanje nedostataka; s) sarađivati s inspekcijskim organima iz ostalih oblasti, pravosudnim organima i organima policije; t) preduzimati i ostale mjere i radnje za koje je ovlašten ovim zakonom i ostalim propisima. (2) Osim navedenoga, šumarski inspektor dužan je u određenim rokovima i na propisan način dostavljati izvještaje i potrebne podatke Ministarstvu. Član 62. (Upravne mjere) (1) Ako šumarski inspektor prilikom obavljanja inspekcijskoga nadzora ustanovi da propis nije primijenjen ili da je nepravilno primijenjen, donijet će rješenje kojim će zabraniti rad zbog nepoštivanja odredbi tačaka b), c), d), f), h), i), m) i n) stava (1) člana 61. ovoga zakona ili naložiti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti te odrediti rok u kojem se one moraju otkloniti. (2) Na rješenje šumarskog inspektora može se podnijeti žalba resornom ministru u roku od osam dana od dana primitka rješenja. (3) Rješenje o žalbi iz stava (2) ovoga člana konačno je i protiv njega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Žalba na rješenje iz stava (2) ovoga člana ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Šumarski inspektor koji je donio rješenje i organ kojem je žalba podnesena mogu, na obrazloženje žalioca, odgoditi izvršenje naloženih mjera ako žalilac učini vjerovatnim da bi uslijed izvršenja tih mjera bili ugroženi ljudski životi i zdravlje, nastupila znatna materijalna šteta koja se na drugi način ne može otkloniti, a odgađanje se ne protivi općem interesu. POGLAVLJE XVI. KAZNENE ODREDBE Član 63. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se korisnik državne šume ili drugo pravno lice: a) ako gospodari šumom bez šumskoprivredne osnove, privremenog godišnjega plana gospodarenja, godišnjega plana gospodarenja i projekta za izvođenje radova u šumarstvu [stav (1) člana 5. ovoga zakona]; b) ako prekorači ukupni obim sječe u visokim šumama s prirodnom obnovom predviđen šumskoprivrednom osnovom za planski period [stav (3) člana 5. ovoga zakona]; c) ako pravovremeno ne osigura i izradi te u roku ne dostavi novoizrađenu šumskoprivrednu osnovu [stav (10) člana 5. ovoga zakona]; d) ako izradi projekt za izvođenje radova u šumarstvu suprotno odredbama stavova (1) i (2) člana 7. ovoga zakona; e) ako ne izradi i ne donese projekt za izvođenje radova u šumarstvu [stavovi (4) i (5) člana 7. ovoga zakona]; f) ako obavlja sječu šume prije odabiranja i doznačivanja stabala za sječu [stav (1) člana 8. ovoga zakona]; g) ako ne obavlja poslove biološke obnove šume [stav (1) člana 10. ovoga zakona]; h) ako dopusti ili obavi sječu šuma na uzurpiranom državnom zemljištu suprotno odredbi stava (5) člana 16. ovoga zakona; i) ako ne postupa u skladu sa stavom (3) člana 21. ovoga zakona; j) ako u šumi i na šumskom zemljištu upotrebljava hemijska sredstva, odlaže otpad, smeće ili zagađujuće tvari (član 22. ovoga zakona); k) ako iskorištava ili odobrava iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda suprotno odredbama stava (1) člana 25. ovoga zakona; l) ako ne prodaje šumske drvne sortimente po tržišnim uvjetima i cijenama [stav (5) člana 35. ovoga zakona]; m) ako postupa suprotno odredbama člana 46. ovoga zakona; n) ako locira žežnicu protivno odredbi člana 47. ovoga zakona; o) ako u šumi ili na šumskom zemljištu otpočne radove na izgradnji objekta ili gradi objekt suprotno odredbama člana 48. ovoga zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kažnjava se, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 KM, i odgovorna lice u pravnom licu. (3) Za prekršaj iz tačaka f) i h) stava (1) ovoga člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimanje drva i nedrvnih šumskih proizvoda koji su nastali činjenjem prekršaja te sredstava kojima je prekršaj počinjen. (4) Za prekršaj iz tačke o) stava (1) ovoga člana kažnjava se, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 KM, i odgovorna lice u općini. Član 64. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 8.000,00 KM kaznit će se za prekršaj korisnik državne šume ili drugo pravno lice: a) ako ne prijavi sječu nadležnom šumarskom inspektoru i u određenom roku ne otkloni štetu na zemljištu u skladu s odredbama stavova (2), (3) i (4) člana 8. ovoga zakona; b) ako prije sječe o sječi ne obavijesti Kantonalnu upravu i općinu na čijem se području sječa obavlja [stav (2) člana 8. ovoga zakona]; c) ako obavlja doznačivanje i sječu stabala u šumi za koju imovinskopravni odnosi nisu riješeni i granice utvrđene te na terenu vidno i na propisan način obilježene [stav (4) člana 9. ovoga zakona]; d) ako angažuje zaposlenike suprotno odredbama stava (1) člana 12. ovoga zakona; e) ako dopusti ili obavlja čistu sječu ili druge oblike pustošenja šume [stav (1) člana 13. ovoga zakona]; ee) ako se ne evidentira i ne prijavi čista sječa ili drugi oblik pustošenja šume; f) ako ne postupa u skladu s odredbama stava (2) člana 14. ovoga zakona; g) ako pali ili dopusti paljenje vatre suprotno odredbi stava (1) člana 21. ovoga zakona; h) ako postupi suprotno odredbi stava (2) člana 21. ovoga zakona; i) ako ne postupa u skladu s odredbom člana 25. ovoga zakona; j) ako izgradi šumsku infrastrukturu suprotno odredbama člana 28. ovoga zakona; k) ako obavlja promet šume i šumskoga zemljišta suprotno odredbama stavova (1) i (2) člana 33. ovoga zakona; l) ako ne obavlja poslove u skladu sa stavom (4) člana 33. ovoga zakona; m) ako ne izvrši obavezu iz stavova (1) i (2) člana 55. ovoga zakona; n) ako ne izvrši obavezu iz stavova (1) i (2) člana 56. ovoga zakona; o) ako ne postupi prema rješenju šumarskoga inspektora u roku i na način koji je inspektor odredio [stav (1) člana 62. ovoga zakona]. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kažnjava se, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 KM, i odgovorno lice u pravnom licu. Član 65. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 8.000,00 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šume ili drugo pravno lice: a) ako izvodi radove bez saglasnosti Kantonalne uprave [stav (2) člana 6. ovoga zakona]; b) ako ne dostavi godišnji plan gospodarenja u skladu sa stavom (3) člana 6. ovoga zakona; c) ako ne izvodi radove u skladu s projektom [stav (1) člana 7. ovoga zakona]; d) ako u roku od dvije godine ne izvede radove predviđene projektom za izvođenje radova u šumarstvu ili ne vodi registar projekata za izvođenje radova u šumarstvu [stavovi (2) i (7) člana 7. ovoga zakona); e) ako za izradu projekta za izvođenje radova u šumarstvu odredi lice u suprotnosti s odredbom stava (3) člana 7. ovoga zakona; f) ako doznačivanje stabala za sječu obavlja lice koja ne ispunjava uvjete iz stavova (2) i (3) člana 9. ovoga zakona; g) ako ne obavi tehnički prijem radova i ostale obaveze u skladu s odredbama člana 11. ovoga zakona; h) ako ne obavi pošumljavanje sječina u roku od dvije godine [stav (2) člana 13. ovoga zakona]; i) ako ne izradi plan u skladu sa stavom (1) člana 15. ovoga zakona; j) ako pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije žigosano i opskrbljeno otpremnim iskazom [stav (1) člana 16. ovoga zakona]; k) ako stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja [stav (3) člana 16. ovoga zakona]; l) ako ne organizuje utovar, prijevoz i skladištenje privremeno oduzetih šumskih proizvoda [stav (6) člana 16. ovoga zakona]; m) ako u periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra, drvo četinara i brijesta skladišti i stavlja u promet suprotno stavu (8) člana 16. ovoga zakona; n) ako obavlja ili dopušta ispašu, žirenje i brst te kresanje grana i lisnika u suprotnosti s članom 23. ovoga zakona; o) ako obavlja ili dopusti sječu pančićeve omorike, tise, mečije lijeske, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovjeti suprotno odredbama člana 27. ovoga zakona; p) ako odobri korištenje šumskih puteva suprotno odredbama stava (2) člana 29. ovoga zakona; q) ako ne nadzire saobraćaj, odnosno ne zaustavlja i kontroliše kretanje i saobraćaj svih sredstava i ljudi u šumi i na šumskom zemljištu [stav (5) člana 29. ovoga zakona]; r) ako počini ili dopusti neovlašteno zauzimanje šume ili šumskoga zemljišta (član 32. ovoga zakona); rr ) ako se ne evidentira i ne prijavi zauzimanje šume i šumskoga zemljišta; s) ako ne vodi evidencije o izvedenim radovima i provedenim mjerama predviđenim šumskorazvojnim planovima, šumskoprivrednom osnovom, privremenim planom gospodarenja, godišnjim planom gospodarenja i projektima za izvođenje radova u šumarstvu ili evidentirane podatke ne dostavi u predviđenom roku (član 41. ovoga zakona); t) ako u roku od dvije godine zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje obavljeno ili ga ne pošumi [stav (5) člana 46. ovoga zakona]; u) ako ne uplati sredstva u Budžet Kantona u skladu s odredbama člana 54. ovoga zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kažnjava se, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 KM, i odgovorno lice u pravnom licu. (3) Za prekršaj iz tačke j) stava (1) ovoga člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimanje predmeta kojima je počinjen prekršaj ili koji su nastali činjenjem prekršaja. Član 66. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice: a) ako obavlja šumskouzgojne radove i sječu šume suprotno odredbama stava (6) člana 7. ovoga zakona; b) ako obavlja sječu bez prethodno izdanog rješenja i doznačivanja [stav (5) člana 9. ovoga zakona]; bb ) ako ne evidentira i ne prijavi sječu koja je obavljena suprotno stavu (8) člana 9. ovoga zakona; c) ako ne obavi pošumljavanje sječina u roku od dvije godine [stav (2) člana 13. ovoga zakona]; d) ako ne obavi sanitarnu sječu te ne uspostavi i održava šumski red [stav (2) člana 14. ovoga zakona]; e) ako pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo bez žigosanja i otpremnoga iskaza [stav (1) člana 16. ovoga zakona]; f) ako stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja [stav (3) člana 16. ovoga zakona]; g) ako posiječe (ili dopusti) ili prisvoji (ili dopusti) protupravno drvnu masu suprotno odredbama stava (5) člana 16. ovoga zakona; h) ako na zahtjev lica navedenih u stavu (6) člana 16. ovoga zakona ne pokaže lične isprave ili isprave za šumske proizvode [stav (7) člana 16. ovoga zakona]; i) ako pali vatru suprotno odredbama stava (1) člana 21. ovoga zakona; j) ako u šumi upotrebljava hemijska sredstva te odlaže otpad, smeće i zagađujuće tvari [stav (1) člana 22. ovoga zakona]; k) ako postupa u suprotnosti s članom 23. ovoga zakona; l) ako postupa u suprotnosti sa stavom (2) člana 25. ovoga zakona; m) ako obavlja ili dopusti sječu pančićeve omorike, tise, mečije lijeske, planinskog javora, planinskoga bora, zelene johe, munike i zanovijeti suprotno odredbama člana 27. ovoga zakona; n) ako se kreće motornim vozilom kroz šumu i preko šumskoga zemljišta suprotno odredbama člana 29. ovoga zakona; o) ako bez odobrenja korisnika državne šume ili vlasnika privatne šume provodi radnje koje su zabranjene stavom (2) člana 30. ovoga zakona; p) ako se kreće zaštićenim dijelovima šume ili dijelovima šume koji su izloženi negativnim antropogenim i drugim utjecajima te kojima je ograničeni pristup obilježen znakovima upozorenja [stav (3) člana 30. ovoga zakona]. pp) ako ne evidentira i ne prijavi zauzimanje državne šume i šumskoga zemljišta; q) ako počini neovlašteno zauzimanje državne šume ili šumskoga zemljišta ili ne postupi prema rješenju šumarskog inspektora ili ne postupi prema nalogu čuvara šume (član 32. ovoga zakona); r) ako obavi krčenje šume prije nego se izda dozvola za krčenje (član 46. ovoga zakona); s) ako locira žežnicu, krečanu ili drugi objekt s otvorenim plamenom protivno odredbi člana 47. ovoga zakona; t) ako gradi zgradu i drugi objekt suprotno odredbama stavova (1) i (3) člana 48. ovoga zakona; u) ako na zahtjev čuvara šume ne pokaže lične isprave ili isprave za šumske proizvode [stav (7) člana 53. ovoga zakona]; v) ako ne postupi prema zahtjevu čuvara šume i ne obustavi daljnje činjenje nezakonite radnje [stav (8) člana 53. ovoga zakona]; w) ako ne postupi prema rješenju šumarskog inspektora u roku i na način koji je inspektor naredio [stav (1) člana 61. ovoga zakona]. (2) Za prekršaje iz tačaka e) i g) stava (1) ovoga člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimanje drva i nedrvnih šumskih proizvoda koji su nastali činjenjem prekršaja te sredstva kojima je prekršaj počinjen (sjekire, motorne pile i vozila). (3) Za prekršaj iz tačke q) stava (1) ovoga člana kažnjava se, novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 KM, i odgovorno lice u općini, koje dopusti podizanje objekta suprotno odredbama stava (3) člana 47. ovoga zakona. POGLAVLJE XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 67. (Prilagođavanje poslova) (1) Šumskoprivredno društvo kao korisnik državne šume na području Kantona dužno je svoje poslove uskladiti s odredbama ovoga zakona u roku od šest mjeseci, počevši od dana stupanja na snagu ovoga zakona. (2) Vlasnici postojećih žežnica i krečana dužni su svoja odobrenja za žežnice i krečane uskladiti s članom 47. ovoga zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 68. (Započeti postupci) (1) Postupci započeti do dana prestanka primjene Uredbe o šumama ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 83/09, 26/10, 38/10 i 60/11) rješavat će se u skladu s odredbama ovoga zakona. (2) Postupak pretvaranja šumskoga zemljišta u građevinsko zemljište provodi se u skladu s odredbama Odluke o načinu pretvaranja šumskoga zemljišta u građevinsko ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 108/12). Član 69. (Podzakonski propisi) Podzakonski propisi predviđeni ovim zakonom donijet će se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 70. (Primjena Zakona) Nakon donošenja zakona o šumama na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, ovaj zakon uskladit će se s tim zakonom. Član 71. (Prestanak primjene Zakona) Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o šumama ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 14/02, 2/05 i 8/11). Član 72. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-92/14 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 18. marta 2014. Travnik Josip Kvasina, s. r. ** 121 Na osnovu tačke j) stava 1. člana 32a. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98 – ispravka teksta, 8/98, 10/2000, 8/03, 2/04 i 14/04), donosim U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVANJU ZAJEDNIČKIH DIJELOVA ZGRADA I UPRAVLJANJU ZGRADAMA Proglašavam Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama, koji je donijela Skupština Srednjobosanskog kantona na XXXIII. sjednici održanoj 7. marta 2014. godine. Broj: 01-02-93/14 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 18. marta 2014. Travnik Josip Kvasina, s. r.
Zakon o komunalnim djelatnostima SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 13/13 02.12.2013 zakon,komunalna djelatnost,sbk P R E D S J E D A V A J U Ć I S K U P Š T I N E SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 454 Na osnovu tačke j) stava 1. člana 32a. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98 – ispravka teksta, 8/98, 10/2000, 8/03, 2/04 i 14/04), donosim U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA Proglašavam Zakon o komunalnim djelatnostima, koji je donijela Skupština Srednjobosanskog kantona na XXIX. sjednici održanoj 22. oktobra 2013. godine. Broj: 01-02-436/13 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 31. oktobra 2013. Travnik Josip Kvasina, s. r. **************** S K U P Š T I N A SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 455 Z A K O N O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA DIO PRVI – OSNOVNE ODREDBE I POJMOVI Član 1. (Predmet) (1) Ovim zakonom određuju se komunalne djelatnosti te načela, način obavljanja i finansiranja, kao i ostala pitanja značajna za uspješno obavljanje komunalnih djelatnosti na području Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton). (2) Komunalne djelatnosti moraju biti sveobuhvatne, bez izuzetaka, za sva pravna i fizička lica. POGLAVLJE I. KOMUNALNE DJELATNOSTI Odjeljak A. Pojam komunalne djelatnosti i komunalna potrošnja Član 2. (Značenje pojma komunalna djelatnost) (1) Komunalna djelatnost, u smislu ovoga zakona, jeste pružanje komunalnih usluga od interesa za fizička i pravna lica, finansiranje građenja te održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sistema na području Kantona ako je to propisano ovim zakonom. (2) Komunalna djelatnost, kao djelatnost od posebnog društvenog interesa, dijeli se kako slijedi: a) komunalne djelatnosti individualne komunalne potrošnje; b) komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje. (3) Komunalne djelatnosti individualne komunalne potrošnje jesu komunalni proizvod, proizvod i usluga koji se mogu izmjeriti, definisati i naplatiti od svakog korisnika usluge. (4) Komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje jesu komunalni proizvod i usluga koje nije moguće izmjeriti i naplatiti od svakog korisnika usluge. Član 3. (Komunalna potrošnja) (1) Komunalne djelatnosti individualne komunalne potrošnje, u smislu ovoga zakona, jesu: a) snabdijevanje pitkom vodom; b) odvođenje i pročišćavanje otpadnih voda; c) snabdijevanje prirodnim plinom; d) snabdijevanje toplotnom energijom; e) obavljanje javnoga prijevoza putnika; f) prikupljanje komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih objekata te poslovnih prostora i odvoz na deponiju; g) odlaganje komunalnog otpada; h) održavanje javnih parkirališnih prostora i javnih garaža; i) obavljanje pokopnih poslova; j) održavanje tržnica i pijaca namalo; k) obavljanje dimnjačarskih poslova; l) higijenska, strvoderska i kafilerijska djelatnost; m) uređenje naselja. (2) Komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje, u smislu ovoga zakona, jesu: a) odvođenje atmosferskih voda; b) održavanje čistoće na javnim površinama i gradskim ulicama; c) održavanje javnih površina; d) održavanje grobalja i njihove prateće infrastrukture; e) održavanje javne rasvjete; f) pružanje kafilerijskih usluga; g) dekorisanje; h) održavanje javnih česmi i fontana te javnih kupatila i javnih nužnika; i) održavanje javnih satova; j) zbrinjavanje komunalnog otpada nastalog u okviru djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje; k) čišćenje i razgrtanje snijega i leda s javnih gradskih površina i lokalnih puteva te posipanje abrazivnim materijalom ulica i lokalnih puteva; l) održavanje pasivnih mezarluka, grobalja, spomenika i spomen-kosturnica te prateće infrastrukture u užem urbanom dijelu grada. Član 4. (Pojmovi komunalne potrošnje) (1) Snabdijevanje pitkom vodom poslovi su zahvatanja, pročišćavanja i distribucije vode za piće vodovodnom mrežom do mjernog instrumenta korisnika, uključujući i mjerni instrument, odnosno zajednički mjerni instrument u objektu kolektivnog stanovanja te, ako nema mjernog instrumenta, do ulaznoga šahta. (2) Odvođenje i pročišćavanje otpadnih voda poslovi su skupljanja, odvođenja i pročišćavanja otpadnih voda od priključka korisnika na zajedničku kanalizacijsku mrežu, odnosno od prvog kontrolnog okna, tretman otpadnih voda u uređaju za pročišćavanje te crpljenje, kao i odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih jama. (3) Snabdijevanje prirodnim plinom ili propan-butanom poslovi su distribucije prirodnoga plina plinskom mrežom od glavne mjerno-regulacijske stanice do uređaja za mjerenje protoka plina, uključujući glavnu mjerno-regulacijsku stanicu i uređaj za mjerenje kod korisnika plina, odnosno zajednički mjerni instrument u objektu kolektivnog stanovanja. (4) Snabdijevanje toplotnom energijom poslovi su proizvodnje i distribucije pare, vrele vode, tople vode i sanitarne tople vode mrežom do podstanice korisnika, uključujući i podstanicu, odnosno glavni zaporni ventil koji je ispred objekta ili u objektu, kao i zajednički mjerni instrument utroška toplotne energije u objektu kolektivnog i individualnog stanovanja. (5) Obavljanje javnoga prijevoza putnika je prijevoz putnika, prema linijama na području Kantona. (6) Prikupljanje komunalnog otpada iz stambenih objekata i poslovnih prostora te odvoženje na deponiju prikupljanje je komunalnog otpada na za to određenim mjestima i njegovo odvoženje na deponiju. (7) Odlaganje komunalnog otpada je obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na deponiju, te otvaranje, saniranje i zatvaranje deponije prema posebnim propisima. (8) Održavanje javnih parkirališnih prostora i javnih garaža poslovi su održavanja prostora i objekata u kojima se pružaju usluge parkiranja i garažiranja motornih vozila. (9) Obavljanje pokopnih poslova je preuzimanje i opremanje umrloga lica te prevoženje do objekta mrtvačnice, odnosno groblja. (10) Tržnica i pijaca namalo je određeni zatvoreni i otvoreni prostori na kojem se pružaju usluge prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima te uređivanje i održavanje tih prostora. (11) Dimnjačarska djelatnost je provjeravanje ispravnosti i funkcionisanja dimovodnih objekata i uređaja za loženje i čišćenje dimovoda. (12) Uređenje naselja je uređenje fasada i ostalih vanjskih dijelova zgrada i izloga te postavljanje reklama, natpisa, dvorišnih ograda, oglasnih stupova, ploča, javne rasvjete i spomenika, kao i označavanje ulica i zgrada i sl. (13) Odvođenje atmosferskih voda je odvođenje atmosferskih voda s javnih saobraćajnih površina uređenom kanalskom mrežom. (14) Održavanje čistoće na javnim površinama je čišćenje i pranje asfaltiranih, betonskih, popločanih i zelenih javnih površina, prikupljanje i odvoženje komunalnih otpadaka s tih površina te uklanjanje snijega i leda. (15) Održavanje javnih površina poslovi su uređivanja i redovnog održavanja zelenih i rekreativnih površina (javnih zelenih površina, zelenih površina stambenih, odnosno urbanih gradskih cjelina, pješačkih staza, zelenih površina posebne namjene, površina za rekreaciju i fizičku kulturu na otvorenom prostoru, zaštitnih područja i zaštitnih zelenih pojaseva infrastrukturnih sistema ako nije uređeno posebnim propisom, površina uz uređenu i neuređenu riječnu i jezersku obalu ako nije uređeno posebnim propisom), javnih saobraćajnih površina (ulica, kolnika, pločnika i rigola, puteva, prilaza, prolaza, trgova, podvožnjaka i nadvožnjaka, mostova i stepeništa van zgrade, autobuskih stajališta ako nije uređeno posebnim propisom) i ostalih površina koje se posebnim propisima utvrde kao javne površine. (16) Održavanje grobalja je upravljanje, održavanje i uređivanje prostora i objekata (mrtvačnice u sklopu groblja, kapele i slično) za ispraćaj i sahranu umrlih lica. (17) Održavanje javne rasvjete je održavanje objekata i uređaja javne rasvjete kojom se osvjetljavaju saobraćajne i druge javne površine. (18) Pružanje kafilerijskih usluga poslovi su stalnog i sigurnog zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja (pasa, mačaka i sl.) te uklanjanje životinjskih lešina, određenih nusproizvoda klanja, konfiskata i valioničkog otpada s javnih površina, kao i poslovi eutanazije životinja. (19) Dekorisanje je ukrašavanje javnih površina i prostora povodom državnih i vjerskih praznika te održavanja kulturnih, zabavnih, sportskih, sajamskih i drugih manifestacija prikladnim ukrasnim rekvizitima. (20) Održavanje javnih česmi i fontana, te javnih kupališta i javnih nužnika je uređivanje i održavanje javnih česmi i fontana, javnih kupatila i javnih nužnika. (21) Održavanje javnih satova je osiguravanje funkcionisanja javnih satova na javnim površinama i objektima. (22) Održavanje pasivnih mezarluka i grobalja, spomenika i spomen-kosturnica te prateće infrastrukture u užem urbanom dijelu grada je njihovo dovođenje u potpuno ravnopravan položaj s aktivnim mezarlucima i grobljima u pogledu čišćenja, uređenja i saniranja te uklanjanja korova i raslinja, kao i planske sadnje cvijeća i novih sadnica. (23) Zbrinjavanje komunalnog otpada nastalog u okviru djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje je sakupljanje, transport, tretman i odlaganje otpada. (24) Održavanje javnih gradskih površina i lokalnih puteva u zimskom periodu zaštitne su mjere protiv stvaranja poledice (posipanjem abrazivnog materijala i soli), snježnih nanosa i smetova te čišćenje snijega s kolnika, pješačkih staza, parkirališta i saobraćajne signalizacije, osiguravanje odvodnje s kolnika, uklanjanje vozila s kolnika i blagovremeno informisanje učesnika u saobraćaju. Odjeljak B. Načela i osiguravanje obavljanja komunalnih djelatnosti Član 5. (Javni interes komunalne djelatnosti) (1) Komunalna djelatnost je od javnog interesa i obavlja se kao javna služba. (2) Javnim interesom u komunalnim djelatnostima smatra se zadovoljavanje onih potreba urbanog društva koje su nezamjenjiv uvjet života i rada građana, državnih organa te privrednih i drugih subjekata na području Kantona. (3) Javne službe u komunalnim djelatnostima su komunalne djelatnosti iz člana 3. ovoga zakona koje, kao općekorisne djelatnosti, predstavljaju sistemsku cjelinu organizovanja i obavljanja preko državnih službi, jedinica lokalne samouprave i za to posebno osnovanih samostalnih organizacija koje je prihvatila te koje podržava i kontroliše državna zajednica. (4) Općina i pravno lice koje obavlja komunalne djelatnosti obavezni su, na osnovu ovoga zakona i posebnih propisa: a) osigurati trajno obavljanje komunalnih djelatnosti koje kvalitetom i standardom odgovaraju utvrđenoj cijeni koju korisnik usluga plaća za njihovo izvršenje; b) osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja koji su u nadležnosti komunalnih preduzeća u stanju funkcionalne sposobnosti; c) preduzimati mjere za očuvanje i zaštitu okoliša; d) osigurati javnost i transparentnost rada. Član 6. (Osiguravanje obavljanja komunalne djelatnosti) Općina osigurava obavljanje komunalnih djelatnosti određenih ovim zakonom. Član 7. (Osiguravanje obavljanja komunalne djelatnosti na nivou Kantona i općine) (1) Kanton može utvrditi da se obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti iz ovoga zakona osigurava na nivou Kantona ako su takve prirode da se na nivou Kantona mogu obavljati ekonomičnije i efikasnije. (2) Dvije općine ili više općina mogu zajednički osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na jedan od načina propisanih članom 8. ovoga zakona. (3) Ako dvije općine ili više općina zajednički organizuju obavljanje komunalnih djelatnosti, svoje odnose u zajedničkom osiguravanju obavljanja poslova regulišu ugovorom. Član 8. (Davaoci komunalnih usluga) (1) Komunalnu djelatnost može obavljati strano i domaće pravno i fizičko lice. (2) Značenje pojmova iz stava (1) ovoga člana: a) pravno lice: 1) javno preduzeće, 2) domaće i strano privredno društvo, 3) udruženje građana, 4) vjerska zajednica; b) fizičko lice: 1) obrtnik (domaći i strani). (3) Općina može povjeriti obavljanje komunalne djelatnost subjektima iz stavova (1) i (2) ovoga člana polazeći od prirode komunalne djelatnosti te uvjeta i potreba jedinica lokalne samouprave u skladu sa zakonom i propisima općinskoga vijeća. (4) Izuzetno, snabdijevanjem pitkom vodom stanovništva može se baviti samo javno preduzeće. Član 9. (Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti) (1) Obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti koje se finansiraju iz općinskoga budžeta općina obavezno povjerava javnom preduzeću komunalnih djelatnosti, koje je odlukama općinskoga vijeća osnovala za obavljanje tih komunalnih djelatnosti. (2) Ako javno komunalno preduzeće ne posjeduje odgovarajuće tehnološke i ekonomske uvjete za obavljanje povjerenih komunalnih djelatnosti, odnosno dijela pojedinih komunalnih djelatnosti, obavljanje tih djelatnosti može se povjeriti drugom pravnom licu. (3) Izbor drugog pravnog lica za obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti koje se finansiraju iz budžeta obavlja se na osnovu provođenja procedura u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. (4) Odluku o objavljivanju prikupljanja ponuda donosi općinski načelnik. (5) Nakon prikupljanja ponuda, općinski načelnik donosi odluku o izboru subjekta kojem će se povjeriti obavljanje komunalnih poslova na osnovu ugovora. (6) Na osnovu odluke iz stava (4) ovoga člana, općinski načelnik sklapa ugovor o povjeravanju određenih komunalnih poslova, koji obavezno sadrži: a) djelatnost za koju se sklapa ugovor; b) vrijeme na koje se sklapa ugovor; c) vrstu i obim poslova; d) način određivanja cijene za obavljanje poslova te način i rok plaćanja; e) garanciju izvršioca za ispunjenje ugovora. Odjeljak C. Uvjeti za obavljanje komunalne djelatnosti Član 10. (Uvjeti za obavljanje komunalne djelatnosti) (1) Davalac komunalnih usluga iz člana 8. ovoga zakona mora ispunjavati sljedeće uvjete: a) da je registrovan za obavljanje komunalne djelatnosti; b) posjedovati odgovarajuću opremu i sredstva rada za obavljanje komunalne djelatnosti u skladu s propisom koji će donijeti općinsko vijeće; c) raspolagati odgovarajućim stručnim kadrovima koji mogu osigurati stalno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti u skladu s propisom koji će donijeti općinsko vijeće; d) osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti u skladu s odredbama ovoga zakona i drugih propisa; e) da se cijene komunalnih usluga formiraju prema kalkulativnim parametrima koje će usvojiti općinsko vijeće, kojim se osigurava najmanje prosta reprodukcija u periodu od dvije godine; f) utvrditi normative rada i utroška materijalnih sredstava te omogućiti nadležnim organima njihovu kontrolu prema propisima koje će donijeti općinsko vijeće; g) primjenjivati tarifni sistem, koji će donijeti općinsko vijeće, koji će biti osnova za naplatu usluga; h) kontinuirano raditi na podizanju nivoa komunalnih usluga i unapređenju komunalnih djelatnosti; i) kontinuirano raditi na podizanju nivoa svijesti javnosti o komunalnim uslugama ili usluzi koju pruža. (2) Prilikom donošenja propisa iz ovoga člana općinsko vijeće će uzeti u obzir broj stanovnika, broj pravnih lica, površinu teritorije, dužinu saobraćajnica, kvalitet infrastrukture, broj zaposlenika u radnom odnosu u komunalnim preduzećima na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom, i slično. Član 11. (Nivo komunalnih usluga) (1) Davalac komunalnih usluga dužan je pružati usluge koje kvalitetom i standardom odgovaraju cijeni koju korisnik usluga plaća za njihovo pružanje. (2) Općinsko vijeće obavezno je utvrditi standarde te kvalitet i nivo komunalnih usluga usklađivati s cijenom. POGLAVLJE II. PLAĆANJE KOMUNALNE USLUGE Odjeljak A. Plaćanje i uskraćivanje komunalne usluge Član 12. (Obaveza plaćanja komunalne usluge) (1) Korisnik komunalne usluge dužan je platiti utvrđenu cijenu za pruženu komunalnu uslugu, u ugovorenom – propisanom roku te prijaviti i odjaviti sve promjene (promjenu adrese, broja članova domaćinstva i površine objekta, i slično) u roku od osam dana od nastale promjene. (2) O sporovima između korisnika i davaoca komunalne usluge odlučuje nadležni sud. Član 13. (Uskraćivanje komunalne usluge) (1) Komunalna usluga ne može se uskratiti korisniku, osim: a) ako se priključi na komunalnu mrežu bez prethodno pribavljenog odobrenja nadležnog organa ili davaoca komunalne usluge; b) ako otpočne s korištenjem komunalne usluge bez prethodnog prijavljivanja i davanja potrebnih podataka za evidentiranje obveznika plaćanja kod davaoca usluga; c) ako koristi uslugu protivno propisima ili ugovoru; d) ako ne plati iskorištenu komunalnu uslugu tri mjeseca uzastopno ili odbija primiti račun ili vrati račun za pruženu komunalnu uslugu bez opravdanog razloga; e) ako neosnovano ometa druge korisnike usluga; f) ako nenamjenski koristi komunalnu uslugu u vrijeme otežanog snabdijevanja, odnosno snabdijevanja uz ograničenje potrošnje (redukciju), o čemu je korisnik blagovremeno obaviješten na odgovarajući način; g) ako bez odobrenja davaoca komunalne usluge obavi prepravku ili dogradnju na instalacijama komunalne infrastrukture; h) ako je krivicom ili iz nehata potrošača prostor za smještaj mjernog instrumenta potrošnje zagađen, zaključan ili nepristupačan; i) ako potrošač priključi nove mjerne instrumente potrošnje i kanalizacijske instalacije ili obavi rekonstrukciju postojećih, ili ako dopusti da se na njihov priključak priključi drugi objekt, a za te radove i postupke nema pisano odobrenje davaoca usluga; j) ako potrošač namjerno pokvari mjerni instrument potrošnje; k) ako potrošač bez odobrenja davaoca usluge izmjesti kućni priključak ili mjerni instrument potrošnje ili skine mjerni instrument potrošnje; l) ako potrošač svoju kućnu instalaciju priključi na kućne instalacije drugog korisnika bez odobrenja davaoca usluge; m) ako potrošač instalaciju posebnoga (lokalnog) vodovoda spoji s instalacijama preko kojih se snabdijeva vodom iz gradskog vodovoda; n) ako službenom licu onemogući pristup radi očitanja mjernog instrumenta potrošnje i nakon pisane opomene; o) ako ovlaštenom predstavniku davaoca komunalnih usluga, odnosno nadležnom inspektoru onemogući ulazak u zgradu gdje je zajedničko mjerilo ili gdje mjerilo ne postoji, radi pregleda zajedničkih i unutrašnjih instalacija; p) ako potrošač koji je bio isključen s komunalne mreže ponovno se sam priključi na komunalnu mrežu. (2) Korisniku iz stava (1) ovoga člana uskratit će se komunalne usluge pod uvjetom da to tehničke mogućnosti dopuštaju i da se njegovim isključenjem ne ugrožavaju drugi korisnici komunalnih usluga. (3) Nakon prestanka razloga za uskraćenje komunalne usluge, davalac komunalnih usluga je dužni, na zahtjev korisnika komunalne usluge, najkasnije u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva i plaćenih stvarnih troškova za ponovno uključenje, nastaviti pružati komunalne usluge korisniku. (4) Korisnik ne može otkazati korištenje komunalne usluge ako to tehničke mogućnosti ne dopuštaju, odnosno ako bi se time ugrozio kvalitet korištenja i standard drugih korisnika te ako bi se time negativno utjecalo na okoliš. Odjeljak B. Odnosi davaoca i korisnika komunalne usluge i prekid komunalne usluge Član 14. (Regulisanje odnosa davaoca i korisnika komunalne usluge) Prava i obaveze između davaoca i korisnika komunalnih usluga regulisat će se općinskim odlukama kojima će se urediti djelatnosti koje se odnose na komunalna preduzeća, a izuzetno se mogu regulisati ugovorom u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima. Član 15. (Obavještavanje korisnika o prekidu komunalne usluge) Davalac komunalnih usluga dužan je u sredstvima javnog informisanja ili na drugi pogodan način obavijestiti korisnike komunalnih usluga o planiranim ili očekivanim smetnjama i prekidima koji će nastati ili mogu nastati u pružanju komunalnih usluga, najkasnije jedan dan prije očekivanog prekida u pružanju tih usluga. Član 16. (Prekid komunalne usluge) (1) U slučaju nastupanja neplaniranih ili neočekivanih poremećaja ili prekida u pružanju komunalnih usluga, odnosno u obavljanju komunalnih djelatnosti, davalac komunalnih usluga dužan je odmah o tome na odgovarajući način obavijestiti općinski organ nadležan za komunalne poslove i istovremeno preduzeti mjere za otklanjanje uzroka poremećaja ili prekida. (2) Općinski organ nadležan za komunalne poslove, nakon prijema obavještenja iz stava (1) ovoga člana, odnosno nakon utvrđivanja poremećaja ili prekida u pružanju komunalnih usluga, dužan je odmah: a) odrediti red prvenstva i način pružanja usluga onim korisnicima kod kojih bi uslijed prekida nastala opasnost za život i rad građana ili rad pravnih i fizičkih lica ili bi nastala značajna, odnosno nenadoknadiva šteta; b) narediti mjere za hitnu zaštitu komunalnih objekata i druge imovine koja je ugrožena; c) preduzeti mjere za otklanjanje nastalih posljedica i druge potrebne mjere za obavljanje komunalnih djelatnosti; d) utvrditi razloge i eventualnu odgovornost za poremećaj, odnosno prekid obavljanja djelatnosti i učinjenu štetu. (3) Ako je prekid u pružanju komunalnih usluga nastao kao posljedica neodgovornog i nesavjesnog rada komunalnih preduzeća, ona su dužna namiriti eventualno izazvanu štetu kod korisnika komunalnih usluga. DIO DRUGI – SREDSTVA, PRIHODI, FINANSIRANJE, NADZOR I NADLEŽNOSTI KOMUNALNIH DJELATNOSTI POGLAVLJE I. SREDSTVA I PRIHODI KOMUNALNIH DJELATNOSTI Odjeljak A. Sredstva i cijena komunalne usluge Član 17. (Sredstava za obavljanje komunalnih djelatnosti) Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti osiguravaju se: a) iz cijene komunalne usluge; b) iz komunalne naknade; c) iz općinskoga budžeta; d) iz drugih izvora, prema posebnim propisima. Član 18. (Finansiranje komunalne djelatnosti) (1) Iz prihoda ostvarenih od komunalnih usluga, iz segmenta individualne komunalne potrošnje osiguravaju se sredstva za obavljanje sljedećih komunalnih djelatnosti: a) snabdijevanje pitkom vodom; b) odvođenje i pročišćavanje otpadnih voda; c) snabdijevanje prirodnim pinom; d) snabdijevanje toplotnom energijom; e) obavljanje javnoga prijevoza putnika; f) prikupljanje komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih zgrada te poslovnih prostora i odvoz na deponiju; g) odlaganje komunalnog otpada; h) održavanje javnih parkirališnih prostora i javnih garaža; i) obavljanje pokopnih poslova; j) održavanje tržnice i pijace namalo; k) obavljanje dimnjačarskih poslova. (2) Iz prihoda ostvarenih od komunalnih usluga, iz segmenta zajedničke komunalne potrošnje osiguravaju se sredstva za obavljanje sljedećih komunalnih djelatnosti: a) odvođenje atmosferskih voda; b) održavanje čistoće na javnim površinama i gradskim ulicama; c) održavanje javnih površina; d) održavanje grobalja; e) održavanje javne rasvjete i potrošnja električne energije za javnu rasvjetu; f) pružanje kafilerijske usluge; g) dekorisanje; h) održavanje javnih česmi i fontana te javnih kupatila i javnih nužnika; i) održavanje javnih satova; j) zbrinjavanje komunalnog otpada nastalog u okviru djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje; k) čišćenje i razgrtanje snijega i leda s javnih gradskih površina i lokalnih puteva te posipanje abrazivnim materijalom ulica i lokalnih puteva; l) održavanje pasivnih mezarluka i grobalja, spomenika i spomen-kosturnica te prateće infrastrukture u užem urbanom dijelu grada. Član 19. (Cijena komunalne usluge) (1) Cijenu i način plaćanja komunalne usluge predlaže davalac komunalne usluge, na osnovu detaljne kalkulacije, a u skladu s odredbama članova 10.,11. i 12. ovoga zakona. (2) Cijena komunalne usluge sadrži sve troškove tekućeg održavanja i funkcionisanja komunalnog sistema na koji se odnosi, troškove nabavke novih stalnih sredstava davaoca komunalne usluge te anuitete kreditnih zaduženja za strateške projekte prema stavovima (2) i (3) člana 34. ovoga zakona. (3) Odnos cijena komunalnih proizvoda i usluga individualne komunalne potrošnje za potrošače domaćinstva u stambenim objektima i stanovima i potrošače pravna lica subjekte u poslovnim objektima i prostorima odredit će općinsko vijeće svojim propisom. (4) U cijenu komunalne usluge uključena je amortizacija, koja se sastoji od amortizacije stalnih sredstava koja davaocu komunalne usluge služe kao sredstvo za rad i amortizacije stalnih sredstava infrastrukturnog komunalnog sistema koja, po svome karakteru, moraju biti ili već jesu javna dobra u općoj upotrebi. (5) Sredstva izdvojena na osnovu amortizacije davalac komunalne usluge koristi za obnavljanje stalnih sredstava rada prema programu preduzeća, a dio amortizacije stalnih sredstava infrastrukturnog komunalnog sistema, odnosno dobara u općoj upotrebi koristi prema programu na koji saglasnost daje vlasnik tih sredstava u općoj upotrebi. (6) Validnost kalkulacije i cijena komunalne usluge utvrđuje se u skladu sa statutom javnog preduzeća. (7) Cijena komunalne usluge za pruženu komunalnu uslugu plaća se davaocu komunalne usluge. (8) Ako organ iz stava (3) ovoga člana utvrdi cijenu usluge nižu od ekonomske cijene korištenja ili je ne usaglasi s rastom cijena, taj organ je obavezan davaocu komunalnih usluga nadoknaditi razliku sredstava. Član 20. (Obveznik plaćanja komunalne usluge) Obveznik plaćanja cijene komunalne usluge za pruženu komunalnu uslugu je vlasnik nekretnine. Izuzetak se može napraviti samo u slučaju ako korisnik nekretnine prihvati plaćanje cijene komunalne usluge umjesto vlasnika nekretnine, a što se mora regulisati ugovorom između davaoca komunalne usluge i korisnika nekretnine. Odjeljak B. Komunalna naknada Član 21. (Komunalna naknada kao izvor sredstava) Za pokrivanje troškova obavljanja zajedničke komunalne potrošnje, kao izvor sredstava uvodi se komunalna naknada. Član 22. (Obveznici komunalne naknade) (1) U naselju s uređenim građevinskim zemljištem komunalnu naknadu plaća vlasnik stambenog, proizvodnog i poslovnog prostora te građevinskog zemljišta, ili korisnik ako je to na korisnika vlasnik prenio ugovorom koji je ovjerila nadležna porezna uprava. (2) Naseljem s uređenim građevinskim zemljištem, prema stavu (1) ovoga člana, smatra se naselje opremljeno najmanje pristupnom cestom, objektima za snabdijevanje električnom energijom i snabdijevanje vodom te za odvođenje otpadnih voda prema mjesnim prilikama. (3) Obaveza plaćanja komunalne naknade nastaje prvog dana sljedećeg mjeseca od početka korištenja objekta ili prostora. (4) Od obaveze plaćanja komunalnih naknada izuzimaju se javna komunalna preduzeća. Član 23. (Pripadnost komunalne naknade) Komunalna naknada je javni prihod općine. Odjeljak C. Osnove i kriteriji za određivanje komunalne naknade Član 24. (Propisivanje komunalne naknade) (1) Općinsko vijeće, u skladu s ovim zakonom, svojom odlukom propisuje obavezu plaćanja komunalne naknade za korištenje objekata i uređaja zajedničke potrošnje. (2) Odlukom općinskoga vijeća, kojom se uvodi obaveza plaćanja komunalne naknade, određuju se osnove i kriteriji na osnovu kojih se utvrđuje iznos naknade, u zavisnosti od stepena opremljenosti naselja komunalnim objektima i uređajima zajedničke komunalne potrošnje te kvaliteta i standarda komunalnih proizvoda i usluga. Član 25. (Određivanje komunalne naknade) (1) Komunalna naknada određuje se za stambeni i proizvodni prostor te prostor za druge privredne djelatnosti prema jedinici mjere izgrađene korisne površine (m2), a za otvoreni prostor – skladište, stovarište, pijacu, kao i za drugi otvoreni prostor koji neposredno služi za obavljanje djelatnosti, prema jedinici mjere (m2) građevinskog zemljišta. (2) Općine mogu posebnim propisom uvesti obavezu plaćanja komunalne naknade za vlasnike podzemnih i nadzemnih instalacija i mreža koje se nalaze u zonama iz člana 22. ovoga zakona, kao i mjernu jedinicu za obračun te naknade. Član 26. (Parametri za određivanje iznosa komunalne naknade) (1) Komunalna naknada utvrđuje se prema jedinici mjere, na osnovu broja bodova i u zavisnosti od zone građevinskog zemljišta u kojoj se objekt nalazi, što je utvrđeno posebnim propisima koji uređuju građevinsko zemljište. (2) Mjesečni iznos komunalne naknade za sve obveznike iz stava (1) člana 25. ovoga zakona izračunava se množenjem pripadajućega broja bodova s vrijednošću boda i korisnom površinom objekta, odnosno površinom zemljišta koje neposredno služi za obavljanje proizvodnje i pružanje usluga. (3) Vrijednost boda komunalne naknade za narednu godinu utvrđuje općinsko vijeće, posebnom odlukom, najkasnije do 31. decembra tekuće godine. Član 27. (Oslobađanje od obaveze plaćanja komunalne naknade) Izuzetno, općinsko vijeće može posebnim aktom osloboditi od obaveze plaćanja komunalne naknade subjekte iz stava (1) člana 22. ovoga zakona, za područja u kojima nije organizovano pružanje komunalnih usluga. Član 28. (Rješenje o iznosu komunalne naknade) (1) Obaveza i način plaćanja komunalne naknade za svakog pojedinog obveznika utvrđuje se rješenjem koje donosi općinski organ nadležan za komunalne poslove. (2) Za poslove iz stava (1) ovoga člana, kao i za vođenje ažurne baze podataka o obveznicima komunalne naknade, općina može ovlastiti drugo pravno lice. Član 29. (Podnošenje žalbe) Na rješenje iz stava (1) člana 28. ovoga zakona može se podnijeti žalba nadležnom općinskom organu, ili tijelu, u roku od 15 dana, na način predviđen odredbama Zakona o upravnom postupku. Član 30. (Interventna budžetska sredstva) Sredstava za finansiranje obavljanja komunalnih djelatnosti iz člana 18. ovoga zakona osiguravaju se u općinskom budžetu ako zbog nedostatka sredstava postoji opasnost od prekida redovnog obavljanja komunalnih djelatnosti, a koji može dovesti do dužeg zastoja ili do bitnog odstupanja od programa obavljanja komunalnih djelatnosti, a što može dovesti do štetnih posljedica. POGLAVLJE II. FINANSIRANJE GRAĐENJA I NABAVKA STALNIH SREDSTAVA Odjeljak A. Finansiranje te način i troškovi priključenja Član 31. (Finansiranje komunalne infrastrukture) (1) Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture finansira se kako slijedi: a) iz naknada koje se naplaćuju na osnovu propisa o prostornom uređenju i građevinskom zemljištu; b) iz općinskoga budžeta; c) iz donacija; d) iz drugih izvora utvrđenih posebnim propisima; e) iz cijena komunalne usluge; f) iz kredita. (2) Nabavke stalnih sredstava davaoca komunalnih usluga za obavljanje komunalnih djelatnosti finansiraju se kako slijedi: a) iz prihoda ostvarenih od pružanja komunalnih usluga (iz segmenta individualne i zajedničke komunalne potrošnje); b) iz općinskoga budžeta; c) iz donacija; d) iz drugih izvora utvrđenih posebnim propisima; e) iz kredita. (3) Općina, u skladu s planiranim sredstvima i izvorima sredstava iz stavova (1) i (2) ovoga člana, donosi program izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture te program nabavke stalnih sredstava davaoca komunalnih usluga. Član 32. (Način priključenja) (1) Vlasnik građevine dužan je priključiti svoju građevinu na komunalnu infrastrukturu pod uvjetima utvrđenim propisima koji regulišu oblast prostornog uređenja i građenja, kao i drugim propisima, odnosno prema općinskim odlukama koje pobliže definišu tu komunalnu djelatnost, pod uvjetom da postoji kapacitet određenog komunalnog proizvoda i usluge za priključenje novih korisnika koji neće ugroziti postojeće korisnike. (2) Vlasnik ili korisnik građevine obavezan je davaocu komunalne usluge podnijeti pisani zahtjev za priključenje na gradsku vodovodnu, kanalizacijsku, toplovodnu i plinsku mrežu, s prilozima o dokazu vlasništva ili prava korištenja, kao što su izvod iz zemljišnih knjiga, rješenje o odobrenju građenja, kupoprodajni ugovor ili ugovor o zakupu i slično. Član 33. (Troškovi priključenja) (1) Vlasnik građevine plaća troškove priključenja na komunalnu infrastrukturu davaocu komunalne usluge koji priključuje građevinu na komunalnu infrastrukturu. (2) U troškove iz stava (1) ovoga člana uključena je vrijednost mjernog instrumenta potrošnje, odnosno vrijednost centralnog, odnosno glavnog mjernog instrumenta za objekt kolektivnog stanovanja, koji se unosi u stalna sredstva davaoca komunalne usluge. Odjeljak B. Mjerni instrumenti i održavanje Član 34. (Mjerni instrumenti) (1) Pojedinačni mjerni instrument potrošnje za stambenu jedinicu u okviru stambenog objekta kolektivnog stanovanja spada u opremu stambene jedinice i unosi se u stalna sredstva davaoca komunalne usluge, a troškove za njegovu prvu nabavku i ugradnju snosi vlasnik stambene jedinice. (2) Vlasnik stambene jedinice iz stava (1) ovoga člana, prilikom nabavke, ugradnje, eksploatacije i funkcionisanja mjernog instrumenta potrošnje dužan je pridržavati se projekta, tehničkih normativa i standarda te uputstava davaoca komunalne usluge. (3) Vlasnik stambene jedinice u okviru stambenog objekta održavanje mjernog instrumenta potrošnje iz stava (1) ovoga člana povjerava davaocu komunalne usluge. (4) Prilikom izgradnje novog objekta kolektivnog stanovanja dužnost investitora je za svaku stambenu ili poslovnu jedinicu osigurati odvojeni priključak na komunalnu mrežu. U protivnom, davalac komunalne usluge nije dužan priključiti novi objekt kolektivnog stanovanja. Prilikom izgradnje priključak i mjerilo ulaze u cijenu stambene ili poslovne jedinice. Član 35. (Održavanje kućnih instalacija) (1) Vlasnik stambene jedinice dužan je održavati i dovesti u funkcionalno stanje, lično ili preko ovlaštenoga upravnika, svoje kućne instalacije, kao i instalacije koje spadaju u zajedničke dijelove ili uređaje zgrade. (2) Davalac komunalnih usluga ne snosi odgovornost za prekid u pružanju komunalnih usluga ili za štete do kojih dolazi zbog neispravnosti kućnih instalacija ili uređaja, čije je održavanje i dovođenje u funkcionalno stanje u nadležnosti vlasnika stambene jedinice ili njegovog ovlaštenog upravnika. (3) Vlasnik stambene jedinice može održavanje kućnih instalacija povjeriti, osim ovlaštenom upravniku, i davaocu komunalnih usluga, uz odgovarajuću naknadu. (4) Neovlaštenim licima su zabranjene bilo kakve intervencije na komunalnoj infrastrukturi i postrojenjima. POGLAVLJE III. ODREDBE O GROBLJIMA Član 36. (1) Groblje je komunalni objekt kojim, uz saglasnost općinskoga vijeća, upravljaju vjerske zajednice ili javno preduzeće. (2) Pokopna djelatnost obuhvaća radnje u vezi s pokopom posmrtnih ostataka i smještanje pepela spaljenih posmrtnih ostataka. Član 37. (1) Općinsko vijeće svojim propisom određuje način i uvjete uređivanja i održavanja groblja, prijenos posmrtnih ostataka do groblja i uvjete pod kojima se pokop može obaviti izvan groblja u upotrebi. (2) U groblju se mogu graditi mrtvačnice, prostorije za spaljivanje posmrtnih ostataka, prostorije za posmrtne obrede i pomoćni objekti. Član 38. Subjekti iz stava (1) člana 36. ovoga zakona određuju uvjete za ustupanje i naknadu za upotrebu grobnih mjesta te uvjete za postavljanje i uklanjanje, odnosno zamjenu nadgrobnih spomenika i nadgrobnih znakova, u skladu s propisima općinskoga vijeća. Član 39. (1) Subjekti iz stava (1) člana 36. ovoga zakona dužni su osigurati uvjete za pokop te uredno održavati i uređivati groblja. (2) Trava i raslinje u okviru groblja mora se kositi najmanje dva puta godišnje, a po potrebi i češće ako je groblje zaraslo i neuredno. Član 40. (1) Groblje mora biti ograđeno, a ogradu postavljaju i održavaju subjekti iz stava (1) člana 36. ovoga zakona. (2) Ograda groblja se mora redovno održavati u ispravnom i urednom stanju. POGLAVLJE IV. NADZOR Odjeljak A. Nadzor nad primjenom Zakona i inspekcijski nadzor Član 41. (Nadzor nad primjenom Zakona) Nadzor nad provođenjem odredaba ovoga zakona provodi Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i općinske službe nadležne za komunalne poslove, svako u okviru svoje nadležnosti. Član 42. (Inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba ovoga zakona provodi općinski komunalni inspektor (u daljnjem tekstu: inspektor). Odjeljak B. Komunalni redar Član 43. (Pojam komunalni redar) (1) Inspektoru u provođenju inspekcijskoga nadzora nad provođenjem ovoga zakona, drugih propisa i općih akata iz oblasti komunalne djelatnosti pomaže komunalni redar (u daljnjem tekstu: redar). (2) Redar je službeno lice koje u obavljanju svojih aktivnosti, u svojstvu namještenika, shodno odgovarajućim odredbama Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine i podzakonskim aktima, ima ovlaštenja utvrđena ovim zakonom i općinskim propisima iz oblasti komunalnih djelatnosti. Član 44. (Organizovanje redara) (1) Redari se organizuju u sastavu određene organizacijske jedinice općinske uprave. (2) Dvije općine ili više općina mogu imati zajedničke redare, i u tom slučaju se sklapa ugovor između nadležnih općinskih organa. Član 45. (Obavljanje kontrole) (1) Redar obavlja neposrednu kontrolu nad sljedećim: a) uređenjem naselja; b) održavanjem čistoće i čuvanjem javnih površina; c) korištenjem javnih površina; d) sakupljanjem i odvozom komunalnog otpada te postupanjem sa sakupljenim komunalnim otpadom; e) uklanjanjem snijega i leda; f) uklanjanjem protupravno postavljenih predmeta; g) postavljanjem i održavanjem urbane opreme na javnim površinama. (2) Aktivnosti redara se obavljaju kao poslovi dopunske i pomoćne djelatnosti da bi se poslovi osnovne djelatnosti organa iz članova 41. i 42. ovoga zakona mogli u cjelini pravilno i djelotvorno obavljati. Član 46. (Ovlaštenja redara) Redar ima ovlaštenje: a) konstatovati nepravilnosti koje se odnose na aktivnosti i djelatnosti iz člana 45. ovoga zakona; b) utvrditi identitet lica, kao i druge činjenice i okolnosti značajne za komunalnog inspektora, radi pokretanja i vođenja upravnoga postupka; c) uzimati u postupak prijave, zahtjeve i predstavke građana i pravnih lica, koje se odnose na nepravilnosti u vezi s obavljanjem aktivnosti i djelatnosti iz člana 45. ovoga zakona; d) u skladu sa zakonom, preduzimati i druge radnje prema nalogu komunalnog inspektora. Član 47. (Obaveze redara) (1) Redar je dužan obaviti uviđaj na licu mjesta, konstatovati zatečeno stanje, upozoriti prekršioca na uočenu nezakonitost i nepravilnost, obavezu njihova otklanjanja te ga upozoriti na određenje iz člana 50. ovoga zakona. (2) O aktivnostima iz stava (1) ovoga člana redar sačinjava službenu zabilješku. Član 48. (Nepoznati počinilac) (1) Ako se u toku kontrole ne može utvrditi identitet lica koje je počinilo prekršaj (nepoznati počinilac), redar će o tome sačiniti službenu zabilješku. Na osnovu te zabilješke, posebnim rješenjem inspektora naložit će se nepoznatom počiniocu posebne mjere, a primjerak toga rješenja i zaključka o dopuštenju izvršenja dostavit će se na kontrolisani objekt, odnosno na kontrolisane stvari. Kasnije oštećenje, uništenje ili uklanjanje toga rješenja, odnosno zaključka o dopuštenju izvršenja ne utječe na valjanost dostavljanja. (2) Troškove administrativnog izvršenja snosi počinilac, a ako počinilac ostane nepoznat i ne može se utvrditi njegov identitet, troškovi padaju na teret općinskoga budžeta. Član 49. (Saradnja u radu) (1) U svom radu redar je dužan sarađivati sa inspektorom te ostalim inspekcijskim i drugim organima. (2) Redar vodi evidenciju o obavljenim pregledima i kontrolama. Član 50. (Obaveza izvještavanja inspektora) Ako subjekt, odnosno prekršilac dobrovoljno ne otkloni uočenu nezakonitost i nepravilnost iz člana 47. ovoga zakona, redar je dužan o tome odmah izvijestiti komunalnog inspektora. Odjeljak C. Nadležnosti i žalbeni postupak Član 51. (Nadležnosti inspektora) (1) U obavljanju inspekcijskoga nadzora inspektor je naročito ovlašten: a) kontrolisati pružaju li se komunalne usluge u skladu s propisanim uvjetima; b) kontrolisati održavanje i upotrebu komunalnih objekata i uređaja; c) kontrolisati pokopnu i dimnjačarsku djelatnost; d) zabraniti upotrebu neispravnog komunalnog uređaja ili objekta, dok se nedostatci ne otklone; e) narediti uklanjanje predmeta, uređaja i objekata koji su bez odobrenja ili protivno odobrenju ovlaštenog organa postavljeni na javne površine i objekte; f) kontrolisati održavanje i upotrebu objekata i površina, kao što su: ulična rasvjeta, željezničke i autobusne stanice i stajališta, javna kupališta, bazeni, česme i bunari, rekreacijski objekti, tržnice i pijace, septičke jame i dvorišta. (2) U provođenju inspekcijskoga nadzora inspektor obavlja poslove iz oblasti komunalnih djelatnosti koje su regulisane općinskim propisima iz člana 59. ovoga zakona. (3) Inspektor obavlja i poslove iz člana 45. ovoga zakona ako nije postavljen redar. (4) Inspektor rješenjem naređuje izvršenje određenih mjera i određuje rok za njihovo izvršenje u skladu sa ovim zakonom i odredbama Zakona o upravnom postupku. Član 52. (Žalbeni postupak) (1) Na upravni akt koji donosi inspektor može se podnijeti žalba u roku od osam dana od dana prijema toga akta. (2) Žalbu podnesenu na upravni akt koji donosi inspektor koji je u obavljanju inspekcijskoga nadzora primjenjivao odredbe ovoga zakona, u komunalnom segmentu koji nije regulisan općinskim propisom, u drugom stepenu rješava Ministarstvo. (3) Žalbu podnesenu na upravni akt koji donosi inspektor koji je u obavljanju inspekcijskoga nadzora primjenjivao općinski propis, rješava nadležni općinski organ, odnosno organ određen općinskim propisom. (4) Žalba na rješenje koje donosi inspektor ne odgađa izvršenje rješenja. DIO TREĆI – KAZNENE ODREDBE Član 53. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice – davalac komunalne usluge: a) ako u sredstvima javnog informisanja ili na drugi pogodan način blagovremeno ne obavijesti korisnike komunalnih usluga o planiranim ili očekivanim smetnjama i prekidima koji mogu nastati u pružanju komunalnih usluga (član 15. ovoga zakona); b) ako se ne pridržava obaveza utvrđenih stavom (1) člana 16. ovoga zakona; c) ako uskrati komunalnu uslugu korisniku, osim slučajeva utvrđenih stavovima (1) i (4) člana 13. ovoga zakona; d) ako nakon prestanka razloga za uskraćenje komunalne usluge ne nastavi pružati komunalne usluge u roku utvrđenom stavom (3) člana 13. ovoga zakona. e) ako se ne pridržava obaveza utvrđenih članovima 39. i 40. ovoga zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice davaoca komunalne usluge novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i fizičko lice, davalac komunalne usluge, novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM. Član 54. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice – davalac komunalne usluge ako se ne pridržava odredaba utvrđenih stavom (4) člana 5. ovoga zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice davaoca komunalne usluge novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM. Član 55. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice – davalac komunalne usluge te upravitelj zgrade i pravno lice korisnik komunalne usluge: a) ako se ne pridržava odredaba utvrđenih članom 14. ovoga zakona; b) ako se ne pridržava odredaba utvrđenih članom 32. ovoga zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice davaoca komunalne usluge te upravitelja zgrade i pravnog lica korisnika komunalne usluge novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i fizičko lice korisnik komunalne usluge novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. Član 56. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice kao korisnik komunalne usluge: a) ako se neovlašteno priključi na komunalnu infrastrukturu; b) ako neovlašteno interveniše na komunalnoj infrastrukturi; c) ako neovlašteno koristi komunalne usluge; d) ako svojim radnjama onemogući nesmetano korištenje komunalne usluge u zgradi; e) ako spriječi davaocu komunalne usluge da interveniše na komunalnoj infrastrukturi i postrojenjima te time ostalim korisnicima ugrozi korištenje komunalne usluge; f) ako spriječi ulazak radi pregleda zajedničkih i unutrašnjih instalacija ovlaštenom predstavniku davaoca komunalnih usluga, upravitelju zgrade, odnosno nadležnom inspektoru; g) ako oštećuje, odnosno uništava stalna sredstva, postrojenja i drugu komunalnu opremu te na taj način nepovoljno utječe na uobičajeno pružanje komunalnih usluga ostalim korisnicima, odnosno na sam kvalitet tih usluga. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice pravnoga lica novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i fizičko lice korisnik komunalne usluge novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. Član 57. (Zahtjev za pokretanje prekršajnoga postupka) (1) Inspektor koji je donio rješenje u smislu stava (4) člana 51. ovoga zakona dužan je nadležnom sudu podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnoga postupka. (2) Ako davalac komunalnih usluga, obavljajući javna ovlaštenja, ustanovi da je učinjen prekršaj prema ovom zakonu iz njegove nadležnosti, može nadležnom sudu podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnoga postupka. DIO ČETVRTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 58. (Rok za osiguranje obavljanja komunalnih djelatnosti) Općine su dužne najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti kroz oblike organizovanja, saglasno odredbama ovoga zakona. Član 59. (Rok za donošenje propisa) (1) Propise kojima će se bliže regulisati obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti iz člana 3. ovoga zakona općine će donijeti, odnosno uskladiti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona. (2) Ostale propise i akte potrebne za provođenje ovoga zakona općine će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 60. (Prestanak primjene zatečenih propisa) (1) Danom stupanja na snagu ovoga zakona na području Kantona prestaje primjena Zakona o komunalnim djelatnostima ("Službeni list Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine", broj: 20/90). (2) Provedbeni propisi doneseni na osnovu Zakona iz stava (1) ovoga člana primjenjivat će se ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga zakona, do donošenja podzakonskih propisa na osnovu ovoga zakona. Član 61. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-437/13 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 31. oktobra 2013.
Zakon o porezu na promet nekretnina SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 11/13 17.09.2013 SN SBK 16/20 zakon,porez na promet nekretnina,porez,neketnina
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 06/13 24.04.2013 SN SBK 14/23, SN SBK 10/21, SN SBK 07/20, SN SBK 09/15, SN BPK 08/09 koncesije

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana