SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Podzakonski akti, Federacija BiH, Radno pravo

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Pravilnik o sadržaju, programu, načinu i troškovima polaganja stručnog ispita radnika koji obavljaju stručne poslove iz oblasti zaštite na radu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 83/21 15.10.2021 zaštita na radu,stručni ispit Петак, 15. 10. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 83 - Страна 11 Na osnovu člana 66. stav (3) Zakona o zaštiti na radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 79/20), federalni ministar rada i socijalne politike donosi PRAVILNIK O SADRŽAJU, PROGRAMU, NAČINU I TROŠKOVIMA POLAGANJA STRUČNOG ISPITA RADNIKA KOJI OBAVLJAJU STRUČNE POSLOVE IZ OBLASTI ZAŠTITE NA RADU DIO PRVI – OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Sadržaj Pravilnika) Ovim pravilnikom se propisuje sadržaj, program, način i troškovi polaganja stručnog ispita radnika koji obavljaju stručne poslove u ovlaštenim organizacijama (u daljem tekstu: stručni ispit), sastav komisije za polaganje stručnog ispita i druga pitanja u vezi sa polaganjem stručnog ispita. Član 2. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju značenje određeno Zakonom o zaštiti na radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 79/20). Član 3. (Rodna neutralnost izraza) Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. DIO DRUGI – PRIJAVA ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA Član 4. (Polaganje stručnog ispita) Stručni ispit za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu mogu polagati lica sa visokom stručnom spremom – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova), sa jednim od usmjerenja koji su Pravilnikom o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/21), propisani kao uvjet za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, a koji imaju najmanje jednu godinu radnog iskustva u struci. Član 5. (Prijava za polaganje stručnog ispita) (1) Prijava za polaganje stručnog ispita podnosi se Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike (u daljem tekstu: ministarstvu). U prijavi kandidat navodi sljedeće podatke: ime, ime oca, prezime, datum i mjesto rođenja, jedinstveni matični broj, mjesto prebivališta, boravišta i adresu, kontakt telefon, stručno obrazovanje – vrstu i stepen stručne spreme, naziv, sjedište, adresu poslodavca i naziv radnog mjesta ukoliko je kandidat zaposlen i ukupno radno iskustvo, potpis kandidata i potpis i pečat ovlaštene osobe ispred poslodavca ukoliko kandidata za polaganje stručnog ispita prijavljuje poslodavac. (2) Uz prijavu iz stava (1) ovog člana, u originalu ili ovjerenoj kopiji, dostavljaju se sljedeći dokazi: a) diploma o stečenoj visokoj stručnoj spremi – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova), b) dokaz o prethodno stečenom radnom iskustvu – potvrda poslodavca kod kojeg je iskustvo ostvareno, a koja mora sadržavati podatke, odnosno opis poslova koji su obavljani, naznaku da se radi o poslovima visoke stručne spreme, kao i period obavljanja tih poslova. Član 6. (Rješenje o polaganju stručnog ispita) (1) Na osnovu prijave iz člana 5. ovog pravilnika, federalni ministar rada i socijalne politike donosi rješenje o polaganju stručnog ispita. (2) U rješenju iz stava (1) ovog člana određuje se datum, vrijeme i mjesto polaganja stručnog ispita, te visina i način uplate troškova polaganja stručnog ispita. (3) Kandidat može pristupiti polaganju stručnog ispita ukoliko najkasnije u roku od pet dana prije datuma određenog za polaganje stručnog ispita, ministarstvu dostavi dokaz o izvršenoj uplati troškova za polaganje stručnog ispita. DIO TREĆI – SADRŽAJ, NAČIN I TROŠKOVI POLAGANJA STRUČNOG ISPITA Član 7. (Program stručnog ispita) Stručni ispit se polaže prema Programu polaganja stručnog ispita koji se utvrđuje ovim pravilnikom i čini njegov sastavni dio. Član 8. (Sadržaj stručnog ispita) (1) Stručni ispit se sastoji od općeg i posebnog dijela. (2) Opći dio stručnog ispita obuhvata poznavanje pravnog uređenja zaštite na radu, radnih odnosa, međunarodne regulative zaštite na radu, zdravstvene zaštite zaposlenih i inspekcijskog nadzora. (3) Opći dio stručnog ispita polaže se usmeno. Na općem dijelu stručnog ispita kandidatu se postavljaju pet pitanja. (4) Uspjeh kandidata na općem dijelu stručnog ispita ocjenjuje se ocjenom "položio" ili "nije položio". Kandidat koji ne položi opći dio ne može pristupiti polaganju posebnog dijela stručnog ispita. (5) Kandidatu koji ima položen stručni ispit za obavljanje poslova radnika za zaštitu na radu u skladu sa posebnim pravilnikom kojim se uređuje program, sadržaj, način i troškovi polaganja stručnog ispita za obavljanje poslova radnika za zaštitu na radu, priznaje se kao položen opći dio stručnog ispita iz stava (1) ovog člana, te taj kandidat polaže samo posebni dio stručnog ispita iz stava (6) ovog člana. (6) Posebni dio stručnog ispita obuhvata teorijsko i praktično poznavanje zakona, podzakonskih akata, tehničkih propisa, normativa i standarda iz oblasti zaštite na radu, te može obuhvatati i praktično poznavanje upotrebe i rukovanja uređajima i instrumentima koji se koriste za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu. (7) Posebni dio stručnog ispita polaže se pismeno i usmeno. Pismeni dio posebnog dijela stručnog ispita se sastoji od praktičnog zadatka na kojem kandidat treba da pokaže sposobnost samostalnog rada i u kojem treba da izrazi teorijsko i praktično znanje u oblastima iz stava (6) ovog člana. Usmeni dio posebnog dijela stručnog ispita podrazumijeva odbranu izrađenog praktičnog zadatka. (8) Uspjeh kandidata na posebnom dijelu stručnog ispita se ocjenjuje ocjenom "položio" ili "nije položio". Član 9. (Konačan uspjeh na stručnom ispitu) (1) Konačan uspjeh kandidata na stručnom ispitu ocjenjuje se prema pokazanom znanju na općem i posebnom dijelu stručnog ispita. Број 83 - Страна 12 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 15. 10. 2021. (2) O konačnom uspjehu kandidata odlučuje Komisija za polaganje stručnog ispita za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu (u daljem tekstu: Komisija), na način da kandidatu daje ocjenu "položio stručni ispit" ili "nije položio stručni ispit". (3) Ocjenu o postignutom uspjehu kandidata iz stava (2) ovog člana, kandidatima saopćava predsjednik Komisije. Član 10. (Komisija za polaganje stručnog ispita za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu) (1) Stručni ispit se polaže pred Komisijom koju imenuje federalni ministar rada i socijalne politike, a za čiji se rad osiguravaju finansijska sredstva u Budžetu Federacije. (2) Komisiju čine predsjednik i dva člana koji se imenuju iz reda lica sa visokom stručnom spremom – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) iz oblasti prava, tehnologije, hemije, biologije, elektrotehnike, mašinstva, medicine rada - doktor medicine specijalista medicine rada, ili iz oblasti zaštite na radu sa najmanje deset godina radnog iskustva u struci, od čega je najmanje 5 godina iskustva u oblasti zaštite na radu. (3) U Komisiju iz stava (2) ovog člana se pored predsjednika i dva člana, imenuju i tri zamjenska člana, koji ispunjavaju uvjete iz stava (2) ovog člana. (4) Komisija donosi poslovnik o radu kojim se uređuju prava i dužnosti članova, način rada, održavanje sjednica, postupak odlučivanja na sjednicama i druga pitanja vezana za rad Komisije, ukoliko ovim pravilnikom nije drugačije određeno. (5) Administrativno-tehničke poslove za potrebe Komisije obavlja ministarstvo. Član 11. (Odustanak kandidata od polaganja stručnog ispita) (1) Ukoliko kandidat ne pristupi polaganju stručnog ispita i o tome ne obavijesti Komisiju, smatra se da je odustao od polaganja, odnosno da ispit nije položio. (2) Ukoliko kandidat obavijesti Komisiju da iz opravdanih razloga ne može pristupiti polaganju stručnog ispita u vrijeme koje je određeno rješenjem iz člana 6. stav (2) ovog pravilnika, Komisija će odrediti novi termin i obavijestiti kandidata. Član 12. (Ponovno polaganje stručnog ispita) (1) Kandidat koji nije položio opći dio stručnog ispita, može pristupiti ponovnom polaganju stručnog ispita istekom roka od dva mjeseca od dana polaganja stručnog ispita. (2) Kandidat koji je položio opći, a nije položio posebni dio stručnog ispita, prilikom ponovnog polaganja stručnog ispita, polaže samo posebni dio stručnog ispita. Član 13. (Troškovi polaganja stručnog ispita) (1) Troškovi polaganja stručnog ispita u vidu naknade za polaganje stručnog ispita iznose 200,00 KM. Troškove polaganja stručnog ispita snosi poslodavac koji je prijavio kandidata, odnosno kandidat ukoliko se sam prijavio. (2) Troškovi polaganja stručnog ispita u vidu naknade za polaganje stručnog ispita iz stava (1) ovog člana uplaćuju se u skladu sa propisima kojima se propisuje način uplate javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine. (3) Troškovi iz stava (1) ovog člana i način uplate određuju se rješenjem iz člana 6. stav (2) ovog pravilnika. (4) U slučaju iz člana 8. stav (5) i člana 12. stav (2) ovog pravilnika određuju se troškovi u iznosu od polovine ukupnih troškova za polaganje stručnog ispita, odnosno 100,00 KM. Član 14. (Izdavanje uvjerenja o položenom stručnom ispitu) Kandidatu koji je položio stručni ispit, ministarstvo u roku od 30 dana od dana polaganja izdaje uvjerenje o položenom stručnom ispitu za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu. Izdavanje uvjerenja o položenom stručnom ispitu ne podliježe plaćanju dodatnih troškova. Član 15. (Vođenje evidencije) (1) Ministarstvo vodi evidenciju o licima kojima je izdato uvjerenje o položenom stručnom ispitu iz člana 14. ovog pravilnika. (2) Evidencija iz stava (1) ovog člana se vodi pisano u obliku knjige, na obrascima br. 1-3. koji su propisani ovim pravilnikom i čine njegov sastavni dio. Evidencija sadrži sljedeće podatke: a) redni broj, b) ime, ime oca i prezime kandidata, c) jedinstveni matični broj kandidata, d) vrsta i stepen stručne spreme, e) broj i datum rješenja kojim je odobreno polaganje stručnog ispita, f) datum polaganja stručnog ispita, g) broj i datum izdatog uvjerenja o položenom stručnom ispitu, i h) napomene. DIO ČETVRTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 16. (Rok za polaganje stručnog ispita) Radnici koji obavljaju stručne poslove iz oblasti zaštite na radu u organizacijama o čijim se zahtjevima bude rješavalo u skladu sa Pravilnikom o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, bit će u obavezi da stručni ispit polože najkasnije u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Član 17. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 03-02/3-2898/20 12. oktobra 2021. godine Sarajevo Ministar Vesko Drljača, s. r.
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu, programu, sadržaju, načinu i troškovima polaganja stručnog ispita FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 83/21 15.10.2021 stručni ispit,zaštita na radu Петак, 15. 10. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 83 - Страна 27 Na osnovu člana 34. stav (6) Zakona o zaštiti na radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 79/20), federalni ministar rada i socijalne politike donosi PRAVILNIK O UVJETIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI RADNICI ZA ZAŠTITU NA RADU, PROGRAMU, SADRŽAJU, NAČINU I TROŠKOVIMA POLAGANJA STRUČNOG ISPITA Član 1. (Sadržaj Pravilnika) Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu, program, sadržaj, način i troškovi polaganja stručnog ispita za obavljanje poslova radnika za zaštitu na radu (u daljem tekstu: stručni ispit), sastav komisije, kao i uvjeti pod kojim određena lica mogu biti oslobođena obaveze polaganja stručnog ispita. Član 2. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju značenje određeno Zakonom o zaštiti na radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 79/20). Član 3. (Rodna neutralnost izraza) Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. DIO DRUGI – UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI RADNICI ZA ZAŠTITU NA RADU Član 4. (Radnik za zaštitu na radu) (1) Poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprječavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika. (2) Poslodavac je dužan radniku za zaštitu na radu osigurati uvjete za rad, potrebnu opremu i pomoć drugog stručnog osoblja, kao i sredstva za obavljanje i organizovanje preventivnih i zaštitnih mjera. (3) Radnik za zaštitu na radu ne može biti doveden u nepovoljniji položaj zbog poslova koje obavlja u cilju sprječavanja rizika na radu i zaštite zdravlja radnika. Član 5. (Uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu) (1) Poslove radnika za zaštitu na radu može obavljati lice koje ispunjava sljedeće uvjete: a) ima visoku stručnu spremu – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) iz grupacije tehničkih, medicinskih i prirodnih nauka, b) ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima iz oblasti zaštite na radu, i c) ima položen stručni ispit za obavljanje poslova radnika za zaštitu na radu. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, radnik koji kod poslodavca iz člana 4. stav (1) ovog pravilnika bude zatečen na obavljanju poslova radnika za zaštitu na radu u momentu stupanja na snagu ovog pravilnika, može nastaviti sa obavljanjem tih poslova ukoliko ima najmanje višu stručnu spremu – VI stepen tehničkog usmjerenja i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite na radu. DIO TREĆI – STRUČNI ISPIT ZA OBAVLJANJE POSLOVA RADNIKA ZA ZAŠTITU Član 6. (Polaganje stručnog ispita) (1) Stručni ispit mogu polagati lica sa visokom stručnom spremom – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) sa usmjerenjem iz člana 5. ovog pravilnika, a koji imaju najmanje jednu godinu radnog iskustva u struci. (2) Lice koje ispunjava uvjet u pogledu stručne spreme iz stava (1) ovog člana, kao i lice iz člana 5. stav (2) ovog pravilnika može biti oslobođeno obaveze polaganja stručnog ispita, ukoliko prije stupanja na snagu ovog pravilnika ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima iz oblasti zaštite na radu. Član 7. (Prijava za polaganje stručnog ispita) (1) Prijava za polaganje stručnog ispita podnosi se Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike (u daljem tekstu: ministarstvu). U prijavi kandidat navodi sljedeće podatke: ime, ime oca, prezime, datum i mjesto rođenja, jedinstveni matični broj, mjesto prebivališta, boravišta i adresu, kontakt telefon, stručno obrazovanje – vrstu i stepen stručne spreme, naziv, sjedište, adresu poslodavca i naziv radnog mjesta ukoliko je kandidat zaposlen i ukupno radno iskustvo, potpis kandidata, potpis i pečat ovlaštene osobe ispred poslodavca ukoliko kandidata za polaganje stručnog ispita prijavljuje poslodavac. (2) Uz prijavu iz stava (1) ovog člana, u originalu ili ovjerenoj kopiji, dostavljaju se sljedeći dokazi: a) diploma o stečenoj visokoj stručnoj spremi – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova), b) dokaz o prethodno stečenom radnom iskustvu – potvrda poslodavca kod kojeg je iskustvo ostvareno, a koja mora sadržavati podatke, odnosno opis poslova koji su obavljani, naznaku da se radi o poslovima visoke stručne spreme, kao i period obavljanja tih poslova. Član 8. (Rješenje o polaganju stručnog ispita) (1) Na osnovu prijave iz člana 7. ovog pravilnika, federalni ministar rada i socijalne politike donosi rješenje o polaganju stručnog ispita. (2) U rješenju iz stava (1) ovog člana određuje se datum, vrijeme i mjesto polaganja stručnog ispita, te visina i način uplate troškova polaganja stručnog ispita. (3) Kandidat može pristupiti polaganju stručnog ispita ukoliko najkasnije u roku od pet dana prije datuma određenog za polaganje stručnog ispita, ministarstvu dostavi dokaz o izvršenoj uplati troškova za polaganje stručnog ispita. Član 9. (Zahtjev za oslobađanje od obaveze polaganja stručnog ispita) (1) Lice koje ispunjava uvjete iz člana 6. stav (2) ovog pravilnika može ministarstvu podnijeti zahtjev za oslobađanje od obaveze polaganja stručnog ispita. U zahtjevu se navode sljedeći podaci: ime, ime oca, prezime, datum i mjesto rođenja, jedinstveni matični broj, mjesto prebivališta, boravišta i adresu, kontakt telefon, stručno obrazovanje – vrstu i stepen stručne spreme, naziv, sjedište, adresu poslodavca i naziv radnog mjesta ukoliko je kandidat zaposlen i ukupno radno iskustvo. Број 83 - Страна 28 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 15. 10. 2021. (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, u originalu ili ovjerenoj kopiji, dostavljaju se sljedeći dokazi: a) diploma o stečenoj visokoj stručnoj spremi – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) za lica iz člana 6. stav (1) ovog pravilnika ili diploma o stečenoj višoj stručnoj spremi – VI stepen za lica iz člana 6. stav (2) ovog pravilnika. b) dokaz o radnom iskustvu na obavljanju poslova iz oblasti zaštite na radu stečenom prije stupanja na snagu ovog pravilnika – potvrda poslodavca kod kojeg je iskustvo ostvareno, a koja mora sadržavati podatke, odnosno opis poslova koji su obavljani, naznaku o stepenu stručne spreme koja je propisana kao uvjet za obavljanje tih poslova, kao i period obavljanja tih poslova. Član 10. (Rješenje o oslobađanju od obaveze polaganja stručnog ispita) Ukoliko se utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz člana 6. stav (2) ovog pravilnika, ministarstvo će na osnovu zahtjeva iz člana 9. ovog pravilnika donijeti rješenje o oslobađanju od obaveze polaganja stručnog ispita, koje ima svojstvo uvjerenja o položenom stručnom ispitu. Član 11. (Program stručnog ispita) Stručni ispit se polaže prema Programu polaganja stručnog ispita koji se utvrđuje ovim pravilnikom i čini njegov sastavni dio. Član 12. (Sadržaj stručnog ispita) (1) Stručni ispit se sastoji od općeg i posebnog dijela. (2) Opći dio stručnog ispita obuhvata poznavanje pravnog uređenja zaštite na radu, radnih odnosa, međunarodne regulative zaštite na radu, zdravstvene zaštite zaposlenih i inspekcijskog nadzora. (3) Opći dio stručnog ispita polaže se usmeno. Na općem dijelu stručnog ispita kandidatu se postavljaju tri pitanja. (4) Uspjeh kandidata na općem dijelu stručnog ispita ocjenjuje se ocjenom "položio" ili "nije položio". Kandidat koji ne položi opći dio ne može pristupiti polaganju posebnog dijela stručnog ispita. (5) Kandidatu koji ima položen stručni ispit za radnike koji obavljaju stručne poslove iz oblasti zaštite na radu u skladu sa posebnim pravilnikom kojim se uređuje sadržaj, program, način i troškovi polaganja stručnog ispita radnika koji obavljaju stručne poslove u ovlaštenim organizacijama, priznaje se kao položen opći dio stručnog ispita iz stava (1) ovog člana, te taj kandidat polaže samo posebni dio stručnog ispita iz stava (6) ovog člana. (6) Posebni dio stručnog ispita obuhvata teorijsko i praktično poznavanje zakona, podzakonskih akata, tehničkih propisa, normativa i standarda iz oblasti zaštite na radu, te može obuhvatati i praktično poznavanje upotrebe i rukovanja uređajima i instrumentima koji se koriste za obavljanje poslova iz oblasti zaštite na radu. (7) Posebni dio stručnog ispita polaže se pismeno i usmeno. Pismeni dio posebnog dijela stručnog ispita se sastoji od praktičnog zadatka na kojem kandidat treba da pokaže sposobnost samostalnog rada i u kojem treba da izrazi teorijsko i praktično znanje u oblastima iz stava (6) ovog člana. Usmeni dio posebnog dijela stručnog ispita podrazumijeva odbranu izrađenog praktičnog zadatka. (8) Uspjeh kandidata na posebnom dijelu stručnog ispita se ocjenjuje ocjenom "položio" ili "nije položio". Član 13. (Konačan uspjeh na stručnom ispitu) (1) Konačan uspjeh kandidata na stručnom ispitu ocjenjuje se prema pokazanom znanju na općem i posebnom dijelu stručnog ispita. (2) O konačnom uspjehu kandidata odlučuje Komisija za polaganje stručnog ispita za radnika za zaštitu na radu (u daljem tekstu: Komisija), na način da kandidatu daje ocjenu "položio stručni ispit" ili "nije položio stručni ispit". (3) Ocjenu o postignutom uspjehu kandidata iz stava (2) ovog člana, kandidatima saopćava predsjednik Komisije. Član 14. (Komisija za polaganje stručnog ispita za radnika za zaštitu na radu) (1) Stručni ispit se polaže pred Komisijom koju imenuje federalni ministar rada i socijalne politike, a za čiji se rad osiguravaju finansijska sredstva u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Komisiju čine predsjednik i dva člana koji se imenuju iz reda lica sa visokom stručnom spremom – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog, drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova), iz oblasti prava, tehnologije, hemije, biologije, elektrotehnike, mašinstva, medicine rada - doktor medicine specijalista medicine rada, ili iz oblasti zaštite na radu, sa najmanje deset godina radnog iskustva u struci, od čega je najmanje pet godina iskustva u oblasti zaštite na radu. (3) U Komisiju iz stava (2) ovog člana se pored predsjednika i dva člana, imenuju i tri zamjenska člana, koji ispunjavaju uvjete iz stava (2) ovog člana. (4) Komisija donosi poslovnik o radu kojim se uređuju prava i dužnosti članova, način rada, održavanje sjednica, postupak odlučivanja na sjednicama i druga pitanja vezana za rad Komisije, ukoliko ovim pravilnikom nije drugačije određeno. (5) Administrativno-tehničke poslove za potrebe Komisije obavlja ministarstvo. Član 15. (Odustanak kandidata od polaganja stručnog ispita) (1) Ukoliko kandidat ne pristupi polaganju stručnog ispita i o tome ne obavijesti Komisiju, smatra se da je odustao od polaganja, odnosno da ispit nije položio. (2) Ukoliko kandidat obavijesti Komisiju da iz opravdanih razloga ne može pristupiti polaganju stručnog ispita u vrijeme koje je određeno rješenjem iz člana 8. stav (2) ovog pravilnika, Komisija će odrediti novi termin i obavijestiti kandidata. Član 16. (Ponovno polaganje stručnog ispita) (1) Kandidat koji nije položio opći dio stručnog ispita, može pristupiti ponovnom polaganju stručnog ispita istekom roka od dva mjeseca od dana polaganja stručnog ispita. (2) Kandidat koji je položio opći, a nije položio posebni dio stručnog ispita, prilikom ponovnog polaganja stručnog ispita, polaže samo posebni dio stručnog ispita. Član 17. (Troškovi polaganja stručnog ispita) (1) Troškovi polaganja stručnog ispita u vidu naknade za polaganje stručnog ispita iznose 200,00 KM. Troškove polaganja stručnog ispita snosi kandidat koji se sam prijavi. Ukoliko poslodavac prijavi kandidata za polaganje stručnog ispita, poslodavac može da snosi troškove polaganja stručnog ispita. Петак, 15. 10. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 83 - Страна 29 (2) Troškovi polaganja stručnog ispita u vidu naknade za polaganje stručnog ispita iz stava (1) ovog člana uplaćuju se u skladu sa propisima kojima se propisuje način uplate javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine. (3) Troškovi iz stava (1) ovog člana i način uplate određuju se rješenjem iz člana 8. stav (2) ovog pravilnika. (4) U slučaju iz člana 12. stav (5) i člana 16. stav (2) ovog pravilnika određuju se troškovi u iznosu od polovine ukupnih troškova za polaganje stručnog ispita, odnosno 100,00 KM. Član 18. (Izdavanje uvjerenja o položenom stručnom ispitu) Kandidatu koji je položio stručni ispit, ministarstvo u roku od 30 dana od dana polaganja izdaje uvjerenje o položenom stručnom ispitu za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu. Izdavanje uvjerenja o položenom stručnom ispitu ne podliježe plaćanju dodatnih troškova. Član 19. (Vođenje evidencije) (1) Ministarstvo vodi evidenciju o licima kojima je izdato uvjerenje o položenom stručnom ispitu iz člana 18. ovog pravilnika. (2) Evidencija iz stava (1) ovog člana se vodi pisano u obliku knjige, na obrascima br. 1-3. koji su propisani ovim pravilnikom i čine njegov sastavni dio. Evidencija sadrži sljedeće podatke: a) redni broj, b) ime, ime oca i prezime kandidata, c) jedinstveni matični broj kandidata, d) vrsta i stepen stručne spreme, e) broj i datum rješenja kojim je odobreno polaganje stručnog ispita, f) datum polaganja stručnog ispita, g) broj i datum izdatog uvjerenja o položenom stručnom ispitu, i h) napomene. DIO ČETVRTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 20. (Rok za polaganje stručnog ispita) Radnici koji obavljaju poslove radnika za zaštitu na radu kod poslodavaca kod kojih postoje poslovi sa povećanim rizikom, bit će u obavezi da stručni ispit polože najkasnije u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Član 21. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Uredba o dopuni Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 53/21 07.07.2021 SN FBiH 09/21, SN FBiH 19/19 radni odnos,javni sektor
Pravilnik o postupku skraćivanja radnog vremena na poslovima sa povećanim rizikom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 24/21 26.03.2021
Pravila o procjeni rizika FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 23/21 24.03.2021 procjena rizika PRAVILA O PROCJENI RIZIKA DIO PRVI – OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Sadržaj Pravila) Ovim pravilima propisuje se način i postupak procjene rizika, te sadržaj akta o procjeni rizika od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini (u daljnjem tekstu: akt o procjeni rizika), način i mjere za sprječavanje, otklanjanje ili smanjivanje rizika na najmanju moguću mjeru u cilju poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te druga pitanja od značaja za procjenu rizika. Član 2. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u ovim pravilima imaju značenje određeno Zakonom o zaštiti na radu. Član 3. (Rodna neutralnost izraza) Izrazi koji se koriste u ovim pravilima, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. DIO DRUGI – AKT O PROCJENI RIZIKA Član 4. (Obaveze poslodavca) (1) Poslodavac vrši procjenu rizika za svako radno mjesto i mjesto rada u radnoj okolini. (2) Akt o procjeni rizika je osnov za izradu internog akta o zaštiti na radu kojeg donosi poslodavac, a kojim se utvrđuje organizacija provođenja zaštite na radu, pravila prevencije i zaštite, poslovi sa povećanim rizikom, poslovi na kojima se provodi mjera skraćivanja radnog vremena, način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom i drugih radnika, sredstva i oprema lične zaštite koja pripadaju radniku, te prava, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu i drugih radnika u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Član 5. (Izrada akta o procjeni rizika) Akt o procjeni rizika može izraditi ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste poslova. Član 6. (Postupak procjene rizika) (1) Postupak procjene rizika iz člana 4. ovih pravila obuhvata prikupljanje podataka o poslodavcu, radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini kod poslodavca, analizu i procjenu prikupljenih podataka, te sistematsko evidentiranje i procjenu svih faktora u procesu rada koji se odnosi na Број 23 - Страна 98 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 24. 3. 2021. moguće vrste štetnosti i opasnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini, koje mogu izazvati rizik od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika. (2) Postupak procjene rizika kod poslodavca se provodi u odnosu na organizaciju rada i radni proces kod poslodavca, sredstva rada, sirovine i materijale koji se koriste u tehničko-tehnološkom i radnom procesu, uvjete rada na mjestu rada i u radnoj okolini, te druge elemente koji mogu izazvati rizik od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika. (3) Poslodavac je obavezan ovlaštenoj organizaciji koja vrši procjenu rizika i izrađuje akt o procjeni rizika kod poslodavca, omogućiti uvid u svu dokumentaciju koja je potrebna za izradu akta o procjeni rizika. DIO TREĆI – SADRŽAJ AKTA O PROCJENI RIZIKA Član 7. (Sadržaj akta o procjeni rizika) Akt o procjeni rizika sadrži, naročito: a) podatke o datumu podnošenja zahtjeva poslodavca za provođenje postupka procjene rizika upućenog ovlaštenoj organizaciji, te o datumu izrade akta o procjeni rizika, b) opće podatke o poslodavcu, c) opis tehničko-tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava rada i opis sredstava i opreme lične zaštite, d) analizu organizacije rada, e) utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini, f) procjenjivanje rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti, g) utvrđivanje načina i mjera za otklanjanje, smanjenje ili sprječavanje rizika, h) zaključak, i) izmjene i dopune akta o procjeni rizika. Član 8. (Opći podaci o poslodavcu) Opći podaci iz člana 7. ovih pravila obuhvataju: a) naziv, sjedište i adresu poslodavca, b) djelatnost poslodavca, c) ukupan broj zaposlenih, d) način obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca, e) naziv ovlaštene organizacije koja provodi postupak procjene rizika i vrši izradu akta o procjeni rizika, f) podatke o kadrovima ovlaštene organizacije iz tačke e) ovog člana (ime, prezime, stručna sprema i radno iskustvo). Član 9. (Opis tehničko-tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava rada i opis sredstava i opreme lične zaštite) Opis tehničko-tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava rada i opis sredstava i opreme lične zaštite iz člana 7. ovih pravila obuhvata: a) objekte koji se koriste kao radni i pomoćni prostor, uključujući i objekte na otvorenom prostoru, sa svim pripadajućim instalacijama, b) sredstva rada i opremu za rad (mašine, uređaji, postrojenja, instalacije, alat i sl), koji se koriste u procesu rada, c) konstrukcije i objekte za kolektivnu sigurnost i zdravlje na radu (zaštita na prelazima, prolazima i prilazima, zakloni od toplotnih i drugih zračenja, zaštita od udara električne struje, ventilacija i sl), sa opisom njihove namjene i korištenja, d) pomoćne konstrukcije i objekte, kao i konstrukcije i objekte koji se privremeno koriste za rad i kretanje radnika (skela, radna platforma, konstrukcija za sprječavanje odrona zemlje i sl), e) sredstva i opremu lične zaštite, f) sirovine i materijale koji se koriste u tehničkotehnološkom i radnom procesu, g) opis tehnološkog procesa proizvodnje sa podacima o sirovinama i materijalima koji se koriste, te podacima i karakteristikama štetnih materija koje nastaju tokom tehničko-tehnološkog i radnog procesa, h) druge potrebne elemente. Član 10. (Analiza organizacije rada) (1) Analiza organizacije rada iz člana 7. ovih pravila podrazumijeva uvid u interne akte poslodavca kojim je uređena organizacija i sistematizacija radnih mjesta i drugu dokumentaciju koja se odnosi na organizaciju rada, kao i neposrednu provjeru propisane organizacije rada i faktičkog stanja organizacije rada kod poslodavca radi utvrđivanja eventualnih odstupanja. (2) Analiza organizacije rada iz stava (1) ovog člana sadrži nazive radnih mjesta, mjesta rada, odnosno lokaciju gdje se poslovi obavljaju, uvjete za zasnivanje radnog odnosa, broj trenutnih izvršilaca na radnim mjestima, broj žena, muškaraca, broj maloljetnika, lica sa invaliditetom i dr. Član 11. (Utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini) (1) Utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini vrši se na osnovu podataka koji se prikupljaju iz dokumentacije kojom raspolaže poslodavac (izvještaji o prethodnim i periodičnim ljekarskim pregledima radnika, podaci o povredama na radu, profesionalnim oboljenjima i oboljenjima u vezi sa radom, analiza preduzetih mjera radi sprječavanja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom, zapisnici o izvršenom inspekcijskom nadzoru, uputstva za siguran rad i druga dokumentacija za upotrebu i održavanje i sl), posmatranjem i praćenjem procesa rada na radnom mjestu, te analizom i vršenjem potrebnih pregleda i ispitivanja štetnosti i opasnosti na mjestima rada u radnoj okolini. (2) Pri izradi akta o procjeni rizika ovlaštena organizacija može koristiti rezultate važećih periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava rada, pod uvjetom da nalazi utvrđeni periodičnim pregledima i ispitivanjima iz oblasti zaštite na radu nisu stariji od tri godine i pod uvjetom da u međuvremenu nije došlo do izmjene uvjeta utvrđenih prethodnim periodičnim pregledima i ispitivanjima (izmjena tehnološkog procesa rada, promjena lokacije sredstva rada i sl), dok je ovlaštena organizacija obavezna pri izradi akta o procjeni rizika obaviti pregled i ispitivanje fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime. Član 12. (Vrste opasnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini) Opasnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini mogu biti: a) mehaničke opasnosti, koje se pojavljuju u vezi sa korištenjem sredstava i opreme za rad, kao što su: - nedovoljna sigurnost zbog rotirajućih ili pokretnih dijelova, - slobodno kretanje dijelova ili materijala koji mogu uzrokovati povredu radnika, - unutrašnji transport i kretanje radnih mašina ili vozila, kao i pomjeranja opreme za rad, Сриједа, 24. 3. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 99 - korištenje opasnih sredstava za rad, koja mogu uzrokovati požar ili eksploziju, - nemogućnost ili ograničenost pravovremenog udaljavanja radnika sa mjesta rada zbog izloženosti zatvaranju, mehaničkom udaru, poklapanju i sl, - drugi mehanički faktori; b) opasnosti koje se pojavljuju u vezi sa karakteristikama radnog mjesta, kao što su: - opasne površine (podovi i sve vrste gazišta, površine sa kojima radnici dolaze u dodir, a koje imaju oštre ivice, šiljke, grube površine, izbočene dijelove i sl), - rad na visini ili dubini, - rad u skučenom, ograničenom ili opasnom prostoru (između dva ili više fiksiranih dijelova, između pokretnih dijelova ili vozila, rad u zatvorenom prostoru koji je nedovoljno osvijetljen i sl), - mogućnost klizanja ili spoticanja (mokre ili klizave površine), - fizička nestabilnost mjesta rada, - moguće posljedice ili smetnje usljed obavezne upotrebe sredstava ili opreme za ličnu zaštitu (korištenje sredstava i opreme lične zaštite koji opterećuju radnika), - posljedice obavljanja poslova radnog mjesta korištenjem neodgovarajućih ili neprilagođenih metoda rada, - druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa karakteristikama radnog mjesta i načina rada; c) opasnosti koje se pojavljuju u vezi sa korištenjem električne energije, kao što su: - opasnost od direktnog dodira sa dijelovima električne instalacije i opreme pod naponom, - opasnost od indirektnog dodira, - opasnost od toplotnih dejstava koje razvija električna oprema i instalacije (pregrijavanje, požar, eksplozija, varničenje i sl), - opasnosti usljed udara groma i posljedica atmosferskog pražnjenja, - opasnost od štetnog uticaja elektrostatičkog elektriciteta, - druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa korištenjem električne energije. Član 13. (Vrste štetnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini) Štetnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini mogu biti: a) štetnosti koje nastaju ili se pojavljuju u procesu rada, kao što su: - hemijske štetnosti, prašina i dimovi (udisanje, gušenje, unošenje u organizam, prodor u tijelo kroz kožu, opekotine, trovanje i sl), - fizičke štetnosti (buka, vibracije, štetni uticaji zračenja – toplotnog, jonizirajućeg ili nejonizirajućeg, laserskog, ultrazvučnog i dr), - biološke štetnosti (virusi, paraziti, gljivice, bakterije, izlaganje mikroorganizmima i alergenima), - štetni uticaji mikroklime (visoka ili niska temperatura, vlažnost i brzina strujanja zraka, neodgovarajuća – nedovoljna osvijetljenost), - štetni klimatski uticaji, - štetnosti koje nastaju korištenjem opasnih materija u proizvodnji, transportu, pakovanju, skladištenju ili uništavanju, - druge štetnosti koje se pojavljuju u procesu rada, a koje mogu biti uzrok povrede na radu, profesionalnog oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika; b) štetnosti koje proizlaze iz psihičkih i psihofizičkih napora koji su uzročno povezani sa radnim mjestom i poslovima koje radnik obavlja, kao što su: - napori ili fizička naprezanja (ručno prenošenje tereta, vučenje tereta, druge dugotrajne fizičke aktivnosti i sl), - neprilagođen fiziološki položaj tijela (dugotrajno stajanje, sjedenje i sl), - napori pri obavljanju određenih poslova koje uzrokuju psihosocijalni faktori rizika (stres, monotonija u radu, mobing i sl), - odgovornost u primanju i prenošenju informacija, korištenje odgovarajućeg znanja i sposobnosti, odgovornost u pravilima ponašanja, odgovornost za brze izmjene radnih procedura, intenzitet u radu, prostorna uvjetovanost mjesta rada, konfliktne situacije, rad sa strankama, rad sa novcem, nedovoljna motivacija za rad, odgovornost u rukovođenju i sl; c) štetnosti povezane sa organizacijom rada, kao što su: - prekovremeni rad, - rad u smjenama, - rad noću, - pripravnost za rad i sl; d) ostale štetnosti koje se pojavljuju na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini, kao što su: - štetnosti koje prouzrokuju druga lica (nasilje prema licima koja rade na šalterima, lica na obezbjeđenju i sl), - rad sa životinjama, - rad u blizini vode ili ispod površine vode i sl. Član 14. (Procjena rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti) (1) Procjena rizika zasniva se na analizi vjerovatnoće nastanka i težine povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika u vezi sa radom, prouzrokovanim na radnom mjestu i mjestu rada u radnoj okolini. (2) Na osnovu prikupljenih podataka i prepoznatih, odnosno utvrđenih opasnosti i štetnosti i utvrđene liste opasnosti i štetnosti u radnoj okolini na svakom radnom mjestu, izborom i primjenom odgovarajućih metoda vrši se procjenjivanje rizika, tj. vjerovatnoće nastanka i težine povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika. (3) Procjena rizika vrši se za svaku prepoznatu, odnosno utvrđenu opasnost ili štetnost, upoređivanjem sa dozvoljenim vrijednostima utvrđenim propisima iz oblasti zaštite na radu, tehničkim propisima, standardima i preporukama. (4) Vjerovatnoća nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika u vezi sa radom, prouzrokovanih opasnostima i štetnostima na radnom mjestu i mjestu rada u radnoj okolini, procjenjuje se na osnovu analize koja uzima u obzir učestalost i trajanje izloženosti radnika opasnostima i štetnostima, vjerovatnoću nastanka opasnog događaja i tehničke ili druge mogućnosti za njihovo izbjegavanje, odnosno ograničenje. (5) Težina moguće povrede, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika procjenjuje se na osnovu analize Број 23 - Страна 100 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 24. 3. 2021. koja uzima u obzir predvidivu vrstu povrede (laka, teška povreda, smrt, kolektivna povreda na radu), koja se može očekivati. Član 15. (Nivoi procijenjenog rizika) (1) Procjenjivanje rizika vrši se u skladu s Matricom procjene rizika prema općim kriterijima nivoa rizika (vjerovatnost, posljedica), koja je propisana na obrascu broj 1. ovih pravila i čini njegov sastavni dio. (2) Rizik se procjenjuje kao: a) beznačajan rizik, b) rizik koji je prihvatljiv, c) srednje veliki rizik, d) veliki rizik, e) vrlo veliki rizik. (3) Na osnovu procijenjenog rizika, vrši se utvrđivanje radnih mjesta sa povećanim rizikom, odnosno onih radnih mjesta na kojim i pored potpuno ili djelimično primijenjenih mjera zaštite na radu, postoje okolnosti koje mogu da ugroze sigurnost i zdravlje radnika. Član 16. (Utvrđivanje načina i mjera za otklanjanje, smanjenje ili sprječavanje rizika) (1) Na osnovu procijenjenih rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini, aktom o procjeni rizika se utvrđuju način i mjere za sprječavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika na najmanju moguću mjeru. (2) Ako su procijenjeni rizici takve prirode da život i zdravlje radnika nisu teže ugroženi, a za čije otklanjanje su potrebna veća investiciona ulaganja, aktom o procjeni rizika mogu se utvrditi mjere i rokovi za njihovo provođenje, s ciljem potpunog otklanjanja rizika ili smanjenja rizika na najmanju moguću mjeru. (3) Za provođenje mjera za sprječavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika odgovoran je poslodavac neposredno ili preko radnika za zaštitu na radu ili preko drugog lica koje obavlja poslove zaštite na radu kod poslodavca. Član 17. (Mjere za otklanjanje, smanjenje ili sprječavanje rizika) Mjere koje se aktom o procjeni rizika utvrđuju za otklanjanje, smanjenje ili sprječavanje rizika, mogu biti: a) promjene u tehničko-tehnološkom procesu rada zamjenom opasnih segmenata u radnom procesu manje opasnim, b) održavanje sredstava rada u ispravnom stanju i vršenje propisanih periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava rada i opreme, c) vršenje propisanih periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime, d) smanjenje vremenske izloženosti radnika utvrđenim fizičkim, hemijskim, biološkim štetnostima i negativnom uticaju mikroklime, e) uklanjanje štetnih tvari iz upotrebe ili zamjena manje štetnim, f) postavljanje izolovanih kabina, g) ograničavanje dijela tehničko-tehnološkog procesa, odnosno štetnog uticaja na radnu okolinu postavljanjem pregrada, okvira i dr, h) uvođenje mehanizacije radi zamjene fizičke prisutnosti radnika, i) osiguravanje propisanih uvjeta za siguran i zdrav rad u radnoj okolini, j) osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad, k) periodične provjere teorijske i praktične osposobljenosti radnika za siguran i zdrav rad za radnike na radnim mjestima sa povećanim rizikom, sa utvrđenim rokovima, l) osiguravanje sredstava i opreme lične zaštite na radu i održavanje u ispravnom stanju, m) upućivanje zaposlenih na prethodne i periodične ljekarske preglede, n) ergonomske mjere, o) izmjene u organizaciji rada i dr. Član 18. (Zaključak) (1) Nakon provedenog postupka procjene rizika kod poslodavca donosi se zaključak iz člana 7. ovih pravila. (2) Zaključak iz stava (1) ovog člana sadrži: a) spisak svih radnih mjesta na kojima je izvršena procjena rizika sa navođenjem stepena utvrđenog rizika, b) spisak radnih mjesta koja su utvrđena kao radna mjesta sa povećanim rizikom, c) prioritete u otklanjanju rizika, d) izjavu poslodavca kojom se obavezuje da će primijeniti sve utvrđene mjere za siguran i zdrav rad radnika. Član 19. (Izmjene i dopune akta o procjeni rizika) (1) U slučaju promjene rizika u procesu rada, poslodavac je dužan da izvrši odgovarajuću izmjenu akta o procjeni rizika. (2) Akt o procjeni rizika podliježe potpunoj izmjeni i dopuni nakon svake kolektivne povrede na radu sa smrtnim posljedicama, koja se dogodi na radnom mjestu i mjestu rada u radnoj okolini poslodavca ili ukoliko to naloži inspektor rada. (3) Akt o procjeni rizika podliježe djelimičnoj izmjeni i dopuni, u dijelu koji se odnosi na određeno radno mjesto i s njim povezana radna mjesta, i to: a) u slučaju smrtne i teške povrede na radu, b) u slučaju svake nove opasnosti ili štetnosti, odnosno promjene stepena rizika u procesu rada, c) kada mjere koje su utvrđene za sprječavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika ne odgovaraju procijenjenom stanju, d) kada postoje mogućnosti i načini za unaprjeđenje, odnosno dopunu procijenjenih rizika, e) u slučaju kada to naloži inspektor rada. DIO ČETVRTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 20. (Postupanje poslodavaca do donošenja akta o procjeni rizika) Do donošenja akta o procjeni rizika u smislu ovih pravila, mjere zaštite na radu koje se provode radi sprječavanja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika, provodit će se u skladu sa općim aktom poslodavca kojim su uređena prava, obaveze i odgovornosti iz oblasti zaštite na radu.
Pravilnik o načinu, postupku i rokovima vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 23/21 24.03.2021 zaštita na radu,periodični pregledi PRAVILNIK O NAČINU, POSTUPKU I ROKOVIMA VRŠENJA PERIODIČNIH PREGLEDA I ISPITIVANJA IZ OBLASTI ZAŠTITE NA RADU DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Sadržaj Pravilnika) Ovim pravilnikom propisuju se način, postupak i rokovi vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu, periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama, te oblik i sadržaj zapisnika o stručnom nalazu i isprave koji se izdaju nakon obavljenog pregleda i ispitivanja. Član 2. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju značenje određeno Zakonom o zaštiti na radu. Član 3. (Rodna neutralnost izraza) Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. DIO DRUGI - PERIODIČNI PREGLEDI I ISPITIVANJA SREDSTAVA ZA RAD I SREDSTAVA I OPREME LIČNE ZAŠTITE Član 4. (Predmet periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite) Periodični pregledi i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite obavljaju se radi provjere ispunjenosti sigurnosno-zdravstvenih zahtjeva i provođenja propisanih mjera zaštite na radu, te radi otkrivanja i otklanjanja nedostataka koji bi mogli ugroziti sigurnost i zdravlje radnika koji rukuju sredstvima za rad i sredstvima i opremom lične zaštite, kao i drugih radnika u radnoj okolini. Član 5. (Vršenje periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu) Periodične preglede i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu, može vršiti ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (u daljem tekstu: Ministarstva), za obavljanje te vrste poslova. Član 6. (Sredstva za rad koja podliježu periodičnim pregledima i ispitivanjima) Periodičnim pregledima i ispitivanjima u smislu ovog pravilnika podliježu sljedeća sredstva za rad: 1. pokretne, stabilne i kose dizalice sa električnim i drugim pogonom kojim se diže, prenosi ili spušta teret pomoću čeličnog užeta, lanca ili magneta (mostne, poluportalne, portalne i stubne dizalice svih tipova, autodizalice i njima slične dizalice), kao i kombinacije takvih dizalica koje služe za industrijski, građevinski i drugi transport, 2. liftovi za prevoz radnika i tereta, sa pratiocem ili bez njega, 3. žičare za prevoz radnika i tereta, sa pripadajućom opremom, postrojenjima i objektima, 4. stabilni i pokretni kompresori i kompresorske stanice sa radnim pritiskom većim od 1 bar ili kapacitetom većim od 6 m3/min, 5. mehaničke i hidraulične prese i mašine za sječenje i obradu materijala na mehanizovani pogon, 6. sve vrste sredstava za rad na mehanizovani pogon, 7. sve vrste alata sa električnim, hidrauličnim, pneumatskim, parnim pogonom i motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. Član 7. (Rokovi za obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad) (1) Periodični pregledi i ispitivanja sredstava za rad koja se prvi put puštaju u rad, vrše se prije puštanja u rad, a naredni pregledi i ispitivanja vrše se najmanje jednom u tri godine, ako posebnim propisom nisu određeni drugi rokovi i ako ne dođe do izmijenjenih uvjeta iz stava (3) ovog člana. (2) Periodični pregledi i ispitivanja dizalica postavljenih u mašinskim halama termoelektrana i hidroelektrana iz člana 6. tačka 1. ovog pravilnika, vrše se za vrijeme generalnog remonta postrojenja u ovim objektima. (3) Izuzetno od od stava (1) ovog člana, periodični pregledi i ispitivanja se vrše i prije isteka roka od tri godine ili drugog roka propisanog posebnim propisima ukoliko dođe do izmijenjenih uvjeta usljed: a) građevinske rekonstrukcije objekta, b) zamjene i rekonstrukcije postojećih, kao i postavljanja novih sredstava za rad, c) promjene lokacije sredstava za rad, d) izmjene tehnološkog procesa rada, e) udesa ili havarije, u kojem slučaju se periodični pregledi i ispitivanja obavljaju prije ponovnog puštanja u rad. Član 8. (Način vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu) (1) Periodični pregledi i ispitivanja sredstava rada i električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu vrše se dok su u stanju mirovanja i u pogonu (statičko i dinamičko ispitivanje). (2) Periodičnim pregledima i ispitivanjima iz stava (1) ovog člana vrši se vizuelni pregled, te ispitivanje sredstava za rad odgovarajućim instrumentima i opremom, dok su bez opterećenja i pri najvećem dopuštenom opterećenju. (3) Sredstva za rad pregledaju se i ispituju na mjestima upotrebe ili na drugom odgovarajućem mjestu pod okolnostima koje su bitne za primjenu mjera zaštite na radu. (4) Sredstva za rad koja predstavljaju funkcionalnu odnosno tehnološku cjelinu ispituju se kao jedinstveno postrojenje. (5) Ukoliko se prilikom vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz stava (1) ovog člana utvrde određeni nedostaci na sredstvu za rad ili nekom njegovom dijelu, pregled i ispitivanje se ne može nastaviti na sredstvu za rad, niti na ostalim dijelovima ukoliko su u funkcionalnoj vezi, dok se utvrđeni nedostaci ne otklone. (6) Za vrijeme vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz stava (1) ovog člana, moraju se primjenjivati propisane mjere zaštite na radu, a posebno u pogledu postavljanja zaštitnih naprava i sigurnog načina rada lica koja vrše preglede i ispitivanja. (7) Podnosilac zahtjeva za obavljanje pregleda i ispitivanja iz stava (1) ovog člana, dužan je ovlaštenoj organizaciji uz zahtjev dostaviti, odnosno staviti na raspolaganje dokumentaciju i podatke o sredstvima za rad, sredstvima i opremi lične zaštite, električnim i gromobranskim Сриједа, 24. 3. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 111 instalacijama na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu, o tehničko-tehnološkim procesima i drugu dokumentaciju od značaja za obavljanje pregleda i ispitivanja iz stava (1) ovog člana. Član 9. (Sadržaj zapisnika o stručnom nalazu o obavljenim periodičnim pregledima i ispitivanjima sredstava za rad i električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu) (1) Ovlaštena organizacija iz člana 5. ovog pravilnika koja je izvršila periodične preglede i ispitivanja sredstava za rad i električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu obavezna je sačiniti zapisnik o stručnom nalazu. (2) Zapisnik o stručnom nalazu iz stava (1) ovog člana sadrži: 1. naziv organizacije koja je izvršila preglede i ispitivanja, 2. broj i datum ovlaštenja Ministarstva, 3. naziv podnosioca zahtjeva za vršenje periodičnih pregleda i ispitivanja, 4. datum i mjesto pregleda i ispitivanja, 5. ime i prezime, stručnu spremu i radno iskustvo najmanje tri stručna lica koja su vršila pregled i ispitivanje, 6. spisak propisa i standarda koji su korišteni prilikom pregleda i ispitivanja, 7. spisak svih instrumenata koji su korišteni prilikom pregleda i ispitivanja, 8. podatke o metodu i načinu vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja, 9. šematski prikaz mjernog mjesta i fotografiju pregledanog sredstva za rad, 10. konstataciju da li su sredstva za rad postavljena ili ugrađena prema projektnoj dokumentaciji, 11. konstataciju da li je došlo do promjene lokacije sredstva za rad u odnosu na lokaciju utvrđenu prethodnim pregledima i ispitivanjima, 12. rezultate ili vrijednosti utvrđene pojedinačnim ispitnim radnjama i maksimalno dozvoljene vrijednosti mjernih veličina (buka, vibracija, štetne nokse i dr), utvrđene propisima donesenim na osnovu zakona, 13. vrijeme izlaganja radnika prisutnim štetnostima u toku rada i izračunate vrijednosti dozvoljenog vremena izlaganja, 14. konstataciju da li na sredstvima za rad postoje odgovarajući uređaji za zaštitu od opasnosti pri radu, 15. konstataciju da li su na sredstvima za rad, odnosno na njihovim dijelovima nastale promjene koje predstavljaju opasnost za život ili zdravlje radnika na radu, 16. konstataciju da li se i u kojim količinama javljaju štetne materije i da li su ispravni uređaji za odvođenje štetnih materija, 17. konstataciju da li sredstava za rad stvaraju buku i vibraciju i kojeg intenziteta, a posebno vibraciju koja djeluje na ruke i tijelo i da li su primijenjene propisane mjere zaštite, 18. konstataciju da li sredstvo za rad ima ispravnu toplotnu izolaciju, 19. konstataciju da li su ispravni zaštitni uređaji za zaštitu radne okoline od štetnih zračenja, 20. konstataciju da li su ispravni uređaji za uključenje u pogon i isključenje iz pogona, signalni i kontrolni uređaji i uređaji za upravljanje, 21. konstataciju da li se rad na sredstvima za rad i njihovim dijelovima vrši prema uputstvima za rad i održavanje, te da li su uputstva za rad trajno postavljena u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, 22. konstataciju da li je obezbijeđena ispravnost pripadajućih instalacija i opreme za odvođenje štetnih materija, kao i zaštita na električnim instalacijama (zaštita od direktnog i indirektnog dodira dijelova pod naponom, kratkog spoja i preopterećenja), 23. konstataciju da li pregledana sredstava za rad udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, 24. ukoliko se pregledima i ispitivanjima utvrdi da pregledana sredstva za rad ne udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, navesti razloge i odgovarajuće propise, 25. potpis najmanje tri stručna lica koja su vršila pregled i ispitivanje. (3) Da bi se periodični pregledi i ispitivanje sredstava za rad obavili na pravilan način, ovlaštena organizacija iz stava (1) ovog člana je dužna izvršiti sva ispitivanja propisana u stavu (2) ovog člana, odnosno zapisnik o stručnom nalazu mora sadržavati sve ispitane konstatacije i podatke iz stava (2) ovog člana. Član 10. (Periodični pregledi i ispitivanja ostalih sredstava za rad) Periodični pregledi i ispitivanja ostalih sredstava za rad koja nisu nabrojana u članu 6. ovog pravilnika, vrše se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim općim aktom poslodavca, u skladu sa uputstvima proizvođača, standardima i tehničkim propisima, s tim da periodičnim pregledima i ispitivanjima u smislu ovog pravilnika ne podliježu kućanski aparati namijenjeni korištenju u domaćinstvu, audio i video oprema, oprema za informacijsku tehnologiju, te uobičajna kancelarijska oprema. Član 11. (Periodični pregledi i ispitivanja sredstava i opreme lične zaštite) (1) Periodični pregledi i ispitivanja sredstava i opreme lične zaštite vrše se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim propisima iz oblasti zaštite na radu, važećim propisima o standardizaciji u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH), tehničkim propisima i uputstvima proizvođača. (2) Ovlaštena organizacija iz člana 5. ovog pravilnika koja je izvršila periodične preglede i ispitivanja sredstava i opreme lične zaštite obavezna je sačiniti zapisnik o stručnom nalazu. (3) Zapisnik o stručnom nalazu iz stava (2) ovog člana sadrži: 1. naziv organizacije koja je izvršila preglede i ispitivanja, 2. broj i datum ovlaštenja Ministarstva, 3. naziv podnosioca zahtjeva za vršenje periodičnih pregleda i ispitivanja, 4. datum i mjesto pregleda i ispitivanja, 5. ime i prezime, stručna sprema i radno iskustvo stručnih lica koja su vršila pregled i ispitivanje, 6. spisak propisa i standarda koji su korišteni prilikom pregleda i ispitivanja, 7. spisak svih instrumenata koji su korišteni prilikom pregleda i ispitivanja, 8. podatke o metodu i načinu vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja, 9. fotografiju pregledanog sredstva i opreme lične zaštite, 10. konstataciju da li su sredstva i oprema lične zaštite izrađeni u skladu sa propisima, Број 23 - Страна 112 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 24. 3. 2021. 11. konstataciju da li su na sredstvima i opremi lične zaštite, odnosno na njihovim dijelovima nastale promjene koje predstavljaju opasnost za život ili zdravlje radnika na radu, 12. konstataciju da li se sredstva i oprema lične zaštite upotrebljavaju i održavaju prema uputstvima za rad i održavanje, 13. konstataciju da li su sredstva i oprema lične zaštite prilagođeni namjeni u odnosu na sredstva za rad i opremu, 14. krajnji rok trajanja lične zaštite opreme, 15. konstataciju da li pregledana sredstva i oprema lične zaštite udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, 16. ukoliko se pregledima i ispitivanjima utvrdi da pregledana sredstva i oprema lične zaštite ne udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, navesti razloge i odgovarajuće propise, 17. potpis stručnih lica koja su vršila pregled i ispitivanje. (4) Da bi se periodični pregledi i ispitivanje sredstava i opreme lične zaštite obavili na pravilan način, ovlaštena organizacija iz stava (1) ovog člana je dužna izvršiti sva ispitivanja propisana u stavu (3) ovog člana, odnosno zapisnik o stručnom nalazu mora sadržavati sve ispitane konstatacije i podatke iz stava (3) ovog člana. Član 12. (Upotrebna dozvola) (1) Po sačinjavanju zapisnika iz čl. 9. i 11. ovog pravilnika ovlaštena organizacija sačinjava ispravu - upotrebnu dozvolu, kojom se dokazuje da pregledana i ispitana sredstva za rad ili sredstva i oprema lične zaštite udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. (2) Upotrebna dozvola iz stava (1) ovog člana sadrži: 1. naziv organizacije koja izdaje upotrebnu dozvolu, 2. broj upotrebne dozvole, 3. mjesto i datum izdavanja upotrebne dozvole, 4. naziv podnosioca zahtjeva za izdavanje upotrebne dozvole, 5. vrsta obavljenog pregleda i ispitivanja, 6. lokacija, 7. tehničke karakteristike, 8. konstataciju da pregledana i ispitana sredstva za rad i sredstva i oprema lične zaštite, te električne i gromobranske instalacije na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu, udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, 9. rok važenja upotrebne dozvole, 10. potpis lica ovlaštenog za predstavljanje i zastupanje u ovlaštenoj organizaciji, 11. pečat ovlaštene organizacije. Član 13. (Izdavanje i čuvanje zapisnika o stručnom nalazu i upotrebne dozvole) (1) Zapisnik o stručnom nalazu iz čl. 9. i 11. ovog pravilnika i upotrebna dozvola iz člana 12. ovog pravilnika se sačinjavaju u tri printana primjerka od kojih se dva dostavljaju podnosiocu zahtjeva, a jedan zadržava ovlaštena organizacija koja je izvršila pregled i ispitivanje. (2) Ovlaštena organizacija je dužna čuvati isprave iz stava (1) ovog člana najkraće onoliko vremena koliko traje rok važenja upotrebne dozvole. U slučaju kada ovlaštena organizacija ima saznanja da je pokrenut postupak pred nadležnim sudom, pri čemu bi za odlučivanje u tom postupku mogle biti relevantne i isprave iz stava (1) ovog člana, ovlaštena organizacija je iste dužna čuvati do pravosnažnog okončanja tog postupka. DIO TREĆI - PERIODIČNI PREGLEDI I ISPITIVANJA FIZIČKIH, HEMIJSKIH I BIOLOŠKIH ŠTETNOSTI I MIKROKLIME U RADNIM I POMOĆNIM PROSTORIJAMA Član 14. (Predmet periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama) Periodičnim pregledima i ispitivanjima fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama utvrđuje se da li mjesta rada i radna okolina ispunjavaju uvjete koji neće dovesti do nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika, odnosno utvrđuje se da li su koncentracije štetnosti u granicama dozvoljenim važećim propisima o standardizaciji u BiH i drugim važećim propisima. Član 15. (Vršenje periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama) Periodične preglede i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama može vršiti ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Ministarstva, za obavljanje te vrste poslova. Član 16. (Radne i pomoćne prostorije koje podliježu periodičnim pregledima i ispitivanjima) Periodičnim pregledima i ispitivanjima iz člana 14. ovog pravilnika podliježu radne i pomoćne prostorije u kojima: 1. proces rada koji se u njima obavlja utiče na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka (mikroklimatski uvjeti), 2. u procesu rada nastaju buka i vibracija, odnosno štetna zračenja osim jonizirajućih, 3. je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću osvijetljenost, 4. se u procesu rada stvaraju štetni plinovi, prašina, pare, magle, dim i aerosoli, 5. se pri radu koriste, proizvode ili pojavljuju opasne tvari u kojima nastaju organizmi štetni za zdravlje (virusi, paraziti, bakterije, gljivice i sl). Član 17. (Rokovi za obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Periodični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama iz člana 16. ovog pravilnika vrše se u roku od tri godine, računajući od prethodno izvršenog pregleda i ispitivanja, ako posebnim propisom nisu određeni drugi rokovi. (2) Periodični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u novoizgrađenim radnim i pomoćnim prostorijama vrše se odmah nakon početka radnog procesa i kada nastanu uvjeti zbog kojih je ispitivanje obavezno, a najdalje u roku od šest mjeseci od dana početka radnog procesa. Član 18. (Način vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Periodični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama vrše se u uvjetima kada rade svi tehnološki Сриједа, 24. 3. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 113 kapaciteti (sredstva za rad, instalacije za klimatizaciju i provjetravanje i dr). (2) Ukoliko su pregledima i ispitivanjima iz stava (1) ovog člana utvrđene štetnosti iznad dozvoljenih granica, ispitivanjem se određuje dozvoljeno vrijeme izlaganja. (3) Podnosilac zahtjeva za obavljanje pregleda i ispitivanja iz stava (1) ovog člana, dužan je ovlaštenoj organizaciji uz zahtjev dostaviti, odnosno staviti na raspolaganje dokumentaciju i podatke o fizičkim, hemijskim i biološkim štetnostima i mikroklimi u radnim i pomoćnim prostorijama, tehničko-tehnološkim procesima i drugu dokumentaciju od značaja za obavljanje pregleda i ispitivanja iz stava (1) ovog člana. Član 19. (Ispitivanje fizičkih štetnosti u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Ispitivanje fizičkih štetnosti u radnim i pomoćnim prostorijama vrši se na mjestu rada u radnoj okolini gdje se pri tehnološkom procesu pojavljuju buka, vibracije i štetna zračenja. (2) Ispitivanje buke, vibracija i štetnih zračenja obuhvata mjerenje, analizu i upoređivanje izmjerenih veličina sa dozvoljenim vrijednostima. Član 20. (Ispitivanje hemijskih štetnosti u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Ispitivanja hemijskih štetnosti vrše se na mjestu rada u radnoj okolini, u neposrednoj blizini organa za disanje radnika, gdje se u tehnološkim i radnim procesima pojavljuju hemijske štetnosti. (2) Ispitivanja hemijskih štetnosti vrše se u vremenskim razmacima koji su karakteristični za pravilnu ocjenu trenutne ili dnevne izloženosti radnika. (3) Na mjestima rada na kojima je u postupku ispitivanja utvrđena koncentracija hemijskih štetnosti iznad dozvoljenih granica, vrši se kontinuirano ispitivanje radi procjene rizika i preduzimanja mjera za smanjenje štetnosti i zaštitu zdravlja radnika. Član 21. (Ispitivanje bioloških štetnosti u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Ispitivanja bioloških štetnosti vrše se na mjestu rada u radnoj okolini gdje se pri radu koriste, proizvode ili pojavljuju opasne tvari u kojima nastaju organizmi štetni za zdravlje (virusi, paraziti, bakterije, gljivice i sl). (2) Ispitivanja bioloških štetnosti vrše se uzimanjem uzoraka na odgovarajućim mjestima i njihovom kvalitativnom i kvantitativnom analizom na osnovu laboratorijskih ispitivanja. Član 22. (Ispitivanje mikroklimatskih uvjeta u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Ispitivanje mikroklimatskih uvjeta (osvjetljenje, temperatura, vlažnost i brzina strujanja zraka) vrši se u radnim i pomoćnim prostorijama u kojim se obavlja proces rada koji utiče na mikroklimatske uvjete i u kojim se radnici kreću ili zadržavaju duže od dva sata u toku radne smjene. (2) Ispitivanje mikroklimatskih uvjeta iz stava (1) ovog člana vrši se u ljetnom i zimskom periodu, osim u radnim i pomoćnim prostorijama u kojima tehnološki postupak uvjetuje određene klimatske uvjete. (3) Pod zimskim periodom u smislu stava (2) ovog člana podrazumijeva se period od oktobra do marta, dok se pod ljetnim periodom podrazumijeva period od aprila do septembra. Član 23. (Sadržaj zapisnika o stručnom nalazu o obavljenim periodičnim pregledima i ispitivanjima fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Ovlaštena organizacija iz člana 15. ovog pravilnika koja je izvršila periodične preglede i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama obavezna je sačiniti zapisnik o stručnom nalazu. (2) Zapisnik o stručnom nalazu iz stava (1) ovog člana sadrži: 1. naziv organizacije koja je izvršila preglede i ispitivanja, 2. broj i datum ovlaštenja Ministarstva, 3. naziv podnosioca zahtjeva za vršenje periodičnih pregleda i ispitivanja, 4. datum i mjesto pregleda i ispitivanja, 5. ime i prezime, stručnu spremu i radno iskustvo najmanje tri stručna lica koja su vršila pregled i ispitivanje, 6. spisak propisa i standarda koji su korišteni prilikom pregleda i ispitivanja, 7. spisak svih instrumenata koji su korišteni prilikom pregleda i ispitivanja, 8. podatke o metodu i načinu vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja, 9. šematski prikaz mjernih mjesta i fotografiju, 10. rezultate ili vrijednosti utvrđene pojedinačnim ispitnim radnjama i maksimalno dozvoljene vrijednosti mjernih veličina, 11. vrijeme izlaganja radnika prisutnim štetnostima u toku rada i izračunate vrijednosti dozvoljenog vremena izlaganja, 12. rezultate o izmjerenoj temperaturi zraka, temperaturi zračenja, relativnoj vlažnosti i brzini strujanja zraka, 13. nivo buke i podatke o nivou buke po različitim frekvencijama, ako prelaze dozvoljeni nivo, 14. nivo izmjerenih vibracija, 15. nivo štetnih zračenja osim jonizirajućih, 16. rezultate izmjerene prirodne i vještačke osvijetljenosti, 17. podatke o koncentarciji štetenih plinova, prašina, magle, dima i aerosoli, uključujući određivanje osnovnih karakteristika (agresivnost, eksplozivnost, zapaljivost, toksičnost, kanceregenost i dr), 18. pristutnost štetnih organizama po vrstama, 19. konstataciju da li su pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama izvršeni u uvjetima kada rade svi tehnološki kapaciteti, 20. konstataciju da li pregledane radne i pomoćne prostorije udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, 21. ukoliko se pregledima i ispitivanjima utvrdi da pregledane radne i pomoćne prostorije ne udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, navesti razloge i odgovarajuće propise, 22. potpis najmanje tri stručna lica koja su vršila pregled i ispitivanje. (3) Da bi se periodični pregledi i ispitivanje fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama obavili na pravilan način, ovlaštena organizacija iz stava (1) ovog člana je dužna izvršiti sva ispitivanja propisana u stavu (2) ovog člana, odnosno zapisnik o stručnom nalazu mora sadržavati sve ispitane konstatacije i podatke iz stava (2) ovog člana. Број 23 - Страна 114 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 24. 3. 2021. Član 24. (Upotrebna dozvola) (1) Po sačinjavanju zapisnika iz člana 23. ovog pravilnika ovlaštena organizacija sačinjava ispravu - upotrebnu dozvolu, kojom se dokazuje da pregledane radne i pomoćne prostorije udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. (2) Upotrebna dozvola iz stava (1) ovog člana sadrži: 1. naziv organizacije koja izdaje upotrebnu dozvolu, 2. broj upotrebne dozvole, 3. mjesto i datum izdavanja upotrebne dozvole, 4. naziv podnosioca zahtjeva za izdavanje upotrebne dozvole, 5. vrstu obavljenog pregleda i ispitivanja, 6. lokaciju, 7. tehničke karakteristike (oznaka pregledanih radnih i pomoćnih prostorija - naziv, površina i sl), 8. konstataciju da pregledane radne i pomoćne prostorije udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, 9. rok važenja upotrebne dozvole, 10. potpis lica ovlaštenog za predstavljanje i zastupanje u ovlaštenoj organizaciji, 11. pečat ovlaštene organizacije. Član 25. (Izdavanje i čuvanje zapisnika o stručnom nalazu i upotrebne dozvole) (1) Zapisnik o stručnom nalazu iz člana 23. ovog pravilnika i upotrebna dozvola iz člana 24. ovog pravilnika se sačinjavaju u tri printana primjerka od kojih se dva dostavljaju podnosiocu zahtjeva, a jedan zadržava ovlaštena organizacija koja je izvršila pregled i ispitivanje. (2) Ovlaštena organizacija je dužna čuvati isprave iz stava (1) ovog člana najkraće onoliko vremena koliko traje rok važenja upotrebne dozvole. U slučaju kada ovlaštena organizacija ima saznanja da je pokrenut postupak pred nadležnim sudom, pri čemu bi za odlučivanje u tom postupku mogle biti relevantne i isprave iz stava (1) ovog člana, ovlaštena organizacija je iste dužna čuvati do pravosnažnog okončanja tog postupka. DIO ČETVRTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 26. (Važenje ranije izdatih isprava iz oblasti zaštite na radu) Isprave izdate u skladu sa Pravilnikom o načinu i postupku vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu ("Službeni list SRBiH", broj 2/91), ostaju na snazi do isteka roka na koji su izdate ili do nastupanja okolnosti iz člana 7. stav (3) ovog pravilnika. Član 27. (Prestanak važenja ranijeg propisa) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o načinu i postupku vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu iz člana 26. ovog pravilnika. Član 28. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 23/21 24.03.2021 zaštita na radu Сриједа, 24. 3. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 125 Na osnovu člana 65. stav (4) i člana 66. stav (3) Zakona o zaštiti na radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 79/20), federalni ministar rada i socijalne politike donosi PRAVILNIK O UVJETIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI OVLAŠTENE ORGANIZACIJE ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA IZ OBLASTI ZAŠTITE NA RADU DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Sadržaj Pravilnika) Ovim pravilnikom se propisuju organizacijski, kadrovski, tehnički i drugi uvjeti koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu (u daljem tekstu: ovlaštene organizacije), postupak i način utvrđivanja tih uvjeta, način vođenja registra ovlaštenih organizacija i druga pitanja u vezi sa uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije, te postupkom izdavanja dozvole za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu. Član 2. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju značenje određeno Zakonom o zaštiti na radu. Član 3. (Rodna neutralnost izraza) Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. DIO DRUGI - STRUČNI POSLOVI IZ OBLASTI ZAŠTITE NA RADU Član 4. (Stručni poslovi iz oblasti zaštite na radu za koje se izdaje dozvola) Federalni ministar rada i socijalne politike (u daljem tekstu: federalni ministar), izdaje dozvolu za obavljanje sljedećih stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu: a) periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama, b) periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu, c) osposobljavanje radnika za siguran rad, d) procjenu rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini. Član 5. (Način obavljanja poslova iz oblasti zaštite na radu) Poslove iz člana 4. ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja pored ispunjavanja organizacijskih, kadrovskih, tehničkih i drugih uvjeta koji su propisani ovim pravilnikom, ima izrađenu odgovarajuću metodologiju. DIO TREĆI - ORGANIZACIJSKI UVJETI Član 6. (Organizacijski uvjeti za izdavanje dozvole) Dozvola za obavljanje stručnih poslova iz člana 4. ovog pravilnika može se izdati privrednom društvu ili ustanovi sa sjedištem na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federaciji). Član 7. (Izdavanje dozvole u slučaju postojanja podružnica) (1) U slučaju kada privredno društvo ili ustanova iz člana 6. ovog pravilnika ima registrovanu jednu ili više podružnica, kadrovski, tehnički i drugi uvjeti propisani ovim pravilnikom utvrđuju se u odnosu na pravni subjekat u sjedištu, a ne i u odnosu na podružnice. (2) Da bi podružnica iz stava (1) ovog člana mogla obavljati stručne poslove iz člana 4. ovog pravilnika, potrebno je da ispunjava kadrovske, tehničke i druge uvjete propisane ovim pravilnikom. DIO ČETVRTI - KADROVSKI UVJETI Član 8. (Kadrovski uvjeti za obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Poslove iz člana 4. tačka a) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja u radnom odnosu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom ima najmanje tri radnika sa visokom stručnom spremom - VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) i to: a) jedan diplomirani inžinjer hemije ili diplomirani inžinjer hemijske tehnologije ili diplomirani tehnolog ili bachelor hemije ili bachelor inžinjer hemijskog inžinjerstva i tehnologije, b) jedan diplomirani biolog ili diplomirani inžinjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike ili bachelor biologije (smjer: biohemija i fiziologija, mikrobiologija, nastavnički), c) jedan diplomirani inžinjer hemije ili diplomirani inžinjer hemijske tehnologije ili diplomirani tehnolog ili diplomirani biolog ili diplomirani inžinjer zaštite na radu ili diplomirani inžinjer fizike ili bachelor hemije ili bachelor inžinjer hemijskog inžinjerstva i tehnologije ili bachelor biologije (smjer: biohemija i fiziologija, mikrobiologija, nastavnički) ili bachelor inžinjer sigurnosti i pomoći ili bachelor fizike. (2) Radnici iz stava (1) ovog člana moraju imati prethodno stečeno radno iskustvo u struci, u trajanju od najmanje dvije godine. (3) Radnici iz stava (1) ovog člana moraju imati položen stručni ispit u skladu sa posebnim pravilnikom. (4) Za pružanje pomoći u obavljanju poslova iz člana 4. tačka a) ovog pravilnika ovlaštena organizacija može angažovati i lica iz stava (1) ovog člana koja ne ispunjavaju uvjete u pogledu propisanog radnog iskustva, koja mogu učestvovati u obavljanju određenih poslova radi sticanja radnog iskustva, ali ne mogu potpisivati odgovarajuće isprave iz oblasti zaštite na radu. Član 9. (Kadrovski uvjeti za obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu) (1) Poslove iz člana 4. tačka b) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja u radnom odnosu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom ima najmanje tri radnika sa visokom stručnom spremom - VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) i to: a) jedan diplomirani inžinjer mašinstva ili inžinjer mašinstva, b) jedan diplomirani inžinjer elektrotehnike ili inžinjer elektrotehnike, c) jedan diplomirani inžinjer mašinstva ili diplomirani inžinjer elektrotehnike ili diplomirani inžinjer građevinarstva ili diplomirani inžinjer arhitekture ili diplomirani inžinjer metalurgije ili diplomirani inžinjer zaštite na radu ili inžinjer mašinstva ili Број 23 - Страна 126 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 24. 3. 2021. inžinjer elektrotehnike ili bachelor inžinjer sigurnosti i pomoć. (2) Radnici iz stava (1) ovog člana moraju imati prethodno stečeno radno iskustvo u struci, u trajanju od najmanje dvije godine. (3) Radnici iz stava (1) ovog člana moraju imati položen stručni ispit u skladu sa posebnim pravilnikom. (4) Za pružanje pomoći u obavljanju poslova iz člana 4. tačka b) ovog pravilnika ovlaštena organizacija može angažovati i lica iz stava (1) ovog člana koja ne ispunjavaju uvjete u pogledu propisanog radnog iskustva, koja mogu učestvovati u obavljanju određenih poslova radi sticanja radnog iskustva, ali ne mogu potpisivati odgovarajuće isprave iz oblasti zaštite na radu. Član 10. (Kadrovski uvjeti za osposobljavanje radnika za siguran rad) Poslove iz člana 4. tačka c) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja u radnom odnosu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom ima najmanje tri radnika koji u pogledu struke i potrebnog radnog iskustva ispunjavaju uvjete iz čl. 8. ili 9. ovog pravilnika. Član 11. (Kadrovski uvjeti za procjenu rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini) (1) Poslove iz člana 4. tačka d) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja, pored ispunjavanja kadrovskih uvjeta iz člana 8. ovog pravilnika, ima u radnom odnosu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom najmanje dva radnika sa visokom stručnom spremom - VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) i to: a) jedan doktor medicine specijalista medicine rada, b) jedan diplomirani psiholog ili poslovni psiholog ili diplomirani pedagog-psiholog. (2) Radnici iz stava (1) ovog člana moraju imati prethodno stečeno radno iskustvo u struci, u trajanju od najmanje dvije godine. (3) Radnici iz stava (1) ovog člana moraju imati položen stručni ispit u skladu sa posebnim pravilnikom. (4) Izuzetno, angažman doktora medicine specijaliste medicine rada i diplomiranog psihologa ili poslovnog psihologa ili diplomiranog pedagoga-psihologa iz stava (1) ovog člana može se ostvariti na osnovu posebnog ugovora zaključenog između ovlaštene organizacije i zdravstvene ustanove koja u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti obavlja djelatnost specifične zdravstvene zaštite radnika/medicine rada. (5) U slučaju kada se angažman doktora medicine specijaliste medicine rada i diplomiranog psihologa ili poslovnog psihologa ili diplomiranog pedagoga-psihologa ostvari na način predviđen u stavu (4) ovog člana, ta lica moraju ispunjavati uvjete propisane u st. (1), (2) i (3) ovog člana, kao i opće uvjete za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu iz člana 12. ovog pravilnika. Član 12. (Opći uvjeti za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu) (1) Radnik koji u ovlaštenoj organizaciji obavlja stručne poslove iz člana 4. ovog pravilnika mora imati položen stručni ispit za obavljanje tih poslova u skladu sa posebnim pravilnikom, osim ukoliko nije oslobođen obaveze polaganja stručnog ispita na način predviđen posebnim pravilnikom. (2) Poslove iz člana 4. ovog pravilnika ne može obavljati lice koje je u skladu sa propisima iz oblasti radnih odnosa i penzijskog i invalidskog osiguranja ispunilo uvjete za prestanak radnog odnosa, odnosno uvjete za sticanje prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja, radnik koji obavlja poslove direktora u drugom pravnom licu ili radnik koji je po osnovu radnog odnosa prijavljen na obavezna osiguranja u entitetu Republika Srpska. DIO PETI - TEHNIČKI UVJETI Član 13. (Tehnički uvjeti za obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Poslove iz člana 4. tačka a) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja u vlasništvu ima uređaje, odnosno instrumente i mjernu opremu za ispitivanje, i to: a) za fizičke štetnosti (buka, vibracije i štetna zračenja osim jonizirajućih): - instrument za mjerenje buke koji omogućava frekventnu analizu buke, - instrument za mjerenje vibracija koji omogućava mjerenje i ocjenu vibracija koje djeluju na ruke i tijelo, odnosno na cijelo tijelo, - instrument za mjerenje UV zračenja koji omogućava mjerenje i vrednovanje UV zračenja, - instrument za mjerenje elektromagnetnih polja. b) za hemijske štetnosti (koncentracija plinova, para, prašina, dima i aerosoli): - gravimetrijsko-optimetrički instrument za uzorkovanje i određivanje ukupne i respirabilne prašine sa pripadajućom pumpom, - analitička vaga tačnosti 0,1 mg i oprema za kondicioniranje filtera, - instrumenti i oprema za uzorkovanje i mjerenje prašine (prašine u obliku vlakana, dima i aerosoli), - instrumenti i oprema za mjerenje organskih i neorganskih para i plinova sa odgovarajućim senzorima ili indikatorske cjevčice za plinove i pare sa pripadajućom pumpom, - centralni stol za pripremu rastvora i hemikalija, - neohodne hemikalije, stakleno i drugo laboratorijsko posuđe. c) za biološke štetnosti (virusi, paraziti, gljivice i bakterije): - digestor, inkubatori, hladnjaci (zamrzivači i frižideri), prenosni hladnjaci, dejonizator vode - uređaji za pripremu ultračiste i destilovane vode, sterilizator (vlažni, suhi), autoklav, vakumska pipeta, mikropipete, ph metri, analitička vaga tačnosti 0,1 mg, prenosni bunsen gorionik, svjetlosni binokularni mikroskop sa imerzijom, brojač kolonija, vodeno kupatilo, laboratorijska centrifuga, - uzorkovači vazduha za mikroorganizme ili petrijeve ploče, - neophodne hemikalije, laboratorijsko posuđe terenska oprema i oprema za sterilizaciju. d) za mikroklimu (temperatura, relativna vlažnost i brzina strujanja zraka, osvijetljenost): - instrument za mjerenje temperature zraka, relativne vlažnosti i brzine strujanja zraka, - instrument za mjerenje toplotnog zračenja, - instrument za mjerenje osvijetljenosti. (2) Poslove iz člana 4. tačka a) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja pored uređaja, odnosno instrumenata i mjerne opreme za ispitivanje iz stava (1) Сриједа, 24. 3. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 127 ovog člana, ima sopstveni laboratorijski prostor koji zadovoljava uvjete u pogledu smještaja i tehničke opremljenosti. Laboratorijski prostor mora biti ukupne površine od najmanje 50 m2, te isti mora sadržavati minimalno četiri prostorije koje osiguravanju mogućnost prozračivanja, te koje moraju činiti funkcionalnu cjelinu, i to: a) ventilisana prostorija za pripremu uzoraka, podloga i reagensa ili skladište za gotove podloge i nezapaljive hemikalije i reagense, b) prostorija za obradu uzoraka sa izolacijom uzročnika, koja mora biti klimatizovana, c) prostorija za sterilizaciju, d) prostorija za pranje laboratorijskog posuđa. (3) Osim uređaja, odnosno instrumenata i mjerne opreme za ispitivanje iz stava (1) ovog člana, ovlaštena organizacija može imati i drugu mjernu opremu za specifična ispitivanja. Član 14. (Tehnički uvjeti za obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu) (1) Poslove iz člana 4. tačka b) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja u vlasništvu ima uređaje, odnosno instrumente i mjernu opremu za ispitivanje, i to: a) instrument za mjerenje sile koji odgovara karakteristikama radne opreme koja se pregleda i ispituje (dinamometri odgovarajućih opsega - mehanički, hidraulični ili elektronski), b) precizni mjerači razdaljine (laserski metri) za mjerenje ugiba ili drugi instrumenti za mjerenje ugiba (npr. pri opterećenju dizalica), c) instrumenti za mjerenje hidrauličnog pritiska: - pumpa (mehanička ili električna) za stvaranje odgovarajućeg pritiska, - mehanički ili električni manometri, d) instrument za mjerenje temperature, e) instrument za mjerenje buke, f) instrument za mjerenje vibracija, g) instrument za mjerenje UV zračenja, h) instrument za mjerenje elektromagnetnog zračenja, i) instrument za mjerenje toplotnog zračenja, j) instrumenti za mjerenje koncentracija plinova, para, dima, prašine i aerosoli; - instrumenti i oprema za mjerenje prašine (prašine u obliku vlakana, dima i aerosoli), - instrumenti i oprema za mjerenje organskih i neorganskih para i plinova sa odgovarajućim senzorima ili indikatorske cjevčice za plinove i pare sa pripadajućom pumpom, k) instrumenti za mjerenje električnih veličina (napon, jačina, otpor, magnetska polja i dr): - instrumenti za mjerenje napona, struje, snage i energije, - mjerni instrument (elektromehanički ili elektronski) za mjerenje impedanse petlje kvara, - megaommetar za mjerenje otpornosti izolacije električnih mašina i instalacija, - ommetar za mjerenje otpornosti jednosmjernim naponom (utvrđivanje neprekidnosti zaštitnog provodnika, te provodnika za izjednačavanje potencijala i postojanje galvanske veze između štićene metalne mase i zaštitnog provodnika) - strujna mjerna kliješta, - regulacioni otpornici, - mjerne sonde, - izvori napajanja (po potrebi), - instrument za mjerenje otpora izolirajućih podloga ili zidova, l) instrument za mjerenje jačine elektrostatičkog polja, m) instrument za mjerenje osvijetljenosti. (2) Osim uređaja, odnosno instrumenata i mjerne opreme za ispitivanje iz stava (1) ovog člana, ovlaštena organizacija može imati i drugu mjernu opremu za specifična ispitivanja. Član 15. (Tehnički uvjeti za osposobljavanje radnika za siguran rad) Poslove iz člana 4. tačka c) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja je za obavljanje tih poslova osigurala odgovarajući prostor i koja u vlasništvu ima odgovarajuću opremu i učila za osposobljavanje radnika za siguran rad. Član 16. (Tehnički uvjeti za procjenu rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini) Poslove iz člana 4. tačka d) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja ispunjava tehničke uvjete iz člana 13. ovog pravilnika. Član 17. (Čuvanje i održavanje uređaja, instrumenata i mjerne opreme za ispitivanje) (1) Uređaji, odnosno instrumenti i mjerna oprema za ispitivanje iz čl. 13. i 14. ovog pravilnika mora odgovarati važećim propisima o standardizaciji i mjeriteljstvu u Bosni i Hercegovini. (2) Uređaji, odnosno instrumenti i mjerna oprema za ispitivanje iz čl. 13. i 14. ovog pravilnika treba da omogući primjenu savremenih naučno-istraživačkih metoda i da omogući optimalne rezultate ispitivanja. (3) Uređaji, odnosno instrumenti i mjerna oprema za ispitivanje iz čl. 13. i 14. ovog pravilnika mora se upotrebljavati, čuvati i održavati u skladu sa uputstvom proizvođača. (4) O uređajima, instrumentima i mjernoj opremi iz stava (1) ovog člana, u pisanom obliku se vodi dokumentacija koja mora sadržavati sljedeće podatke: a) naziv mjerne i ispitne opreme, b) ime proizvođača, c) oznaku tipa, modela i serijski broj, d) godinu proizvodnje, e) godinu stavljanja u upotrebu, f) datume kalibrisanja i servisiranja i g) dokaze o vlasništvu. (5) Uređaji, odnosno instrumenti i mjerna oprema za ispitivanje iz stava (1) ovog člana za koju postoji obaveza kalibrisanja i servisiranja, mora se kalibrisati i servisirati na način i u rokovima koji su određeni propisima o mjeriteljstvu ili prema uputstvu proizvođača ili najmanje jednom u dvije godine, ukoliko ne postoje propisi o mjeriteljstvu ili rok nije određen uputstvom proizvođača. DIO ŠESTI - POSTUPAK IZDAVANJA I ODUZIMANJA DOZVOLE Član 18. (Podnošenje zahtjeva) (1) Zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu podnosi se Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike (u daljem tekstu: Ministarstvu). (2) U zahtjevu iz stava (1) ovog člana obavezno se naznačava vrsta stručnog posla iz člana 4. ovog pravilnika za koji se traži izdavanje dozvole, te uz zahtjev dostavljaju odgovarajući dokazi o ispunjavaju organizacijskih, kadrovskih, tehničkih i drugih uvjeta koji su propisani ovim pravilnikom. Број 23 - Страна 128 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 24. 3. 2021. (3) Zahtjev iz stava (1) ovog člana može se podnijeti za obavljanje jednog ili više stručnih poslova utvrđenih u članu 4. tač. a) do d) ovog pravilnika, ali ne i pojedinačno za određene segmente iz navedene odredbe. Član 19. (Izdavanje dozvole) (1) U postupku izdavanja dozvole za rad za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu federalni ministar donosi rješenje protiv kojeg nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. (2) Dozvola iz stava (1) ovog člana se izdaje na određeno vrijeme u trajanju od četiri godine. (3) Ovlaštena organizacija kojoj je izdata dozvola iz stava (1) ovog člana, dužna je Ministarstvu odmah prijaviti svaku promjenu u pogledu organizacijskih, kadrovskih, tehničkih i drugih uvjeta koji su propisani ovim pravilnikom. (4) Ovlaštena organizacija kojoj je izdata dozvola iz stava (1) ovog člana, dužna je Ministarstvu na kraju svake kalendarske godine, najkasnije do 15. januara, dostaviti dokumentaciju o kontinuitetu u ispunjavanju organizacijskih, kadrovskih, tehničkih i drugih uvjeta, kao i izvještaj o obavljenim poslovima. Član 20. (Troškovi postupka izdavanja dozvole) Troškove postupka izdavanja dozvole za rad snosi ovlaštena organizacija u iznosu predviđenom propisima kojima je uređeno plaćanje federalnih upravnih taksi. Član 21. (Oduzimanje dozvole) (1) Dozvolu iz člana 4. ovog pravilnika federalni ministar će oduzeti: a) ako se utvrdi da ovlaštena organizacija više ne ispunjava uvjete za dobijanje dozvole, b) ako je dozvola izdata na osnovu neistinitih podataka, c) ako se u postupku nadzora iz člana 22. ovog pravilnika utvrdi da se poslovi ne obavljaju u skladu sa zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona, d) na prijedlog inspekcije rada, ako utvrdi da se poslovi ne obavljaju u skladu sa zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona, e) ako ne postupi u skladu sa obavezama propisanim u članu 19. st. (3) i (4) ovog pravilnika. (2) U postupku oduzimanja dozvole za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu federalni ministar donosi rješenje protiv kojeg nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. (3) Organizacija kojoj je dozvola za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu oduzeta iz razloga navedenih u stavu (1) tač. b) do e) ovog člana, ne može podnijeti novi zahtjev za izdavanje dozvole u roku od 12 mjeseci od dana donošenja rješenja iz stava (2) ovog člana. Član 22. (Nadzor nad zakonitošću rada ovlaštenih organizacija) Nadzor nad zakonitošću rada ovlaštenih organizacija koje su dobile dozvolu iz člana 4. ovog pravilnika, u dijelu koji se odnosi na obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, vrši Ministarstvo. Član 23. (Registar ovlaštenih organizacija) (1) Rješenje o dozvoli iz člana 19. ovog pravilnika, odnosno rješenje o oduzimanju dozvole iz člana 21. ovog pravilnika, upisuje se u registar koji vodi Ministarstvo. (2) U registar iz stava (1) ovog člana upisuju se sljedeći podaci: a) redni broj, b) datum upisa, c) naziv ovlaštene organizacije, d) sjedište i adresa ovlaštene organizacije, e) broj i datum rješenja o izdavanju dozvole na osnovu kojeg je upis izvršen, f) vrsta stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu za koju je izdata dozvola, g) trajanje izdate dozvole, h) broj i datum rješenja o oduzimanju dozvole na osnovu kojeg se vrši brisanje, i) razlozi za brisanje i j) napomene. (3) Registar iz stava (1) ovog člana vodi se pisano u obliku knjige i u elektronskom obliku, na obrascima br. 1-3. koji su propisani ovim pravilnikom i čine njegov sastavni dio. DIO SEDMI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 24. (Rok za polaganje stručnog ispita) Radnici koji obavljaju stručne poslove iz oblasti zaštite na radu u organizacijama o čijim se zahtjevima bude rješavalo u skladu sa ovim pravilnikom, bit će u obavezi da stručni ispit polože najkasnije u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu posebnog pravilnika kojim se uređuje sadržaj, program, način i troškovi polaganja stručnog ispita radnika koji obavljaju stručne poslove u ovlaštenim organizacijama. Član 25. (Prestanak važenja ranijeg propisa) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o uslovima koje u pogledu kadrova i tehničke opreme moraju ispunjavati organizacije koje vrše periodične preglede i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu ("Službeni list SRBiH", broj 2/91). Član 26. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 03-02/3-2897/20 15. marta 2021. godine Sarajevo Ministar Vesko Drljača, s. r. Сриједа, 24. 3. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 129 Број 23 - Страна 130 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 24. 3. 2021.
Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/21 03.02.2021 SN FBiH 53/21, SN FBiH 19/19 uredba,radni odnos,zapošljavanje,javni sektor UR ENAMA I DOP U RADNI OD DERACIJI BO dbi o postupku ederaciji Bosne iH", broj 13/19) podrazumijeva i ustva, ukoliko r e riječima "u sk davca". b) riječi "do 12 . ke c) dodaje se n ijema u radni o o 12 mjeseci uku irodne ili dru olesti u Federa anja u Federacij stitucija, za kon redba stupa na u "Službenim n j 145/2021 a 2021. godine arajevo Broj 9 FEDERACI HERCEGOV stav (1) Zakona žbene novine F 2/06 i 8/06) i novine Federac osne i Hercegov e, donosi REDBU PUNI UREDBE DNOS U JAVN OSNE I HERCE Član 1. u prijema u rad e i Hercegovine ), u članu 5. tač iste uvjete u pog radnik ispunjav kladu sa Zakon 20 dana" zamje nova tačka d) ko odnos na određ upno, za vrijem ge nesreće ili aciji, kao i za iji, proglašenog nkretno radno m Član 2. a snagu nared novinama Fede Fad Srijed S IJE VINE a o Vladi Fede Federacije BiH člana 20 a. sta ije BiH", br. 2 vine, na 253. sje E O POSTUPK OM SEKTOR EGOVINE dni odnos u ja e ("Službene n ka a) riječi "za gledu stručne sp va navedene uv om o radu i int njuju se riječim oja glasi: đeno vrijeme na me proglašenog i epidemije za vrijeme vanr g od strane nad mjesto
Pravilnik o listi profesionalnih bolesti Federacija BiH Službene novine FBiH 45/19 28.06.2019 lista,pravilnik,profesionalna bolest Petak, 28. 6. 2019. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 45 - Strana 29 III. Ovo rješenje stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 755/2019 27. juna/lipnja 2019. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, s. r. FEDERALNO MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE POLITIKE 891 Na osnovu člana 51. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/18), Federalno ministarstvo rada i socijalne politike donosi PRAVILNIK O LISTI PROFESIONALNIH BOLESTI Član 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se bolesti koje se prema članu 50. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH smatraju profesionalnim, uslovi pod kojima se te bolesti smatraju profesionalnim, kao i poslovi na kojima se te bolesti pojavljuju. Član 2. (1) Profesionalne bolesti su određene bolesti nastale u toku osiguranja, prouzrokovane dužim neposrednim djelovanjem štetnosti prisutnim u procesu rada ili radnoj sredini, odnosno poslovima koje je radnik/osiguranik obavljao, kao i bolesti za koje je poznato da mogu biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u vezi sa procesom rada i/ili radnom sredinom, a intenzitet štetnosti i dužina trajanja izloženosti toj štetnosti je na nivou za koji je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja. (2) Poslovi na kojima se javljaju profesionalne bolesti smatraju se poslovi gdje su radnici izloženi hemijskim, fizičkim i biološkim profesionalnim štetnostima i naprezanjima navedenim u Listi profesionalnih bolesti, koja je sastavni dio ovog pravilnika. Član 3. (1) Profesionalne bolesti iz člana (2) ovog pravilnika dokazuju se u ustanovama medicine rada na osnovu poznatih i prihvaćenih programa obrade (algoritma), a dijagnostički postupak obuhvata: a) radnu anamnezu i dokazivanje povezanosti bolesti i izloženosti na radnom mjestu, b) kliničku sliku sa pojavom oštećenja funkcije i/ili morfologije organa ili organskih sistema za koje je poznato da je određena štetnost iz radne sredine može uzrokovati, c) pozitivne nalaze dijagnostičkih metoda i postupaka koji mogu objektivizirati to oštećenje. (2) Prisutnost štetnosti iz stava (1) tačka a) ovog člana utvrđuje se: a) procjenom opasnosti/rizika ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi prisutnost štetnosti, b) određivanjem intenziteta (mjerenjem, neposrednim uvidom u uslove rada ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi intenzitet štetnosti) i trajanja izloženosti toj štetnosti. (3) Profesionalne bolesti šifriraju se sa dvije šifre, prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, povreda i uzroka smrti i prema Listi profesionalnih bolesti. (4) Lista profesionalnih bolesti biće inovirana svakih pet godina. Član 4. Profesionalnim bolestima smatraju se bolesti utvrđene u Listi profesionalnih bolesti. Član 5. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". LISTA PROFESIONALNIH BOLESTI 1. BOLESTI UZROKOVANE DJELOVANJEM HEMIJSKIH MATERIJA Redni broj Profesionalne bolesti Poslovi na kojima se bolesti pojavljuju Uslovi za utvrđivanje bolesti kao profesionalne 1. Bolesti uzrokovane olovom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost olovu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, izražena klinička slika trovanja ili specifična oštećenja krvi i krvotvornih organa, perifernog ili centralnog nervnog sistema, oštećenja bubrega, te pozitivni laboratorijski nalazi 2. Bolesti uzrokovane živom i njenim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost živi ili njenim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima nervnog sistema i bubrega ili najmanje tri od ostalih organa ili organskih sistema: jetra, srce, probavni ili respiratorni sistem. 3. Bolesti uzrokovane arsenom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost arsenu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima nervnog sistema i bubrega ili najmanje tri od ostalih organa ili organskih sistema: jetra, srce, probavni ili respiratorni sistem. 4. Bolesti uzrokovane fosforom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost fosforu i njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: kosti, jetra, bubrezi, nervni sistem, krv i krvotvorni organi i srce. 5. Bolesti uzrokovane manganom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost manganu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima nervnog sistema ili dva od sljedećih organa ili organskih sistema: jetra, bubrezi, krv i krvotvorni organi, respiratorni sistem. 6. Bolesti uzrokovane hromom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost hromu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: pluća, koža i sluznice. 7. Bolesti uzrokovane niklom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost niklu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: gornji i donji dišni putevi, pluća, koža, bubrezi i srce; pozitivni rezultati epikutanih testiranja; u slučaju malignih promjena pozitivan PH nalaz. 8. Bolesti uzrokovane berilijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost berilijumu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim promjenama na plućima (hemijska pneumonija) i pozitivan nalaz radiografije pluća. 9. Bolesti uzrokovane kadmijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost kadmiju ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima bubrega ili kostiju ili dva od sljedećih organa ili organskih sistema: respiratorni sistem,bubrezi, krv i krvotvorni organi. 10. Bolesti uzrokovane selenom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost selenu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: jetra, bubrezi, centralni nervni sistem, respiratorni sistem. 11. Bolesti uzrokovane vanadijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost vanadijumu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: pluća, centralni nervni sistem, periferni nervni sistem, srce, krvni sudovi, koža i sluznice. 12. Bolesti uzrokovane cinkom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost cinku ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: respiratorni sistem, koža i sluznice, jetra, bubrezi, probavni sistem. Broj 45 - Strana 30 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 28. 6. 2019. 13. Bolesti uzrokovane bakrom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost bakru ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: jetra, bubrezi, centralni nervni sistem, probavni sistem, organ vida, krv, psihički poremećaji. 14. Bolesti uzrokovane aluminijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost aluminijumu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: pluća, centralni nervni sistem, periferni nervni sistem, kosti, bubrezi, srce. 15. Bolesti uzrokovane kobaltom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost kobaltu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: respiratorni sistem, srce, bubrezi, štitna žlijezda. 16. Bolesti uzrokovane kalajem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost kalaju ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: respiratorni sistem, centralni nervni sistem, bubrezi, jetra, žučni putevi. 17. Bolesti uzrokovane antimonom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost antimonu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: respiratorni sistem, probavni sistem, srce, koža i sluznice. 18. Bolesti uzrokovane talijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost talijumu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima organa ili organska sistema: centralni nervni sistem periferni nervni sistem, probavni sistem, koža. 19. Bolesti uzrokovane halogenima i njihovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost halogenima i njegovim jedinjenjima (fluor, hlor, brom, jod). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima kože, iritativni efekti na koži; pozitivni laboratorijski nalazi. 20. Bolesti uzrokovane inertnim i hemijskim zagušljivcima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost inertnim zagušljivcima (ugljen dioksid, metan, etan, azot) i hemijskim zagušljivcima (ugljen monoksid, sumporovodonik, cijanovodonik). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: centralni nervni sistem, respiratorni sistem, srce i krvni sudovi, krv i krvotvorni organi, neurološka i intelektualna oštećenja. 21. Bolesti uzrokovane nadražljivcima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost nadražljivcima ili njegovim toksičnim jedinjenjima (amonijak, sumpordioksid, hlor, fluorovodonik, azotni oksidi–azotni oksid, azotni oksidul, azotdioksid, anhidrid azotne i azotaste kiselinei fozgen i ozon). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima ili iritacijom sluznice nosa, očiju i respiratornog sistema; u slučaju azotnih oksida pozitivan nalaz radiografije pluća (alveolarna zasjenjenja). 22. Bolesti uzrokovane alifatičnim ugljovodonicima i njihovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost alifatičnim ugljovodonicima (benzin, nafta, kerozin, parafini). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: krv i krvotvorni organi, jetra, bubrezi, respiratorni sistem, nervni sistem, koža i sluznice. 23. Bolesti uzrokovane benzenom, njegovim homolozima i derivatima ili drugim cikličkim spojevima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost benzenu, njegovim homolozima i derivatima ili drugim cikličkim spojevima (metil-benzen, dimetil-benzen, etil-benzen, propil-benzen, fenil-benzen). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: krv i krvotvorni organi, jetra, bubrezi i nervni sistem. 24. Bolesti uzrokovane halogenim derivatima ugljovodonika Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost halogenim derivatima ugljovodonika (dihlormetan, trihlormetan-hloroform, tetrahlormetan, trihloretan, vinilhlorid-izomer 1,1,2 trihloretana, tetrahloretan, trihloretilen, tetrahloretilen i dr.). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: krv i krvotvorni organi, jetra, bubrezi, centralni nervni sistem i koža; za vinilhlorid i akroosteoliza. 25. Bolesti uzrokovane alkoholima, esterima, eterima, glikolima, aldehidima i ketonima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost alkoholima, esterima, eterima, glikolima, aldehidima i ketonima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: krv i krvotvorni organi, jetra, bubrezi, centalni nervni sistem. 26. Bolesti uzrokovane amino i nitro derivatima ugljovodonika Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost amino i nitro derivatima ugljovodonika (anilin, toluidin, ksilidin, naftilamin, nitroanilin, difenilamin, dinitrobenzen i dr.). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: krv i krvotvorni organi, jetra, bubrezi, centralni nervni sistem, koža. 27. Bolesti uzrokovane pesticidima koji nisu obuhvaćeni pod drugim tačkama (antiholinesterazni spojevi i hlorirani ugljovodonici) Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost pesticidima i njihovim toksičnim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima centralnog nervnog sistema, probavnog sistema, respiratornog sistema, organa vida, krvi i krvotvornih organa. 28. Bolesti uzrokovane ugljen disulfidom Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost ugljen disulfidu i njihovim toksičnim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od organa ili organskih sistema: organ vida, centralni nervni sistem, periferni nervni sistem (neurološki i psihički poremećaji). 2. BOLESTI UZROKOVANE DJELOVANJEM FIZIČKIH FAKTORA 29. Bolesti izazvane jonizujućim zračenjem Poslovi i radna mjesta na kojima postoji ekspozicija otvorenim i zatvorenim izvorima jonizujućeg zračenja (Dokaz o trajanju ekspozicije najmanje pet godina-ličnom biodozimetrijom). Pozitivna radna anamneza, klinička slika sa morfološkim i funkcionalnim promjenama u krvi i krvotvornim organima ili koži(ulcerozni radiodermitis) ili očnog sočiva (katarakta) ili hipotireoza izazvana radioaktivnim jodom. (Dokaz dozimetrije i radiotoksikološki nalazi). 30. Bolesti izazvane nejonizujućim zračenjem Poslovi i radna mjesta na kojima postoji ekspozicija izvorima nejonizujućeg zračenja (Dokaz o trajanju ekspozicije najmanje pet godina). Pozitivna radna anamneza, morfološke i funkcionalne promjene na organu vida (katarakta). 31. Bolesti izazvane povećanim ili smanjenim atmosferskim pritiskom Poslovi i radna mjesta kesonaca, ronilaca i letačkog osoblja. Pozitivna radna anamneza, ponavljana zračna embolija pluća, oštećenja centralnog nervnog sistema ili srčanog mišića ili koštanog sistema. 32. Oštećenja sluha izazvana bukom Poslovi i radna mjesta pri kojima nivo buke prelazi N-85 krivulju frekventne analize buke. Pozitivna radna anamneza, obostrano perceptivno oštećenje sluha preko 30% po Fowler-u, rezultati periodičnih pregleda koji ukazuju na progresiju oštećenja sluha tokom rada u buci. 33. Bolesti izazvane vibracijama koje se prenose na ruke ili na cijelo tijelo Poslovi na kojima postoji izloženost vibacijama, rad sa aparatima, mašinama i vozilima koji proizvode lokalne i opće vibracije. Pozitivna radna anamneza, izražena klinička slika sa oštećenjima mišića, tetiva, kostiju, zglobova, kičme, perifernih nerava i perifernih krvnih sudova. 34. Hronične periartritične promjene (tendovaginitis, epikondilitis, burzitis, sindrom karpalnog tunela) Poslovi uz prisutnost ponavljanih pokreta, stalnog pritiska, nefiziološkog položaja i mikrotrauma. Pozitivna radna anamneza, izražena klinička slika zapaljenskih periartritičnih promjena lakta, ramena, šake, prepatelarne burze sa umanjenjem funkcije zahvaćenog zgloba, odnosno klinička slika sa morfološkim znacima hronične kompresije i funkcionalnim ispadima za sindrom karpalnog tunela. 35. Paraliza perifernih nerava uzrokovana kumulativnom traumom Poslovi uz prisutnost ponavljanih pokreta, stalnog pritiska, nefiziološkog položaja i mikrotrauma. Pozitivna radna anamneza, izražena klinička slika oštećenja perifernog nerva (EMNG nalaz). Petak, 28. 6. 2019. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 45 - Strana 31 36. Oštećenja meniskusa koljena usljed dugotrajnog opterečenja u nefiziološkom položaju Poslovi vezani za dugotrajno klečanje ili stalne rotacije natkoljenice prema potkoljenici (80% radnog vremena). Pozitivna radna anamneza, izražena klinička slika sa morfološkim lezijama meniskusa i funkcionalnim promjenama koljenog zgloba, CT ili MR nalaz koljena. 3. BOLESTI UZROKOVANE BIOLOŠKIM FAKTORIMA 37. Tropske bolesti izazvane virusima, bakterijama i parazitima Poslovi vezani za rad i boravak u tropskim uslovima. Pozitivna radna anamneza, izražena klinička slika tropske bolesti (dokaz o kontaktu sa biološkim agensom ili parazitom), pozitivni serološki testovi. 38. Antropozoonoze (antraks, maleus, bruceloza, salmoneloza, infektivna hemoragična žutica) Poslovi i radna mjesta na kojima je ostvaren kontakt sa zaraženim životinjama i drugim zaraženim materijama. Pozitivna radna anamneza, klinička slika antropozoonoze, dokaz o kontaktu sa biološkim agensom i prostornoj i vremenskoj povezanosti sa pojavom bolesti. 39. Virusni hepatitis Poslovi i radna mjesta na kojima je ostvaren parenteralni kontakt sa uzročnikom bolesti. Pozitivna radna anamneza, klinička slika hepatitisa, pozitivni laboratorijski nalazi, dokaz o kontaktu sa biološkim agensom i prostornoj i vremenskoj povezanosti sa pojavom bolesti. 40. Parenteralna infekcija izazvana virusom HIV-a Poslovi i radna mjesta na kojima je ostvaren parenteralni kontakt sa uzročnikom bolesti. Pozitivna radna anamneza, klinička slika HIV oboljenja, dokaz o parenteralnoj infekciji sa biološkim agensom i vremenskoj i prostornoj povezanosti sa pojavom bolesti. 41. Tuberkuloza Poslovi i radna mjesta na kojima je ostvaren kontakt sa bacilom tuberkuloze. Pozitivna radna anamneza, klinička slika tuberkuloze prouzrokovane bacilom tuberkuloze rezistentnim na antituberkulozne lijekove. 4. BOLESTI RESPIRATORNIH ORGANA 42. Silikoza pluća Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost prašini slobodnog silicijumdioksida. Pozitivna radna anamneza, izražene radiografske promjene na plućima, poremećaj plućne ventilacije najmanje srednjeg stepena ili veći. 43. Silikotuberkuloza Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost prašini slobodnog silicijumdioksida. Pozitivna radna anamneza, izražene radiografske promjene na plućima, poremećaj plućne ventilacije, kao i znaci aktivne tuberkuloze pluća. 44. Azbestoza pluća Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost azbestnim vlaknima. Pozitivna radna anamneza, klinički nalaz sa izraženim radiografskim promjenama na plućima, poremećaj plućne ventilacije najmanje srednjeg stepena ili veći. 45. Pneumokonioza rudara ugljenokopa Poslovi i radna mjesta u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom. Pozitivna radna anamneza, klinički nalaz sa izraženim radiografskim promjenama na plućima, poremećaj plućne ventilacije najmanje srednjeg stepena ili veći. 46. Pneumokonioza uzrokovana tvrdim metalom Poslovi proizvodnje i prerade tvrdog metala. Pozitivna radna anamneza, klinički nalaz sa izraženim radiografskim promjenama na plućima, poremećaj plućne ventilacije najmanje srednjeg stepena ili veći. 47. Bisinoza pluća Poslovi i radna mjesta gdje postoji izloženost prašini pamuka, lana i konoplje, posenbo u početnim fazama prerade. Pozitivna radna anamneza, klinički nalaz sa izraženim radiografskim promjenama na plućima, poremećaj plućne ventilacije najmanje srednjeg stepena ili veći (redukcija FEV-a). 48. Bronhijalna astma Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost materijama koje izazivaju alergijsko ili iritativno djelovanje na dišne puteve. Pozitivna radna anamneza, klinička slika astme sa verifikacijom napada u toku rada, pozitivni nespecifični i specifični bronhoprovokativni testovi, pozitivni alergijski testovi na specifične alergene radnog mjesta. U slučaju kad je bronhoprovokativni test kontraindiciran, pozitivni imunološki testovi. 49. Alergijski bronhoalveolitis Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost prašini koja sadrži spore gljivica i proteinske čestice vegetativnog ili animalnog porijekla, koje imaju senzibilizirajuće djelovanje. Pozitivna radna anamneza, klinička slika sa specifičnim radiografskim promjenama na plućima, poremećaj plućne ventilacije srednjeg stepena, pozitivne akutane probe na alergene radnog mjesta i specifične imunološke proimjene. 5. BOLESTI KOŽE 50. Kontaktni dermatitis Poslovi uz trajni ili povremeni kontakt sa alergenima ili nadražljivcima kože. Pozitivna radna anamneza, izražena klinička slika hroničnog ili recidivirajućeg dermatitisa, pozitivni kožni testovi koji potvrđuju kontakt sa alergenom ili toksičnom materijom. 6. MALIGNE BOLESTI 51. Maligne bolesti Poslovi i radna mjesta gdje se ostvaruje kontakt sa kancerogenim materijama iz Liste sigurno dokazanih karcinogena (Grupa 1 karcinogena) Međunarodne agencije za istraživanje raka- IARC (azbest, benzidin i njegove soli, bishlor, spojevi hroma VI, čađ, kameni ugalj ili ugalj, beta-naftil amin, vinil-hlorid, benzen, toksični nitro i amino derivati benzena i/ili njegovih homologa, jonizujuće zračenje, katran , bitumen, mineralno ulje, antracen i jedinjenja, nikl i jedinjenja, drvna prašina, arsen i njegova jedinjenja, berilij i njegova jedinjenja, kadmij i njegova jedinjenja, mineralna vlakna, etilenoksid, virus hepatitisa B (HBV) i virus hepatitisa C (HCV) kao i druge hemijske materije sa liste IARC. Klinička slika malignog oboljenja prouzrokovana jonizujućim zračenjem ili ultravioletnim zracima ili hemijskim karcinogenima sa IARC liste sigurno dokazanih karcinogena. Broj 04-35/16-1461/19 14. juna 2019. godine Sarajevo Ministar Vesko Drljača Na temelju članka 51. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/18), Federalno ministarstvo rada i socijalne politike donosi PRAVILNIK O LISTI PROFESIONALNIH BOLESTI Članak 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se bolesti koje se prema članku 50. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH smatraju profesionalnim, uslovi pod kojima se te bolesti smatraju profesionalnim, kao i poslovi na kojima se te bolesti pojavljuju. Članak 2. (1) Profesionalne bolesti su određene bolesti nastale u toku osiguranja, prouzrokovane dužim neposrednim djelovanjem štetnosti prisutnim u procesu rada ili radnoj sredini, odnosno poslovima koje je radnik/osiguranik obavljao, kao i bolesti za koje je poznato da mogu biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u vezi sa procesom rada i/ili radnom sredinom, a intenzitet štetnosti i dužina trajanja izloženosti toj štetnosti je na nivou za koji je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja. (2) Poslovi na kojima se javljaju profesionalne bolesti smatraju se poslovi gdje su radnici izloženi kemijskim, fizičkim i biološkim profesionalnim štetnostima i naprezanjima Broj 45 - Strana 32 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 28. 6. 2019. navedenim u Listi profesionalnih bolesti, koja je sastavni dio ovog pravilnika. Članak 3. (1) Profesionalne bolesti iz članka (2) ovog pravilnika dokazuju se u ustanovama medicine rada na osnovu poznatih i prihvaćenih programa obrade (algoritma), a dijagnostički postupak obuhvata: a) radnu anamnezu i dokazivanje povezanosti bolesti i izloženosti na radnom mjestu, b) kliničku sliku sa pojavom oštećenja funkcije i/ili morfologije organa ili organskih sistema za koje je poznato da je određena štetnost iz radne sredine može uzrokovati, c) pozitivne nalaze dijagnostičkih metoda i postupaka koji mogu objektivizirati to oštećenje. (2) Prisutnost štetnosti iz stavka (1) točka a) ovog članka utvrđuje se: a) procjenom opasnosti/rizika ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi prisutnost štetnosti, b) određivanjem intenziteta (mjerenjem, neposrednim uvidom u uslove rada ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi intenzitet štetnosti) i trajanja izloženosti toj štetnosti. (3) Profesionalne bolesti šifriraju se sa dvije šifre, prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, povreda i uzroka smrti i prema Listi profesionalnih bolesti. (4) Lista profesionalnih bolesti biće inovirana svakih pet godina. Članak 4. Profesionalnim bolestima smatraju se bolesti utvrđene u Listi profesionalnih bolesti. Članak 5. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". LISTA PROFESIONALNIH BOLESTI 1. BOLESTI UZROKOVANE DJELOVANJEM HEMIJSKIH MATERIJA Redni broj Profesionalne bolesti Poslovi na kojima se bolesti pojavljuju Uslovi za utvrđivanje bolesti kao profesionalne 1. Bolesti uzrokovane olovom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost olovu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, izražena klinička slika trovanja ili specifična oštećenja krvi i krvotvornih organa, perifernog ili centralnog nervnog sistema, oštećenja bubrega, te pozitivni laboratorijski nalazi 2. Bolesti uzrokovane živom i njenim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost živi ili njenim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima nervnog sistema i bubrega ili najmanje tri od ostalih organa ili organskih sistema: jetra, srce, probavni ili respiratorni sistem. 3. Bolesti uzrokovane arsenom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost arsenu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima nervnog sistema i bubrega ili najmanje tri od ostalih organa ili organskih sistema: jetra, srce, probavni ili respiratorni sistem. 4. Bolesti uzrokovane fosforom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost fosforu i njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: kosti, jetra, bubrezi, nervni sistem, krv i krvotvorni organi i srce. 5. Bolesti uzrokovane manganom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost manganu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima nervnog sistema ili dva od sljedećih organa ili organskih sistema: jetra, bubrezi, krv i krvotvorni organi, respiratorni sistem. 6. Bolesti uzrokovane hromom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost hromu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: pluća, koža i sluznice. 7. Bolesti uzrokovane niklom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost niklu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: gornji i donji dišni putevi, pluća, koža, bubrezi i srce; pozitivni rezultati epikutanih testiranja; u slučaju malignih promjena pozitivan PH nalaz. 8. Bolesti uzrokovane berilijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost berilijumu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim promjenama na plućima (hemijska pneumonija) i pozitivan nalaz radiografije pluća. 9. Bolesti uzrokovane kadmijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost kadmiju ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima bubrega ili kostiju ili dva od sljedećih organa ili organskih sistema: respiratorni sistem,bubrezi, krv i krvotvorni organi. 10. Bolesti uzrokovane selenom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost selenu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: jetra, bubrezi, centralni nervni sistem, respiratorni sistem. 11. Bolesti uzrokovane vanadijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost vanadijumu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: pluća, centralni nervni sistem, periferni nervni sistem, srce, krvni sudovi, koža i sluznice. 12. Bolesti uzrokovane cinkom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost cinku ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: respiratorni sistem, koža i sluznice, jetra, bubrezi, probavni sistem. 13. Bolesti uzrokovane bakrom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost bakru ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: jetra, bubrezi, centralni nervni sistem, probavni sistem, organ vida, krv, psihički poremećaji. 14. Bolesti uzrokovane aluminijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost aluminijumu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: pluća, centralni nervni sistem, periferni nervni sistem, kosti, bubrezi, srce. 15. Bolesti uzrokovane kobaltom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost kobaltu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: respiratorni sistem, srce, bubrezi, štitna žlijezda. 16. Bolesti uzrokovane kalajem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost kalaju ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: respiratorni sistem, centralni nervni sistem, bubrezi, jetra, žučni putevi. 17. Bolesti uzrokovane antimonom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost antimonu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: respiratorni sistem, probavni sistem, srce, koža i sluznice. 18. Bolesti uzrokovane talijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost talijumu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima organa ili organska sistema: centralni nervni sistem periferni nervni sistem, probavni sistem, koža. 19. Bolesti uzrokovane halogenima i njihovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost halogenima i njegovim jedinjenjima (fluor, hlor, brom, jod). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima kože, iritativni efekti na koži; pozitivni laboratorijski nalazi. 20. Bolesti uzrokovane inertnim i hemijskim zagušljivcima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost inertnim zagušljivcima (ugljen dioksid, metan, etan, azot) i hemijskim zagušljivcima (ugljen monoksid, sumporovodonik, cijanovodonik). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: centralni nervni sistem, respiratorni sistem, srce i krvni sudovi, krv i krvotvorni organi, neurološka i intelektualna oštećenja.
Pravilnik o radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjenm, postupku utvrđivanja i postupku revizije radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećenim trajanjem Federacija BiH Službene novine FBiH 26/19 19.04.2019 pravilnik Број 26 - Страна 14 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 19. 4. 2019. списак радника), вријеме проведено на раду на тим пословима, d) календарској години, дану, мјесецу и години од када без прекида или са прекидима радник обавља послове на радном мјесту на којем се стаж осигурања рачуна са увећаним трајањем, e) о свим промјенама које се односе на утврђена радна мјеста на којима се стаж осигурања рачуна са увећаним трајањем, f) о појединачним актима о распоређивању радника на радно мјесто на којем се стаж осигурања рачуна са увећаним трајањем. (2) Пријава података о раднику који обавља послове радног мјеста на којем се стаж осигурања рачуна са увећаним трајањем и електронска обрада ових података врши се на начин и у облику предвиђеном прописима Порезне управе Федерације Босне и Херцеговине. VII - ПРИЈЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 22. (1) Радна мјеста на којима се стаж осигурања рачуна са увећаним трајањем, која су утврђена до 31. априла 1992. године за које послодавац није поднио захтјев за доношење одлуке о рачунању стажа осигурања са увећаним трајањем подлијежу ревизији, најдуже у року од двије године од дана ступања на снагу овог правилника. (2) Уколико овлаштени подносилац не поступи у складу са ставом (1) овог члана, престаје рачунање стажа осигурања са увећаним трајањем. Члан 23. (1) Осигураницима којима се до ступања на снагу овог правилника стаж осигурања рачунао са увећаним трајањем по важећим одлукама Завода о утврђивању радних мјеста на којима се стаж осигурања рачуна са увећаним трајањем и даље ће се вршити рачунање стажа осигурања са увећаним трајањем на начин како је то прописано тим одлукама. (2) Радна мјеста из става (1) овог члана подлијежу ревизији у складу са чланом 17. овог правилника, на начин и у роковима прописаних овим правилником. Члан 24. О захтјевима послодаваца за рачунање стажа са увећаним трајањем, поднесеним прије ступања на снагу овог правилника, одлучит ће се по прописима који су били на снази у вријеме подношења захтјева. Члан 25. Одлуке из члана 20. овог правилника Министарство објављује у "Службеним новинама Федерације БиХ". Члан 26. Ступањем на снагу овог правилника, престаје да важи Правилник о поступку утврђивања радних мјеста на којима се стаж осигурања рачуна са увећаним трајањем ("Службене новине Федерације БиХ", број 64/12). Члан 27. Овај правилник ступа на снагу осмог дана од дана објаве у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 04-02/3-514/19 01. априла 2019. године Сарајево Министар Веско Дрљача, с. р. Na osnovu člana 33. stav (1) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/18), federalni ministar rada i socijalne politike donosi PRAVILNIK O RADNIM MJESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM, POSTUPKU UTVRĐIVANJA I POSTUPKU REVIZIJE RADNIH MJESTA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM Član 1. Ovim pravilnikom uređuju se radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, postupak utvrđivanja i postupak revizije radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, potrebna dokumentacija, stepen uvećanja staža osiguranja na tim radnim mjestima, snižavanje starosne granice za sticanje prava na penziju, način uspostavljanja evidencije i druga pitanja vezana za radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. I - RADNA MJESTA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM Član 2. (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su radna mjesta, odnosno posao na kojem je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje, na kojima i pored općih i posebnih mjera zaštite zdravlja na radu postoje štetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika. (2) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su i radna mjesta, odnosno posao na kojem zbog prirode i težine posla fiziološke funkcije organizma slabe u toj mjeri da onemogućavaju dalje uspješno obavljanje profesionalne djelatnosti. Član 3. (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su radna mjesta koja ispunjavaju uvjete iz člana 2. ovog pravilnika, a posebno u sljedećim oblastima: a) rudnici, b) crna metalurgija - željezare, c) namjenska industrija, d) kožarsko - prerađivarska industrija, e) tekstilna industrija, f) livnice i kovačnice, g) proizvodnja električne energije, h) grafička industrija, i) farmaceutska industrija, j) saobraćaj, k) šumarstvo, l) građevinarstvo, m) zdravstvo, n) umjetnička djelatnost itd. (2) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, a koja nisu obuhvaćena stavom (1) ovog člana, utvrđuju se u skladu sa članom 33. stav (3) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/18), (u daljnjem tekstu: Zakon). II - POKRETANJE POSTUPKA ZA UTVRĐIVANJE RADNIH MJESTA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM Član 4. (1) Zahtjev za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem u skladu sa Петак, 19. 4. 2019. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 26 - Страна 15 članom 33. Zakona, podnosi poslodavac Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), putem Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod), a po prethodno pribavljenom mišljenju odgovarajućih stručnih i naučnih organizacija. (2) Prijedlog za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem može podnijeti inspektor rada ili sindikat. (3) Prijedlog iz stava (2) ovog člana inspektor rada ili sindikat podnosi poslodavcu. (4) Poslodavac je obavezan da utvrdi osnovanost podnesenog prijedloga iz stava (3) ovog člana, te u ovisnosti od istog podnese zahtjev iz stava (1) ovog člana, o čemu je obavezan obavijestiti inspektora rada ili sindikat. Član 5. Uz zahtjev iz člana 4. stav (1) ovog pravilnika poslodavac je obavezan dostaviti: a) Analizu i mišljenje o ispunjenosti uvjeta za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. b) Akt o uviđaju nadležne mjerodavne inspekcije ili drugog zakonom određenog organa koji vrši nadzor nad opšim i posbenim mjerama zaštite na radu u skladu sa propisima o zaštiti na radu, kao i drugim mjerama koje mogu uticati na otklanjanje i smanjenje štetnih uticaja. c) Prijedlog odluke o radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Član 6. (1) Analizu i mišljenje o ispunjenosti uvjeta za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem iz člana 5. tačka a) ovog pravilnika, izdaje stručna ovlaštena organizacija ili institucija predviđena propisima iz oblasti zaštite na radu koja mora ispunjavati uslove u pogledu kadra i tehničke opremljenosti, uz obavezu angažovanja Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja koji će odrediti ljekara specijalistu medicine rada iz reda zaposlenika, a radi učešća u izradi analize i mišljenja. (2) Analiza i mišljenje iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži: a) naziv radnog mjesta, opis poslova i opis dijela tehnološkog procesa u kome se obavljaju poslovi radnog mjesta na koje se zahtjev odnosi. b) štetne utjecaje rada, napori i štetnost rada, vrste napora - fizički dinamički, fizički statički, napori vida i psihofiziološki napor sa navođenjem zdravstvenog oštećenja koja izazivaju ti napori, vrste štetnosti - hemijske, fizičke izmjerene koncentracijama štetnosti, trajanje izloženosti radnika i visini koncentracije štetnosti u toku punog radnog vremena uz navođenje zdravstvenog oštećenja. c) mjere zaštite, opće i posebne mjere zaštite propisane za radna mjesta obuhvaćena zahtjevom, mjere zaštite primijenjene na radnim mjestima obuhvaćenim zahtjevom i koje su druge mjere poduzete radi otklanjanja odnosno ublažavanja štetnih utjecaja rada. d) da na odnosnim radnim mjestima postoje štetni utjecaji određenog intenziteta i pored primjene svih mjera zaštite. e) posljedice štetnih utjecaja, vrste oštećenja zdravlja zbog štetnih utjecaja koji nastaju u vezi sa obavljanjem poslova radnog mjesta i posljedice na radnu sposobnost koji izazivaju ta oštećenja zdravlja. f) fiziološke funkcije organizma koje opadaju nakon određenih godina života i onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje iste profesionalne djelatnosti, s obrazloženjem o vezi i utjecaju prirode i težine posla određenog zanimanja na opadanje fizioloških funkcija organizma koje se reflektuju u toj mjeri da onemogućavaju dalje uspješno obavljanje te profesionalne djelatnosti i određivanje godina života nakon kojih se ne može dalje uspješno obavljati ista profesionalna djelatnost. g) prijedlog stepena uvećanja staža osiguranja za svako radno mjesto na koje se zahtjev odnosi. (3) Podaci sa dokazima iz stava (2) ovog člana prikupljaju se metodom reprezentativnog uzorka kako bi se mogla dati valjana ocjena o osnovanosti zahtjeva. (4) Analizom i mišljenjem iz stava (1) ovog člana, dokazuje se da su se stekli uvjeti za utvrđivanje, potvrđivanje ili ukidanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. (5) Troškove izrade stručne dokumentacije snosi poslodavac. Član 7. (1) Akt o uviđaju nadležne mjerodavne inspekcije ili drugog zakonom određenog organa koji vrši nadzor nad općim i posebnim mjerama zaštite na radu iz člana 5. tačka b) ovog pravilnika treba da bude izdat u skladu sa propisima o zaštiti na radu, kao i drugim mjerama koje mogu uticati na otklanjanje i smanjenje štetnih uticaja. (2) Akt iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži stanje zaštite na radu za radna mjesta na koje se odnosi zahtjev u posljednjih pet godina računajući od godine u kojoj je podnijet zahtjev, te s tim u vezi osnovanost zahtjeva o utvrđivanju, potvrđivanju ili ukidanju radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Član 8. Prijedlog odluke iz člana 5. tačka c) ovog pravilnika obavezno sadrži naziv radnog mjesta na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, stepen uvećanja staža, datum od kada se primjenjuje, te druge odredbe koje su od uticaja za ostvarivanje prava i obaveza radnika iz radnog odnosa koji obavljanju poslove na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, kao i prava i obaveze poslodavca. Član 9. Ukoliko ocijeni potrebnim Ministarstvo može, samostalno ili na prijedlog Zavoda, pored dostavljene stručne dokumentacije iz člana 5. tačka a) ovog pravilnika, zatražiti mišljenje druge odgovarajuće stručne i naučne organizacije. Član 10. (1) U postupku utvrđivanja radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem Zavod razmatra: a) zahtjev za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, b) analizu i mišljenje o ispunjenosti uslova za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, c) akt o uviđaju nadležne mjerodavne inspekcije ili drugog zakonom određenog organa koji vrši nadzor nad općim i posebnim mjerama zašite, d) prijedlog odluke o utvrđivanju, potvrđivanju ili ukidanju radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Član 11. (1) Po okončanju postupka iz člana 10. ovog pravilnika, Zavod daje pismeni prijedlog Ministarstvu o osnovanosti zahtjeva Број 26 - Страна 16 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 19. 4. 2019. uz obrazloženje o ispunjenosti svih uvjeta za donošenje predložene odluke o utvrđivanju, potvrđivanju ili ukidanju radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. (2) Prijedlog iz stava (1) ovog člana sa kompletnom dokumentacijom Zavod dostavlja Ministarstvu na daljnji postupak i donošenje odluke. (3) Ocjenu dokumentacije i potrebu da se ista upotpuni utvrđuje Zavod samoincijativno prije dostavljanja prijedloga iz stava (2) ovog člana Ministarstvu, ili na prijedlog Ministarstva. Član 12. (1) Postupak za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem okončat će se najkasnije u roku od jedne godine od dana podnošenja zahtjeva. (2) Rok iz stava (1) ovog člana produžava se za onoliko vremena koliko je potrebno poslodavcu da upotpuni dokumentaciju, a najduže šest mjeseci. III - STEPEN UVEĆANJA STAŽA OSIGURANJA I ODGOVARAJUĆE SNIŽAVANJE STAROSNE GRANICE Član 13. (1) Stepen uvećanja staža osiguranja u smislu člana 30. Zakona zavisi od težine, štetnosti i opasnosti po zdravlje radnika na odnosnom radnom mjestu, kao i u ovisnosti od radnog mjesta odnosno posla na kojem osiguranik poslije navršenih određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost. (2) U ovisnosti od činjenica utvrđenih stavom (1) ovog člana, stepen uvećanja staža osiguranja utvrđuje se na način da se za svakih 12 mjeseci efektivno provedenih na radu na određenom radnom mjestu, može računati kao 14, 15, 16, 17 i 18 mjeseci staža osiguranja. (3) Vrijeme provedeno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem uračunati će se u staž osiguranja, samo ukoliko su pored doprinosa za staž osiguranja sa efektivnim trajanjem plaćeni i doprinosi srazmjerno stepenu uvećanja staža. Član 14. Osiguranicima kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, pomjeranje starosne granice za sticanje prava na penziju, vrši se prema odredbama Zakona. Član 15. Staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem, računa se od dana od kada su za pojedina radna mjesta ispunjeni propisani uvjeti za priznavavnje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem. IV - REVIZIJA RADNIH MJESTA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM Član 16. (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanimm trajanjem, kao i stepen uvećanja staža osiguranja podliježu reviziji u skladu sa članom 35. Zakona. (2) Pod revizijom radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i revizijom stepena uvećanja staža osiguranja smatra se ponovna ocjena postojanja uvjeta iz čl. 30. i 33. Zakona i člana 5. ovog pravilnika. Član 17. Revizija radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i revizija stepena uvećanja staža, se vrši na način, u postupku i uz dokumentaciju po kojima se vrši njihovo utvrđivanje u skladu sa čl. 4. i 5. ovog pravilnika. Član 18. (1) Izuzetno od odredaba člana 16. ovog pravilnika, uz zahtjev za reviziju radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem utvrđenih odlukom o utvrđivanju radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem koju je donio Zavod, u situacijama u kojima nije došlo do promjena po pitanju radnih mjesta i stepena uvećanja staža, podnosilac zahtjeva je obavezan umjesto analize i mišljenja dostaviti akt o saglasnosti stručne ovlaštene organizacije ili institucije predviđene propisima iz oblasti zaštite o radu, kojim se potvrđuju činjenice iz analize i mišljenja na osnovu koje je donesena ranija odluka Zavoda. (2) U situacijama u kojima je došlo do promjena vezanih za pojedina radna mjesta iz stava (1) ovog člana, poslodavac je obavezan da za ta radna mjesta dostavi analizu i mišljenje o ispunjenosti uvjeta za promjene na radnom mjestu na kojem se staž osiguranja računao sa uvećanim trajanjem, koju izdaje stručna ovlaštena organizacija ili instituacija predviđena propisima iz oblasti zaštite na radu, na isti način kao i za utvrđivanje novih radnih mjesta. Član 19. (1) Revizija radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem kao i revizija stepena uvećanja staža osiguranja vrši se u roku od pet godina od dana donošenja odluke o utvrđivanju radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. (2) Rok iz stava (1) ovog člana se odnosi i na odluke koje je donio Zavod. (3) Reviziju iz stava (1) ovog člana poslodavac može zatražiti i prije isteka vremena od pet godina, ukoliko postoje promjene na radnom mjestu u odnosu na postojanje uvjeta za uvećanim stažom, kao i u odnosu na stepen uvećanja. (4) Ukoliko ovlašteni poslodavac zahtjev za reviziju ne podnese u roku propisanom stavom (1) ovog člana, a u skladu sa odredbom člana 35. stav (5) Zakona, računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem prestaje istekom tog roka. V - VRSTE ODLUKE Član 20. U postupku utvrđivanja ili revizije radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem Ministarstvo na prijedlog Zavoda može donijeti sljedeće odluke: (1) utvrđuju se nova radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, (2) potvrđuju se provjerena radna mjesta na kojima i dalje postoje uvjeti za računanje staža sa uvećanim trajanjem, (3) mijenja se stepen uvećanja staža osiguranja na provjeravanom radnom mjestu na kome se staž osiguranja i dalje računa sa uvećanim trajanjem, (4) ukida se računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem na provjeravanom radnom mjestu. VI - EVIDENCIJA O RADNIM MJESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM I ZAPOSLENIM NA TIM RADNIM MJESTIMA Član 21. (1) Poslodavac kod koga su utvrđena radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem uspostavlja evidenciju o tim radnim mjestima i radnicima na tim radnim mjestima, koja sadrži podatke o: a) radnom mjestu na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, Петак, 19. 4. 2019. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 26 - Страна 17 b) radnom vremenu koje se prema općem aktu poslodavca, u skladu sa Zakonom, smatra punim radnim vremenom na radnom mjestu na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, c) broju radnika koji redovno rade i koji su ranije radili na radnom mjestu na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem (poimenični spisak radnika), vrijeme provedeno na radu na tim poslovima, d) kalendarskoj godini, danu, mjesecu i godini od kada bez prekida ili sa prekidima radnik obavlja poslove na radnom mjestu na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, e) o svim promjenama koje se odnose na utvrđena radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, f) o pojedinačnim aktima o raspoređivanju radnika na radno mjesto na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. (2) Prijava podataka o radniku koji obavlja poslove radnog mjesta na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i elektronska obrada ovih podataka vrši se na način i u obliku predviđenom propisima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. VII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 22. (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, koja su utvrđena do 31. aprila 1992. godine za koje poslodavac nije podnio zahtjev za donošenje odluke o računanju staža osiguranja sa uvećanim trajanjem podliježu reviziji, najduže u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. (2) Ukoliko ovlašteni podnosilac ne postupi u skladu sa stavom (1) ovog člana, prestaje računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem. Član 23. (1) Osiguranicima kojima se do stupanja na snagu ovog pravilnika staž osiguranja računao sa uvećanim trajanjem po važećim odlukama Zavoda o utvrđivanju radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i dalje će se vršiti računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem na način kako je to propisano tim odlukama. (2) Radna mjesta iz stava (1) ovog člana podliježu reviziji u skladu sa članom 17. ovog pravilnika, na način i u rokovima propisanih ovim pravilnikom. Član 24. O zahtjevima poslodavaca za računanje staža sa uvećanim trajanjem, podnesenim prije stupanja na snagu ovog pravilnika, odlučit će se po propisima koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva. Član 25. Odluke iz člana 20. ovog pravilnika Ministarstvo objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 26. Stupanjem na snagu ovog pravilnika, prestaje da važi Pravilnik o postupku utvrđivanja radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/12). Član 27. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-02/3-514/19 01. aprila 2019. godine Sarajevo Ministar Vesko Drljača, s. r. Temeljem članka 33. stavak (1) Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/18), federalni ministar rada i socijalne politike donosi PRAVILNIK O RADNIM MJESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM, POSTUPKU UTVRĐIVANJA I POSTUPKU REVIZIJE RADNIH MJESTA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM Članak 1. Ovim pravilnikom uređuju se radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, postupak utvrđivanja i postupak revizije radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, potrebna dokumentacija, stupanj uvećanja staža osiguranja na tim radnim mjestima, snižavanje starosne granice za sticanje prava na mirovinu, način ustrojavanja evidencije i druga pitanja vezana za radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. I - RADNA MJESTA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM Članak 2. (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su radna mjesta, odnosno posao na kojem je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje, na kojima i pored općih i posebnih mjera zaštite zdravlja na radu postoje štetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika. (2) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su i radna mjesta, odnosno posao na kojem zbog prirode i težine posla fiziološke funkcije organizma slabe u toj mjeri da onemogućavaju dalje uspješno obavljanje profesionalne djelatnosti. Članak 3. (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su radna mjesta koja ispunjavaju uvjete iz članka 2. ovog pravilnika, a posebno u sljedećim oblastima: a) rudnici, b) crna metalurgija - željezare, c) namjenska industrija, d) kožarsko - prerađivarska industrija, e) tekstilna industrija, f) livnice i kovačnice, g) proizvodnja električne energije, h) grafička industrija, i) farmaceutska industrija, j) promet, k) šumarstvo, l) građevinarstvo, m) zdravstvo, n) umjetnička djelatnost itd. (2) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, a koja nisu obuhvaćena stavkom (1) ovog članka, utvrđuju se sukladno članku 33. stavak (3) Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/18), (u daljnjem tekstu: Zakon). II - POKRETANJE POSTUPKA ZA UTVRĐIVANJE RADNIH MJESTA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM Članak 4. (1) Zahtjev za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem sukladno članku
Uredba o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 19/19 27.02.2019 SN FBiH 53/21, SN FBiH 09/21 uredba o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru,ureba Službene novine Federacije BiH, broj 13/19 Na osnovu člana 19. stav (1) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06) i člana 20a. stav (3) Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16 i 89/18), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 172. sjednici, održanoj 19.02.2019. godine, donosi UREDBU O POSTUPKU PRIJEMA U RADNI ODNOS U JAVNOM SEKTORU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet i sadržaj uredbe) (1) Ovom uredbom propisuje se postupak prijema u radni odnos u federalnim zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama pod drugim nazivom, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima prenesenim federalnim propisima, kao i u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), te u privrednim društvima u kojima Federacija učestvuje sa više od 50% ukupnog kapitala (u daljem tekstu: poslodavac), osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno. (2) Ova uredba se ne primjenjuje u zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama pod drugim nazivom u kojima se na postupak prijema u radni odnos primjenjuju propisi kojima je uređen radno-pravni status državnih službenika i namještenika u organima državne službe. Član 2. (Rodna neutralnost izraza) Izrazi koji se koriste u ovoj uredbi, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. Član 3. (Ovlašteni organ kod poslodavca) Obavljanje određenih radnji, u vezi sa procedurom prijema u radni odnos kod poslodavca, preduzima onaj organ koji je u skladu sa općim ili drugim internim aktom poslodavca, nadležan za obavljanje tih radnji. DIO DRUGI - POSTUPAK PRIJEMA U RADNI ODNOS Član 4. (Obaveza javnog oglašavanja) (1) Kod poslodavaca iz člana 1. stav (1) ove uredbe, prijem u radni odnos vrši se nakon provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja. (2) Prije provođenja procedure obaveznog javnog oglašavanja iz stava (1) ovog člana, poslodavac donosi odluku o potrebi prijema u radni odnos za određeno radno mjesto. (3) Na osnovu odluke poslodavca iz stava (2) ovog člana, raspisuje se javni oglas koji se obavezno objavljuje najmanje u jednom dnevnom listu i putem web stranice poslodavca, ukoliko ista postoji. (4) Javni oglas iz stava (3) ovog člana obavezno se dostavlja i javnoj službi za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca, najkasnije na dan njegove objave. Javna služba za zapošljavanje dostavljeni javni oglas objavljuje putem svoje web stranice. Član 5. (Izuzeci od obaveze javnog oglašavanja) Izuzetno od odredbe člana 4. ove uredbe, kod poslodavaca iz člana 1. stav (1) ove uredbe prijem u radni odnos vrši se bez provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja u slučaju: a) otkaza sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu za radno mjesto koje podrazumijeva iste uslove u pogledu stručne spreme i radnog iskustva, ukoliko radnik ispunjava navedene uslove, osim izmjene u pogledu trajanja ugovora o radu, b) prijema u radni odnos na određeno vrijeme najdalje do 120 dana, jednokratno u toku jedne kalendarske godine za konkretno radno mjesto, c) prijema u radni odnos na određeno vrijeme po programima zapošljavanja javnih službi za zapošljavanje, koji se provode u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. Član 6. (Sadržaj javnog oglasa) (1) Javni oglas iz člana 4. stav (3) ove uredbe sadrži sljedeće podatke: a) naziv i sjedište poslodavca, b) naziv radnog mjesta za koje se provodi procedura prijema u radni odnos, c) opće i posebne uslove za prijem u radni odnos za radno mjesto iz stava (1) tačka b) ovog člana, d) kratak opis poslova radnog mjesta iz stava (1) tačka b) ovog člana, e) naznaku da li se radni odnos zasniva na neodređeno ili određeno vrijeme i trajanje radnog odnosa na određeno vrijeme, f) naznaku da li je predviđen probni rad i trajanje probnog rada, g) dokaze koji se dostavljaju uz prijavu na javni oglas, h) adresa na koju se dostavlja prijava i dokazi iz stava (1) tačka g) ovog člana, i) rok za podnošenje prijava na javni oglas, j) napomenu da će samo izabrani kandidat biti u obavezi u određenom roku dostaviti ljekarsko uvjerenje kao dokaz da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uslovima radnog mjesta iz stava (1) tačka b) ovog člana, k) napomenu da će samo izabrani kandidat biti u obavezi u određenom roku dostaviti uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka ukoliko je isto uslov za zasnivanje radnog odnosa na radnom mjestu iz stava (1) tačka b) ovog člana. (2) Rok za podnošenje prijava na javni oglas iz stava (1) ovog člana ne može biti kraći od osam dana od dana njegove posljednje objave. Član 7. (Prijava na javni oglas) (1) Urednom prijavom na javni oglas smatra se prijava koja je potpisana od strane podnosioca. (2) Uz prijavu se, u originalu ili ovjerenim fotokopijama, prilažu dokazi naznačeni u javnom oglasu. (3) Potpunom prijavom smatra se prijava uz koju su priloženi svi dokazi o ispunjavanju općih i posebnih uslova naznačeni u javnom oglasu za prijem u radni odnos. (4) Blagovremenom prijavom smatra se prijava koja je podnesena u roku koji je određen u javnom oglasu za prijem u radni odnos. Član 8. (Komisija za izbor kandidata za prijem u radni odnos) (1) Poslodavac imenuje komisiju za izbor kandidata za prijem u radni odnos (u daljem tekstu: komisija), najkasnije u roku od osam dana od dana isteka roka za dostavljanje prijava na javni oglas. (2) Komisija se sastoji od tri člana koje imenuje poslodavac iz reda zaposlenih. (3) Članovi komisije iz stava (2) ovog člana moraju imati najmanje isti stepen stručne spreme kao i kandidat za čiji prijem u radni odnos je objavljen javni oglas. (4) Administrativno-tehničke poslove za komisiju obavlja sekretar koga imenuje poslodavac. (5) U slučaju kada je javni oglas objavljen radi popunjavanja više radnih mjesta, poslodavac može imenovati jednu ili više komisija. (6) Članovi komisije u svom radu moraju biti nezavisni i nepristrasni, te se pridržavati načela javnosti i zakonitosti rada u skladu sa ovom uredbom. (7) Komisija je obavezna najkasnije u roku od osam dana od dana imenovanja, odnosno u roku od tri dana od dana donošenja odluke o izuzeću člana komisije, održati prvu sjednicu na kojoj će izabrati predsjedavajućeg iz reda članova komisije. Član 9. (Izuzeće članova komisije) (1) Član komisije će zatražiti izuzeće od rada u komisiji od poslodavca ukoliko je srodnik nekog od prijavljenih kandidata u pravoj ili pobočnoj liniji do četvrtog stepena i u tazbinskoj liniji do drugog stepena. (2) O zahtjevu za izuzeće iz stava (1) ovog člana poslodavac donosi odluku najkasnije u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva, a protiv ove odluke žalba nije dopuštena. DIO TREĆI - PROCES IZBORA KANDIDATA ZA PRIJEM U RADNI ODNOS Član 10. (Otvaranje prijava) (1) Komisija u pravilu otvara i razmatra pristigle prijave na prvoj sjednici iz člana 8. stav (7) ove uredbe. (2) Neuredne, nepotpune i neblagovremene prijave, komisija će odbaciti zaključkom. Član 11. (Proces izbora kandidata za prijem u radni odnos) (1) Pravo učešća u procesu izbora imaju svi kandidati čije su prijave uredne, potpune i blagovremene. (2) Proces izbora kandidata za prijem u radni odnos se provodi u zavisnosti od stepena stručne spreme koja je kao uslov propisana za radno mjesto za koje se provodi procedura prijema. (3) Proces izbora kandidata za radna mjesta za koja je kao uslov propisano osnovno obrazovanje zasniva se na razmatranju dostavljene dokumentacije i održanom usmenom ispitu sa svakim od kandidata iz stava (1) ovog člana. (4) Za radna mjesta za koja je kao uslov propisano srednje obrazovanje proces izbora zasniva se na razmatranju dostavljene dokumentacije i održanom usmenom ispitu sa svakim od kandidata iz stava (1) ovog člana. Poslodavac može pravilnikom o radu ili drugim internim aktom predvidjeti da se za određena radna mjesta za koja je kao uslov propisano srednje obrazovanje, pored razmatranja dokumentacije i usmenog ispita, provede pismeni i/ili praktični ispit, ukoliko priroda radnog mjesta za koje se provodi procedura prijema, zahtijeva i dodatnu provjeru znanja svakog od kandidata. (5) Proces izbora kandidata za radna mjesta za koja je kao uslov propisano više ili visoko obrazovanje, kao i određena naučna zvanja, zasniva se na razmatranju dostavljene dokumentacije, te održanom pismenom i/ili usmenom ispitu sa svakim od kandidata iz stava (1) ovog člana. Poslodavac može pravilnikom o radu ili drugim internim aktom predvidjeti da se za određena radna mjesta za koja je kao uslov propisano više ili visoko obrazovanje, kao i određena naučna zvanja, pored razmatranja dokumentacije, te pismenog i/ili usmenog ispita, provede i praktični ispit, ukoliko priroda radnog mjesta za koje se provodi procedura prijema, zahtijeva i dodatnu provjeru znanja svakog od kandidata. (6) Poslodavac će o vremenu i mjestu održavanja procesa izbora obavijestiti kandidate u pisanom obliku, putem obavijesti koja će biti dostavljena na adresu kandidata, kao i na e-mail adresu ukoliko je ista navedena u prijavi, i to najmanje pet dana prije održavanja ispita. O daljnjem procesu izbora kandidati se mogu obavijestiti i usmeno ili putem telefona. (7) Poslodavac će pravilnikom o radu ili drugim internim aktom urediti način, postupak i druga pitanja u vezi sa provođenjem faza koje su obuhvaćene procesom izbora kandidata. Član 12. (Rangiranje uspješnih kandidata) (1) Nakon okončanja procesa izbora kandidata za prijem u radni odnos iz člana 11. ove uredbe, komisija utvrđuje listu uspješnih kandidata, u skladu sa ocjenama postignutim na usmenom, pismenom i praktičnom ispitu, u zavisnosti koji su ispiti bili obuhvaćeni procesom izbora. (2) Ukupan broj bodova se sastoji od zbira bodova sa usmenog, pismenog i praktičnog ispita, u zavisnosti koji su ispiti bili obuhvaćeni procesom izbora. (3) Komisija dostavlja poslodavcu izvještaj o provedenom postupku, koji potpisuju svi članovi komisije. Uz izvještaj se prilaže lista uspješnih kandidata. (4) Poslodavac je dužan najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja izvještaja i liste iz stava (3) ovog člana, donijeti odluku o prijemu u radni odnos jednog ili više kandidata sa liste, u zavisnosti da li je javni oglas bio objavljen za prijem jednog ili više kandidata. (5) Lista uspješnih kandidata iz stava (3) ovog člana predstavlja i rezervnu listu, te će se u slučaju odustanka kandidata iz stava (4) ovog člana, donijeti odluka o prijemu u radni odnos jednog ili više kandidata sa liste. (6) Poslodavac je dužan najkasnije u roku od pet dana od dana donošenja odluke iz stava (4) ovog člana, u pisanom obliku obavijestiti sve prijavljene kandidate, a koji nisu izabrani na radno mjesto za koje je provedena procedura prijema u radni odnos. Obavještenje sadrži pouku o pravnom lijeku iz člana 14. ove uredbe. (7) Poslodavac će sa kandidatom sa liste iz stava (4) ovog člana, zaključiti ugovor o radu najkasnije u roku od osam dana od dana konačnosti odluke iz stava (4) ovog člana. (8) Odluka iz stava (4) ovog člana postaje konačna istekom roka iz člana 14. stav (1) ove uredbe, ili donošenjem odluke iz člana 14. stav (3) ove uredbe. Član 13. (Pravo uvida u rezultate procedure prijema u radni odnos) (1) Po prijemu obavještenja iz člana 12. stav (6) ove uredbe, kandidat koji nije izabran može podnijeti zahtjev za uvid u dokumentaciju u vezi sa provedenom procedurom prijema u radni odnos. (2) Poslodavac će najkasnije u roku od tri dana o dana prijema zahtjeva iz stava (1) ove uredbe, omogućiti kandidatu uvid u dokumentaciju u vezi sa provedenom procedurom prijema u radni odnos, osim dokumentacije koja se odnosi na lične podatake drugih kandidata. (3) Kandidat kojem u roku iz stava (2) ovog člana ne bude omogućen uvid u dokumentaciju, može zatražiti da nadležni organ iz člana 16. ove uredbe izvrši inspekcijski nadzor. Član 14. (Pravo na prigovor) (1) Kandidat koji je nezadovoljan odlukom iz člana 12. stav (4) ove uredbe, može u roku od 8 dana od dana prijema obavijesti, izjaviti prigovor poslodavcu. (2) O prigovoru iz stava (1) ovog člana odlučuje poslodavac, odnosno organ kod poslodavca, ukoliko isti postoji, a koji je u skladu sa općim ili drugim internim aktima nadležan da odlučuje o prigovorima radnika i drugih lica na odluke kojima je drugi organ kod poslodavca odlučivao o pitanjima iz radnog odnosa. (3) Organ iz stava (2) ovog člana dužan je riješiti po prigovoru najkasnije u roku od 15 dana. (4) Odluka donesena po prigovoru je konačna i protiv iste se može podnijeti tužba nadležnom sudu u roku od 30 dana. Član 15. (Primjena pravilnika o radu ili drugog internog akta poslodavca) Na pitanja u vezi sa postupkom prijema u radni odnos koja nisu uređena ovom uredbom, primjenjuje se pravilnik o radu ili drugi interni akt poslodavca. DIO ČETVRTI - NADZOR NAD PRIMJENOM UREDBE I KAZNENE ODREDBE Član 16. (Nadzor nad primjenom uredbe) Inspekcijski nadzor nad primjenom ove uredbe vrši federalni inspektorat rada. Član 17. (Vrste i visine prekršaja) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac, ako: a) izvrši prijem u radni odnos bez provedene procedure javnog oglašavanja, osim u slučajevima predviđenim odredbom člana 5. ove uredbe, član 4. stav (1) ove uredbe, b) ne objavi javni oglas najmanje u jednom dnevnom listu i putem web stranice poslodavca, ukoliko ista postoji, član 4. stav (3) ove uredbe, c) javni oglas ne dostavi javnoj službi za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca, najkasnije na dan njegove objave, član 4. stav (4) ove uredbe, d) u javnom oglasu odredi rok za podnošenje prijava u kraćem trajanju od osam dana, član 6. stav (2) ove uredbe, e) ne imenuje komisiju na način predviđen članom 8. st. (2) i (3) ove uredbe, f) u roku koji je određen ovom uredbom ne izvrši prijem kandidata sa liste, član 12. stav (4) ove uredbe, g) ne omogući kandidatu uvid u dokumentaciju u vezi sa provedenom procedurom prijema u radni odnos, član 13. stav (2) ove uredbe, h) u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe ne uskladi pravilnik o radu ili druge interne akte kojima je uređena procedura prijema u radni odnos, član 19. ove uredbe. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod poslodavca novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM kaznit će se član komisije - fizičko lice koje odmah po saznanju ne zatraži izuzeće od rada u komisiji iz razloga utvrđenih u članu 9. stava (1) ove uredbe. DIO PETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 18. (Okončanje pokrenutih postupaka) Postupci prijema u radni odnos kod poslodavaca iz člana 1. stav (1) ove uredbe, koji su započeti prije stupanja na snagu ove uredbe, okončat će se po proceduri prijema propisanoj pravilnikom o radu ili drugim internim aktom poslodavca. Član 19. (Usklađivanje pravilnika o radu ili drugih internih akata poslodavca) Poslodavci iz člana 1. stav (1) ove uredbe dužni su najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe, uskladiti pravilnike o radu ili druge interne akte kojima je uređena procedura prijema u radni odnos, sa odredbama ove uredbe. Član 20. (Stupanje na snagu) Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 166/2019 19. februara 2019. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, s. r.
Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 03/17 18.01.2017 boolovanje,spriječenost na rad Srijeda, 18. 1. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 3 - Strana 31 III Ово рјешење ступа на снагу даном доношења и објавиће се у "Службеним новинама Федерације БиХ". В. број 34/2017 13. јануара 2017. године Сарајево Премијер Фадил Новалић, с. р. 41 Na osnovu člana 55. stav (7) Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 86. sjednici, održanoj 13.01.2017. godine, donosi PRAVILNIK O POSTUPKU I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE PRIVREMENE SPRIJEČENOSTI ZA RAD OSIGURANIKA I - OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim pravilnikom uređuje se način, postupak i medicinski kriteriji za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika, dužina trajanja privremene spriječenosti za rad, drugostepeni postupak, vršenje nadzora u vezi privremene spriječenosti za rad, kao i druga pitanja u vezi sa privremenom spriječenošću za rad. Član 2. (Definicije izraza) Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje: a) privremena spriječenost za rad, podrazumijeva odsustvovanje sa posla radnika - osiguranika, zbog određenih pojava vezanih za zdravstveno stanje radnika - bolesti, povrede, nesreće na poslu, njege oboljelog člana porodice ili pratnje oboljelog; b) osiguranik je svako uposleno lice koje je saglasno Zakonu o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11) (u daljnjem tekstu: Zakon) ostvarilo pravo na obavezno zdravstveno osiguranje; c) izabrani doktor medicine je doktor medicine u ugovornom domu zdravlja ili u privatnoj praksi sa kojom zavod ima zaključen ugovor i kod koga osiguranik ima svoj zdravstveni karton, d) ljekarska komisija podrazumijeva stručno tijelo, koje cijeni zdravstveno stanje radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad preko 42 dana. Član 3. (Pravo na privremenu spriječenost za rad) (1) Pravo na privremenu spriječenost za rad ostvaruju zaposleni osiguranici. (2) Pravo na privremenu spriječenost za rad ostvaruju i zaposleni osiguranici koji rade u inostranstvu, kada za vrijeme boravka u Federaciji Bosne i Hercegovine, imaju potrebu za utvrđivanjem privremene spriječenosti za rad. Član 4. (Utvrđivanje privremene spriječenosti za rad) (1) Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine kao i Prvostepena ljekarska komisija. (2) Privremena spriječenost za rad evidentira se u kartonu osiguranika. (3) Izabrani doktor medicine je obavezan popuniti obrazac - Izvještaj o privremenoj spriječenosti za rad (u daljem tekstu: Izvještaj/doznaka), koji se nalazi u Prilogu broj 2. ovog pravilnika, i taj izvještaj/doznaku dostaviti osiguraniku, pravnom odnosno fizičkom licu kod kojeg je osiguranik zaposlen i nadležnom kantonalnom zavodu osiguranja najkasnije u roku od tri dana od dana utvrđivanja privremene spriječenosti za rad. Član 5. (Medicinski kriteriji za ocjenu privremene spriječenosti za rad) (1) Privremena spriječenost za rad po osnovu bolesti, povrede, nesreće na poslu, njege oboljelog člana porodice ili pratnje oboljelog člana porodice utvrđuje se prema medicinskim, dijagnostičkim kriterijima za ocjenu privremene spriječenosti za rad, kao i dužini trajanja privremene spriječenosti za rad koji se nalaze u Prilogu broj 1. ovog pravilnika. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, za bolesti i povrede koje nisu navedene u Prilogu broj 1. a nalaze se u Međunarodnoj klasfikaciji bolesti - MKB 10 (u daljem tekstu: MKB 10) primjenit će se medicinski kriteriji koji su ovim pravilnikom utvrđeni za bolest ili povredu iz iste grupe bolesti ili povreda po MKB 10. II - NAČIN I POSTUPAK UTVRĐIVANJA PRIVREMENE SPRIJEČENOSTI ZA RAD Član 6. (Način utvrđivanja privremene spriječenosti za rad) (1) Privremena spriječenost za rad utvrđuje se danom javljanja osiguranika izabranom doktoru medicine. Privremenu spriječenost za rad za prvih 42 dana spriječenosti za rad, utvrđuje izabrani doktor medicine. (2) Privremenu spriječenost za rad preko 42 dana utvrđuje Prvostepena ljekarska komisija (u daljem tekstu: Ljekarska komisija), imenovana od strane direktora zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite, odnosno zavoda medicine rada, sa kojom nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja ima zaključen ugovor o pružanju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana dvije ili više zdravstvenih ustanova, čiji direktori nisu u mogućnosti imenovati Ljekarsku komisiju iz stava (2) ovog člana (nedostatak kadra, finansijskih sredstava, teritorijalni razlozi i dr.) formirat će zajedničku Ljekarsku komisiju. (4) Ljekarsku komisiju iz stava (3) ovog člana će imenovati kantonalni zavod za zdravstveno osiguranje, a uz prethodno pribavljenu saglasnost direktora zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite. (5) Ljekarska komisija, ima tri člana od kojih, po mogućnosti, najmanje jedan član treba biti ljekar specijalista medicine rada. (6) Članovi Ljekarske komisije se imenuju na period od četiri godine, sa mogućnošću ponovnog izbora. Član 7. (Način utvrđivanja privremene spriječenosti za rad) Privremena spriječenost za rad utvrđuje se: anamnezom i pregledom osiguranika, uvidom u medicinsku i drugu dokumentaciju osiguranika ili člana porodice kojemu je potrebna njega i davanjem nalaza, ocjene i mišljenja o zdravstvenoj sposobnosti osiguranika, odnosno opravdanosti njege člana porodice. Član 8. (Utvrđivanje privremene spriječenosti za rad od strane neovlaštenog doktora) (1) Ako početak privremene spriječenosti za rad predloži doktor koji nije ovlašten u smislu člana 6. ovog pravilnika, osiguranik ili druga osoba, ukoliko zdravstveno stanje osiguranika zahtijeva, je dužan sa izvještajem, nalazom, Broj 3 - Strana 32 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 1. 2017. mišljenjem i potrebnom medicinskom dokumentacijom doktora koji je predložio privremenu spriječenost za rad, da se javi u roku od tri dana, svom izabranom doktoru medicine. (2) Izabrani doktor medicine, nakon pregleda osiguranika i uvida u medicinsku dokumentaciju, cijeni osnovanost potrebe osiguranika za daljom privremenom spriječenošću za rad, te određuje dužinu trajanja dalje privremene spriječenosti za rad. (3) Ukoliko je osiguranik kao hitan slučaj primljen i liječen u ustanovi koja nema zaključen ugovor sa kantonalnim zavodom zdravstvenog osiguranja, obaveza je ovlaštenog doktora odnosno izabranog doktora medicine kod koga osiguranik ima karton da izvrši ponovni pregled osiguranika i utvrditi postojanje privremene spriječenosti za rad. Član 9. (Uputa za Ljekarsku komisiju) (1) Ako izabrani doktor medicine ocijeni da postoji potreba za privremenom spriječenošću za rad dužom od 42 dana, osiguraniku izdaje Uputu za Ljekarsku komisiju, na propisanom obrascu, a koji se nalazi u Prilogu broj 3. ovog pravilnika. (2) Uz Uputu iz stava (1) ovog člana, izabrani doktor medicine osiguraniku daje izvještaj sa nalazom i mišljenjem o potrebi za daljom privremenom spriječenošću za rad, kao i medicinsku dokumentaciju o dotadašnjem toku liječenja. (3) Uputu i izvještaj izabranog doktora medicine iz stava (2) ovog člana, sa potrebnom medicinskom dokumentacijom, osiguranik dostavlja Ljekarskoj komisiji, prije isteka posljednjeg dana privremene spriječenosti za rad koju je odobrio izabrani doktor medicine, a izuzetno zbog opravdanih okolnosti, najkasnije u roku od dva dana, nakon isteka odobrene privremene spriječenosti za rad. Član 10. (Upućivanje radi ocjene radne sposobnosti i invalidnosti) (1) U slučaju kada privremena spriječenost za rad, traje neprekidno ili sa prekidima ukupno 12 mjeseci za istu bolest u toku dvije kalendarske godine, izabrani doktor medicine je obavezan osiguranika uputiti radi ocjene radne sposobnosti i invalidnosti nadležnom organu za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja. (2) Izabrani doktor medicine na prijedlog specijaliste medicine rada ili Ljekarske komisije, može uputiti osiguranika na ocjenu radne sposobnosti i prije isteka roka iz stava (1) ovog člana. Član 11. (Ponovno upućivanje Ljekarskoj komisiji radi ocjene potrebe za daljom privremenom spriječenošću za rad) Ako potreba za privremenom spriječenošću za rad nastupi narednog dana od dana zaključivanja privremene spriječenosti za rad od strane Ljekarske komisije, izabrani doktor medicine dužan je da osiguranika ponovo uputi Ljekarskoj komisiji radi ocjene potrebe za daljom privremenom spriječenošću za rad. Član 12. (Podaci za obrazac nalaza i mišljenja) (1) Ljekarska komisija u obrazac nalaza i mišljenja unosi: a) prvi dan privremene spriječenosti za rad koji je utvrdio izabrani doktor medicine; b) dan kada je osiguranik dužan da se ponovo javi Ljekarskoj komisiji radi ocjene potrebe za daljom privremenom spriječenošću za rad; c) posljednji dan privremene spriječenosti za rad. (2) U slučaju da privremena spriječenost za rad traje duže od 60 dana, računajući od prvog dana privremene spriječenosti za rad, Ljekarska komisija može zahtijevati od osiguranika pribavljanje nalaza i mišljenja konzilijuma doktora odgovarajuće specijalnosti ugovorne zdravstvene ustanove o njegovom zdravstvenom stanju. Član 13. (Odobravanje privremene spriječenosti za rad bez prisustva osiguranika) Izuzetno od odredbe člana 7. ovog pravilnika, a u slučaju kada je osiguranik teško obolio, kada je nepokretan ili teško pokretan, a nije na bolničkom liječenju, izabrani doktor medicine, odnosno Ljekarska komisija, može na osnovu podnesene medicinske i druge dokumentacije, odobriti privremenu spriječenost za rad bez prisustva osiguranika. Član 14. (Osiguranik na bolničkom liječenju) (1) Osiguraniku koji se nalazi na bolničkom liječenju privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine za prvih 42 dana, a nakon toga Ljekarska komisija, na osnovu potvrde bolničke zdravstvene ustanove, kao dokaza o bolničkom liječenju. (2) Osiguranik iz stava (1) ovog člana dužan je da se javi izabranom doktoru medicine, u roku od tri dana poslije završenog bolničkog liječenja. Član 15. (Retroaktivno utvrđivanje privremene spriječenosti za rad) (1) Privremena spriječenost za rad se ne može utvrditi retroaktivno. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, privremena spriječenost za rad se može utvrditi retroaktivno u slučaju bolničkog liječenja, ukoliko se osiguranik javi u roku od tri dana nakon završenog bolničkog liječenja, a na osnovu otpusne liste i/ili izvještaja zdravstvene ustanove da se osiguranik nalazio na bolničkom liječenju od strane izabranog doktora medicine. Član 16. (Privremena spriječenost za rad po osnovu njege oboljelog člana porodice) (1) Osiguranik ostvaruje privremenu spriječenost za rad po osnovu njege oboljelog člana porodice, na prijedlog konzilija doktora odgovarajućih specijalnosti: a) do šest mjeseci – u jednoj kalendarskoj godini, računajući od prvog dana privremene spriječenosti za rad, kada se radi o njezi djeteta oboljelog od cerebralne paralize ili druge teške urođene degenerativne bolesti starosne dobi do sedam godina života, b) do četiri mjeseca – u jednoj kalendarskoj godini računajući od prvog dana privremene spriječenosti za rad, kada se radi o njezi djeteta do15 godina života, c) do dva mjeseca – u jednoj kalendarskoj godini računajući od prvog dana privremene spriječenosti za rad, kada se radi o njezi člana porodice starijeg od 15 godina života. (2) Ukoliko osiguranik ostvaruje pravo na privremenu spriječenost za rad po osnovu njege pojedinog člana porodice iz stava (1) ovog člana, a u toku trajanja privremene spriječenosti za rad se pojavi potreba za korištenjem privremene spriječenosti za rad po osnovu njege drugog člana porodice, privremenu spriječenost za rad utvrđuje Ljekarska komisija. (3) Članom porodice u smislu stava (1) tačka c) ovog člana podrazumijevaju se članovi porodice utvrđeni članom 20. Zakona. Srijeda, 18. 1. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 3 - Strana 33 Član 17. (Pratilac oboljelog) Pratilac oboljelog je osoba određena za pratioca oboljelog koji je upućen na liječenje ili ljekarski pregled u najbliže mjesto. Član 18. (Pravo na privremenu spriječenost za rad u trajanju dužem od propisanog) U izuzetnim slučajevima, Ljekarska komisija može na prijedlog konzilijuma doktora odgovarajućih specijalnosti ugovornih zdravstvenih ustanova da utvrdi pravo na privremenu spriječenost za rad u trajanju dužem od propisanog u smislu člana 16. stav (1) ovog pravilnika, a saglasno Kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad po osnovu njege oboljelog člana porodice. III - DRUGOSTEPENI POSTUPAK Član 19. (Prigovor o pravu na privremenu spriječenost za rad) (1) Na nalaz i ocjenu izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, kojim je odlučeno o pravu na privremenu spriječenost za rad, prigovor mogu uložiti osiguranik, pravno odnosno fizičko lice kod koga je osiguranik zaposlen i kontrolor nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. (2) Prigovor iz stava (1) ovog člana se ulaže Drugostepenoj ljekarskoj komisiji u roku od 48 sati od dostave ili saopštenja ocjene, nalaza i mišljenja o zdravstvenoj sposobnosti osiguranika, odnosno 48 sati od dostave ili saznanja odnosno saopćenja ocjene u Zavodu za zdravstveno osiguranje ili kod poslodavca. (3) Prigovor iz stava (1) ovog člana podnosi se preko izabranog doktora medicine i ne odlaže izvršenje. (4) O prigovoru iz stava (2) ovog člana rješava Drugostepena ljekarska komisija koju na prijedlog direktora, imenuje upravni odbor kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. (5) Članovi Drugostepene ljekarske komisije se imenuju na period od četiri godine, sa mogućnošću ponovnog izbora. Član 20. (Drugostepena ljekarska komisija) Privremenu spriječenost za rad Drugostepena ljekarska komisija utvrđuje na osnovu nalaza izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije i medicinske dokumentacije (nalaza doktora specijaliste,otpusne liste, liste o povredi na radu, nalaza i mišljenja o profesionalnom oboljenju, nalaza i mišljenja nadležnog organa o kategorijama invalidnosti) kao i neposrednog pregleda osiguranika. Član 21. (Nalaz i ocjena Drugostepene ljekarske komisije) Nalaz i ocjena Drugostepene ljekarske komisije su konačni i protiv istih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom, u slučaju da istim nisu zadovoljni osiguranik, pravno ili fizičko lice kod kojih je osiguranik zaposlen. IV - NADZOR NAD RADOM IZABRANOG DOKTORA, ODNOSNO LJEKARSKE KOMISIJE I NADZOR NAD OSIGURANIKOM ZA VRIJEME PRIVREMENE SPRIJEČENOSTI ZA RAD I NAKNADE PLAĆE ZA VRIJEME PRIVREMENE SPRIJEČENOSTI ZA RAD Član 22. (Nadzor nad radom izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije) Nadzor nad radom izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, u pogledu izdavanja nalaza i ocjene o privremenoj spriječenosti za rad vrši direktor ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ovlašteno lice privatne prakse sa kojom zavod ima zaključen ugovor, kontrolori nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, kao i stručna tijela koja odredi upravni odbor zdravstvene ustanove. Član 23. (Nadzor nad osiguranikom) Nadzor nad osiguranikom za vrijeme privremene spriječenosti za rad odnosno za vrijeme korišćenja prava na naknadu plaće vrši kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja od prvog dana privremene spriječenosti za rad i pravno odnosno fizičko lice za vrijeme za koje ono isplaćuje naknadu plaće na teret svojih sredstava. Član 24. (Izvještaj o radu izabranih doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije) (1) Ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa sa kojom zavod ima zaključen ugovor dužni su najmanje jednom godišnje dostaviti izvještaj o radu izabranih doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, nadležnom zavodu zdravstvenog osiguranja sa kojim imaju zaključen ugovor o obezbjeđenju zdravstvene zaštite i obaveznog zdravstvenog osiguranja. (2) U izvještaju iz stava (1) ovog člana dostavljaju se podaci u vezi utvrđenog broja privremene spriječenosti za rad do 42 dana i preko 42 dana i razloga (najčešće dijagnoze) zbog kojih je utvrđena privremena spriječenost za rad, kao i druge informacije od značaja za ovo pitanje. Član 25. (Izvještaj o pojedinačnim slučajevima) (1) Nadležni zavod zdravstvenog osiguranja, pravna ili fizička lica mogu zahtijevati od izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, podnošenje izvještaja i o pojedinačnim slučajevima utvrđivanja privremene spriječenosti za rad ukoliko postoji osnovana sumnja da je privremena spriječenost za rad utvrđena suprotno odrebama ovog pravilnika, odnosno zakona. (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa sa kojom zavod ima zaključen ugovor, u kojoj je zaposlen izabrani doktor medicine, odnosno doktori koji čine Ljekarsku komisiju, je dužna u roku od pet dana od dana prijema zahtjeva, izvijestiti podnositelja zahtjeva o svim činjenicama i okolnostima ocjene privremene spriječenosti za rad. Član 26. (Izvještavanje drugostepene ljekarske komisije) (1) Drugostepena ljekarska komisija je dužna najmanje jednom godišnje dostaviti izvještaj o svom radu upravnom odboru kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. (2) U izvještaju iz stava (1) ovog člana, dužni su dostaviti podatke u vezi razloga podnošenja prigovora, kao i ukupnog broja podnesenih prigovora, o ishodima po istim, kao i druge informacije od značaja za ovo pitanje, odnosno od značaja za rad ove komisije. Član 27. (Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad) Za vrijeme privremene spriječenosti za rad osiguranik ostvaruje kod poslodavca pravo na naknadu plaće na osnovu propisanog obrasca Izvještaj/doznaka (Prilog broj 2). V - PRELAZNE I ZAVRŠNEODREDBE Član 28. (Ovlašteni doktor pojedinac u domu zdravlja) U mjestima gdje se primarna zdravstvena zaštita ne ostvaruje preko izabranog doktora medicine, privremenu Broj 3 - Strana 34 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 1. 2017. spriječenost za rad do 42 dana utvrđuje doktor pojedinac u domu zdravlja, kojeg ovlasti direktor doma zdravlja. Član 29. (Prilozi) Prilozi br. 1, 2, 3, 4. i 5. nalaze se u prilogu ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio. Član 30. (Primjena propisa na podnesene zahtjeve) Zahtjevi za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad podneseni prije stupanja na snagu ovog pravilnika riješit će se u skladu sa odredbama propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovog pravilnika. Član 31. (Rok za imenovanje Ljekarske komisije i Drugostepene ljekarske komisije) Ljekarske komisije i Drugostepene ljekarske komisije definirane ovim pravilnikom imenovat će se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Član 32. (Prestanak važenja ranijeg propisa) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika zbog bolesti, povrede ili drugih okolnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/12). Član 33. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 30/2017 13. januara 2017. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, s. r. Na temelju članka 55. stavak (7) Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 86. sjednici, održanoj 13.01.2017. godine, donosi PRAVILNIK O POSTUPKU I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE PRIVREMENE SPRIJEČENOSTI ZA RAD OSIGURANIKA I - OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet) Ovim pravilnikom uređuje se način, postupak i medicinski kriteriji za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika, dužina trajanja privremene spriječenosti za rad, drugostupanjski postupak, obavljanje nadzora u svezi privremene spriječenosti za rad, kao i druga pitanja u svezi sa privremenom spriječenošću za rad. Članak 2. (Definicije izraza) Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje: a) privremena spriječenost za rad, podrazumijeva izbivanje sa posla radnika - osiguranika, zbog određenih pojava vezanih za zdravstveno stanje radnika - bolesti, ozljede, nesreće na poslu, njege oboljelog člana obitelji ili pratnje oboljelog; b) osiguranik je svaka zaposlena osoba koje je suglasno Zakonu o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11) (u daljnjem tekstu: Zakon) ostvarila pravo na obvezno zdravstveno osiguranje; c) izabrani doktor medicine je doktor medicine u ugovornom domu zdravlja ili u privatnoj praksi sa kojom zavod ima zaključen ugovor i kod koga osiguranik ima svoj zdravstveni karton, d) liječničko povjerenstvo podrazumijeva stručno tijelo, koje cijeni zdravstveno stanje radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad preko 42 dana. Članak 3. (Pravo na privremenu spriječenost za rad) (1) Pravo na privremenu spriječenost za rad ostvaruju zaposleni osiguranici. (2) Pravo na privremenu spriječenost za rad ostvaruju i zaposleni osiguranici koji rade u inozemstvu, kada za vrijeme boravka u Federaciji Bosne i Hercegovine, imaju potrebu za utvrđivanjem privremene spriječenosti za rad. Članak 4. (Utvrđivanje privremene spriječenosti za rad) (1) Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine kao i Prvostupanjsko liječničko povjerenstvo. (2) Privremena spriječenost za rad evidentira se u kartonu osiguranika. (3) Izabrani doktor medicine je obvezan popuniti obrazac - Izvješće o privremenoj spriječenosti za rad (u daljnjem tekstu: Izvješće/doznaka), koji se nalazi u Privitku broj 2. ovog pravilnika, i to izvješće/doznaku dostaviti osiguraniku, pravnoj odnosno fizičkoj osobi kod koje je osiguranik zaposlen i nadležnom kantonalnom zavodu osiguranja najkasnije u roku od tri dana od dana utvrđivanja privremene spriječenosti za rad. Članak 5. (Medicinski kriteriji za ocjenu privremene spriječenosti za rad) (1) Privremena spriječenost za rad po osnovu bolesti, ozljede, nesreće na poslu, njege oboljelog člana obitelji ili pratnje oboljelog člana obitelji utvrđuje se prema medicinskim, dijagnostičkim kriterijima za ocjenu privremene spriječenosti za rad, kao i dužini trajanja privremene spriječenosti za rad koji se nalaze u Privitku broj 1. ovog pravilnika. (2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, za bolesti i ozljede koje nisu navedene u Privitku broj 1. a nalaze se u Međunarodnoj klasfikaciji bolesti - MKB 10 (u daljnjem tekstu: MKB 10) primjenit će se medicinski kriteriji koji su ovim pravilnikom utvrđeni za bolest ili ozljedu iz iste grupe bolesti ili ozljeda po MKB 10. II - NAČIN I POSTUPAK UTVRĐIVANJA PRIVREMENE SPRIJEČENOSTI ZA RAD Članak 6. (Način utvrđivanja privremene spriječenosti za rad) (1) Privremena spriječenost za rad utvrđuje se danom javljanja osiguranika izabranom doktoru medicine. Privremenu spriječenost za rad za prvih 42 dana spriječenosti za rad, utvrđuje izabrani doktor medicine. (2) Privremenu spriječenost za rad preko 42 dana utvrđuje Prvostupanjsko liječničko povjerenstvo (u daljnjem tekstu: Liječničko povjerenstvo), imenovano od strane ravnatelja zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite, odnosno zavoda medicine rada, sa kojom nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja ima zaključen ugovor o pružanju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. (3) Iznimno od stavka (2) ovog članka dvije ili više zdravstvenih ustanova, čiji ravnatelji nisu u mogućnosti
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim licima angažovanim na radu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 92/16 08.11.2016 rad,evidencija
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu umjesto plaće ženi - majci, odnosno drugom licu u radnom odnosu za vrijeme odsustvovanja sa posla radi trudnoće, porođaja, odnosno njege djeteta TK Federacija BiH Službene novine TK 08/14 16.06.2014 SN TK 14/12, SN TK 13/11 žena,majka,naknada,djete
Uredba o uslovima koje preduzeće odnosno drugo pravno lice dužno da ispunjava u pogledu broja zaposlenih radnika radi obavljanja registrovane djelatnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/98 08.10.1998 radnik,djelatnost
Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu FBiH Federacija BiH Službeni list SRBiH 20/85 11.04.1992 zaštita na radu,šumarstvo
Pravilnik o vođenju evidencije, čuvanje isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu FBiH Federacija BiH Službeni list SRBiH 02/91 07.01.1991 zaštita na radu,izvještaj,evidencija ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 1 od 3 PRAVILNIK O VOĐENJU EVIDENCIJE, ČUVANJU ISPRAVA I SADRŽAJU GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA IZ OBLASTI ZAŠTITE NA RADU Član 1. Ovim pravilnikom propisuje se način vođenja evidencije, čuvanje isprava, sadržaj godišnjeg izvještaja i rok u kome su organizacije odnosno poslodavci iz člana 1.Zakona o zaštiti na radu ( u daljem tekstu: organizacija odnosno poslodavac) dužni podnijeti organu uprave nadležnom za poslove inspekcije rada. Član 2. Organizacija odnosno poslodavac obavezni su voditi evidencije o: 1.radnicima raspoređenim na radna mjesta sa posebnim uslovima rada ; 2.obuci radnika i provjeri znanja iz oblasti zaštite na radu; 3.izvršenim pregledima i ispitivanjima fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama( u daljem tekstu: radna sredina) sredstvima rada i opreme iz člana 12.zakona o zaštiti na radu ( u daljem tekstu: sredstva rada i opreme) i sredstvima lične zaštite iz člana 8.stav 2.Zakona o zaštiti na radu ( u daljem tekstu :sredstva lične zaštite): 4.povredama radnika n aradu; 5.profesionalnim oboljenjima radnika; 6.smrtnimslučajevima i njihovim uzrocima; 7.periodičnim ljekarskim pregledima radnika. Član 3. Organizacija odnosno poslodavac vode evidencije iz prethodnog člana upisivanjem podataka u sredstva za vođenje evidencija (kartoteka, knjiga, obrasci idr.). Organ upravljanja organizacije odnosno poslodavac utvrđuje način vođenja evidencije iz prethodnog stava. Član 4. Evidencija o radnicima raspoređenim na radna mjesta sa posebnim uslovima sadrži : 1. naziv radnog mjesta ; 2. prezime, očevo ime i ime radnika ; 3. datum kada je izvršen ljekarski pregled ; 4. rokovi u kojima se obavljaju ljekarski pregledi ; Član 5. Evidencija o obuci radnika i provjeri znanja iz oblasti zaštite na radu sadrži: 1. prezime ,očevo ime i ime radnika; 2. naziv radnog mjesta; 3. datum kada je izvršena obuka radnika i provjera znanja; 4. konstataciju da li je radnik pokazao zadovoljavajući uspjeh, 5. radno mjesto na koje je radnik raspoređen ako nije pokazao zadovoljavajući uspjeh na provjeri znanja iz oblasti zaštite na radu; 6. prezime i ime lica koja su vršila obuku i provjeru znanja i njihovu stručnu spremu. Član 6. Evidencija o izvršenim pregledima i ispitivanjima fizičkih, hemijskih, i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama sadrži: 1. naziv radne i pomoćne prostorije; 2. datum posljednjeg pregleda i ispitivanja; 3. datum sljedećeg pregleda i ispitivanja; 4. broj isprave; 5. naziv organizacije koja je vršila preglede i ispitivanja. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 2 od 3 Član 7. Evidencije o pregledima i ispitivanjima sredstava rada i opreme sadrži: 1. naziv sredstva rada i opreme; 2. tehničke karakteristike; 3. mjesto gdje se nalazi sredstvo za rad; 4. broj uputstva za bezbjedan rad, upotrebu i održavanje; 5. datum posljednjeg pregleda i ispitivanja; 6. broj isprave; 7. datum sljedećeg pregleda i ispitivanja; 8. naziv organizacije koja je vršila preglede i ispitivanja. Član 8. Evidencija o pregledima i ispitivanjima sredstava lične zaštite sadrži: 1. naziv sredstva lične zaštite i naziv proizvođača; 2. broj isprave odnosno standarda; 3. datum pregleda i ispitivanja za sredstva lične zaštite koja podliježu pregledima i ispitivanjima; 4. datum sljedećeg pregleda i ispitivanja; 5. broj uputstva za upotrebu i održavanje. Član 9. Upisivanje podataka u sredstva za vođenje evidencije iz člana 2.tač.1,2 i 3 ovog pravilnika vrši se na osnovu isprava o izvršenim pregledima i ispitivanjima sredstava rada i opreme, fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama i sredstvima lične zaštite. Član 10. Evidencijama o povredama radnika na radu ,profesionalnim oboljenjima,smrtnim slučajevima i njihovim uzrocima sadrži: 1. prezime, očevo ime i ime povrijeđenog, oboljelog ili poginulog radnika; 2. kratak opis povrede, profesionalnog oboljenja ili smrtnog slučaja; 3. uzrok povrede profesionalnog oboljenja ili smrtnog slučaja; 4. težinu povrede (lakša, teža, smrtni slučaj); 5. datum i čas povrede; 6. trajanje spriječenosti za rad zbog povrede odnosno profesionalnog obočjenja; 7. preduzete mjere u cilju otklanjanja uzroka povrede na radu, profesionalnih oboljenja, i smrtnih slučajeva i pokrenutih postupaka protiv odgovornih radnika. Evidencija iz prethodnog stava čuva se najmanje deset godina od dana kada se desio događaj, ako drugim propisom nije određen duži rok. Član 11. Evidencije o periodičnim ljekarskim pregledima radnika sadrži: 1. naziv organizacije koja je izvršila koja je izvršila ljekarski pregled; 2. datum kada je izvršen ljekarski pregled; 3. prezime očevo ime; 4. utvrđena radna sposobnost radnika; 5. utvrđeno profesionalno oboljenje radnika; 6. utvrđena invalidnost radnika. Član 12. Organizacija odnosno poslodavac dužni su čuvati sljedeću dokumentaciju i isprave: 1. tehničku dokumentaciju na osnovu koje je projektovan građevinski objekat za radne i pomoćne prostorije, odnosno tehnološki proces i isprave kojima se dokazuje da je projektovanje objekta, odnosno tehničko – tehnološkog procesa, izvršeno u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 3 od 3 2. tehničku dokumentaciju i isprave, koje služe kao dokaz da su objekti, odnosno tehničko – tehnološki procesi, izvedeni prema tehničkoj dokumentaciji u kojoj su projektovani mjere zaštite na radu i da ispunjava uslove iz projektne dokumentacije; 3. upustva za upotrebu i održavanje mašina, uređaja na mehanizovan pogon, alata i drugih sredstava rada i opreme i sredstava lične zaštite i isprave kojima se dokazuje da su proizvedeni u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona; 4. garancije koje služe kao dokaz da uvezena sredstva rada i opreme, odnosno sredstva lične zaštite odgovaraju međunarodniim konvencijama, tehničkim propisima i propisima donesenim na osnovu zakona; 5. elaborat o uređenju radilišta i isprave o izvršenim periodičnim pregledima i ispitivanjima sredstava rada i opreme, fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama i sredstava lične zaštite. Dokumentacija i ispave koje se usljed upotrebe oštete moraju se zamijeniti ovjerenim prepisom. Član 13. Dokumentaciju i isprave iz čl. 2. i 12. ovog pravilnika čuva organizacija, odnosno poslodavac na licu mjesta za vrijeme dok koristi objekte za rad, sredstva rada i opremu i sredstva lične zaštite, odnosno dok obavlja rad na radilištu, ako drugim propisima nije drugačije uređeno. Član 14. Organizacija odnosno poslodavac obavezni su podnijeti godišnji izvještaj organu uprave nadležnom za poslove inspekcije rada najkasnije do 15. januara tekuće godine za proteklu godinu. Izvještaj iz prethodnog stava sadrži podatke o: 1. broju povreda na radu i profesionalnih oboljenja; 2. težini povrede; 3. broju smrtnih slučajeva; 4. uzrocima povreda na radu i smrtnih slučajeva; 5. vrsti i uzrocima profesionalnih oboljenja; 6. preduzetim mjerama zaštite na radu za otklanjanje uzroka povreda na radu i profesionalnih oboljenja; 7. trajnu spriječenost za rad usljed povreda na radu i profesionalnih oboljenja; 8. broju pokrenutih postupaka za utvrđivanje odgovornosti radi nepridržavanja mjera zaštite na radu; Izvještaj iz tačke 1,2,3,7 i 8. prethodnog stava sadrži i tabelarni pregled. Organizacija, odnosno poslodavac sastavlja godišnji izvještaj na osnovu podataka iz čl.10. ovog pravilnika. Član 15. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o vođenju evidencije i čuvanju isprava iz oblasti zaštite na radu („Službeni list SRBiH“, broj:19/85). Član 16. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu SRBiH“. Broj: 03/08-17-167/90 Zamjenik predsjednika 7. januar 1991.godine Republičkog komiteta za Sarajevo zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu Enes Gotovuša, s.p.
Pravilnik o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima FBiH Federacija BiH Službeni list SRBiH 02/91 07.01.1991 uslovi rada,radnik ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 1 od 27 Na osnovu članu 31.stav 2. Zakona o zaštite na radu („Službene novine SRBiH“,br.22/90),republički komitet za zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu ,donosi: PRAVILNIK O USLOVIMA ZA UTVRĐIVANJE RADNIH MJESTA SA POSEBNIM USLOVOMA RADA I LJEKARSKIM PREGLEDIMA RADNIKA NA TIM RADNIM MJESTIMA Član 1. Ovim Pravilnikom propisuju se uslovi – odnosno rizici i grupe rizika na osnovu kojih se radna mjesta utvrđuju kao radna mjesta sa posebnim uslovima rada, posebni uslovi koje u pogledu zdravstvenog stanja i psihofizičkih sposobnosti moraju ispunjavati radnici prilikom raspoređivanja na ta radna mjesta, kao i postupak, način i rokovi za obavljanje ljekarskih pregleda i i sadržaj izvještaja o rezultatima tih pregleda. Član 2. Popis rizika i grupa rizika na osnovu kojih se utvrđuju radna mjesta sa posebnim uslovima rada, uslovi koje moraju ispunjavati radnici prilikom raspoređivanja na ta radna mjesta, kao i sadržaj prethodnih periodičnih ljekarskih pregleda radnika, sadržani su u prilogu ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio. Član 3. Organizacija, odnosno poslodavac iz čl.1. Zakona o zaštiti na radu (u daljem tekstu organizacija, odnosno poslodavac) dužni su utvrditi radna mjesta sa posebnim uslovima rada na osnovu rizika propisanih ovim pravilnikom. Ukoliko postoje rizici koji su obuhvaćeni ovim pravilnikom, organizacija, odnosno poslodavac utvrđuju i takva radna mjesta kao radna mjesta sa posebnim uslovima rada. Član 4. Poslovi sa posebnim uslovima rada utvrđuju se na zahtjev radnika, sindikata i nadležnog organa. Organizacija, odnosno poslodavac dužni su, u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, utvrditi osnovanost istog. Član 5. Poslove na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada mogu obavljati radnici koji ispunjavaju uslove u pogledu: - dobi života - pola - zdravstvenog stanja i psihofizičkih sposobnost Član 6. Prilikom zasnivanja radnog odnosa i raspoređivanja radnika na radna mjesta sa posebnim uslovima rada, koji u toku rada na istim, vrše se odgovarajući ljekarski pregeledi radnika (prethodni i periodični). Član 7. Prethodni i periodični pregled obavlja se prilikom zasnivanja radnog odnosa i raspoređivanja radnika na radna mjesta sa posebnim uslovima rada. Pregledima iz prethodnog stava utvrđuje se da li zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika odgovaraju zahtjevima radnog mjesta utvrđenih opštim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom. Uvjerenje o radnoj sposobnosti za obavljanje poslova na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada po obavljenom prethodnom ljekarskom pregledu, izdaje organizacija u oblasti zdravstva sa organizovanom službom za zdravstvenu zaštitu radnika i druge organizacije u oblasti zdravstva u kojima se vrše odgovarajući ljekarski pregledi. Uvjerenje o radnoj sposobnosti po obavljenom prethodnom pregledu izdaje doktor medicine rada, specijalista medicine rada (u daljem tekstu: specijalista medicine rada). ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 2 od 27 Član 8. Prilikom izdavanja uvjerenja o radnoj sposobnosti iz prethodnog člana koristi se prethodni zdravstveni karton i raspoloživa medicinska dokumentacija radnika. Član 9. Periodičnim ljekarskim pregledima radnika, koji rade na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, prati se i vrši provjera zdravstvenog stanja i psihofizičkih sposobnosti radnika radi utvrđivanja da li je kod radnika nastala promjena koja predstavlja kontraindikaciju za dalji rad na radnom mjestu na koje je radnik raspoređen. Izvještaj o periodičnom ljekarskom pregledu sa ocjenom radne sposobnosti izdaje specijalista medicine rada. Član 10. Periodične ljekarske preglede radnika obavlja specijalista medicine rada i doktori medicine drugih specijalnosti, kako je utvrđeno ovim pravilnikom i kako prema indikacijama odredi specijalista medicine rada. Član 11. Pregledi iz prethodnog člana vrše se u rokovima koji su utvrđeni u prilogu ovog pravilnika, ako drugim propisima nije drugačije određeno. Član 12. Ako posebne okolnosti zahtjevaju, organizacija, odnosno poslodavac može da organizuje vanredne preglede radnika uvidom u zdravstveno stanje cijelog kolektiva ili pojedinih grupa radnika, a naručito u slučaju: - ako se pojavi veči broj oboljenja sa istim ili sličnim simptomima ili ako postoji opasnost od epidemije; - ako novine u tehnološkom procesu sadrže povećanu opasnost za zdravlje radnika, odnosno ako je došlo do promjene uslova rada; - ako je došlo do povrede radnika ili oboljenja koje umanjuje radnu sposobnost radnika; - na lični zahtjev radnika kada osjeti da nije zdravstveno sposoban da obavlja poslove na koje je raspoređen; - na zahtjev radnika sa posebnim ovlašćenjima i odgovornostima, ako se primjeti kod radnika učestalo povređivanje, alkoholizam, neefikasnost u radu, povećanje škarta, učestalo izostajanje i sl. Član 13. Prilikom upućivanja na periodičan ljekarski pregled organizacija, odnosno poslodavac dužni su da popune obrazac 3P-1 , koji čini sastavni dio ovog pravilnika. Obrazac 3P-1 popunjava se u dva primjerka.Jedan primjerak se dostavlja zdravstvenoj organizaciji koja vrši preglede, a drugi zadržava organizacija, odnosno poslodavac i odlaže u lični dosije radnika. Član 14. Zdravstvena organizacija po obavljenom periodičnom ljekarskom pregledu radnika dostavlja izvještaj sa ocjenom radne sposobnosti organizaciji, odnosno poslodavcu putem obrazca 3P-2, koji čini sastavni dio ovog pravilnika. Zdravstvena organizacija je dužna dostaviti obrazac 3P-2 organizaciji, odnosno poslodavcu u roku od 15 dana od dana obavljenog perodičnog ljekarskog pregleda. Obrazac 3P-2 popunjava se u tri primjerka.Jedan primjerak zadržava zdravstvena organizacija, a ostala dva primjerka dostavlja organizaciji, odnosno poslodavcu. Jedan primjerak obrazca 3P-2 o poslednjem periodičnom ljekarskom pregledu radnika organizacija, odnosno poslodavac dostavlja zdravstvenoj organizaciji prilikom obavljanja narednog periodičnog pregleda i to u slučaju ako se pregled ne obavlja kod iste zdravstvene organizacije. Član 15. Po završetku periodičnog ljekarskog pregleda grupe radnika koji rade na istim ili sličnim poslovima ili u jednoj tehnološkoj cjelini (više od 20 radnika), zdravstvena organizacija dužna je u roku od 60 dana dostaviti izvještaj sa pokazateljima zdravstvenog stanja pregledane grupe radnika sa prijedlogom mjera prevencije i zaštite zdravlja radnika. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 3 od 27 Član 16. Ljekarski pregled radnika na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada sadrži: 1. uzimanje anamnestičkih podataka: lična, porodična, socijalna i profesionalna anamneza: 2. antropometrijske parametre; 3. sadašnje tegobe po sistemima; 4. fizikalni pregled; 5. laboratorijski standard u smislu ovog pravilnika, koji podrazumjeva slijedeće pretrage u krvi i urina: brzina sedimantacije eritrocita, broj eritrocita, leukocita i trombocita, hemoglobin, hematokrit, šečer u krvi, ureu u krvi, pregled urina i mikroskopski pregled sedimentacije urina; 6. ciljnu obradu, odnosno funksionalno ispitivanje pojedinih organa ili sistema koji su potencijalno ugroženi od štetnosti na radnom mjestu i u radnoj sredini, koje određuje specijalista medicine rada, u skladu sa odredbama ovog pravilnika; 7. ocjenu radne sposobnosti u odnosu na zahtjev radnog mjesta u skladu sa zdravstvenim stanjem i psihofizičkim sposobnostima radnika, s prijedlogom za preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite zdravlja radnika; 8. ocjenu specijaliste medicine rada, da li postoje znaci profesionalnog oštečenja zdravlja. Član 17. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o postupku i načinu vršenja ljekarskih pregleda radnika („Službeni list SR BiH“, broj:2/81). Broj:03/08-18-164/90 Zamjenik predsjednika 7. januar 1991.godine Republičkog komiteta za Sarajevo zdravstvo, rad i socijlanu zaštitu Enes Gotovuša, s.p. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 4 od 27 1 - POPIS RIZIKA NA RADNIM MJESTIMA SA POSEBNIM USLOVIMA RADA 1. poslovi koji u toku pretežnog dijela punog radnog vremena zahtjevaju teško fizičko naprezanje (dizanje i rukovanje teretom težim od 25 kg za muškarce, odnosno 15 kg za žene) ili poslovi koji se obavljaju u prisilnom položaju tijela; 2. poslovi koji se izvode na visini večoj od 3 metra, odnosno spuštanjem u dubinu veću od 3 metra; 3. rad u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima (poslovi u vrućim i suhim ili toplim i vlažnim pogonima, poslovi u hladnjačama idr.) i rad pod nepovoljnim uticajem atmosferskih uslova na otvorenom prostoru; 4. rad pri kome je radnik izložen jakim izvorima svjetlosti čija jačina prelazi dozvoljen nivo; 5. rad u buci čija jačina prelazi dozvoljeni nivo za određenu vrstu poslova; 6. poslovi pri kojima je radnik izložen vibracijama i potresanju koje se prenosi na organizam; 7. rad u uslovima povišenog i sniženog atmosferskog pritiska; 8. poslovi pri kojima je radnik izložen jonizirajućim zračenjima; 9. poslovi pri kojima je radnik izložen nejonizirajućim zračenjima (mikrovalna, visokofrekventna, ultraljubičasta, infracrvena, laserska i dr.); 10. poslovi pri kojima je radnik izložen nefibrinogenoj prašini (prašina metala, drveta, cementa i druge prašine sa sadržajem Si O2 manjim od 1%); 11. poslovi pri kojima je radnik izložen fibrinogenim prašinama (prašina sa sadržajem Si O2 većim od 1% i prašine azbesta talka i kamenog uglja); 12. poslovi pri kojima je radnik izložen organskim prašinama (prašine lana, konoplje, pamuka, brašna, pljesnivog ječma, pljesnivog sijena, životinjskih dlaka, jute, dirocijanata, produkata piralize polivinila i dr.); 13. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimu olova i njegovih organskih jedinjenja; 14. poslovi pri kojima je radnik izložen tetraetil olovu; 15. poslovi pri kojima je radnik izložen parama žive i prašini živinih jedinjenja; 16. poslovi pri kojima je radnik izložen hromu i jedinjenjima hroma; 17. poslovi pri kojima je radnik izložen niklu i jedinjenjima nikla; 18. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimovima mangana i njegovih jedinjenja; 19. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimovima kadmija; 20. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimovima vanadija, selena i platine; 21. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini tvrdog metala; 22. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini aluminija i njegovih jedinjenja; 23. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimu berilija; 24. poslovi pri kojima je radnik izložen parama i prašini arsena i njegovih jedinjenja; 25. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimovima fosfora i njegovih soli; 26. poslovi pri kojima je radnik izložen kiselinama i bazama; 27. poslovi pri kojima je radnik izložen plinskim nadražljivcima (sumpordioksid, nitrozni gasovi, aceton, amonijak, hlor, formaldehid, ozon i dr.); 28. poslovi pri kojima je radnik izložen fluoru i jedinjenjima fluora; 29. poslovi pri kojima je radnik izložen ugljen monoksidu; 30. poslovi pri kojima je radnik izložen ugljendisulfidu; 31. poslovi pri kojima je radnik izložen cijanovodiku; 32. poslovi pri kojima je radnik izložen glikolima, aldehidima i ketonima; 33. poslovi pri kojima je radnik izložen metilalkoholu; 34. poslovi pri kojima je radnik izložen alifatskim ugljenovodicima (benzin, nafta, derivati nafte, vajt špirit, kerozin i dr.); 35. poslovi pri kojima je radnik izložen halogenim derivatima ugljovodonika; 36. poslovi pri kojima je radnik izložen benzenu i homolozima benzena; 37. poslovi pri kojima je radnik izložen amino i nitroderivatima benzena; 38. poslovi pri kojima je radnik izložen vinilhlorid monomeru; 39. poslovi pri kojima je radnik izložen hemijskim materijama u proizvodnji i preradi vještačkih smola i plastičnih masa; 40. poslovi u proizvodnji i manipulaciji pri kojima je radnik izložen organofosfornim i kabamatnim pesticidima; 41. poslovi u proizvodnji i manipulaciji pri kojima je radnik izložen pesticidima (nikotin, piretin, parakvat, hlorirani ugljovodonici i dr.); 42. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini vještačkih đubriva; 43. poslovi pri kojima je radnik izložen biološkim agensima (bakterije, virusi, gljivice i paraziti, rad sa bolesnim, odnosno umrlim ljudima i životinjama, biološkim materijalom pri preradi proizvoda od životinja, krzna, kože, perja, proteinima seruma i mokraće, enzimima, deterdžentima i dr.); 44. poslovi pri kojima je radnik izložen djelovanju karcenogenih materija utvrđenih u listi kancerogenih materija koju donosi Savezni zavod za standardizaciju; 45. poslovi na izradi i rukovanju eksplozivima, barutima i pirotehničkim smjesama; 46. poslovi palioca mina; 47. poslovi vatrogasca; ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 5 od 27 48. poslovi čuvanja ljudi i imovine uz nošenje vatrenog oružja; 49. rukovanje uređajima na postrojenjima za uskladištenje i preradu lako zapaljivih i eksplozivnih tekućina i gasova (benzin, butan, propan, amonijak i dr.) i rukovanje stanicama i posudama sa gasovima pod pritiskom; 50. rukovanje dizalicama na mehanizovan pogon (građevinske, tvorničke i dr.) i obavljanje poslova signaliste; 51. poslovi na montaži, održavanju i ispitivanju električnih instalacija, uređaja i postrojenja: 52. rukovanje i upravljanje sredstvim raada na mehanizovani pogon na kojima postoji povećan rizik od povređivanja (mašine za obradu metala, drveta, kože, papira, gume i dr.); 53. rukovanje i upravljanje samohodnim sredstvim rada na mehanizovan pogon (buldožderi); 54. poslovi unutrašnjeg transporta i poslovi u javnom saobraćaju; 55. ronilački radovi. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 6 od 27 II – USLOVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI RADNICI ZA OBAVLJANJE POSLOVA NA RADNIM MJESTIMA SA POSEBNIM USLOVIMA RADA I SADRŽAJ PRETHODNIH I PERIODIČNIH LJEKARSKIH PREGLEDA RADNIKA 1. Poslovi koji u toku pretežno punog radnog vremena zahtjevaju teško fizičko istezanje ili poslovi koji se obavljaju u prisilnom položaju tijela: a) posebni uslovi radnika: dob: radnici stariji od 18 godina, zdravstveno stanje; - zahtjevi: uredna funkcija lokomotornog, kardiovaskularnog i disajnog sistema, pol: - kontraindikacija: žena za vrijeme trudnoće, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregledi: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća – odelna kamera (u daljem tekstu radiografija pluća), spirometrija i EKG, - ispitivanje funkcije kičme i ekstremiteta, - ispitivanje vida na ortoreteru, - pregled fundusa oka, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - ispitivanje funkcije kičme i ekstremiteta c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja 18 mjeseci, a za radnike do 21 godine starosti svakih 12 mjeseci. 2. Poslovi koji se izvode na visini većoj od 3 metra, odnosno spuštanjem u dubinu veću od 3 metra a) posebni uslovi radnika dob: radnik stariji od 18 godina, zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija lokomotornog sistema, uredan vid na blizinu i daljinu, uredno vidno polje, očuvan dubinski vid, uredan sluh, uredna funkcija organa za ravnotežu i očuvana prostorna percepcija, pol: kontraindikacije: žena u vrijeme trudnoće, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - funkcionalno ispitivanje kičme i ekstremiteta, - audiometrija, Ispitivanje ortostatike i dinamostatike gornjih i donjih ekstremiteta (Rombergov, Unterbergerov i Babinski – Weile – ov pokus) – u daljem tekstu ispitivanje osjećaja ravnoteže,prema potrebi uraditi vestibulometriju,- obrada psihologa, - obrada psihologa, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - funkcionalno ispitivanje kičme i ekstremiteta, - audiometrija, - ispitivanje osjećaja ravnoteže, prema potrebi uraditi vestibulometriju, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 7 od 27 3. Rad u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima i rad pod nepovoljnim uticajem atmosferskih uslova na otvorenom prostoru a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina, zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija kardiofaskularnog, disajnog, lokomotornog i digestivnog sistema, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - reumatestovi i Ribrinogen (kod niskih temperatura rada), - bilirubin, transaminaze, K i Sa u serumu (kod visokih temperatura), - EKG i spirometrija, - radiografija pluća, - ispitivanje vida na ortoreteru, - funkcionalno ispitivanje kičme i ekstremiteta, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - reuma testovi i fibrinogen u krvi (kod niskih temperatura) bilirubin, transaminaze, K i Sa u serumu (kod visokih temperatura), - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - angikold test ( kod niskih temperatura), - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 4. Rad pri kome je radnik izložen jakim izvorima svjetlosti čija jačina prelazi dozvoljen nivo a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredan vid na blizinu i daljinu, očuvan dubinski i kolorni vid, uredno vidno polje, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - specijalista oftamolog Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 5. Rad u buci čija jačina prelazi dozvoljen nivo za određenu vrstu poslova a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredan sluh, uredna funkcija organa za ravnotežu i organa sluha, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard i EKG, - radiografija pluća, ispitivanje osjećaja ravnoteže, - audiometrija, Periodični pregled: ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 8 od 27 - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, - prema potrebi uraditi i stibulometriju, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca, - nakon zapošljavanja u prvoj godini rada u buci, dva puta kontrolisati sluh audiometrijom u razmaku od 6 mjeseci. 6. Poslovi pri kojima je radnik izložen vibracijama i potresanju koje se prenosi na organizam a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija lokomotornog digestivnog i kardiovaskularnog sistema, organa vida i sluha, pol: - kontraindikacija: žena za vrijeme trudnoće, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregledi: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, - audiometrija, - specijalista ginekolog, - ispitivanje osjećaja ravnoteže, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - audiometrija, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, - ispitivanje osjećaja ravnoteže, - specijalista ginekolog, Fakultativno: indikacije za dodatne specijalnističke preglede kao i potrebu rentgenskog snimanja ekstremiteta i kičme određuje specijalista medicine rada, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca, za radnike do 21 godine starosti jednom u 12 mjeseci. 7. Rad u slovima povišenog u sniženog atmosferskog pritiska a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija lokomotornog, kardiovaskularnog, disajnog i centralnog nervnog sistema, pol: - kontraindikacija: žena za vrijeme trudnoće, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregledi: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - EKG, - velika spirometrija, - pregled vida na ortoreteru, - audiometrija, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 9 od 27 Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG , - velika spirometrija, - pregled vida na ortoreteru, - audiometrija, ispitivanje podražljivosti vestibularnog aparata kliničkim metodama, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, - rendegenografija koštanog sistema – prema indikacijama, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseca. 8. Poslovi pri kojima je radnik izložen jonizirajućim zračenima - posebni uslovi radnika, elementi zdravstvenih pregleda i rokovi regulisani su posebnim propisima. 9. Poslovi pri kojima je radnik izložen nejonizirajućim zračenjima (mikrovalna, visoko vrekventna, ultraljubičasta, infracrvena, laserska i dr.) a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija kardiovaskularnog, centralnog nervnog sistema i organa vida, - psihička sposobnost: (za rukovanje radarom – mokrovalna zračenja, visokofrekventra zračenja i primjena laserskog zračenja), Zahtjevi: opšta intelektualna razvijenost, emocionalna stabilnost iznad donje granice prosjeka, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregledi: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - specijalista ginekolog, - specijalista oftalmolog. - obrada psihologa za radnike na poslovima na radaru i primjeni laserskih i visokofrenkventvih zračenja; Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled - bez radiografije pluća: c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: - 24 mjeseca za radnike izložene infracrvenom i ultraljubičastom zračenju; - 12 mjeseci za radnike izložene visokofrekventnom mokrovalnom i laserskom zračenju: - obrada psihologa prema indikacijama. 10. Poslovi pri kojima je radnik izložen nefibrinogenoj prašini a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - PA snimak pluća, - velika spirometrija, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 10 od 27 c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 11. Poslovi pri kojima je radnik izložen fibrinogenim prašinama a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija srca i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - PA snimak pluća, - EKG, - velika spirometrija, - alergogološko testiranje prema potrebi. Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled. c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: - 24 mjeseca za radnike do 21 godine starosti, a koji su izloženi azbestu svakih 12 mjeseci. 12. Poslovi pri kojima je radnik izložen organskim prašinama a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija srca i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - PA snimak pluća, - EKG i spirometrija, - velika spirometrija prema potrebi, - alergogološko testiranje prema potrebi. Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled. c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 13. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimu olova i njegovih organskih jedinjenja a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija nervnog sistema, jetre, bubrega, krvotvornih i disajnih organa, pol: - kontraindikacije: žena za vrijeme trudnoće i dojenja, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregledi: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, retikulaciti, bilirubin, - enzimatski testovi za jetru, kreatin klireus u urinu, - EKG i spirometrija, Periodični pregled: ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 11 od 27 - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - retikulaciti, D-DALK, EPO, DALK u urinu (prema potrebi proširiti laboratorijske pretrage, EKG, EM-NG prema indikacijama). c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 14. Poslovi pri kojima je radnik izložen tetraetilolovu a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija nervnog sistema, jetre, bubrega i kože, pol: - kontraindikacije: žena za vrijeme trudnoće i dojenja, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregledi: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - hepatogram, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - radiografija pluća, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - hepatogram, - olovo u urinu, - olovo u lipidnoj frakciji plazme, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu; c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseca. 15. Poslovi pri kojima je radnik izložen parama žive i prašini živinih jedinjenja a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija nervnog sistema, jetre, bubrega i kože, pol: - kontraindikacije: žena za vrijeme trudnoće i dojenja, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - hepatogram, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - radiografija pluća, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - hepatogram, - acidum uricum u krvi, - živa u urinu, - enzimatski testovi za jetru, - specijalnista oftamolog (vizus fundus, pregeld leđa sa procjepnom svjetiljkom – Aktinosonov refleks, obrada psihologa); c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja i obradu psihologa: 12 mjeseci. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 12 od 27 16. Poslovi pri kojima je radnik izložen hromu i jedinjenjima hroma a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, kože i disajnih organa, pol: - kontraindikacije: žena za vrijeme trudnoće i dojenja, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - hepatogram, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - alergološko testiranje na nikl i hrom; Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 17. Poslovi pri kojima je radnik izložen niklu i jedinjenjima nikla a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, kože i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - hepatogram, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - radiografija pluća, - alergološko testiranje na nikl i hrom; Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - hepatogram, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - EKG i spirometrija, - radiografija pluća - alergološko testiranje na nikl i hrom; c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 18. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimovima mangana i njegovih jedinjenja a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija centralnog i perifernog nervnog sistema, jetre, bubrega i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 13 od 27 Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - hepatogram, UIBC, TIBC, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - specijalista neuropsihijatar; Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, - mangan u krvi, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 19. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimovima kadmija a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - kreatinin klireus u urinu, - mokračna kiselina u krvi, - hepatogram, - enzimatski tesovi za jetru, - EKG i spirometrija, - radiografija pluća. Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - hepatogram, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - EKG, spirometrija i prema potrebi velika spirometrija, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 20. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimovima vanadija, selena i platine a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija disajnih organa i kože, uredna funkcija jetre i bubrega (kod izloženih selenu), b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - kreatinin klireus u urinu (kod izloženih selenu), - enzimatski tesovi za jetru, - alergološko testiranje prema potrebi za platinu, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija. Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 14 od 27 c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 21. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini tvrdog metala a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - alergološko testiranje na kobalt, - spirometrija, - PA snimak pluća, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 22. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini aluminija i njegovih jedinjenja a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija disajnih organa i srca, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - PA snimak pluća, - alergološko testiranje prema potrebi, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 18 mjeseci. 22. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini aluminija i njegovih jedinjenja a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija disajnih organa i srca, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - EKG i spirometrija, - PA snimak pluća, - alergološko testiranje prema potrebi, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 18 mjeseci. 23. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini aluminija i njegovih jedinjenja a) posebni uslovi radnika: ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 15 od 27 dob: radnik stariji od 21 godine zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, kože i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - EKG i spirometrija, - radiografija pluća, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 24. Poslovi pri kojima je radnik izložen parama i prašini arsena i njegovih jedinjenja a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija centralnog i perifernog nervnog sistema, jetre, bubrega, disajnih organa i kože, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - enzimatski tesovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - spirometrija, - radiografija pluća. Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - enzimatski testovi za jetru, - arsen u urinu, - spirometrija, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 25. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimovima fosfora i njegovih soli a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, disajnih organa, uredno stanje zuba i vilice, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - enzimatski tesovi za jetru, - pregled stomatologa, - spirometrija, - radiografija pluća. Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin u urinu, ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 16 od 27 - mokračna kiselina u krvi, - alkalna fosfataza, - kalcijum u krvi, - pregled stomatologa, - spirometrija, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 26. Poslovi pri kojima je radnik izložen kiselinama i bazama a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija disajnih organa i kože, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - spirometrija, - radiografija pluća, - pregled stomatologa (kod radnika galvanizera); Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodne preglede, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 27. Poslovi pri kojima je radnik izložen kiselinama i bazama a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija disajnih organa i kože, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - spirometrija i EKG, - alergološko testiranje prema potrebi, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodne preglede, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: do 21 godine starosti, svakih 12 mjeseci, a od 21 godine svakih 24 mjeseca. 28. Poslovi pri kojima je radnik izložen fluoru i jedinjenjima fluora a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija disajnih organa, oka i endokrinog sistema, pol: - kantraindikacije: žena za vrijeme trudnoće, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - hepatogram, - kalcijum i fosfor u krvi, ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 17 od 27 - radiografija pluća, - spirometrija i EKG, - alergološko testiranje prema potrebi, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - hepatogram, - kalcijum i fosfor u krvi, - alkalna fosfataza, - flusridi u urinu, - EKG i spirometrija c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 29. Poslovi pri kojima je radnik izložen ugljenmonoksidu a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija kardiovaskularnog, disajnog i centralnog nervnog sistema, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - spirometrija i EKG, - radiografija pluća, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, CO i COHB u krvi, - EKG i spirometrija c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 18 mjeseci. 30. Poslovi pri kojima je radnik izložen ugljensulfidu a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija centralnog i perifernog nervnog sistema, jetre, bubrega i disajnih organa, pol: - kantraindikacije: žena za vrijeme trudnoće, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - hepatogram, - mokraćna kiselina u krvi, - kreatinin klireus u urinu, enzimatski testovi za jetru, - EKG i spirometrija, - radiografija pluća, - specijalista neuropsihijatar, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - mokraćna kiselina u krvi, - kreatinin klireus u urinu, - enzimatski testovi za jetru, - lipidi, - jodazidini test, ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 18 od 27 - EKG i spirometrija, - specijalista ginekolog, - specijalista neuropsihijatar, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 31. Poslovi pri kojima je radnik izložen cijanovodoniku a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija centralnog nervnog sistema i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, hepatogram, radiografija pluća, - EKG i spirometrija, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled uraditi rodanide u biološkom materijalu, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 18 mjeseci. 32. Poslovi pri kojima je radnik izložen _______, aldehidima i ketonima a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, krvotvornih organa i kože, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, Radiografija pluća se radi prema indikacijama c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 33. Poslovi pri kojima je radnik izložen metilalkoholu a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, centralnog nervnog sistema, oka i očnog živca i b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - pregled vida na ortoreteru, - specijalista oftamolog ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 19 od 27 Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 34. Poslovi pri kojima je radnik izložen alifatskim ugljovodonicima a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, krvotvornih organa, centralnog nervnog sistema, kože, kardiovaskularnog i disajnog sistema, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - retikulociti, - DKS, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - alergološko testiranje prema potrebi, - radiografija pluća, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 35. Poslovi pri kojima je radnik izložen halogenim derivatima ugljovodonika a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, krvotvornih organa, centralnog nervnog sistema, kože, kardiovaskularnog, disajnih organa i kože, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - retikulociti, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - holesterol, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - alergološko testiranje prema potrebi Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, metaboliti u urinu zavisno od jedinjenja, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 36. Poslovi pri kojima je radnik izložen benzenu i homolozima benzena a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, krvi i krvotvornih organa, centralnog nervnog sistema, kardiovaskularnog, disajnog i endokrinig sistema, pol: - kantraindikacije: žena za vrijeme trudnoće, ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 20 od 27 b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - retikulociti, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - vrijeme krvarenja i protrombinsko vrijeme, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled i dodatne pretrage: fenol u urinu, hipurna kiselina ili metaboliti u zavisnosti od jedinjenja, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 37. Poslovi pri kojima je radnik izložen amino i nitroderivatima benzena a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, krvi i krvotvornih organa, kože i centralnog nervnog sistema, pol: - kantraindikacije: žena za vrijeme trudnoće, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - trombociti, retikulociti, - željezo u serumu, - mokračna kiselina u krvi, - enzimatski testovi jetre, kreatinin klireus u urinu, - spirometrija, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled i uraditi methomoglobin u krvi i metabolite u zavisnosti od jedinjenja, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 38. Poslovi pri kojima je radnik izložen amino i nitroderivatima benzena a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, kože i krvnih sudova, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - enzimatski testovi za jetru, - trombociti, - fibrinogen, - angiokold test (prema indikacijama), Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled i uraditi proteinogram, kalcijum i fosfor u krvi, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 21 od 27 39. Poslovi pri kojima je radnik izložen hemijskim materijalima u proizvodnji i preradi vještačkih smola i plastičnih masa a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, disajnih organa, kože i centralnog nervnog sistema, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - hematokrit, - trombociti, - enzimatski testovi za jetru, - EKG i spirometrija, - alergološki testovi prema potrebi, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 40. Poslovi pri kojima je radnik izložen organofornim i karbamatnim pesticidima a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija centralnog i perifernog nervnog sistema, kože, disajnih organa i aktivnost holinesteraze u granicama normale, pol: - kantraindikacije: žena za vrijeme trudnoće i dojenja, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - funkcionalno ispitivanje aktivnosti holinesteraze, - EKG i spirometrija, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 41. Poslovi pri kojima je radnik izložen drugim pesticidima a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, centralnog i perifernog nervnog sistema, i disajnih organa, pol: - kantraindikacije: žena za vrijeme trudnoće i dojenja, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klirens u urinu, - EKG i spirometrija, ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 22 od 27 Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 42. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini vještačkih đubriva a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija kože i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 43. Poslovi pri kojima je radnik izložen biološkim agensima a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija imunobiološkog sistema, jetre, bubrega i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - proteniogram, - specifične pretrage zavisno od vrste bioloških štetnosti, - kreatinin klirens u urinu, - enzimatski testovi za jetru, - radiografija pluća, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 44. Poslovi pri kojima je radnik izložen djelovanju kancerogenih materija Poslovi pri kojima je radnik izložen djelovanju kancerogenih materija kao i ostali kriteriji za odnosne poslove, utvrdiće se nakon donošenja liste kancerogenih materija od strane nadležnog javnog organa. 45. Poslovi na izrad i rukovanju eksplozivima, barutima i pirotehničkim smjesama a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredan vid na daljinu i blizinu, - uredno vidno polje, uredna funkcija jetre, bubrega, kože, krvi i krvotvornih organa, kardiovaskularnog i disajnog sistema, centralnog i perifernog nervnog sistema, - psihička sposobnost, - zahtjevi: senzomotorna koordinacija, spretnost šake i ruke iznad gornje granice prosjeka, opšta intelektualna razvijenost sposobnost koncentracije, emocionalna stabilnost iznad gornje granice prosjeka, Pol: - kontraindikacije: žena za vrijeme trudnoće ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 23 od 27 b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - kreatinin klirens u urinu, - enzimatski testovi za jetru, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - audiometrija, - pregled vida na ortoreteru, - obrada psihologa, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - toksikološke analize krvi i urina koje određuje specijalista medicine rada, a zavisno od vrste hemijskih materija koje služe za izradu eksploziva, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - audiometrija, - obrada psihologa, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 18 mjeseci, psihičke sposobnosti: 18 mjeseci. 46. Poslovi palioca mina a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija lokomotornog sistema, - uredan vid na daljinu i blizinu (sa ili bez korekcija) uredan sluh, uredna funkcija kardiovaskularnog i disajnog sistema, - psihička sposobnost, - zahtjevi: spretnost šake i ruke iznad gornje granice prosjeka, opšta intelektualna razvijenost, emocionalna stabilnost, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - ispitivanje funkcije kičme i ekstremiteta, - ispitivanje vida na ortoreteru, - audiometrija, - obrada psihologa, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - audiometrija, - ispitivanje funkcije kičme i ekstremiteta, - obrada psihologa, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 18 mjeseci, psihičke sposobnosti: 18 mjeseci. 47. Poslovi vatrogasaca - uslovi koje moraju ispunjavati radnici, elementi i rokovi zdravstvenih pregleda utvrđeni su posebnim propisima. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 24 od 27 48. Poslovi čuvanja ljudi i imovine uz nošenje vatrenog oružja - uslovi koje moraju ispunjavati radnici, elementi i rokovi zdravstvenih pregleda utvrđeni su posebnim propisima. 49. Rukovanje uređajima na postrojenjima za uskladištenje i preradu lako zapaljivih i eksplozivnih tekućina i gasova i rukovanje stanicama i posudama sa gasovima pod pritiskom a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredan vid na daljinu i blizinu (sa ili bez korekcija), uredno vidno polje i kolorni vid, uredan sluh, uredna funkcija lokomotornog sistema, - psihička sposobnost, - zahtjevi: senzomotorna koordinacija, opšta intelektualna razvijenost, emocionalna stabilnost, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - audiometrija, - obrada psihologa, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - audiometrija, - obrada psihologa, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 50. Rukovanje dizalicama na mehanizovan pogon i obavljanje poslova signaliste a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija lokomotornog sistema, dobar vid na daljinu (sa ili bez korekcija), uredan vid na blizinu, očuvan dubinski vid, uredno vidno polje, uredan sluh, uredna prostorna percepcija, psihička sposobnost, - zahtjevi: opšta intelektualna razvijenost, senzomotorna koordinacija, perceptivna sposobnost, sposobnost koncentracije, emocionalna stabilnost, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - pregled vida na ortoreteru, - audiometrija, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, - obrada psihologa, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, - audiometrija, ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 25 od 27 - ispitivanje vida na ortoreteru, - obrada psihologa, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 18 mjeseci, psihičke sposobnosti: 36 mjeseci. 51. Poslovi na montaži, održavanju i ispitivanju električnih instalacija, uređaja i postrojenja a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredan vid na daljinu (sa ili bez korekcija), očuvan dubinski vid, uredna funkcija lokomotornog sistema, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - audiometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - ispitivanje osjećaja ravnoteže (prema potrebi vestibulometrija) Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - audiometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 52. Rukovanje i upravljanje sredstvima rada na mehanizovan pogon na kojima postoji povećana opasnost od povređivanja a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredan vid na daljinu (sa ili bez korekcija), očuvan dubinski vid, uredno vidno polje, uredan sluh, uredna funkcija lokomotornog sistema, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - audiometrija, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - audiometrija, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 36 mjeseci. 53. Rukovanje i upravljanje samohodnim sredstvima rada na mehanizovan pogon a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: dobar vid na daljinu (sa ili bez korekcija), očuvan dubinski vid, uredno vidno polje, uredan sluh, uredna funkcija lokomotornog sistema, psihička stabilnost, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 26 od 27 Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - radiografija pluća, - audiometrija, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, - obrada psihologa, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - audiometrija, - obrada psihologa, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca, psihičke sposobnosti 24 mjeseca. 54. Poslovi unutrašnjeg transporta, poslovi u javnom saobraćaju - posebni uslovi radnika, elementi i rokovi zdravstvenih pregleda utvrđeni su posebnim propisima. 55. Ronilački poslovi a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredan vid na daljinu sa oštrinom vida najmanje 0,8 na oba oka, očuvan dubinski vid, uredno vidno polje, razlikovanje boja, obim grudnog koša iznad 90cm sa ekstenzijom od 10cm (najmanje), vitalni kapacitet iznad 3.500m3, uredna funkcija lokomotornog sistema, kardiovaskularnog, disajnog, centralnog i perifernog nervnog sistema, psihička sposobnost: zahtjevi: senzomotorna koordinacija, opšta intelektrualna razvijenost, emocionalna stabilnost, socijalna prilagodljivost, pol, kontraindikacije: žene za vrijeme trudnoće, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - audiometrija, - specijalnista otolaringolog, - specijalista oftamolog, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, - EKG, - velika spirometrija i pregled specijaliste interniste – kardiologija, - obrada psihologa, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - audiometrija, - specijalnista otolaringolog, - EKG i spirometrija, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, - ispitivanje vida na ortoreteru, - specijalista neuropsihijatar,
Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne struje FBiH Federacija BiH Službeni list SRBiH 34/88 02.09.1988 ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 1 od 18 Na osnovu člana 97. stav 2. Zakona o zaštiti na radu – Prečišćeni tekst (››Službeni list SRBiH‹‹, Br. 31/84 i 12/87), predsjednik Republičkog komiteta za rad i zapošljavanje, u sporazumu sa predsjednikom Republičkog komiteta za energetiku i industriju, donosi PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU PRI KORIŠĆENJU ELEKTRIČNE STRUJE I – OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom bliže se propisuju mjere zaštite na radu protiv opasnosti od električne struje u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima (radilištima i drugo). Mjere zaštite na radu protiv opasnosti od električne struje primjenjuju se pri radu na električnim postrojenjima, upotrebi električnih uređaja i korišćenju električnih instalacija nazivnih naizmjeničnih napona viših od 50V učestalosti 50 Hz odnosno nazivnih jednosmjernih napona viših od 120V. Član 2. Mjere zaštite na radu, propisane ovim pravilnikom, dužne su da sprovode ovlašćene organizacije udruženog rada koje izrađuju tehničku dokumentaciju za objekte namjenjene za radne i pomoćne prostorije, osnovne organizacije koje vrše projektovanje tehnoloških procesa , organizacije koje proizvode,prenose i distribuiraju električnu struju, izvođači radova, investitori i svi korisnici sredstava rada, opreme i instalacija ( u daljem tekstu: osnovna organizacija) i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost ličnim radom sredstvima rada u svojini građana, građanska pravna lica i građani, ako se koriste dopunskim radom drugih lica ( u daljem tekstu: poslodavac). Član 3. Elektrotehnički instalacioni materijal, električne naprave, postrojenja, uređaji i zaštitna oprema moraju odgovarati propisima donesenim na osnovu zakona, standardima i opšte priznatim mjerama zaštite na radu. Član 4. Ako ovim pravilnikom nisu propisane mjere zaštite na radu protiv opasnosti od električne struje pri radu sa električnim postrojenjima, upotrebi električnih uređaja i korišćenju električnih instalacija, primjenjivaće se odgovarajući propisi kojima se te mjere bliže uređuju. II – OBJAŠNJENJE POJMOVA Član 5. Elektroenergetski objekat je građevinsko-elektromontažna cjelina koja služi za proizvodnju, prenos, transformaciju ili distribuciju električne struje. Električna pogonska prostorija je prostorija namjenjena za smještaj električnih pogonskih uređaja. Zatvorena električna prostorija, namijenjena je isključivo za smještaj električnih uređaja koja mora biti zaključana i u koju imaju pravo pristupa samo ovlašćeni radnici. Radovi u beznaponskom stanju su radovi koji se izvode u zatvorenoj električnoj prostoriji, ili njenom dijelu, ili električnom postrojenju na otvorenom prostoru u kojima je sa svih električno provodljivih dijelova, računajući kablovske i vazdušne uvode, isključen napon i prije početka rada preduzete propisane mjere zaštite na radu. Radovi u blizini napona su radovi koji se obavljaju na odstojanju od dijelova električnog postrojenja pod naponom, ako iz određenih razloga nije moguće uspostaviti beznaponsko stanje susjednih dijelova postrojenja pod naponom, a radovi predstavljaju povećanu opasnost za radnike i postrojenja, zbog čega je potrebno radnike upozoriti na dijelove koji se nalaze pod naponom i tačno odrediti opseg rada, područja kretanja i preduzeti odgovarajuće mjere zaštite na radu. Radovi pod naponom su radovi pri kojima se dijelovi postrojenja, koji su pod naponom, dodiruju prema postupku propisanom u osnovnoj organizaciji. Privremen električne instalacije su instalacije koje su privremeno postavljene za osvjetljenje ili pogon za vrijeme izvođenja građevinskih objekata i slično, a zatim se skidaju. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 2 od 18 Zaštitna sredstva su uređaji, naprave, prenosne i prevozne sprave koje služe za zaštitu radnika od udara električne struje, djelovanja električnog luka, električnog polja, produkta gorenja od pada sa visine i drugog. Osnovna zaštitna sredstva su elektroizolaciona zaštitna sredstva čija izolacija može trajno izdržati radni napon električnog postrojenja, pa se njima mogu dodirivati električni provodljivi dijelovi pod naponom. Dopunska zaštitna sredstva su elktroizolaciona zaštitna sredstva koja, sama po sebi, ne mogu pri datom naponu da obezbijede zaštitu od udara električne struje, već dopunjavaju osnovna zaštitna sredstva, a mogu služiti za zaštitu od napona dodira i napona koraka. Električni udar je stanje pri kome je čovjek postao dio električnog kola usljed direktnog dodira provodljivih dijelovaelektričnih instalacija,uređaja,opreme i slično, koji su pod naponom, ili indirektnog dodira, napona dodira ili napona koraka, tako da kroz tijelo čovjeka protiče električna struja. Radne prostorije su prostorije u kojima se obavljaju proizvodni i drugi procesi rada, odnosno u kojima se kreću ili pretežni dio radnog vremena zadržavaju radnici na radu. Pomoćne prostorije su prostorije koje služe za higijenske, sanitarne i druge potrebe radnika (sanitarne prostorije, prostorije za uzimanje hrane, pušenje,povremeno zagrijavanje radnika i drugo). Radni prostori su prostori izvan radnih prostorija u kojim se obavlja rad, odnosno u kojim se kreću ili pretežni dio radnog vremena zadržavaju radnici na radu. Radilišta su radni prostori izvan radnih prostorija na kojim se obavlja rad, odnosno na kojima se kreću ili pretežni dio radnog vremena zadržavaju radnici na radu. Zaštita od električnog udara je zaštita koja se izvodi prema jugoslavenskim standardima. Sigurnosni razmak je najmanje dozvoljeni razmak između dijelova pod naponom i bilo kojeg dijela tijela radnika, odnosno neizolovanog alata ili opreme kojom se radnik služi. Prenosni alat je električna mašina na motorni ili magnetni pogon koja je namijenjena za obavljanje mehaničkog rada i koja se po potrebi može prenositi na mjesto rada. Alat klase I je alat u kojem se zaštita od udara elektrčne struje ne zasniva samo na osnovnoj izolaciji, već uključuje i dodatnu sigurnosnu mjeru kojom su pristupačni provodni dijelovi povezani na zaštitni provodnik tako da pristupačni dijelovi ne mogu doći pod napon u slučaju proboja izolacije. Alat klase II je alat u kojem se zaštita od električnog udara ne zasniva samo na osnovnoj izolaciji, već su predviđene dodatne sigurnosne mjere, kao što su dvostruka ili pojačana izolacija, koja ne traži zaštitno uzemljenje i ne zavisi od uslova izolacije. Alat klase III je alat u kojem se zaštita od električnog udara postiže napajanjem sigurnosnim malim naponom i u kojem se ne mogu pojaviti naponi viši od sigurnosnog malog napona. Sigurnosni mali napon je nazivni napon koji ne prlazi 50 V između provodnika i uzemljenja ili pri trofaznom napajanju 24 V između provodnika i neutralnog provodnika i u neopterećenom faznom strujnom kolu napon ne smije viti viši od 50 V, odnosno 29 V. Sigurnosni izolacioni transformator je transformator čiji je primarni namotaj električni odvojen od sekundarnog izolacijom, koja je jednaka dvostrukoj ili pojačanoj izolaciji i koji je predviđen da preko razdvojenih strujnih kola napaja alat nazivnim primarnim naponom. Pogon postrojenja se smatra stanje objekata u procesu proizvodnje, prenosa, distribucije i korišćenja električne struje. Opsluživanje postrojenja obuhvata nadzor i kontrolu nad stanjem postrojenja i upravljanja, i podešavanje postrojenja. Radovi na električnim postrojenjima i sredstvima obuhvataju radove na održavanju, rekonstrukcijama, proširivanjima postrojenja i stavljanju postrojenja u pogon. III - KLASIFIKACIJA OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE STRUJE I PODJELA OBJEKATA NA ZONE OPASNOSTI Član 6. Izbor i postavljanje električne opreme u radne prostorije I radne prostore obavlja se u zavisnosti od karakteristika radne okoline i osposobljenosti radika koji koriste sredstva rada, u skladu sa propisima o klasifikaciji i izboru električne opreme utvrđenim jugoslovenskim standardnima o tehničkim normativima. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 3 od 18 Član 7. U pripremnom periodu za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih elektroenergetskih instalacija i električnih postrojenja investitor je dužan da izvrši klasifikaciju spoljašnjim uticaja za radne prostorije i radne prostore koji se uzimaju u obzir pri projektovanju i izvođenju električnih instalacija, u skladu sa jugoslovenskim standardnima. Klasifikacija spoljašnjih uticaja za radne prostorije i radne prostore iz prethodnog stava mora biti elemenat projektnog zadatka za izradu tehničke dokumentacije odgovarajuće elektroenergetske instalacije. Član 8. Električna oprema i električna instalacija za radne prostorije i radilišta mora biti izabrana i postavljena u zavisnosti od spoljašnjih uticaja prema jugoslovenskom standardu I tehničkim normativima. Član 9. Prema stepenu opasnosti od električne struje i regulisanja bezbjednog pristupa u električna postrojenja iznad 1000 V, određuju se tri zone opasnosti i to: 1. zona slobodnog kretanja, u kojoj nisu potrebna posebna upozorenja i uputstva o ponašanju, niti mjere zaštite; 2. zona manipulacije i kontrole u koju spadaju električne pogonske prostorije; 3. zona opasnosti je prostor oko dijelova pod naponom na udaljenosti od sigurnosnog razmaka. Član 10. Osnovna organizacija dužna je da samoupravnim opštim aktom, u skladu sa prethodnim članom, utvrdi zone opasnosti, uslove pristupa u objekte i način kretanja, pridržavajući se sljedećih načela: 1. da je u I zoni opasnosti dozvoljeno kretanje svim radnicima sa radnim zadatkom, a za posjetioce obavezna je pratnja stručnog radnika; 2. da je u II zoni opasnosti dozvoljeno slobodno kretanje radnicima koji dolaze radi izvršavanja radnih zadataka. Za sve ostale radnike, u zavisnosti od njihove obučenosti, iz oblasti zaštite na radu i stepena opasnosti, u dijelu objekata u koji dolaze, ocijeniće se u kom slučaju je potrebna pratnja, nadzor i primjena odgovarajućih zaštitnih mjera, a posjetioci u ovoj zoni moraju imati pratnju stručnog radnika; 3. da je pristup u III zoni opasnosti dozvoljen samo kod radova u beznaponskom stanju: a) radnicima koji sprovode osiguranje mjesta rada; b) radnicima navedenim u dokumentu za rad, poslije osiguranja mjesta rada, i c) radnicima koji vrše unutrašnji i spoljnji nadzor. IV – TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE Član 11. Tehničke zaštitne mjere primjenjuju se u cilju zaštite radnika i objekata od opasnog djelovanja električne struje. Mjere iz prethodnog stava obezbjeđuju se izborom odgovarajuće opreme i materijala, koje se ugrađuje i instalira i primjenom zaštitnih mjera na osnovu prethodno izvršene klasifikacije radnih prostorija i radnih prostora iz člana 5. ovog pravilnika. Član 12. U radnim prostorijama i na radnim prostorima sprovode se tehničke zaštitne mjere od električnog udara, požara koji može da prouzrokuje električna struja, preopterećenja, kratkog spoja, prenapona, nestanka ili pada napona, zavisno od spoljašnjih uslova ( klasifikaciji prostorija), prema jugoslovenskim standardima i tehničkim propisima. Na vidnim mjestima postrojenja postavljaju s tablice sa upozorenjima na opasnost približavanja i dodira dijelova postrojenja, kao i natpisi koji označavaju namjenu pojedinih polja, ćelija, postrojenja drugo radi upozorenja radnika. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 4 od 18 V – ELEKTRIČNA POSTROJENJA Član 13. Zabranjuje se ulaz u električne pogonske prostorije i zatvorene električne prostorije neupućenim i neovlašćenim radnicima. Zabrana ulaza u prostorije iz prethodnog stava odnosi se i na radnike koji su pod dejstvom alkohola i drugih narkotičnih sredstava koja smanjuju sposobnost za rad. Zabranu ulaza treba istaknuti na ulaznim vratima. Član 14. Na elektroenergetskim objektima mogu samostalno raditi ili radom rukovoditi samo za to osposobljeni i ovlašćeni radnici. Samoupravnim opštim aktom osnovne organizacije utvrđuje se stručna sprema ovlaštenih radnika koji izdaju naloge, vrše nadzor, organizuju rad ili samostalno rade na objektima od kojih zavisi bezbjednost radnika i imovine. U zavisnosti od vrste opasnosti radnici moraju biti osposobljeni za bezbjedan način rada u skladu sa samoupravnim opštim aktom osnovne organizacije i Zakonom o zaštiti na radu. Na elektroenergetskim objektima mogu raditi i drugi radnici u skladu sa uputstvom za rad i pod nadzorom ovlašćenog radnika. Ulazak i kretanje posjetilaca i strušnih ekskurzija uređuje se samoupravn 1. Opšte mjere bezbjednog rada pri rukovanju električnim postrojenjima iznad 1000 V 1) Opsluživanje Član 15. Opsluživanje električnih postrojenja dozvoljeno je samo stručnim radnicima. Samoupravnim opštim aktom osnovne organizacije utvrđuje se stručna sprema radnika koji rade na opsluživanju električnih postrojenja. Radnici iz prethodnog stava moraju se upoznait sa mjerama zaštite na radu, tehničkim normativima, pružanjem prve pomoći i mjerama protupožarne zaštite. Obuka radnika i provjera znanja stava 1. ovog člana obavlja se u skladu sa samoupravnim opštim aktom osnovne organizacije i Zakonom o zaštiti na radu. Član 16. Prilikom vršenja samostalnog pregleda električnog postrojenja zabranjeno je provlačenje iza ograda i ulazak u prostore razvodnog postrojenja iza prepreka. Izuzetno, dozvoljava se pregled prostora zatvorenih razvodnih postrojenja sa ulazom iza ograda samo stručnom radniku, u prisustvu ovlašćenog radnika. Za vrijeme pregleda zabranjeno je vršenje bilo kakvih radova u zoni opasnosti. Član 17. Zabranjeno je približavanje mjestu zemljospoja na rastojanju najmanje četiti do pet metara u zatvorenim razvodnim postrojenjima i najmanje osam od deset metara u razvodnim postrojenjima na otvorenom prostoru. Približavanje mjestu iz prethodnog stava na bliže rastojanje dozvoljava se samo za vršenje operacije sa izolacionim motkama pri otklanjanju zemljospoja i prilikom oslobađanja nastradalog iz strujnog kola. U ovim slučajevima treba koristiti zaštitna sredstva i primijeniti pravila o pružanju prve pomoći. Član 18. Isključivanja se vrše na taj način što se prvo prekinu strujna kola odgovarajućim prekidačima snage, provjeri da li je mehanizam stvarno isključen, a zatim rastavi strujno kolo odgovarajućim rastavljačima i vizuelno provjeri ispravnost obavljenog rukovanja. Uključivanje se vrši obrnutim redom, uz obaveznu provjeru ispravnosti izvršenih operacija. Član 19. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 5 od 18 U toku isključenja odnosno uključenja radnici, koji te poslove obavljaju, ne smiju biti ometani od drugih lica. Radnici, koji ne učestvuju u obavljanju poslova iz prethodnog stava, ne smiju se nalaziti u blizini aparata s kojima se rukuje. Član 20. Ako se isključivanje odnosno uključivanje na rasklopnim aparatima obavlja pomoću ručnog pogona ili izolacionih motki, obavezna je upotreba zaštitnog šljema i kožnih rukavica. Član 21. Zabranjeno je pod opterećenjem stavljati i skidati osigurače. Stavljanje i skidanje osigurača pod naponom izvodi se uz primjenu izolacionih zaštitnih sredstava ( izolacione rukavice, šljem i naočale). Član 22. Vrata zatvorenih električnih prostorija moraju biti stalno zaključana. Vrata razvodnih prostorija moraju se otvarati u pravcu izlaza i moraju imati samozatvarajuće brave s ručicama koje se otključavaju bez ključa sa strane razvodnog postrojenja. Vrata između odjeljenja istog razvodnog postrojenja ili između susjednih prostorija dva razvodna postrojenja mogu biti bez brave, ali moraju imati uređaj koji učvršćuje vrata u zatvorenom položaju i omogućuje otvaranje vrata u oba smjera. Ako se visokonaponska ćelija može pregledati samo kada se otvore zaključana vrata koja vode neposredno na otvoreni proctor, neposredno iza vrata mora se staviti ograda ili izolaciona prečaga sa tablicom upozorenja radi zaštite od dodira dijelova pod naponom. Za svaku prostoriju elektropostrojenja treba obezbjediti najmanje dva kompleta ključeva, od kojih je jedan rezervni. Ključevi od prostorija razvodnih postrojenja moraju se razlikovati od ključeva za vrata na ćelijama. Član 23. Uputstvom osnovne organizacije utvrđuje se kod koga će se nalaziti ključevi od prostorija elektropostrojenja, način njihovog izdavanja i rokovi njihovog vraćanja . 2) Radovi Član 24. S obzirom na mjere zaštite na radu, radovi u električnim postrojenjima dijele se na tri kategorije: 1. radovi u beznaponskom stanju; 2. radovi u blizini napona; 3. radovi pod naponom. Član 25. S obzirom na mjere zaštite u razvodnim postrojenjima, gdje se koristi vodljiva oprema ili dugački predmeti ( gdje postoji mogućnost dodira dijelova, pod naponom), prenos odnosno pomicanje mora se vršiti, uz nadzor odgovornog rukovodioca radova. Član 26. Na otvorenom prostoru nisu dozvoljeni radovi: 1. pri nevremenu, praćenom atmosferskim pražnjenje, koje se može prenijeti na mjesto rada, a o prekidu rada odlučuje rukovodila radova; 2. pri jačem vjetru (iznad 60 km/sat) i na visini iznad tri metra, u zavisnosti od uslova koji vladaju na terenu, rukovodilac radova odlučuje da li je rad moguć i pri slabijem vjetru; 3. kod temperature nižih od 255 K ( -18˚ C) I viših od 308 K (35˚ C) u hladu; 4. u slučaju pojave jake kiše, magle i snježnih padavina. U slučajevima iz ovog člana mogu se obavljati radovi samo na osnovu naloga rukovodioca radova, osim u slučaju atmosferskog pražnjenja koje se može prenijeti na mjesto rada. 3) Mjere za bezbjedan rad u beznaponskom stanju ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 6 od 18 Član 27. Priprema radnog mjesta za radove u beznaponskom stanju mora biti izvršena po navedenom redosljedu: 1. izvršiti neophodna isključivanja sa vidljivim prekidom od dijelova pod naponom; 2. spriječiti ponovno uključivanje; 3. utvrditi beznaponsko stanje; 4. izvršiti uzemljenje i kratko spajanje; 5. izvršiti ograđivanje mjesta rada od dijelova pod naponom. Uputstvom osnovne organizacije, koja posjeduje elektroenergetska postrojenja, urediće se vršenje isključivanja, sprečavanje pojava napona, preovjera beznaponskog stanja, uzemljivanja i kratko spajanje i ograđivanje od dijelova pod naponom. Član 28. U daljinski upravljanim električnim postrojenjima, prije pristupa osiguranja mjesta rada, potrebno je isključiti i blokirati daljinsko upravljanje za cijelo postrojenje ili dio postrojenja na kome se izvode radovi. Član 29. U postrojenjima na čijim uređajima se ne može ostvariti vidljiv prekid, provjera prekida sprovodi se nekom drugom pouzdanom metodom. Član 30. U transformatorskim stanicama, rasklopnim i razvodnim postrojenjima naprave za uzemljivanje i kratko spajanje postavljaju se: 1. na mjestu rada, a napravom moraju biti obuhvaćeni svi provodnici; 2. na mjestu odvajanja od napona ( između sabirničkog rastavljača i prekidača snage); 3. na svakoj galvanski odvojenoj dionici koja može doći pod pogonski napon ili se na njoj može indukovati napon. Član 31. Zamjena visokonaponskih osigurača i pregled Bucholz releja u beznaponskom stanju je dozvoljena bez kratkog spajanja i uzemljenja i bez ograđivanja dijelova pod naponom, s tim što isključene dijelove postrojenja treba smatrati kao da su pod naponjom i što se rad mora izvoditi sa izolacionim alatom i zaštitnim sredstvima. Član 32. Kod jednosistemskih nadzemnih vodova utvrđivanje beznaponskog stanja može se obaviti i prebacivanjem provodnika sa nabacivačkom puškom preko faznih provodnika. Za vrijeme provjeravanja beznaponskog stanja radnici moraju biti udaljeni najmanje 20 m od mjesta nabacivanja. Član 33. Na nadzemnim vodovima iznad 1000 V, osim uzemljivanja i kratkog spajanja na mjestu rada, mora se izvršiti uzemljivanje i kratko spajanje na svim mjestima odvajanja od galvanski spojene mreže koja ostaje pod naponom. Za nadzemne vodove iznad 1 do 35 kV transformatori ne moraju se smatrati izvorima napona, ukoliko ne postoji mogućnost prodora napona sa niskonaponske strane. Član 34. Prenosne naprave za uzemljivanje i kratko spajanje, na mjestu rada na nadzemnom vodu postavljaju se: 1. na jednom mjestu što bliže mjestu rada ako se radovi obavljaju samo na jednom stubu; 2. sa svih strana stuba, ako se radi samo na jednom stubu, a prilikom radova provodnici se razdvajaju u više galvanski odvojenih dionica; ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 7 od 18 3. sa svih strana radne dionice, ako se radovi obavljaju na više stubova. Udaljenost između ovih naprava ne smije biti veća od dva km; 4. na prvim stubovima voda na kome se radi u odnosu na ukrštanje sa vodom pod naponom; Kod metalnih stubova naprave za uzemljivanje i kratko spajanje mogu se vezati na konstrukciju stuba. Član 35. Kablovski vod napona iznad 1000 V, na kome se radi, mora biti uzemljen i kratko spojen na svim mjestima odvajanja od napona, kao i na mjestu rada. Kod radova na prilasku kabla u nadzemni vod mora se takođe izvesti uzemljenje i kratko spajanje. Član 36. Prije početka radova na već određenom kablu treba izvršiti mehaničko probijanje kabla odgovarajućim uređajem ili alatom sa izolacionom ručkom. Ako zbog tehnologije rada, postupak iz prethodnog stava nije izvodljiv, treba primijeniti druge pouzdane ,etode ( primjena indikatora sa šiljkom preko izolacije žice i drugo). Ako je pouzdano utvrđen traženi kabl, ne mora se provesti postupak na način utvrđen u ovom članu. Član 37. Ako kablovi sa uzemljenim metalnim plaštom leže u području uticaja mreže jednosmjerne i naizmjenične struje za željeznice ili druge mreže, ili leže u području naponskog lijevka, mreže sa uzemljenom neutralnom tačkom, metalni omotač treba premostiti na mjestu rada bakarnim provodnikom presjeka najmanje 16mm², i to prije siječenja omotača kabla. Član 38. Kod radova na kablovskim vodovima preko kojih se može prenijeti potencijal iz postrojenja napajanja na mjesto rada, potrebno je proračunom i analizom odrediti mjesta i način uzemljivanja i kratkog spajanja. Ako se proračunom ili mjerenjem ne može dokazati das u prenijeti potencijali manji od propisanih vrijednosti dopuštenih napona van visokonaponskih postrojenja, potrebno je na mjestu rada provesti zaštitu od indirektnog dodira potpunim izjednačavanjem potencijala između mjesta na kome radnik radi, stranih vodljivih dijelova plašta kabla i vodiča kabla ili potpunim izoliranjem vodiča kabla od tijela radnika prijenom zaštitnih izolacionih sredstava, kao što su izolacioni tepisi, izolacione rukavice, alat s izolacionom ručkom i drugo. 4) Mjere za bezbjedan rad u blizini napona Član 39. Pri radovima koji se izvode u blizini napona, treba susjedne dijelove pod naponom osigurati od direktnog ili indirektnog dodira dijelova pod naponom pomoću dovoljno čvrstih i pouzdano postavljenih izolacionih zaštitnih pregrada, ploča, prekidača i drugog. Kod nazivnih napona iznad 1000 V, najmanji sigurnosni razmak između dijelova pod naponom i izolacione zaštitne pregrade ne smiju biti manji od sljedećih vrijednosti: 1. iznad 1 do 10 kV 115 mm u prostoriji; 2. iznad 1 do 10 kV 150 mm na otvorenom; 3. iznad 10 do 20 kV 215 mm u prostoriji i na otvorenom; 4. iznad 20 do 35 kV 325 mm u prostoriji na otvorenom; 5. iznad 35 do 110 kV 1100 mm u prostoriji i na otvorenom; 6. iznad 110 do 220 kV 2200 mm u prostoriji i na otvorenom; 7. iznad 220 do 400 kV 2900 mm u prostoriji i na otvorenom. Član 40. Izuzetno, radovi se mogu izvoditi u blizini napona bez primjene izolacione zaštitne pregrade ili ploče, ako ne postoji mogućnost primjene izolacione zaštitne pregrade ili ploče ( postrojenja starijih konstrukcija i slično), pod uslovom da sigurnosni razmaci od dijelova pod naponom ne smiju biti manji od sljedeće vrijednosti: 1. iznad 1 do 10 kV 400 mm u prostoriji; ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 8 od 18 2. iznad 1 do 10 kV 700 mm na otvorenom; 3. iznad 10 do 35 kV 700 mm u prostoriji i na otvorenom; 4. iznad 35 do 110 kV 1150 mm u prostoriji i na otvorenom; 5. iznad 110 do 220 kV 2300 mm u prostoriji i na otvorenom; 6. iznad 220 do 400 kV 3300 mm u prostoriji i na otvorenom; Član 41. Pri upotrebi ljestava, glomaznih predmeta i transportnih sredstava u vanjskim postrojenjima i kod radova na vodovima, majmanji sigurnosni razmaci približavanja dijelovima pod naponom su sljedeći: 1. do 1 kV 800 mm; 2. iznad 1 do 10 kV 1200 mm; 3. iznad 10 do 35 kV 1500 mm; 4. iznad 35 do 110 kV 2000 mm; 5. iznad 110 do 220 kV 3000 mm; 6. iznad 220 do 400 kV mm; Član 42. Na višesistemskim vodovima, zaključno do 35 kV, dozvoljen je rad na isključenom vodu dok je drugi pod naponom, ako se rad obavlja sa pokretnom platformom (korpom) postavljenom sa spoljašnje strane isključenog voda i ako je između radnika, alata i pribora, kojim se služi, i dijelova pod naponom, osiguran minimalan sigurnosni razmak u skladu sa članom 41. ovog pravilnika. Kratko spajanje i uzemljivanje kod radova iz prethodnog stava može se izvoditi samo na onom stubu na kome se radi. Zabranjuje se istovremen rad na više stubova. Na krajevima voda treba dio između prekidača i izlaznog rastavljača kratko spojiti i uzemljiti. Član 43. Na višesistemskim vodovima, uaključno do 35 kV, dozvoljen je rad na isključenom vodu dok je drugi pod naponom, ako se rad obavlja sa pokretnom platformom (korpom) postavljenom sa spoljašnje strane isključenog voda i ako je između radnika, alata i pribora, kojim se služi, i dijelova pod naponom, osiguran minimalan sigurnosni razmak u skladu sa članom 41, ovog pravilnika. Kratko spajanje i uzemljivanje kod radova iz prethodnog stava može se izvoditi samo na onom stubu na kome se radi. Zabranjuje se istovremen rad na više stubova. Na krajevima voda treba dio između prekidača i izlaznog rastavljača kratko spojiti i uzemljiti. Član 44. Kod radova na višesistemskim vodovima ( kod kojih neki od sistema ostaju pod naponom ) treba preduzeti posebne mjere na sprečavanju zamjene sistema koji je isključen, sa sistemom koji je pod naponom. Član 45. Kod radova na dalekovodu, čija je trasa paralelno vođena sa drugim dalekovodom koji se nalazi pod naponom, kao i kod radova na razvlačenju provodnika paralelno sa nadzemnim vodovima pod naponom, treba na osnovu proračuna i analiza elektromagnetnih i elektrostatičkih uticaja dalekovoda pod naponom na isključeni dalekovod, odnosno paralelno razvlačene provodnike, posebno odrediti mjesta i način uzemljivanja i kratkog spajanja koji će eliminisati ove uticaje. Član 46. Izuzetno, ako se provodnici razvlače ili zatežu ispod ili iznad voda pod naponom, treba preduzeti mjere da njihov međusobni sigurnosni razmak bude u skladu sa odredbama člana 41. ovog pravilnika. Član 47. Ako se na istim stubovima nalaze niskonaponski i visokonaponski vodovi, dozvoljen je rad na niskonaponskom vodu dok se visokonaponski nalazi pod naponom, ako je između radnika i alata i pribora kojim se radnik služi i dijelova pod naponom osiguran minimalan sigurnosni razmak u skladu sa odredbama člana 41. ovog pravilnika. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 9 od 18 Član 48. Na vodovima su dozvoljeni svi radovi u blizini dijelova pod naponom, koji ne narušavaju stabilnost stuba, kod kojim je spriječeno približavanje provodnika na kojim se radi, dijelovima pod naponom na udaljenosti manjoj od sigurnosnih razmaka utvrđenih u članu 41. ovog pravilnika i ako se u toku rada održavaju sigurnosni razmaci. Ako u radu učestvuju priučeni radnici, granice kretanja treba označiti na vidljiv i pogodan način. Član 49. Pri sječi granja i drveća u blizini voda pod naponom, moraju se održavati sigurnosni sigurnosni razmaci u skladu sa odredbama člana 41. ovog pravilnika. Sječa granja i drveća obavlja se na način utvrđen Pravilnikom o zaštiti na radu u šumarstvu ( ››Službeni list SRBiH‹‹, BROJ 20/85). Član 50. Prilikom radova na prelazima preko drugih objekata (željeznica, puteva i drugo), potrebno je zajednički uskladiti program radova, kako bi se što manje ometao saobraćaj i sprovele mjere bezbjednosti. Pri radovima iz prethodnog stava razmaci od dijeova pod naponom ne smiju biti manji od sigurnosnih razmaka utvrđenih u članu 41. ovog pravilnika. 5) Mjere za bezbjedan rad pod naponom Član 51. Rad pod naponom predstavlja povećanu opasnost za radnike i postrojenja, te zahtijeva veći stepen znanja, iskustva i odgovornosti radnika, osposobljenost i posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti. Izuzetno, na dijelovima objekta, koji su pod naponom, radovi su dozvoljeni pod sljedećim uslovima: 1. da je izabran sistem rada pod naponom i radni postupak utvrđen I provjeren; 2. da postoje pismena uputstva za svaku vrstu rada; 3. da postoji odgovarajući izolacioni alat, pomoćna sredstva, zaštitna oprema, lična zaštitna sredstva i drugo za svaku vrstu rada, u skladu sa izabranim sistemom rada pod naponom; 4. da je radnik stručno osposobljen za takav rad, da ispunjava uslove u pogledu psihofizičkih sposobnosti za takav rad i da je obučen za obavljanje određenih poslova pod naponom. Član 52. Zabranjuje se rad pod naponom, ako na mjestu rada električna iskra može izazvati požar ili eksploziju i u slučajevima navedenim u članu 26. ovog pravilnika. 6) Dokumenta za rad Član 53. Radovi u električnom postrojenju izvode se samo na osnovu dokumenata za rad. Dokumenta za rad su: program rada, nalog za rad, dozvola za rad, obavještenja o završetku rada i depeša. Program rada izrađuje se za složenije radove na kojima radi više radnih grupa. Pogramom rada obezbjeđuje se rad grupa i određuje koordinator radova. Nalogom za rad nadležni rukovodilac određuje odgovornog radnika za izvršenje konkretnog radnog zadatka. Nalog za rad može se izdati: pismeno na određenom obrascu ili teleprinterom; usmeno, ako postoji mogućnost snimanja govora; putem govornih telekomunikacijskih veza, uz upisivanje podataka u određene obrasce i sravnjivanje teksta. Nalog za rad mora biti izdat tako da izvršiocu bude jasan radni zadatak koji treba da izvrši. Dozvola za rad izdaje se za radove u beznaponskom stanju u III zoni opasnosti i za radove u blizini napona kada se primjenjuju odredbe člana 27. ovog pravilnika. Dozvola za rad izdaje se prije početka radova pismeno, na određenom obrascu ili teleprinterom, uz povratnu potvrdu prijema i putem govornih telekomunikacionih veza, uz upisivanje podataka u određene obrasce i sravnjivanje teksta. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 10 od 18 Obavještenje o završetku radova podnosi rukovodilac radova, obavještavajući ovlaštenog radnika das u radovi izvršeni, da je uklonjen alat, meterijal i zaštitna oprema ( čije je postavljanje on sproveo), das u radnici udaljeni sa mjesta rada i da je objekat spreman za stavljanje u pogon. Depešom se daju kratka I vađna obavještenja, zahtjevi i odobrenja pogonskog značaja. Depeša se obostrano upisuje u knjigu depeša. Depeša se prenosi putem govornih telekomunikacionih veza, uz popunjavanje upisanog teksta telegramom ili teleksom. Depeša sadrži imena radnika-davalaca i imena radnika-primalaca i broj pod kojim je upućena. 7) Organizacione mjere za bezbjedan rad Član 54. Rad na objektima mora biti tako organizovan da obezbjeđuje najveću moguću sigurnost. Za objekte moraju postojati detaljna uputstva o manipulaciji, radu i bezbjednosti pri odražavanju postrojenja. Član 55. Samo radnici sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima za obavljanje određenih poslova mogu izdavati naloge za rad, vršiti nadzor, utvrđivati organizaciju rada i provjeravati izvođenje neposrednih tehničkih radova pri opsluživanju i održavanju objekata, od kojih zavisi bezbjednost radnika i objekata. Član 56. U zoni opasnosti visokonaponskih objekata radove moraju obavljati najmanje dva radnika. Ako radove izvodi više radnika, jedan mora rukovoditi izvođenjem radova. Vizuelni pregled objekta, manipulaciju i osiguranje mjesta rada, može obavljati jedan radnik. Izuzetno, jedan radnik može obavljati i druge jednostavnije radove, ako mu se izda nalog za rad, ili ako je izvođenje radova na taj način predviđeno uputstvom osnovne organizacije. Član 57. Prije početka rada, rukovodilac radova mora od ovlaštenog radnika dobiti dozvolu i druga dokumenta za rad. Na mjestu rada rukovodilac radova dužan je da: 1. provjeri da li su sprovedene mjere zaštite na radu; 2. utvrdi susjedne dijelove pod naponom; 3. sprovede potrebne mjere zaštite na radu. Izuzetno, rukovodilac radova može dobiti dozvolu za rad sa samoisključenjem, prema kojoj je on sam dužan da isključi ili obezbjedi mjesto rada. Prije početka izvođenja radova rukovodilac radova upoznaje i upozorava radnike na susjedne dijelove pod naponom i na opasnosti koje se mogu pojaviti u toku rada. Samo je rukovodilac radova ovlašten da objavi početak radova. Član 58. Sprovedene mjere obezbjeđenja mjesta rada ne smiju se ukljanjati sve do završetka radova. Izuzetno, mjerenje i ispitivanje ( ako to postupak zahtijeva ) obavlja se na dijelovima koji nisu uzemljeni i kratko spojeni, s tim da se mjerni spojevi postavljaju i skidaju kada je sprovedeno uzemljivanje i kratko spajanje. Član 59. Po završetku rada, rukovodilac radova provjerava ispravnost izvršenih radova, daje nalog radnoj grupi da ukloni alat, pribor, osiguranja i da napusti mjesto rada. Po završetku radova iz prethodnog stava, rukovodilac radova, na pouzdan način, obavještava ovlaštenog radnika koji je izdao dozvolu za rad, das u radovi završeni i da je objekat spreman za pogon. Član 60. Po prijemu obavještenja o završetku radova, ovlašćeni radnik za izdavanje dozvole za rad pristupa uklanjanju mjera za osiguranje mjesta rada, koje je on postavio, ili koje su postavljene po njegovom nalogu. Nakon toga objekat se smije staviti u pogon. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 11 od 18 Zabranjeno je uključivanje postrojenja samo na osnovu prethodnog dogovora, bez pouzdanog obavještenja o završetku radova i spremnosti za pogon. 8) Opšte mjere zaštite na radu pri rukovanju električnim postrojenjima napona do 1000 V Član 61. Manipulacije sa rasklopnim uređajima u razvodnim postrojenjima na razvodnim pločama i slično u unutrašnjim industrijskim električnim mrežama može samostalno vršiti stručni radnik koji poznaje električnu šemu dijelova, elektropostrojenja i koji je osposobljen za manipulacije. Član 62. Preglede električnih postrojenja do 1000 V može samostalno vršiti stručni radnik ili radnik koji rukuje određenim električnim postrojenjima. Član 63. Ključevi od prostorija sa električnim uređajima, od električnih ormara, uređaja za pokretanje, upravljačkih pultova i slično moraju biti obilježeni i nalaziti se kod ovlaštenih radnika. Ključevi iz prethodnog stava idaju se na revers, radnicima koji vrše pregled i izvođačima radova za vršenje radova po nalogu ili rasporedu. Ključevi se vraćaju svakodnevno, a u postrojenjima bez posade, najkasnije slijedećeg dana poslije završetka radova. Sa ključevima se mogu zadužiti radnici koji rukuju električnim postrojenjem. Član 64. Zamjena topljivih uložaka osigurača obavlja se, po pravilu, u beznaponskom stanju. Zamjena topljivih uložaka niskonaponskih osigurača tip D I DO može se obavljati pod naponom i opterećenjem, ako su ispunjeni uslovi prema datoj tabeli i uz primjenu odgovarajućih zaštitnih sredstava i to: Nazivni napon (V) Nazivna struja osigurača (A) Izmjenični istosmjerni izmjenična istosmjerna do 380 do 24 do 63 od 0 do 16 iznad 380 24 do 60 do 16 do 16 od 60 do 110 do 6 Ako se zamjena visokoučinskih niskonaponskih osigurača vrši pod naponom, te poslove moraju obavljati osposobljeni radnici, uz prijenu zaštitnog šljema, zaštitnih naočala ili zaštitnog štita za lice, kožnih rukavica za električare i pomoću izolacionih ručki. Visokoučinski niskonaponski osigurači ne smiju se mijenjati pod opterećenjem. 9) Radovi Član 65. Radovi u električnim postrojenjima u pogledu zaštitnih mjera od opasnog djelovanja električne struje razvrstavaju se u tri kategorije: 1. radovi koji se izvode u beznaponskom stanju; 2. radovi u blizini dijelova pod naponom; 3. radovi pod naponom na provodljivim dijelovima električnog postrojenja. Član 66. Nisu dozvoljeni radovi na nadzemnim vodovima, uvodima i rasklopnim uređajima, koji su neposredno spojeni sa nadzemnim vodovima u slučajevima iz člana 26. ovog pravilnika. 10) Mjere za bezbjedan rad u beznaponskom stanju Član 67. Pri radovima u beznaponskom stanju u električnim postrojenjima moraju se sprovesti mjere zaštite I to: ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 12 od 18 1. izvršiti neophodna isključivanja na dijelovima određenim za rad i preduzeti mjere koje će spriječiti pojavu napona, bilo pogrešnim ili namjernim uključivanjem rasklopnih uređaja; 2. istaći upozorenje da rade ljudi; 3. provjeriti beznaponsko stanje na dijelovima elektropostrojenja koja su predviđena za rad; 4. izvršiti uzemljivanje i kratko spajanje pomoću prenosnih uzemljivača svih provodnika koji su isključeni sa mreže, uključujući i neutralni provodnik; 5. izvršiti ograđivanje mjesta rada i dijelova pod naponom. Postavljanje tablica o zabrani uključenja može biti jedini način sprečavanja slučajnog ponovnog uključivanja, ako su otežani uslovi primjene drugih mjera. Ako se javnim osvjetljenjem upravlja foto ćelijama, pri osiguranju mjesta rada u beznaponskom stanju treba onemogućiti njihovo funkcionisanje. Kod radova sa razvodima niskog napona i izolacionim nadzemnim radovima niskog napona, mjere navedene u stavu 1. članka 4. ovog člana mogu se izostaviti ako je osigurano beznaponsko stanje i ako ne postoji opasnost povratnih napona i prodiranja atmosferskih pražnjenja na mjestu rada. Pomoćna strujna kola, koja se nalaze na mjestu rada, ne moraju se isključiti ako je spriječen neposredan dodir sa neizolovanim dijelovima i ako se preko njih ne može izazvati nekontrolisano uključenje rasklopnih aparata. Osnovna organizacija koja ima elektroenergetska postrojenja do 1000 V napona, dužna je donijeti uputstva kojim će se bliže urediti: isključivanje, ograđivanje radnog mjesta, provjera beznaponskog stanja, uzemljivanje i isticanje upozorenja. Član 68. Kod nadzemnih vodova nazivnih napona do 1000 V, nije potrebno uzemljivanje i kratko spajanje na mjestima odvajanja od napona. Na vodovima iz prethodnog stava, u blizini mjesta pada, mogu se svi provodnici (uključujući neutralni vod i vod javnog osvjetljenja) kratko spojiti, bez prethodnog uzemljivanja ako ne postoji mogućnost uzemljivanja (npr. Drveni stubovi, stubovi bez zemljovoda). Prenosne naprave za uzemljivanje i kratko spajanje se prvo spoje sa neutralnim provodnikom, a zatim sa ostalim (fazni, javne rasvjete) koji se kratko spajaju. Postupak skidanja vrši se obrnutim redoslijedom. Član 69. Pri radovima na kablovskom vodu nazivnog napona do 1000 V može se odustati od uzemljivanja i kratkog spajanja na mjestima odvajanja od napona i na mjestima rada, ako je osigurano beznaponsko stanje. Kod rada na kablovskom vodu koji prelazi u nadzemni, obavezno je uzemljivanje i kratko spajanje. Član 70. Na dijelovima elektroenergetskih objekata, kod kojih nazivni naponi između aktivnih provodnika ili napon između aktivnih provodnika i zemlje ne prelazi 50 V neizmjeničnog napona, odnosno 120 V istosmjernog napona, dozvoljen je rad pod naponom, uz primjenu kožnih zaštitnih rukavica i normalno izolovanog električnog alata. Radovi na dijelovima elektroenergetskih objekata koji su pod naponom iznad napona iz prethodnog stava dozvoljeni su pod uslovima propisanim u čl. 51. ovog pravilnika. 11) Mjere za bezbjedan rad u blizini dijelova pod naponom Član 71. Pri radovima koji se izvode u blizini napona treba susjedne dijelove pod naponom osigurati od slučajnog neposrednog ili posrednog dodira dijelova pod naponom, pomoću dovoljno čvrstih i pouzdano postavljenih izolacionih zaštitnih pregrada, ploča, prekrivača i drugih. Član 72. Pri upotrebi ljestava, kabastih predmeta i transportnih sredstava u vanjskim postrojenjima i kod radova na vodovima, najmanji sigurnosni razmak približavanja dijelovima pod naponom je 800 mm. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 13 od 18 12) Organizacione mjere za bezbjedan rad Član 73. Organizacione mjere, koje obezbjeđuju siguran rad u električnim postrojenjima napona do 1000 V, su pravila ponašanja pri radu, izdavanju dozvole za rad, nadzora za vrijeme rada i završetku rada. Član 74. Radovi u električnim postrojenjima napona do 1000 V vrše se po nalogu ovlašćenog stručnog radnika. Član 75. Način pripreme rada, izdavanje dozvole za rad, nadzor za vrijeme rada, prekid i završetak rada u električnim postrojenjima do 1000 V, uređuje se uputstvom osnovne organizacije. 13) Mjere za sprečavanje povreda električnom strujom indukovanog napona Član 76. Pri izvođenju radova na nadzemnim elektroenergetskim vodovima koji prolaze u blizini drugih vodova pod naponom, kao dopuna tehničkim mjerama, treba preduzeti sljedeće mjere zaštite: 1. pri obučavanju radnika, koji će raditi ili koji rade na nadzemnim vodovima, treba obratiti posebnu pažnju na opasnost od indukovanog napona i na preventivne mjere sprečavanja povreda od udara električne struje indukovanog napona; 2. zabraniti postavljanje uzemljivača, naprave za uzemljivanje i kratko spajanje u slučajne gomile zemlje; 3. pri postavljanju i skidanju naprave za uzemljivanje i kratko spajanje, radnik se mora nalaziti najmanje na rastojanju izolacionog dijela motke koja se koristi za postavljanje ili skidanje uzemljenja; 4. pri dodavanju alata sa zemlje ili drugih uređaja rdnik, koji se nalazi na stubu vazdušnog voda ili na dizalici, mora koristiti izolaciono uže; 5. pri vršenju popravki i regulacije na linijskom rastavljaču treba postaviti naprave za uzemljivanje i kratko spajanje, bez obzira da li rastavljač ima noževe za uzemljenje; 6. pri radu na nadzemnim vodovima sa više provodnika po fazi, koji su međusobno razdvojeni izolacionim rasporima ( umecima ), treba da se uzemlji svaki provodnik; 7. pri razvlačenju vodiča u neposrednoj blizini vodiča visokog napona treba uzemljiti vodiče koji se razvlače. 14) Zaštitna sredstva i oprema za rad u električnim postrojenjima Član 77. Za zaštitu od udara električne struje, djelovanja električnog luka, produkta gorenja ipada sa visine radnici moraju biti obezbijeđeni odgovarajućim zaštitnim sredstvima i opremom. Zaštitna sredstva i oprema iz prethodnog stava obuhvataju: a) lična zaštitna sredstva: 1. zaštitne naočale, kožne rukavice, gas maske, bezbjednosni pojas, osiguravajuća užad i zaštitni šljem; 2. izolacione rukavice, čizme i kaljače. b) zaštitna oprema: 1. izolacione motke (manipulativne, mjerne, za uzemljivanje), izolaciona kliješta (za osigurače i za eletrična mjerenja) indikatori napona; 2. izolaciona sredstva za radove pod naponom višim do 1000V i elektro-monterski alat sa izolacionim sučicama (držačima); 3. prenosne naprave za uzemljivanje i kratko spajanje; 4. sredstva za ograđivanje i izoliranje od dijelova pod naponom i oznake upozorenja; 5. izolacioni tepisi, izolacioni pokrivači i izolaciona postolja. Član 78. U električnim postrojenjima napona preko 1000V, kao osnovna izolaciona sredstva, koriste se: izolacione motke (manipulativne i mjerne), izolaciona kliješta za električna mjerenja, indicator napona, sredstva za ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 14 od 18 radova pod naponom preko 1000V ( izolacione ljestvice izolacione platforme, izolacina pogon vuča, koja se neposredno dodiruje s provodnikom, izolacioni oklopi, motke za učvršćivanje stezaljki i instaliranje oklopa). U prostorijama iz prethodnog stava, kao dopunska izolaciona sredstva, koriste se: izolacione kožne rukavice, izolacione čizme, izolacioni tepisi i izolaciona postolja. Član 79. U električnim postrojenjima napona do 1000V, kao osnovna izolaciona sredstva, koriste se: izolacione motke, izolaciona kliješta za električna mjerenja, indikatori napona, izolacione i kožne rukavice, elektromonterski alat sa izolacionim ručicama (držačima). U postrojenjima iz prethodnog stava kao dopunska izolaciona sredstva, koriste se: izolacione kaljače, izolacioni tepisi i izolaciona postolja. Član 80. Radnik koji radi u električnim postrojenjima mora biti sabdjeven odgovarajućim zaštitnim sredstvima. Razvodna postrojenja, elektrane, transformatorske stanice, operativne mobilne radne grupe, pokretne laboratorije, radne grupe centralizovanog remonta i slično, moraju biti snabdjeveni sa odgovarajućim ličnim zaštitnim sredstvima. Zaštitna sredstva mogu se izdavati i na lično korištenje. Samoupravnim opštim aktom osnovne organizacije koja ima električna postrojenja utvrđuje se: snabdjevenost zaštitnim sredstvima prostorija i grupa, kao i lično zaduženje potrebnim zaštitnim sredstvima u propisanim rokovima, pravilno čuvanje i stvaranje neophodne reserve, odgovornost za pravovremene periodične preglede i ispitivanja, odstranjivanje neupotrebljivih sredstava i njihova zamjena. Član 81. Korisnici zaštitnih sredstava dužni su da: 1. izolaciona zaštitna sredstva koriste prema namjeni u električnom postrojenju, za napone za koje su predviđena; 2. prije upotrebe zaštitnog sredstva obavezna je provjera njegove ispravnosti; odsutnost vanjskih oštećenja, čišćenje i provjera roka upotrebe; 3. osnovna izolaciona zaštitna sredstva predviđena su za rad u zatvorenim električnim postrojenjima i na nadzemnim vodovima samo u suho vrijeme, a na otvorenom prostoru, u vlažnim uslovima, izolaciona sredstva specijalne konstrukcije mogu se koristiti prema uputstvu proizvođača za rad u takvim uslovima: a. Uzemljivanje i kratko spajanje Član 82. Kratko spajanje i uzemljivanje se vrši zemljospojnikom ili prenosnom napravnom za uzemljivanje i kratko spajanje. Izbor presjeka užeta prenosnih naprava za uzemljivanje i kratko spajanje vrši se prema sljedećoj tabeli: Presjek bakrenog Najveća dozvoljena struja kratkog spoja užeta u mm² (kA u trajanju u sekundama) 10 s 5 s 2 s 1 s 0,5 s 0,2 s 16 1,0 1,4 2,2 3,2 4,4 7 25 1,5 2,2 3,5 5,1 6,8 11,1 35 2,2 3,2 4,8 7,0 9,6 15,4 50 3,1 4,3 7,0 10,0 14,0 22,0 70 4,3 6,0 9,5 14,0 19,5 30,8 95 5,8 8,3 13,0 18,5 26,5 41,9 120 7,5 10,5 16,5 23,5 33,5 52,9 150 9,2 13,0 21,0 29,5 42,0 66,1 Uže mora biti izrađeno od tankih bakarnih žica. Stezaljke moraju biti tako dimenzionisane da izdrže očekivana termička i dinamička naprezanja struje kratkog spoja. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 15 od 18 Član 83. Na vodovima napona iznad 1000V dozvoljena je upotreba bakarnog užeta prečnika 25mm² u prenosnim napravama za uzemljivanje i kratko spajanje na mjestu rada, ako je vod identifikovan i ako je na svim krajevima voda, odakle bi mogao prodrijeti pogonski napon, izvedeno uzemljivanje i kratko spajanje sa napravama koje su dimenzionisane da izdrže očekivane struje kratkog spoja. Član 84. Uzemljenje metalne konstrukcije mogu se koristiti za uzemljivanje i kratko spajanje ako imaju ekvivalentan presjek prema tabeli iz člana 82. stava 2. ovog pravilnika i ako su spojevi u konstrukciji dobro provodljivi. Član 85. Postrojenjima visokih napona, u kojima potoji mogućnost indukovanja napona usljed elektrostatičkih i elektromagnetskih uticaja, treba metalne skele, dizalice, transportna sredstva i ostale dugačke provodne predmete, privremeno uzemljiti bakarnim provodnikom presjeka 16mm², zbog odvođenja indukovanih napona. Član 86. Prenosne naprave za uzemljivanje i kratko spajanje, koje su bile izložene naprezanju usljed struje kratkog spoja, treba isključiti iz upotrebe. VI – RADNE PROSTORIJE Član 87. U radnim prostorijama izvode se stalne električne instalacije prema klasifikaciji radne prostorije odnosno prostora u skladu sa jugoslovenskim standardima i propisima o tehničkim mjerama. Član 88. U svim radnim prostorijama i prostorima bez obzira na klasifikaciju, na svim električnim instalacijama, uređajima i napravama mora se sprovesti zaštita od električnog udara u skladu sa odredbama jugoslovenskih standarda. VII – RADNI PROSTORI (RADILIŠTA) Član 89. Privremene električne instalacije na radnim prostorima (radilištima) izvode se na način utvrđen u članu 6. ovog pravilnika, uz obavezno izvođenje efikasne zaštite od udara električne struje. Član 90. Neizolovani elektroprovodljivi dijelovi električnih postrojenja ( provodnici, šine, kontakti, prekidači, osigurači, stezaljke električnih mašina i aparata i slično), koji se nalaze iznad električnih prostorija, sa svih strana, moraju biti ograđeni ili se moraju nalaziti na visini iznad dohvata rukom. Nije dozvoljeno ostavljanje neizolovanih krajeva provodnika ili kablova poslije demontaže svjetlećih armature, elektromotora I drugih prijemnika. Član 91. Svi uređaji za uključivanje postavljaju se tako da se ne mogu slučajno uključiti mašine i uređaji. Zabranjeno je uključivanje dva ili više električnih potrošača jednim pokretačkim uređajem, ako ne čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. Prekidači moraju biti opremljeni zaštitnim oklopima bez otvora i procjepa za kretanje ručice i smješteni u ormarima koji se zaključavaju. U položaju ››isključeno‹‹ prekidači i drugi uređaji ua uključivanje ne smiju sami svojom težinom da zatvaraju strujno kolo. Pokretni dijelovi prekidača ne smiju se nalaziti pod naponom. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 16 od 18 Član 92. Ograde i kućišta elektroprovodljivih dijelova moraju biti tako izvedeni da se njihovo skidanje ili otkrivanje može izvesti samo pomoću ključa ili alata. Član 93. Privremene električne vodove na otvorenom prostoru radilišta treba izvoditi sa izolovanim provodnicima na sigurnim stubovima, tako da se najniža tačka provodnika nalazi na najmanje 2,5m visine iznad mjesta rada, 3,5m iznad pješačkog prelaza i 6m iznad kolskog prolaza. Na visinama manjim od 2,5m od zemlje, poda ili platforme, električni provodnici moraju biti u cijevima ili kutijama dovoljne mehaničke otpornosti. Svjetiljke opšteg osvjetljenja napona 220 V treba postavljati na visini najmanje 2,5m od zemlje ili poda. Ako se svjetiljke postavljaju na visinama manjim od 2,5m od zemlje ili poda, mora biti isključena mogućnost dodira njihovih provodljivih dijelova ili treba upotrebljavati napon najviše 42 V. Član 94. Električna mreža na radilištima treba da bude tako izvedena da se sa jednog mjesta mogu isključiti svi provodnici pod naponom. Nakon isključenja napona glavnim prekidačem, obavezno je isključivanje opasnih oruđa za rad i alata vlastitim prekidačima. Član 95. Svi montažni i remontni radovi na električnim mrežama i postrojenjima, ili blizu njih i radovi na priključivanju i isključivanju, provodnika moraju se vršiti pri isključenom naponu, u skladu sa odredbama čl. 27. i 57. ovog pravilnika. Izuzetno, radovi sa mjernom izolacionom motkom i priključivanje pokretnih mehanizama pomoću specijalnih vodljivih uređaja, ne moraju se obavljati na način utvrđen u prethodnom stavu. Član 96. Zamjena osigurača pod naponom vrši se na način utvrđen u članu 64. ovog pravilnika, uz obavezno prethodno isključivanje opterećenja. Član 97. Radnici koji rukuju elektroenergetskim instalacijama i električnim postrojenjima na radilištima, moraju biti snabdjeveni izolacionim i kožnim rukavicama, izolacionim čizmama ili cipelama, izolacionom prostirkom, alatom sa izolacionim ručicama i zaštitnim rukavicama. Izolaciona zaštitna sredstva iz prethodnog stava moraju imati oznaku sa datumom posljednjeg ispitivanja i napona pri kojem je dozvoljeno koristiti zaštitno sredstvo. VIII – PRENOSNI ELEKTRIČNI ALAT, PRENOSNE RUČNE SVJETILJKE I ZAŠTITNI TRANSFORMATORI Član 98. Uslovi korišćenja prenosnih električnih alata zavise od radne okoline u kojoj se alati koriste u smislu člana 6. ovog pravilnika. Član 99. Na otvorenom prostoru može se obavljati samo rad sa prenosnim električnim alatima II i III klase. U skučenim vodljivim prostorima kao što su metalni rezervoari, kotlovi, cjevovodi i drugo mogu se koristiti samo prenosni električni alati III klase ili alati napajani iz transformatora za odvajanje. Član 100. Zaštita od napona dodira prenosnog električnog alata mora se izvesti pomoću posebnog zaštitnog provodnika koji se nalazi u istom kablovskom vodu sa faznim i neutralnim provodnikom. Zabranjeno je korišćenje neutralnog provodnika. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 17 od 18 Član 101. Zabranjeno je za vrijeme rada sa prenosnim električnim alatom zatezati i lomiti kablove, ukrštavati ove kablove sa čeličnim užadima, kablovima za zavarivanje i sa crijevima za gasno rezanje i zavarivanje. Član 102. Pri nestanku napona za vrijeme rada sa prenosim električnim alatom, pri prekidu rada, kao i pri udaljavanju alata sa mjesta rada, alat mora biti isključen iz električne instalacije. Član 103. Uključivanje i isključivanje prenosnog električnog alata u utičnicu i njegovo podešavanje može se vršiti samo poslije njegovog zaustavljanja i isključenja njegovog prekidača. Član 104. Pri radu sa prenosnim električnim alatom zabranjeno je: 1. davati prenosni alat drugim radnicima koji nisu osposobljeni za rad sa takvim alatima; 2. unositi unutar kotolova, metalnih rezervoara, cilindara i slično prenosne zaštitne transformatore i pretvarače učestalosti; 3. dodavati alat u uključenom (random) stanju. Član 105. Ispravnost prenosnih električnih alata, prenosnih svjetiljki, produžnih kablova i transformatora za odvajanjemora se periodično provjeravati I ispitivati na način utvrđen samoupravnim opštim aktom osnovne organizacije. Član 106. Ručne svjetiljke moraju ispunjavati uslove propisane jugoslovenskim standardima, a pri radu u kotolovima i sličnim objektima moraju biti zaštićene zaštitnom mrežom i zaštitnim staklom. Ručne svjetiljke za rad u kotlovima ili sličnim opasnim prostorijama sa dobro provodljivim konstrukcijama mogu se upotrebljavati samo sa malim naponom do 24 V. Član 107. Zaštitni transformator na koji se priključuje prenosna svjetiljka ili prenosni električni alat treba se nalaziti iznad opasnog prostora u kome se obavljaju poslovi (kotlovi, šahtovi i drugo). Zabranjena je primjena autotransformatora, induktivnih namotaja i reostata za dobijanje nižih napona. Član 108. Zaštitni transformator iz prethodnog člana mora da ima na strain višeg napona kabal sa utikačem sa zaštitnim kontaktom za priključivanje na električnu instalaciju. Kabal mora biti oklopljen izolacionim plaštom i ne smije da ima dužinu veću od 1,5m, a na strain nižeg napona 12-42 V transformator mora da ima priključnice konstruktivno različite od priključnica 127V i 220 V. IX – NADZOR, ISPITIVANJE I ODRŽAVANJE ELEKTRIČNIH INSTALACIJA I POSTROJENJA Član 109. Osnovna organizacija dužna je organizovati interni nadzor i održavanje elektroenergetskih postrojenja i instalacija u pogledu njihove ispravnosti, odnosno vršiti preglede i ispitivanja električnih postrojenja i zaštitnih sredstava u rokovima utvrđenim samoupravnim opštim aktom osnovne organizacije. Rezultati pregleda ispitivanja iz prethodnog stava unose se u knjigu određenu za tu svrhu. Knjiga iz prethodnog stava sadrži slijedeće podatke: 1. datum pregleda, ispitivanja i mjerenja; 2. mjesto pregleda, ispitivanja i mjerenja; 3. podatke o metodu mjerenja i instrumentima; 4. rezultate pregleda, ispitivanja i mjerenja; ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 18 od 18 5. ocjenu rezultata; 6. ime, prezime, zvanje i potpis lica koje je vršilo preglede, ispitivanja i mjerenja. Član 110. Preventivna ispitivanja i mjerenja na elektroopremi vrše se uz primjenu zaštitnih mjera: 1. pokretne ispitne laboratorije moraju imati prekidač sa vidljivim prekidom kontakta na dovodu električne energije, sa zaštitom od slučajnog dodira dijelova pod naponom; 2. pokretne ispitne laboratrije moraju imati svjetlosne signale koji signališu prisustvo napona u visokonaponskom dijelu pokretne laboratorije; 3. ne smiju se upotrebljavati spojeni provodnici bez specijalnih završnica; 4. oklop pokretne laboratorije mora da bude uzemljen posebnim zemljovodom od električnog bakarnog provodnika sa najmanje 10mm² površine poprečnog presjeka; 5. radnik koji obavlja mjerenja prije svakog podizanja ispitnog napona mora udaljiti radnike od ispitnog kruga i opreme koja se ispituje, provjeriti isključivanje i uzemljivanje poslije završetka svakog ispitivanja. X – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 111. Osnovne organizacije koje posjeduju elektroenergetske instalacije i električna postrojenja, dužne su da urede zaštitu na radu u skladu sa odredbama ovog pravilnika u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Član 112. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi primjena odredaba Pravilnika o zaštitnim mjerama protiv opasnosti od električne struje u radnim prostorijama I radilištima. (››Službeni lisr FNRJ‹‹, broj 107/47), koje su preuzete kao odredbe republičkog propisa (član 118. stav 1. tačka 4. Zakona o zaštiti na radu). Član 113. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ››Službenom listu SRBiH‹‹. Predsjednik Broj 08-17 Republičkog komiteta za rad 2.septembar 1988, godine i zapošljavanje Sarajevo dr Mato Pačak s.r.
Pravilnik o zaštiti na radu pri mehaničkoj preradi i obradi drveta i sličnih materijala FBiH Federacija BiH Službeni list SRBiH 05/86 27.02.1986 zaštita na radu,drvo,obrada drveta
Pravilnik o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi FBiH Federacija BiH Službeni list SFRJ 35/69 12.11.1969 zaštita,zaštitna oprema "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 1 od 12 PRAVILNIK O SREDSTVIMA LIČNE ZAŠTITE NA RADU I LIČNOJ ZAŠTITNOJ OPREMI I. OPĆTE ODREDBE Član 1. Radi zaštite organizma i delova tela, licima koja su za vreme rada izložene određenim vrstama opasnosti i štetnosti stavljau se na raspolaganje sredstava lične zaštite (u daljem teksu : sredstva) odnosno stavljaju se na raspolaganje lična zaštitna oprema ( u daljem tekstu: oprema), ako je dejstvo opasnosti i štetnosti ne može drugim merama zaštite na radu otkloniti. Radovi na kojima se koriste sredstva i oprema, uslovi koje u pogledu materlija, dimenzija i oblika mora da ispunjava sredstvo odnosno prema, kao i određene vrste opasnosti i štetnosti čijem su dejstvu na radu izloženi - pdređuje se na ovim pravilnikom. Član 2. Radna organizacija određuje opštim aktom, u smislu člana 59 Osnovnog zakona o zaštiti na radu, na kojim radovima odnosno na kojim radnim mestima a koja se sredstva odnosno oprema zavisno od vrste i stepena opasnosti štetnosti koriste za sprečavanje dejstva stalnih opasnosti i štetnosti, a koje za otklanjanje dejstva odnosno zaštitu od dejstva iznenadnih odnosno povremenih ili kratkotrajnih opasnosti i štetnosti. II. SREDSTVA I OPREMA 1. Zajedničke odredbe Član 3. Materijal od koga se izrađuju sredstva i oprema, odnosno njihovi delovi, ne sme neugodno mirisati, nadraživati kožu i otpuštati boju. Sredstvo odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim mestima na kojima postoji opasnost od požara, mora biti izrađena na negorivnog materijala ili od teško zapaljivog materijala. Sredstva odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim mestima na kojima može doći do mehaničkog, električnog, toplotnog ili sličnog udara, mora biti dovoljno otporna prema kidanju, udaru i lomu odnosno električnoj i toplotnoj sprovodljivosti. Pored ispunjavanja uslova iz st. 1. do 3. ovog člana, materijal od kog se izrađuju sredstva i oprema mora biti dovoljno otporan prema koroziji, promeni temperature i dejstvu dezinfekcionih sredstava. Član 4. Smatra se da materijal od kog se izrađuju sredstva i oprema ne otpušta boju, ako posle jednog sata držanja u rastvoru običnog deterdženta za pranje u koncentraciji koju propisuje proizvođač, zagrejanom na temperaturu od 40oC ( 1oC), zadrži posle sušenja svoju prvobitnu boju a rastvor ostane bezbojan. Proveravanje u smislu stava 1 ovog člana ne odnosi se na delove sredstava i opreme (cedila,filtre i dr.), koji ne smeju dolaziti u dodir sa tečnostima. Član 5. Otpornost materijala (kože, gume, tekstila, veštačke mase) prema gorenju, od kog su izrađeni sredstva i oprema, utvrđuje se važećim jugoslovenskim standardima odnosno priznatiminostranim standardima za odnosno sredstvo ili odnosnu opremu. Ako za odnosno sredstvo ili odnosnu opremu nije propisan standard, za otpornost materijala prema gorenju, od kog je izrađeno sredstvo ili oprema, važe standardi doneti za odnosni materijal. Član 6. Metalni delovi sredstava odnosno opreme smatraju se dovoljno otpornim prema koroziji, ako posle 15 minuta "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 2 od 12 držanja u ključalom 10%-tnom rastvoru kuhinjske soli, a zatim 15 minuta držanja u hladnom 10%-tnom rastvoru kuhinjske soli, kao i posle sušenja na sobnoj temperaturi od 20oC ( 1oC) u trajanju od 24 časa - posmatrani golim okom i pod jakim svetlom ne pokazuju nikakva oštećenja od korozije. Član 7. Postojanost materijala prema visokoj i niskoj temperaturi, od kog su izrađeni sredstva i oprema, utvrđuje se važećim jugoslovenskim standardima odnosno priznatim inostranim standardima za odnosno sredstvo ili odnosnu opremu. Ako za odnosno sredstvo ili odnosnu opremu nije propisan standard, za postojanost materijala prema visokoj i niskoj temperaturi,od kog je izrađeno sredstvo ili oprema, važe standardi doneti za odnosni materijal. Član 8. Sredstva i oprema smatraju se dovoljno otpornim prema dejstvu dezinfekcionih sredstava, ako posle 10 minuta držanja u rastvoru jednog dela 40%-tnog formaldehida i devet delova vode temperature 20°C ( 1oC) - izvađeni iz rastvora i posmatrani golim okom ne pokazuju nikakva oštećenja niti deformacije. Proveravanje otpornosti u smislu stava 1 ovog člana ne odnosi se na delove sredstava i opreme, koji ne smeju dolaziti u dodir sa tečnostima. Član 9. Otpornost materijala prema mehaničkoj čvrstoći (kidanju, udaru, lomu), od kog su izrađeni sredstva i oprema, utvrđuje se važećim jugoslovenskim standardima odnosno priznatim inostranim standardima za odnosno sredstvo ili odnosnu opremu. Ako za odnosno sredstvo ili odnosnu opremu nije propisan standard, za otpornost materijala prema mehaničkoj čvrstoći,od kog je izrađeno sredstvo ili oprema, važe standardi doneti za odnosni materijal. 2. Sredstva i oprema za zaštitu glave Član 10. Radi zaštite glave od pada predmeta ili udara pri vršenju radova u rudarstvu, građevinarstvu,metalurgiji, kamenolomima, na eksploataciji šuma, izvorima nafte, zatim pri miniranju,gašenju požara, izgradnji ili remontu plovnih objekata, podizanju, spuštanju ili remontu čeličnih i drugih konstrukcija i postrojenja, utovarno-istovarnim radovima; radi zaštite glave od udara o svod (strop) i druge predmete u podzemnim prostorijama i sl., kao i radi zaštite glave od udara električne struje pri slučajnom dodiru sa električnim vodom - licima koja vrše takve radove daje se na korišćenje zaštitni šlem (rudarski šlem, vatrogasni šlem, građevinski šlem i sl.). Član 11. Zaštitni šlem mora potpuno pokrivati gornji i zadnji deo lobanje i mora imati obod za zaštitu čela i vrata. Šlem mora imati ugodnu kolevku, koja se može podešavati prema veličini glave i mora sa obe strane imati trake za vezivanje ispod brade, koje omogućavaju čvrsto ležanje šlema na glavi s tim da odstojanje unutrašnje površine šlema od temena glave iznosi najmanje 25 mm. Šlem za zaštitu glave pri podzemnim radovima mora imati nosač lampe a, po potrebi,na zadnjoj strani i nosač električnog provodnika (kabla). Zaštitni šlem mora biti izrađen od materijala koji nije zapaljiv i koji je otporan prema udaru I dejstvu vode, kiseline i toplote. Zaštitni šlem koji se koristi na radnim mestima na kojima postoji opasnost od udara električne struje, mora biti izrađen od materijala koji ispunjava uslove iz stava 2 ovog člana i koji nesprovodi električnu struju. Zaštitni šlem mora, pored uslova iz st. 1 do 3 ovog člana, ispunjavati i tehničke uslove propisane važećim jugoslovenskim standardima. Član 12. Radi zaštite od sunčanice pri vršenju radova na otvorenom prostoru (poljoprivrednih i melioracionih radova, ribarenja i dr.) - licima koja vrše takve radove daju se na korišćenje šeširi od slame ili "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 3 od 12 drugog materijala, marame ili slična sredstva odnosno oprema za pokrivanje glave, ako pri takvom radu ne preti opasnost iz člana 10 ovog pravilnika. Član 13. Šeširi za zaštitu od sunčanice moraju biti izrađeni u uobičajenim veličinama (brojevima) i u obliku koji potpuno štiti glavu, i moraju biti ugodni za nošenje. Materijal od kog se izrađuje šešir mora biti loš sprovodnik toplote (slama i sl.), mora bitisvetle boje radi odbijanja (refrakcije) sunčevih zrakova i mora biti lagan za nošenje. Šešir mora imati rupice za ventilaciju ako materijal odnosno pletivo od kog je izrađen sprečava lako provetravanje, kao i dovoljno širok obod za zaštitu čela i vrata. Član 14. Radi zaštite glave od prašine i zaštite kose od uvlačenja u mašine pri vršenju radova uneposrednoj blizini rotirajućih delova mašina (automatskih strugova, valjaka i sl.) – licima koja vrše takve radove daju se na korišćenje kape, kačketi, guste mrežice, marame ili slična sredstva odnosno oprema za pokrivanje glave. Sredstva odnosno oprema iz stava 1. ovog člana mora biti lagana i ugodna za nošenje i pogodna za povremeno pranje. 3. Sredstva i oprema za zaštitu očiju i lic Član 15. Radi zaštite očiju pri radovima koji se vrše ručno (pri turpijanju, malterisanju, bojenju, mešanju i prosejavanju materijala i sl.) na kojima postoji opasnost povrede od sitnih čestica koje doleću manjim brzinama iz čeonog pravca licima koja vrše takve radove daju se na korišćenje zaštitne naočari. Zaštitne naočari sastoje se od običnog (standardnog) okvira i providnih stakala odnosno drugog providnog materijala. Providna stakla odnosno drugi providni materijal mora imati debljinu od 2,5 do 3,5 mm i mora biti blago ispupčen.Umesto providnog stakla mogu se,po potrebi,u okvir naočari ugraditi korekciona stakla,ali samo po uputu lekara-specijalista. Član 16. Radi zaštite očiju pri mašinskim radovima (pribušenju, struganju, glodanju, piljenju, rendisanju, obradi metala, drveta i drugih tvrdih materijala i sl.) na kojima postoji opasnost povrede od sitnih čestica koje doleću većim brzinama iz ćeonog i bočnog pravca --- licima koja vrše takve radove daju se na korišćenje zaštitne naočari. Zaštitne naočari sastoje se od okvira sa bočnom zaštitom i providnih stakala odnosno drugog providnog materijala. U pogledu oblika,debljine i vrste stakala zaštitnih naočari iz stava 1. ovog člana važe odredbe člana 15. stav 2. ovog pravilnika. Član 17. Radi zaštite očiju pri ručnim i mašinskim radovima (pri kovanju,zakivanju,razbijanju i klesanju kamena,radu s dletom ili sekačem, čišćenju zavarenih mesta,struganju i rendisanju na mašinama za obradu metala u drugog tvrdog materijala i dr.) na kojima postoji opasnost povrede od krupnih čestica i varnica koje doleću velikim brzinama iz čeonog i bočnog pravca licima koja vrše takve radove daju se na korišćenje zaštitne naočari sa bočnom zaštitom. Zaštitne naočari iz stava 1. ovog člana sastoje se od dva okulara međusobno spojenih mostom koji se podešava zavisno od razmaka između očiju ili čvrstim mostom,tripleks-stakala ili specijalnih kaljeni stakala i elastične trake.Okulari odnosno okvir mora biti podešen za lako umetanje providnih stakala,a po potrebi i "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 4 od 12 tamnih stakala.Okulari odnosno okvir mora imati ventilacione otvore čiji prečnik ne smije biti veći od 1mm.Ukupna površina svih ventilacionih otvora na jednom okularu ne sme biti manja od 200 mm2 .Delovi zaštitnih naočari koji se oslanjaju na nos i lice,moraju biti postavljeni mekim materijalom. Član 18. Radi zaštite očiju od jake svetlosti,letećih varnica i slabijeg toplotnog i ultra-ljubičastog zračenja,kao i od letećih čestica,pri radovima na gasnom ili elektro-otpornom varenju i pri radovima na elektrolučnom varenju koje ne zahteva zasenjenje veće od broja 6 prema važećem jugoslovenskom standardu --- JUS Z.B1.030 --- licima koja vrše takve radove daju se na korišćenje zaštitne naočari s tamnim staklom koje mogu biti i na preklop. U pogledu konstrukcije (okulari,bočna zaštita ,trake) zaštitnih naočari iz stava 1. ovog člana važe odredbe člana 17. stav 2. ovog pravilnika. Spoljašnja površina zaštitnih naočari mora biti glatka i zaobljena.Okviri okulari i elastične trake zaštitnih naočari moraju biti izrađeni tako da omogućavaju udobno u nesmetano nošenje naočari u toku punog radnog vremena. Član 19. Radi zaštite očiju od istovremenog dejstva svetlosnog zračenja i toplotnog zračenja pri radovima na topljenju i livenju metala ili drugog materijala,tvrdom lemljenju metala,varenju lakih metala,metaliziranju i sličnim radovima,kao i od dejstva jakog ultraljubičastog zračenja pri radovima na gasnom zavarivanju,rezanju metala plamenom,elektrolučnom zavarivanju ja elektro uređajima jačine struje od 30 A -- licima koja vrše takve radove daju se na korišćenje zaštitne naočari sa kobalt-staklima jačine zasenjanja od broja 1 do 6 prema važećem jugoslovenskom standardu --JUS Z.B1.030. Kobalt-stakla mogu biti kombinovana sa providnim staklom. Zaštitne naočari iz stava 1. ovog člana mogu,po potrebi,imati bočnu zaštitu.Spoljašnja površina zaštitnih naočari mora biti glatka i zaobljena.Okviri okulari i bočna zaštita zaštitnih naočari moraju biti izrađeni tako da omogućavaju udobno i nesmetano nošenje naočari u toku punog radnog vremena. Član 20. Radi zaštite očiju od materija koje nagrizaju ili nadražuju oči odnosno koje štetno utiču na oči (amonijak, formaldelhid i sl.), a nalaze se u čvrstom,tečnom ili gasovitom stanju odnosno u obliku aersola --licima koja su pri radu izložena dejstvu takvih materija daju se na korišćenje zaštitne naočari.Ove naočari sastoje se od neposrednog okvira i providnih tripleks-stakala,a po potrebi i tamnih stakala ili kobalt-stakala.Umesto providnog tripleks-stakla mogu se po potrebi u okvir naočari ugraditi korekciona stakla,ali samo po uputu lekara-specijalista. Član 21. Providna stakla odnosno drugi providni materijal koji se ugrađuje u okvir zaštitni naočari iz čl.15,16 i 17. ovog pravilnika, ne sme imati ogrebotine,vazdušne mehuriće i slične vidljive nedostatke koji umanjuju njegovu optičku vrednost. Tamna stakla i kobalt-stakla koja se ugrađuju u okvir zaštitnih naočari iz čl. 18. i 19. ovog pravilnika,pored uslova iz stava 1. ovog člana,moraju u pogledu propustljivosti vidljive svetlosti (stepena zasenjenja) i toplotnog u ultraljubičastog zračenja ispunjavati i tehničke uslove predviđene važećim jugoslovenskim standardima. Član 22. Radi zaštite očiju od letećih čestica obrađivanog materijala pri radovima na razbijanju i obradi kamena (mermera,peščara,krečnjaka,granita i sl.),pri građevinskim radovima koji se vrše pomoću šiljka ili dleta,pri gruboj obradi metala pomoću mašina ( struga,glodalice,karusela) i pri sličnim radovima na kojima postoji opasnost povrede od letećih čestica materijala -- licima koja takve radove vrše daju se na korišćenje zaštitne naočari od žičane mreže. Zaštitne naočari od žičane mreže sastoje se od okulara izrađenih od jednog ili dva komada žičanog platna i "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 5 od 12 elastične trake koja se može lako podešavati. Oštre ivice zaštitnih naočari iz stava 1. odnosno stava 2. ovog člana moraju biti porubljene mekom kožom ili mekanim tekstilnim materijalom.Okulari moraju pokrivati očna udubljenja,dobro nalegati na lice i moraju biti blago ispupčeni. Svi delovi zaštitnih naočari od žičane mreže moraju biti izrađeni tako da omogućavaju udobno i nesmetano nošenje naočari u toku punog radnog vremena. Član 23. Radi zaštite očiju,glave i vrata od neposrednog i posrednog dejstva vidljivog, ultraljubičastog i toplotnog zračenja i letećih varnica rastopljenog metala pri elektrolučnom zavarivanju --licima koja vrše elektrolučno zavarivanje daje se na korišćenje štitnik za elektovarioce. Štitnik za elektrovarioce može biti ručni i naglavni. Ručni štitnik sastoji se od štita sa kožnim nastavkom ili bez njega,okvira sa tamnim i providnim staklom i ručke za držanje štitnika. Naglavni štitnik sastoji se od preklopnog štita sa kožnim nastavkom ili bez njega, okvira sa tamnim i prozirnim staklom i obruča za nošenje štitnika na glavi. Štitnice iz st. 3. i 4. ovog člana moraju biti od materijala koji je loš sprovodnik toplote i elektične struje,koji je postojan prema toploti i vlazi,koji nije lako zapaljiv i koji je otporan prema dejstvu dezinfekcioni sredstava. Tamna i providna odnosno prozirna zaštitna stakla,kao i ostali delovi štitnika za elektro varioce, moraju ispunjavati i tehničke uslove propisane važećim jugoslovenskim standardima. Član 24. Radi zaštite očiju i lica od krupnijih letećih čestica materijala koji se obrađuje i on kapljica nagrizajućih materija koje mogu upasti u oči ili oštetiti lice -- licima koja su izložena dejstvu takvih čestica odnosno kapljica daje se na korišćenje štitnik za oči i lice. Štitnik za oči i lice može biti preklopan i nepreklopan. Preklopan štitnik sastoji se od obruča za glavu na koji je pričvršćen pokretan polukružni čeoni nosač sa providnom polukružnom pločom.Obruč koji se podešava prema veličini glave može,radi stabilnijeh nošenja,biti pojačan jednim lukom koji ide preko temena glave. Nepreklopan štitnik sastoji se od polukružnog čeonog nosača na koji je pričvršćena providna ploča,polukružno savijena prema nosač i od elastične trake koja drži štitnik na glavi. Obruč za glavu i polukružni čeoni nosač is st.3. i 4. ovog člana moraju sa na unutrašnje strane biti postavljeni segmentima od mekanog materijala koji je nadražuje kožu i ne pušta boju. Providna ploča štitnika može biti od plastičnog materijala ili od žičanog platna. Ploča od plastičnog materijala ne sme biti zapaljiva.Ploča od žičanog platna mora imati oko 100 otvora na 1 cm2 i mora imati boju koja ne odbija svetlost. Providna ploča štitnika ne sme zadržavati više od 10% vidljive svetlosti. Štitnik za oči i lice,kao i njegovi delovi,moraju ispunjavati i tehničke uslove propisane važećim jugoslovenskim standardima. Član 25. Radi zaštite očiju od krupnih letećih čestica materijala koji se obrađuje,prašine i kapljica nagrizajućih materija,koje mogu upasti u oči iz svih smerova -- licima koja su izložena dejstvu takvih čestica i kapljica odnosno prašine daje se na korišćenje štitnik za oči. "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 6 od 12 Štitnik za oči sastoji se od okvira koji pokriva očna udubljenja odozgo,sa strane i odozdo,providne ploče i elastične trake koja drži štitnik na glavi. Štitnik za oči mora imati takav oblik i takvu veličinu da potpuno zatvara očna udubljenja sa svih strana,ali da pri tome ne sprečava nošenje korekcionih naočari. Okvir i providna ploča štitnika za oči mogu biti od istog materijala -- bezbojnog ili obojenog providnog plastičnog materijala.Materijal za izradu štitnika ne sme biti lako zapaljiv,niti sme puštati boju i dražiti kožu.Metalni delovi štitnika ne smeju biti podložni koroziji. Štitnik za oči kao i njegovi delovi,moraju ispunjavati o tehničke uslove propisane važećim jugoslovenskim standardima. 4. Sredstva i oprema za zaštitu sluha Član 26. Radi zaštite čula sluha od prekomerne buke na radu odnosno na radnim mestima na kojima se buka ne može tehničkim sredstvvima sniziti ispod dozvoljene granice propisane važećim propisima -- licima koja su za vreme rada izložena buci daju se na korišćenje odgovarajuća sredstva odnosno oprema,i to zavisno od intenziteta buke: 1) vata za zaštitu sluha od buke jacine do 75 dB (decibela) 2) ušni čep za zaštitu sluha od buke jačine do 85 dB; 3) ušni štitnik za zaštitu sluha od buke jačine do 105 dB Ušni čep iz stava 1. tačka 2. ovog člana ne sme da umanjuje srednju vrijednost čujnosti za vise od 15 dB,a ušni štitnik iz stava 1. tačka 3. ovog člana za više od 25 dB. Sredstva i oprema iz stava 1. ovog člana ne smeju da nadražuju uvo( ušni kanal,ušnu školjku) i moraju da obezbede da jačina buke ne prelazi dozvoljenu odnosno propisanu granicu. 5. Sredstva i oprema za zaštitu organa za disanje Član 27. Radi zaštite oragana za disanje za vreme rada u atmosferi zagađenoj štetnim gasovima i drugim aerosolima ( dim,magla,prašina) u koncentracijama iznad maksimalno dopušetnih koncentracija (MDK) propisanih važećim jugoslovenskim standardima -- licima koja rade u takvoj atmosferi daju se na korišćenje odgovarajuća sredstva odnosno oprema za zaštitu organa za disanje i to : 1) respirator za zaštitu oragana za disanje od grube,neagresivne i neotrovne prašine; 2) respirator za zaštitu organa za disanje od fine industrijske prašine koja ne sadrži slobodan silicijum dioksid (SiO2) ; 3)respirator za zaštitu organa za disanje od fine industrijske prašine,dima i magle, koji sadrže slobodan silicijum dioksid ili radioaktivne čestice; 4) respirator za zaštitu organa za disanje od fine industrijske prašine ili od štetnih para u manjim koncentracijama; 5) cevna maska za zaštitu oragana za disanje od štetnih gasova pare,magle, dima ili prašine u velikim koncentracijama, odnosno za zaštitu organa za disanje u radnoj atmosferi koja sadrži manje od 16% kiseonika. Cevna maska iz stava 1. ove tačke može se koristiti uz upotrebu meha odnosno duvaljke ili priključivanjem na cevnu mrežu sa komprimovanim vazduhom uz upotrebu redukcionog ventila za smanjenje pritiska vazduha pod maskom ; "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 7 od 12 6) cevna maska sa kapuljačom ili šljemom za zaštitu organa za disanje,kao i glave i vrata,za vreme rada u atmosferi sa visokim koncentracijama štetnih gasova,magle dima i prašine.Cevna maska sa šlemom upotrebljava se i ako postoji opasnost od mehaničkih povreda glave i vrata. Cevna maska iz stava 1. ove tačke priključuje se,po pravilu,na cevnu mrežu sa komprimovanim vazduhom u upotrebi redukcionog ventila za smanjenje pritiska vazduha pod maskom ; 7) gasna maska za zaštitu organa za disanje od štetnih gasova,pare ,dima,magle i prašine , i to za upotrebu u radnoj atmosferi koja ne sme da sadrži manje od 16% kiseonika i za koju se približno zna na koncentracija štetnih aersola u njoj ne prelazi granice koncentracija pri kojima se vrši ispitivanje cedila tih maski,propisane važećim jugoslovenskim standardima. Ako se pri upotrebi gasne maske iz stava 1. ove tačke stvara toplota (npr.kod cedila za zaštitu od ugljenmonoksida), temperatura vazduha koji se udiše ne sme u toku upotrebe od jednog sata prelaziti + 50°C pod uslovom da radna atmosfera ne sadrži više od 1% ugljen-monoksida; 8) aparati sa kiseonikom i komprimovanim vazduhom (izolacioni aparati) za zaštitu organa za disanje u radnoj atmosferi u kojoj postoje ili se mogu očekivati visoke koncentracije štetnih gasova,pare,dima odnosno u kojoj je sadržaj kiseonika ispod 16% ( u rudniku sa jamskim požarima, u zatvorenoj prostoriji sa nitroznim gasovima, u rezervoaru sa tečnim ili gasnim ugljen-vodonicima i sl.) Član 28. Sredstva i oprema za zaštitu organa za disanje iz člana 27. ovog pravilnika ne smeju za vreme upotrebe otežavati normalno disanje i moraju biti podešeni za brzu i laku upotrebu.Ova sredstva i oprema moraju ispunjavati i tehničke uslove propisane važećim jugoslovenskim standardima. 6. Sredstva i oprema za zaštitu ruku Član 29. Radi zaštite ruku od određenih opasnosti ili štetnosti daju se na korišćenje, zavisno od vrste rada,zaštitne rukavice, i to: 1) obične kožne rukavice -- za zaštitu ruku od mehaničkih povreda (uboda,posekotina,ogrebotina,opekotina i sl.) pri radovima na koje vrše bravari,brusači,monteri,kovači,rudari,transportni radnici,radnici na mašinama i dizalicama,mornari i dr., ako postoji opasnost od takvih povreda.Ovakve rukavice mogu biti kombinovane i sa tekstilnim materijalom ; 2) kožne rukavice sa čeličnim zakovicama ili pločicama -- za zaštitu ruku pri grubim radovima na kojima upotreba običnih kožnih zaštitnih rukavica iz tačke 1. ovog stava ne bi obezbedila sigurnu zaštitu ruku ; 3) postavljanje kožne rukavice -- za zaštitu ruku od niskih temperatura za vreme rada u hladnjačama i ledarama,kao i za vreme rada na gradilištima ili radilištima kad je temperatura niža od + 5°C ; 4) rukavice od negorive tkanine ( azbesta i sl.) -- za zaštitu ruku od zračenja visokih temperatura pri topljenju metala,stakla i drugih topljivih materija,livenju,valjanju čelika i drugih metala,kao i pri radu kod visokih,kupolnih i drugih industrijski peći sl. ; 5) rukavice za varioce i rezače metala plamenom -- za zaštitu ruku od varnica rastopljenog metala,toplotnog i ultraljubičastog zračenja i od opekotina pri slučajnom dodiru varioca odnosno rezača metala sa vrućim materijalom; 6) rukavice od prirodne ili sintetične gume --- za zaštitu ruku od štetnog dejstva vlage,nagrizajućih materijala,slabih koncentracija otrova,zaraznih materija,etera,alkohola i sličnih štetnih materija; 7) rukavice od plastičnog materijala otpornog prema rastvaračima -- za zaštitu ruku pri radu sa alifatskim,aromatskim i hlorisanim ugljen-vodonicima,alkoholima,eterima,esterima,organskim kiselinama,biljnim uljima i sl.Ovakve zaštitne rukavice ne smeju se koristiti za zaštitu od udara električne struje ; "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 8 od 12 8)gumene rukavice za električare -- za sekundarnu zaštitu od udara električne struje pri radnu na električnim postrojenjima sa naponom koji ne prelazi 650 V prema zemlji. Za zaštitu od udara električne struje pri radu iz stava 1. ove tačke moraju se preduzimati u druge mere zaštite ( isključenje struje,upotreba izolacionog alata,uzemljenje i dr.) ; 9)zaštitni prsti od kože ,gume ili plastičnog materijala -- za zaštitu prstiju od mehanički povreda,slabijeg dejstva jetkih i nagrizajućih materija i rastvarača.Ovi prsti mogu biti pojačani čeličnim naprscima za zaštitu prstiju ruku od mehaničkih povreda usled pada težih predmeta ; 10) štitnik za dlan i nadlanicu -- za zaštitu od mehaničkih povreda i opekotina. Materijal upotrebljen za izradu zaštitnih rukavica iz stava 1. ovog člana,kao i oblik zaštitnih rukavica,moraju odgovarati svrsi zaštite i ispunjavati tehničke uslove propisane važećim jugoslovenskim standardima. 7. Sredstva i oprema za zaštitu nogu Član 30. Radi zaštite kolena pri kalupljenju i livenju metala,kao i pri teracerskom, asfalterskom, parketarskom, kaldrmdžijskom i sličnom radu koji se vrši u klečećem položaju na suvom tlu -- licima koja vrše takve radove daje se na korišćenje zaštitna kožna kolenica. Član 31. Radi zaštite nogu od pada teških predmeta ili alata, od varnica usijanog ili rastopljenog metala, od udara sekire pri otkresivanju i trupljenju šumskih stabala i od sličnih mehaničkih povreda --- daje se na korišćenje zaštitna potkolenica izrađena od kože ili čvrstog plana ( cerada i sl.) iznutra postavljenja filcom. Zaštitna potkolenica iz stava 1. ovog člana koji radi zaštite nogu od varnica rastopljenog ili usijanog metala koriste se za vreme rada livci, metalurzi, varioci i rezači metala,mora biti izrađena od negorivog materijala (kože, azbesta i sl.) odnosno mora biti obložena takvim materijalom. Zaštitna potkolenica koju za vreme rada koriste šumski i transportni radnici,tesari,rudari,radnici u kamenolomima i pilanama,mora biti ojačana elastičnim čeličnim trakama. Član 32. Radi zaštite stopala određene opasnosti,daje se na korišćenje,zavisno od vrste rada,zaštitna obuća, i to : 1)gumena obuća za električare,(cipele,kaljače,čizme i sl.) --- za zaštitu od udara električne struje; 2) cipele sa đonom od toplotno izolacionog materijala ( drvo i sl.)-- za zaštitu stopala pri kretanju po zagrejanim ili hladnim površinama na kojima se ne mogu koristiti druge vrste obuća ; 3)kožne cipele za varioce i rezača metala -- za zaštitu stopala od toplotnog zračenja i letećih varnica pri zavarivanju i sečenju metala; 4) kožne ili gumene cipele odnosno čizme sa čeličnom kapicom ili kapicom od tvrde gume i sa ugrađenom čeličnom tabanicom -- za zaštitu od mehaničkih povreda nogu ( npr. pad teških predmeta na prste ; probijanje đona šiljastim predmetima,ekserima i sl.), i za zaštitu od vode i vlage ; 5) kožna obuća (kaljače,čizme,cipele ) -- za zaštitu stopala pri radu u hemijskim pogonima i pri elektrolitičkoj rafinaciji metala, i to na radnim mestima na kojima korišćenje obuće od gume ili sintetičkog materijala ne obezbeđuje sigurnu zaštitu. Član 33. Zaštitna obuća iz člana 22. ovog pravilnika mora, po potrebi,imati ugrađene i posebne elemente za zaštitu zgloba stopala.Oni moraju biti izrađeni od mekog materijala u obliku kruga i ugrađeni u sarice cipele u predelu zgloba. "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 9 od 12 U zaštitnu kožnu ili gumenu cipelu odnosno čizmu ugrađuje se, po potrebi,radi zaštite prstiju,zaštitna kapica od čeličnog lima,tvrde gume ili drugog na udar odnosno pritisak otpornog materijala. Član 34. Sredstva i oprema iz člana 30. do 33. ovog pravilnika ne smeju se za vreme rada izazivati žuljenje ili znojenje nogu odnosno druge tegobe pri radu i kretanju. Sredstva i oprema iz stava 1. ovog člana moraju ispunjavati i tehničke uslove propisane važećim jugoslovenskim standardima. 8. Sredstva i oprema za zaštitu ručnog zgloba,ramena i kičme Član 35. Radi zaštite ručnog zgloba od povrede pri rukovanju predmetima sa oštrim ivicama (limom,staklom,alatom i sl.) i od vibracija koje se sa ručnog mehanizovanog alata (pneumatski čekić i dr.) prenose na ruke,kao i radi obezbeđenja stabilnosti ručnih zglobova pri teškim temperaturama radovima -- daje se na korišćenje kožni štitnik za ručni zglob. Član 36. Radi zaštite ramena pri nošenju na ramenu predmeta težih od 15 kg, i pri nošenju tereta sa oštrim ivicama odnosno jako hladnih ili jako zagrejanih predmeta --- daje se na korišćenje štitnik za rame. Član 37. Radi zaštite kičme i deformacije i oboljenja usled stalnog nošenja teških predmeta na ramenu ili leđima --- daje se na korišćenje transportnim i drugim radnicima koji prenose terete zaštitni grudnjak. Sredstvo odnosno oprema iz stava 1. ovog člana kao i sredstvo odnosno oprema iz člana 36. ovog pravilnika, ne smeju izazivati žuljenje za vreme upotrebe. 9. Sredstva i oprema za zaštitu trbušnih organa Član 38. Radi zaštite trbušnih organa od mehaničkih povreda pri radu na mašinama za obradu drva sa ručnim dodavanjem ( povratni udar materijala na cirkularu,ravnalici i drugim mašinama), kao i pri ručnoj ili mašinskoj obradi metala(ručno kovanje,sečenje,kovanje zračnim čekićem)--- daje se na korišćenje kožni pojas ili specijalno ojačana kožna kecelja. Za zaštitu od vlage i hladnoće pri radu u sedećem položaju na hladnom podu ili vlažnoj zemlji daje se na korišćenje licima koja vrše takve radove ( teracerima,kaldrmdžijama,kaluparima i dr.) zaštitna prostirka od kože ili drugog izolacionog materijala. 10. Sredstva i oprema za zaštitu tela Član 39. ako je u toku rada telo radnika stalno izloženo biološkom štetnom dejstvu tehnoloških procesa (prljavštini,vlazi,visokoj temperaturi)-- daje se na korišćenje radnicima zaštitna odjeća i to : 1) odelo od platna (kepera i sl.) kroja kombinezona ili iz dva dela (kaput i pantalone) -- za rad na mašinama i za rad pri kome je radnik izložen prljanju ili prašini na primer : pri demontaži i montaži oruđa za rad i uređaja (industrijskih,saobraćajnih,građevinskih i poljoprivrednih postrojenja,mašina uređaja i njihovih delova odnosno opreme); pri čišćenju ,pranju,odmašćivanje,podmazivanju i premazivanju sredstvima za odmašćivanje,konzerviranje i površinsku zaštitu delova mašina i uređaja ( naftinim derivatima,bojom i sl.) i pri mlevenju,drobljenju,sitnjenju i klasiranju mineralnih i drugih materijala pri kome se izdvaja lebdeća prašina,kao i za podzemni rudarski rad i rad na čišćenju dimnjaka. 2) odelo od impregniranog nepromočivog platna (negumiranog) --- za komunalni rad (rad u kanalizacionoj "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 10 od 12 mreži,iznošenje smeća,čišćenje i polivanje ulica i sl.) za rad mokrim jamama,kao i pri plovidbi,ribarenju i sl; 3) odelo od jakog gumiranog platna -- za rad sa nagrizajućim otrovnim i zaraznim materijama i za rad u vodi ; 4) odelo od azbesta ili aluminijumskih folija -- za rad kod industrijskih peći,kao i pri livenju i topljenju metala,gašenju požara i sl ; 5) odelo od tkanine koja ne propušta toplotna i ultraljubičasta zračenja --- za varioce i rezače metala plamenom. Član 40. Zaštitna odeća iz člana 30. ovog pravilnika,zavisno od vrste zaštite kojoj je namjenjeno,mora ispunjavati sledeće uslove: 1) materijal (platno,keper i sl.) od kog je izrađeno zaštitno odelo iz člana 39. tačka 1. ovog pravilnika mora biti od tkanja koje sprečava lako prodiranje prašine,boje,maziva i drugih štetnih materija do kože radnika i koje je u pranju postojano; 2) zaštitno odelo za rad na mašinama sa rotirajućim i pokretnim delovima mora nalegati tesno na telo.Krajevi rukava kaputa i nogavice pantalona moraju biti privljeni uz telo pomoću traka sa dugmadima ili na drugi pogodan način; 3)zaštitno odelo od impregniranog nepromočivog platna ne sme propuštati vodu ; 4) zaštitno odelo od jakog gumiranog platna mora biti izrađeno od materijala,koji izložen direktnom dejstvu jetke i nagrizujuće materije (kiseline,lužine i sl.) u toku najmanje osam časova ostaje nepromenjen.Šavovi na takvom odelu moraju biti poređani gusto tako da kroz njih prskajuča jetka i nagrizajuća materija ne može prodirati; 5) zaštitno odelo od azbesta ili aluminijumskih folija za zaštitu od prskajuće rastopljene mase mora biti izrađeno od negorivog materijala koji je izložen dejstvu visoke temperature odnosne rastopljene mase u toku 30 minuta ostaje nepromenjen; 6) za radove pod zemljom zaštitno odelo mora biti pojačano na ramenima,laktovima,kolenima i turu.Pojačanje na ramenima mora se protezati od početka rukava preko vrata i mora u dovoljnoj širini obuhvatiti celo rame.Sredina pojačanja na laktovima mora dosezati do vrha lakta.Pojačanje na kolenima mora dosezati najmanje 8 cm ispod i iznad kolena.Pojačanje na turu mora dosezati do struka i pri normalnom sedenju mora obuhvatiti ceo tur; 7) zaštitno dimničarsko odelo mora kvalitetom materijala od kog je izrađeno i krojem odgovarati uslovima rana na otvorenom prostoru (kiša,sneg,vetar) i istovremeno štititi telo radnika protiv prodiranja prljavštine,čađi,gasova i dima. Član 41. Ako je u toku rada telo radnika povremeno izloženo štetnom dejstvu viskoih temperatura,rastopljenog ili užarenog metala,vlage ili zračenja ---- daju se na korišćenje radnicima zaštitne pregače, i to : 1) zaštitna pregača od kože,azbesta ili sličnog materijala --- za zaštitu varilaca i rezača metala,kovača,radnika koji iznose pepeo iz pepeljara parnih kotlova i drugih radnika od varnica rastopljenog metala ili komada usijanog metala,od opekotina u slučaju direktnog dodira sa vrućim materijalom,od ultraljubičastog i toplotnog zračenja i od mehanički povreda ; 2) zaštitna pregača od kože ili sličnog materijala,ojačana zakovicama ili pločicama ---- za zaštitu od mehanički povreda pri grubim radovima kad pregača iz tačke 1. ovog člana ne obezbeđuje sigurnu zaštitu ; 3) zaštitna azbestna pregača ---- za zaštitu od zračenja visokih temperatura kod metalurških i drugih peći ( u livnici,topionici,valjaonici i sl.) ; 4) zaštitna pregača od gumiranog platna --- za zaštitu od vlage i nagrizajućih jetkih materijala,rastvarača i sl. "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 11 od 12 11. Sredstva i oprema za zaštitu od jonizujućih zračenja Član 42. Ako u toku rada telo radnika povremeno ili stalno dolazi u dodir sa izvorima jonizujućih zračenja (radioizotopima,industrijskim rendgen-aparatima i dr.) --- licima koja rade sa takvim izvorima daju se na korišćenje sledeća sredstva odnosno oprema, i to : 1) zaštitna pregača i zaštitne rukavice od olovne gume; 2) respirator sa cedilom za zaštitu organa za disanje od radioaktivne i jonizujuće prašine. 12. Sredstva i oprema za zaštitu od nepovoljnih atmosferski uticaja Član 43. Radnicima koji su pri radu na otvorenom prostoru izloženi nepovoljnim atmosferskim uticajima (kiša,sneg,niske temperature i sl.) kao i radnicima koji rade u zatvorenoj prostoriji u kojoj su niske temperature,promaja i slični zdravstveno nepovoljni uslovi ( u hladnjači,ledari i sl.) --- daju se na korišćenje sredstva odnosno oprema za zaštitu od nepovoljnog dejstva atmosferskih uticaja i to : 1) kišna kabanica od gumiranog ili impregniranog nepromočivog materijala,spreda otvorena --- za zaštitu pri radu na otvorenom prostoru ( u poljoprivredi, građevinarstvu, transportu i sl.) ; 2) kišna kabanica od gumiranog ili impregniranog nepromočivog materijala običnog kroja --- za zaštitu od kiše i vetra(čuvarima,poštarima,transportnim radnicima i dr.); 3) kišna kapuljača ili nepromočivi šešir od gumiranog ili impregniranog materijala --- za zaštitu glave i vrata od kiše i vetra (mornarima i ribarima) ; 4) kapuljača od impregniranog materijala ----za zaštitu glave,očiju,vrata i ramena od prašine,prljavštine,toplote i mehaničkih povreda (transportnim radnicima,dimničarima i dr .) ; 5)bunda ili opaklija --- za zaštitu od hladnoće zimi pri radu na otvorenom prostoru odnosno u nezagrejanim ili otvorenim prostorijama npr. u kabini traktora,kamiona ili bagera,u kočničarskoj kućici i sl. (čuvarima gradilišta,radilišta i drugih objekata,šoferima teretnih vozila,kočničarima --- železničarima,mašinovođama parnih lokomotiva i sl.).Bunda može biti duga i kratka,zavisno vrste rada ; 6) postavljeno odelo -- za zaštitu od hladnoće zimi pri radu na otvorenom prostoru odnosno u hladnim prostorijama ( npr. u hladnjačama,ledarama,nezagrejanim kabinama dizalica,bagera,traktora,kamiona i sl.) ; 7) štitnik za uši --- za zaštitu od niskih temperatura pri radnu na otvorenom prostoru ; 8)postavljene rukavice,postavljene cipele ili filcane čizme (valjanke) u kombinaciji sa sredstvima za zaštitu radnika od hladnoće pri radu na otvorenom prostoru,zavisno od jačine hladnoće i vrste rada koji se vrši . Sredstva i oprema iz stava 1. ovog člana moraju u pogledu izrade i materijala od kog su izrađena obezbediti u potpunosti zaštitu od štetnog dejstva atmosferski uticaja. 13. Sredstva i oprema za zaštitu od pada sa visine Član 44. Radi zaštite od pada sa visine na radnim mestima koja se zbog prirode posla ne mogu ograditi ili na drugi način zaštiti odnosno pri radu na objektima u izgradnji preko reke ili jezera,na stublovima elektroenergetske ili telefonsko-telegrafske mreže,u kamenolomima,nad provalijama,u cisternama,silosima i sl --- licima koja rade na takvim mestima daje se na korišćenje zaštitni opasač opremljen prihvatnim užetom za privezivanje,a po potrebi i dopunskim užetom. Materijal od kog je izrađen zaštitni opasač kao i dimenzije i izrada opasača i njegovih delova,moraju odgovarati probnom statičkom i dinamičkom opterećenju propisanom važećim jugoslovenskim standardom. "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 12 od 12 14. Sredstva i oprema za zaštitu od davljenja u vodi Član 45. Radi zaštite od pada u vodu i davljenja pri radovima iznad vode ili na vodi (pri montaži mosta,geodetskim,hidrološkim ili drugim merenjima,pri radu na prebacivanju dalekovoda preko reke,jezera i sl.) --- licima koja vrše takve radove daje se na korišćenje zaštitni pojas. Zaštitni pojas može biti izrađen od gumiranog tekstila,gume,plastične mase ili od metalnih kutija i mora sigurno držati iznad vode čoveka normalne telesne težine. 15. Održavanje sredstva i opreme Član 46. Radne organizacije koje u svom radu koriste sredstva i opremu moraju sredstva i opremu održavati stalno u ispravnom stanju. Oštećena pocepana odnosno od upotrebe dotrajala sredstva i oprema koja se ne mogu popraviti,moraju se rashodovati odnosno uništiti. Član 47. Sredstva odnosno oprema koja se stavlja neposredno na glavu ( šlem,kapuljača i dr.), u uši (antifon i dr.) u usta (usnik maske) na nos (štipaljke,stezač i dr.), mora se posle svake upotrebe dezinfikovati i prati,ako isto sredstvo odnosno istu opremu koriste više lica. Član 48. Sredstva odnosno oprema tekstila i kože,kao što su zaštitna odeća i obuća i delovi takve odeće odnosno obuće,koja se koristi za rad sa otrovnim radioaktivnim ili zaraznim materijama,mora se redovno dezinfikovati i prati odnosno dekontaminirati zavisno od vrste materijala od kog je izrađena i stepena štetnosti od čijeg dejstva štiti radnika pri radu. III. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 49. Radne organizacije i drugi korisnici sredstava odnosno opreme iz člana 2. ovog pravilnika moraju postojeća lična zaštitna sredstva usaglasiti sa odredbama ovog pravilnika u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Član 50. Danom stupanja na snagu ovo pravilnika prestaju da važe odredbe čl. 88. do 93. Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu ( Službeni list FNRJ",br. 16/47 i 36/50). Član 51. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ,,Službenom listu SFRJ".
Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu FBiH Federacija BiH Službeni list SFRJ 42/68 16.10.1968 zaštita na radu,građevinarstvo
Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz motornih vozila FBiH Federacija BiH Službeni list SFRJ 17/66 27.04.1966 teret,vozila,motorna vozila,zaštita na radu Na osnovu člana 52. st. 4 i 5. Osnovnog zakona o zaštiti na radu ("Službeni list SFRJ", br. 15/65), u saglasnosti sa saveznim sekretarom za unutrašnje poslove i saveznim sekretarom za saobraćaj i veze, savezni sekretar za rad propisuje Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila Pravilnik je objavljen u "Službenom listu SFRJ", br. 17/66 od 27.4.1966. godine. Vidi: čl. 69. Zakona - RS, 42/91-1649. I OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se mere i normativi zaštite lica na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i priključna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila. Pod teretnim motornim vozilima i priključnim vozilima, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se obična, specijalna i radna teretna motorna vozila i priključna vozila, namenjena za prevoz tereta (u daljem tekstu: vozilo). Član 2. Pod radom na utovaru tereta u vozilo i istovaru tereta iz vozila podrazumevaju se, u smislu ovog pravilnika, ručni i mehanizovani utovar i istovar tereta, kao i proveravanje stanja tereta i preureñivanje tereta u toku vožnje. Član 3. Mere i normative zaštite na radu predviñene ovim pravilnikom sprovode radne i druge organizacije, organi društveno-političkih zajednica, druga pravna lica i fizička lica kod kojih su zapošljena lica koja vrše utovar tereta u vozilo i istovar tereta iz vozila (u daljem tekstu: organizacija). II MERE I NORMATIVI ZAŠTITE NA RADU PRI UTOVARU TERETA U VOZILO I ISTOVARU TERETA IZ VOZILA 1. Zajedničke odredbe o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru Član 4. Pre početka utovara tereta u vozilo i istovara tereta iz vozila vozač je dužan, saglasno odredbama Pravilnika o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu motornim vozilima ("Službeni list SFRJ", br. 55/65), preduzeti potrebne mere kojima se sprečava da vozilo samo krene sa mesta na kome je zaustavljeno. Otvaranje strana sanduka vozila pre istovara tereta odnosno zatvaranje strana sanduka posle završenog utovara tereta, moraju vršiti istovremeno najmanje dva radnika. Pre otvaranja strana sanduka vozila radi istovara tereta mora se proveriti položaj tereta. Pri utovaru tereta u vozilo i istovaru tereta iz vozila sa zatvorenom karoserijom (furgon) unutrašnjost karoserije mora biti osvetljena. Član 5. Pri utovaru u vozilo tereta sa platforme ili rampe skladišta odnosno pri istovaru tereta na platformu ili rampu skladišta, vozilo mora biti postavljeno neposredno do platforme ili rampe. Ako to tehnički nije moguće, mora se postaviti most. Podovi platformi, rampi i mostova po kojima se prenosi teret moraju biti ravni, bez pukotina i rupa, a po potrebi osigurani od klizanja. Ovi podovi moraju biti slobodni za nesmetano prenošenje tereta. Širina platforme, rampe odnosno mosta po kome se prenosi teret, kao i prolaza u skladištima u kojima se teret smešta, mora biti najmanje 1,60 m. Član 6. Posle završenog utovara tereta u vozilo, vozač je dužan da proveri da li je teret pravilno smešten, a kod vozila sa stranama da li su one sigurno zatvorene. Član 7. Ako utovar u vozilo i istovar iz vozila većih količina tereta vrši grupa radnika, takav rad mora se vršiti pod kontrolom za to odreñenog lica. Lice iz stava 1 ovog člana dužno je pre početka rada proveriti ispravnost opreme za utovar i istovar odgovarajućeg tereta. Član 8. Mehanizovani utovar u vozilo i istovar iz vozila tereta pomoću dizalice, prenosne trake, utovarivača ili sličnog ureñaja, mora se vršiti izdvojeno od mesta na kome se vrši ručno prenošenje tereta. Za vreme noćnog rada sa mehanizovanim sredstvima, mesto za utovar i istovar tereta mora biti osvetljeno svetlošću jačine najmanje 20 luksa. Na mestu na kome se vrši mehanizovani utovar i istovar tereta smeju se zadržavati samo ona lica koja vrše te poslove. Član 9. Pri radu na utovaru tereta u vozilo i istovaru tereta iz vozila pomoću dizalice primenjuju se odredbe Pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri radu sa dizalicama ("Službeni list SFRJ", br. 29/64). Član 10. Pri utovaru u vozilo i istovaru iz vozila eksplozivnih i lako zapaljivih tereta, zabranjeno je pušenje. 2. Prostori za utovar i istovar tereta Član 11. Utovarno-istovarne površine, prilazi takvim površinama i njihove saobraćajnice, koji stalno služe za utovar i istovar tereta, moraju biti izgrañeni od tvrde podloge i održavani u ispravnom stanju. Ako su prilazi i saobraćajnice iz stava 1 ovog člana pod nagibom, oni moraju u zimskom periodu biti očišćeni od leda i snega i posuti peskom ili šljunkom. Član 12. Širina prilaza i saobraćajnica iz člana 11 ovog pravilnika ne sme biti manja od 5 m pri dvosmernom kretanju vozila odnosno 3 m pri jednosmernom kretanju vozila. Prilazi utovarnoistovarnim površinama moraju imati sa obe strane pešačke staze širine najmanje 0,5 m, sa odgovarajućim proširenjima na krivinama. Član 13. Prilikom postavljanja vozila na utovarno-istovarnim površinama, rastojanje izmeñu vozila koja stoje u koloni ne sme biti manje od 1 m, a rastojanje izmeñu vozila koja stoje jedno pored drugog ne sme biti manje od 1,5 m. Član 14. Na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama i saobraćajnicama iz člana 11 stav 1 ovog pravilnika, moraju biti postavljeni saobraćajni znakovi i oznake koji su propisani za javne puteve. Kretanje vozila na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama i saobraćajnicama vrši se, po pravilu, jednosmerno. Ako se na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama i saobraćajnicama vozilo kreće unazad, manevar se vrši uz pomoć drugog lica koje se nalazi van vozila i koje vozaču daje odreñene ugovorene znake. Brzina kretanja vozila na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama i saobraćajnicama ne sme biti veća od 10 km na čas, a u zatvorenim skladištima ne sme biti veća od 5 km na čas. Član 15. Utovarno-istovarne površine moraju biti noću osvetljene svetlošću jačine najmanje 10 luksa. Član 16. Ako se utovar tereta u vozilo vrši iz skladišta smeštenog u podrumskim ili nadzemnim prostorijama bez naprava za spuštanje odnosno podizanje tereta (tobogan, teretni lift i dr.), takva skladišta moraju imati sigurna stepeništa sa stepenicama visine do 18 cm. 3. Utovar i istovar raznovrsnih tereta Član 17. Utovar u vozilo i istovar iz vozila tereta u rasutom i vrelom stanju (kreč, cement, bitumen, asfalt i sl.) vrši se pomoću transportnih naprava i ureñaja (ručna kolica, auto-utovarivač, transportna traka i sl.). Član 18. Utovar u vozilo tereta u komadima (sanduci, burad i sl.) preko strana sanduka vozila sme se vršiti samo ako su strane sanduka vozila dobro vezane lancima ili na drugi način osigurane od otvaranja. Pri ureñivanju tereta iz stava 1 ovog člana radnici ne smeju stajati na teretu. Član 19. Radi obezbeñenja tereta u komadima od pomeranja za vreme vožnje ili pri naglom kočenju vozila, mora se teret na podesan način osigurati. Ako postoji razmak izmeñu tereta, moraju se umetnuti čvrsti drveni umeci i staviti podmetači. Član 20. Pri radu sa sanducima čije su strane zakucane ekserima ili utvrñene metalnim okovima, ekseri i okovi moraju biti dobro ukucani da bi se onemogućila povreda radnika. Član 21. Pri skidanju tereta u komadima koji je složen u naslage radi utovara u vozilo, mora se prethodno proveriti stabilnost tih naslaga. Član 22. Pri istovaru tereta na otvorenim utovarno-istovarnim površinama slaganje tereta mora se vršiti na način koji zavisi od vrste i težine tereta. Visina naslaga iz stava 1 ovog člana ne sme biti veća od 6 m ako se istovar vrši pomoću mehanizacije, odnosno ne sme biti veća od 2 m ako se istovar vrši ručno. Prilikom slaganja tereta u komadima različite težine i veličine, moraju se prvo slagati komadi veće težine. Član 23. Ako se utovar tereta u vozilo i istovar tereta iz vozila vrši ručno na udaljenosti od 60 m, težina tereta koji se prenosi ne sme biti veća od 50 kg, a visina naslage tereta ne sme prelaziti 1,5 m. Ako se prenošenje tereta iz stava 1 ovog člana vrši na stazi (most, skela) pod nagibom do 25°, ukupna udaljenost od vozila do mesta slaganja tereta i obrnuto ne sme biti veća od 50 m, a staza pod nagibom - duža od 25 m. Član 24. Pri utovaru u vozilo tereta različite vrste i težine (grañevinski materijal, metalna roba, roba za široku potrošnju, stolarija i dr.), u vozilo se prvo slaže teret veće težine i, po pravilu, slaganje se vrši prema vrstama tereta. Član 25. Ako se prikuplja i razvozi teret u komadima (paketi i sl.) težine veće od 20 kg, za prenošenje takvih tereta mora se odrediti posebno lice. Vozač može sam prikupljati i razvoziti teret iz stav 1 ovog člana, ako prevoz tereta vrši u gradskom ili mesnom saobraćaju i ako je teret težine do 20 kg. Ako je vozač žena težina tereta ne sme biti veća od 10 kg. Član 26. Pri utovaru u vozilo i istovaru iz vozila tereta u valjkastoj ambalaži (bačve, rolne, bale i sl.), moraju se pri kotrljanju tereta koristiti naprave da bi se teret prineo na visinu poda sanduka vozila ili sa njega spustio na tle. Tereti iz stava 1 ovog člana smeju se u vozilo utovarivati ručnim kotrljanjem samo ako se pod skladišta nalazi na istom nivou sa podom sanduka vozila. Ako je pod skladišta niži od poda sanduka vozila, utovar i istovar tereta u valjkastoj ambalaži može se vršiti ručno samo pod uslovom da teret pojedinačno nije teži od 200 kg. Ako je težina tereta veća od 200 kg, teret se mora prenositi preko balvana ili se kotrljati pomoću jakih užadi. Član 27. Zabranjeno je ručno prenošenje tereta u valjkastoj ambalaži, ako je teret teži od 30 kg. Član 28. Pri utovaru u vozilo valjkastih tereta i njihovom smeštaju u vozilo, tereti se smeju kotrljati samo po obručima odnosno pojačanjima za kotrljanje. Burad i bačve moraju se postavljati na dno, s tim da nalivni otvor bude gore. Pri slaganju buradi i bačvi u vozilo u redovima - jedan iznad drugog, moraju se izmeñu redova staviti daske sa klinovima na krajevima redova. Upotreba drugih predmeta umesto klinova, zabranjena je. Član 29. Pri kotrljanju valjkastih tereta radi utovara u vozilo ili istovara iz vozila, radnici se moraju nalaziti sa obe strane naprave koja se koristi pri takvom radu. Ako se teret iz stava 1 ovog člana kotrlja po ravnoj površini, radnici se moraju nalaziti iza tereta. Član 30. Zapaljive tečnosti smeju se utovarivati u vozilo u većim količinama samo ako su u nepropustljivim metalnim sudovima. Posle utovara zapaljivih tečnosti u vozilo, kao i u toku vožnje, vozač mora proveravati da li sudovi ne propuštaju zapaljivu tečnost. U kabini vozila koje prevozi zapaljive tečnosti smeju se pored vozača nalaziti samo ona lica koja rade na opsluživanju vozila. Član 31. Prevoz boca sa zapaljivim gasovima i tečnostima u kabini vozila zabranjen je. Član 32. Pre i u toku punjenja, kao i za vreme pražnjenja, auto-cisterne sa zapaljivom tečnošću moraju biti propisno uzemljene, motor ugašen a električni ureñaji isključeni. Pre ulaska auto-cisterne u opasnu zonu skladišta zapaljivih tečnosti, na ispusnu cev motora mora se postaviti zaštitna mreža ili slična naprava koja sprečava izlaz plamena ili varnica iz ispusne cevi. Član 33. Utovar u vozilo i istovar iz vozila negašenog kreča, cementa i drugog prašinastog ili nagrizajućeg materijala, smeju vršiti radnici samo uz upotrebu odgovarajućih ličnih zaštitnih sredstava (zaštitne rukavice, pregače, pelerine, zaštitne naočari i dr.). Član 34. Ako se prenošenje jetkih i nagrizajućih materija (kiseline - lužine i sl.) vrši u ambalaži od stakla, sintetičke materije i dr., ručice na takvoj ambalaži moraju svojom čvrstinom odgovarati težini tereta i biti dobro pričvršćene za ambalažu (armatura i sl.). Prenošenje materija iz stava 1 ovog člana mora se vršiti pomoću kolica, nosiljke i sličnih naprava. Na kolicima, nosiljkama i sličnim napravama za prenošenje materija iz stava 1 ovog člana moraju biti predviñena ležišta obložena mekim materijalom (rogozina, trska i sl.) za smeštaj ambalaže. Boce i druga staklena ambalaža smeštena u kolicima, nosiljkama i sl., moraju za vreme prenošenja biti osigurane od preturanja ili ispadanja. Član 35. Prenošenje jetkih i nagrizajućih tečnosti smeštenih u staklenoj ili sintetičkoj ambalaži težine preko 10 kg, moraju vršiti dva radnika. Član 36. Ako staklena ambalaža u kojoj se nalaze jetke i nagrizajuće tečnosti nije zaštićena oblogom od pletenog pruća ili sličnog materijala, moraju se izmeñu boca u vozilu staviti zaštitni ulošci. Član 37. Pri utovaru u vozilo, istovaru iz vozila i prenošenju jetkih i nagrizajućih tečnosti moraju se prethodno pregledati mesta rada i otkloniti prepreke koje bi mogle ugroziti bezbednost radnika pri radu sa takvim tečnostima. Prenošenje jetkih i nagrizajućih tečnosti u oštećenoj ambalaži zabranjeno je. Član 38. Pre ručnog prenošenja sudova sa jetkim i nagrizajućim tečnostima smeštenih u korpi, mora se izvršiti pregled ispravnosti dna korpe i njenih ručica. Zabranjeno je prenošenje na leñima ili u naručju sudova sa jetkim i nagrizajućim tečnostima. Član 39. Bačve, burad i sanduci sa jetkim i nagrizajućim tečnostima ne smeju se tumbati, kotrljati odnosno gurati, nego samo prenositi kolicima. Član 40. Ako se čelične boce sa gasovima pod pritiskom prenose pomoću kolica do mesta utovara u vozilo i mesta istovara iz vozila, boce moraju biti obezbeñene od potresa ili udara. Kolica moraju imati odvojena ležišta veličine boce, obložena pustom ili drugom mekom materijom na mestu oslonca postolja i grla boce. Grlo boce mora pri smeštaju biti uzdignuto. Član 41. Utovar u vozilo, istovar iz vozila i prevoz čeličnih boca moraju se vršiti pod sledećim uslovima: 1) ventil čelične boce sa zapaljivim gasom, mora biti zaštićen metalnom kapom; 2) u sanduku vozila moraju za prevoz čeličnih boca biti ugrañene pregrade sa udubljenjima koja odgovaraju veličini boca i koja imaju oslonce obložene pustom ili drugom mekom materijom za postolja i grla boca. Pregrade moraju imati poklopce za zatvaranje i moraju pri prevozu biti obezbeñene od potresa i udara; 3) pune čelične boce sa gasovima pod pritiskom moraju se u vozilu slagati u horizontalnom ležećem položaju sa malo uzdignutim grlom, osim čeličnih boca sa propanom i butanom; 4) meñusobno dodirivanje i trenje čeličnih boca, kao i udaranje u kapu ventila, mora biti onemogućeno, ako su u pregradi iz tačke 2 ovog stava čelične boce smeštene u više redova; 5) čelične boce sa gasovima pod pritiskom moraju se pokriti ciradom ili drugim sličnim pokrivačem, ako su takve boce pri prevozu izložene suncu. Zabranjen je prevoz radnika u sanduku vozila u kome se prevoze čelične boce sa gasovima pod pritiskom. Član 42. Pri ručnom utovaru u vozilo i istovaru iz vozila drugih tereta (šine, grede, profili, cevi i dr.) moraju se upotrebljavati odgovarajuća pomoćna sredstva (kosine od drveta i sl.). Tereti iz stava 1 ovog člana smeju se skidati samo sa vrha naslage. Taj posao moraju istovremeno vršiti najmanje dva radnika pod nadzorom za to odreñenog lica. Član 43. Vozilo odreñeno za prevoz drugih tereta mora biti opremljeno stubovima koji se mogu skidati odnosno sklapati. Svi stubovi moraju biti na gornjem kraju povezani lancima. Pri utovaru balvana ili drugih okruglih tereta prečnika većeg od 20 cm mora se teret u celini povezati lancem po sredini, da se ne bi skotrljao pri otvaranju strane vozila. Pri istovremenom prevozu dužih i kraćih tereta, kraći tereti moraju biti složeni iznad dužih tereta. Član 44. Na mestu na kome se vrši utovar u vozilo i istovar iz vozila drugih tereta, zabranjeno je zadržavanje lica koja ne rade na utovaru odnosno istovaru. Član 45. Pri prevozu tereta dužih od 6 m (cevi, balvani, grede, profili i dr.) mora se koristiti prikolica ili poluprikolica. Teret se mora lancima vezati za prikolicu odnosno poluprikolicu. Član 46. Zabranjeno je terete duže od karoserije vozila naslanjati na kabinu odnosno vrata vozila. Član 47. Pri utovaru dugih tereta na prikolicu koja se rastavlja (prikolica bez karoserije), mora se izmeñu zadnjeg dela kabine vozila i prednjeg dela tereta ostaviti dovoljan prostor, da bi se prikolica mogla slobodno okretati i do 90°. Prikolica koja se rastavlja ne sme se pri utovaru tereta iz stava 1 ovog člana opterećivati težinom većom od njene dozvoljene nosivosti. Član 48. Tereti teži od 1 t mogu se premeštati na kratko rastojanje samo: 1) po horizontalnoj površini - na posebnim saonicama ili limenim posteljama pomoću teretnih ili ručnih vozila (tegljača, traktora) odnosno pomoću čekrka; 2) po kosoj površini sa uglom do 15° - uz korišćenje sredstava iz tačke 1 ovog člana. Član 49. Zabranjeno je pomoću pokretnih dizalica (točkaša i viljuškara) podizati terete zasute zemljom, peskom ili drugim materijalom, odnosno terete koji su pričvršćeni na bilo koji način (ukopani, zalepljeni i sl.). 4. Rad sa kontejnerom Član 50. Pre utovara u vozilo kontejnera sa teretom vozač mora prethodno proveriti ispravnost kontejnera. Ako je kontejner oštećen odnosno ako pregrade nisu ispravne, ne sme se vršiti utovar kontejnera u vozilo. Član 51. Teret u kontejneru mora se razmestiti tako da pritisak na pod i zidove bude što ravnomerniji. Izmeñu tereta i vrata kontejnera mora se ostaviti slobodan prostor od najmanje 3 cm. Po završenom utovaru tereta u kontejner vozač mora proveriti da li su pravilno zatvorena vrata odnosno strane kontejnera. 5. Rad sa transporterima Član 52. Transporteri sa trakom, grabuljama, lancima i sličnim sredstvima za prenošenje tereta, moraju se postavljati tako da sa jedne njihove strane ostane slobodan prostor za prolaz, širine najmanje 1 m. Član 53. Kod pokretnih transportera sa ureñajem za menjanje ugla nagiba trake, mora postojati naprava za osiguranje utvrñenog položaja nagiba trake u toku jedne radne operacije (skakalica, kočnica). Član 54. Premeštanje transportera iz člana 53 ovog pravilnika za vreme rada zabranjeno je. Pre premeštanja transportera i posle završetka rada transportera traka se mora staviti u krajnji donji položaj. Član 55. Za vreme rada transportera zabranjeno je rukama pomagati kretanje trake, čistiti traku i valjke rukama i vršiti ma kakve popravke na valjcima, traci odnosno konstrukciji transportera. Za vreme rada transportera zabranjeno je uvlačiti se pod traku transportera radi vršenja opravki ili iz ma kog drugog razloga. Član 56. Uključivanje i isključivanje transportera sme vršiti samo za to odreñeno lice, koje će, pre puštanja transportera u rad, proveriti da li su preduzete sve mere bezbednosti. Član 57. Zabranjen je rad sa transporterom koji nema kočnice na ureñaju za dizanje nosača traka. Član 58. Transporteri koji rade na električni pogon moraju biti uzemljeni prema važećim propisima. 6. Rad sa auto-viljuškarima Član 59. Auto-viljuškarima na utovarno-istovarnim površinama, prilazima tim površinama i saobraćajnicama smeju rukovati samo lica koja su navršila 18 godina života i koja imaju odgovarajuću stručnu spremu za upravljanje dizalicom, utvrñenu opštim aktom organizacije. Lica iz stava 1 ovog člana moraju se, pre stupanja na rad, podvrgnuti specijalističkom lekarskom pregledu radi utvrñivanja zdravstvenog stanja za vršenje poslova dizaličara, prema važećim propisima. Radnici koji upravljaju auto-viljuškarom moraju se podvrgavati lekarskom pregledu najmanje jedanput godišnje. Član 60. Pre puštanja u rad novih auto-viljuškara, kao i posle većih opravki, auto-viljuškari moraju biti pregledani i ispitani u pogledu tehničke ispravnosti. Preglede iz stava 1 ovog člana u pogledu tehničke ispravnosti auto-viljuškara, kao i periodične preglede, vrše organizacije u rokovima odreñenim njihovim opštim aktom. Ako se prilikom pregleda utvrdi neispravnost na ureñajima auto-viljuškara, rad se mora obustaviti radi otklanjanja neispravnosti. Član 61. Auto-viljuškari na gusenicama smeju se koristiti samo na tvrdoj podlozi (betonskoj, asfaltnoj, kaldrmisanoj, zemljanoj i sl.). Član 62. Za vreme utovara u vozilo i istovara iz vozila tereta pomoću auto-viljuškara, u manevarskom (radnom) prostoru ne smeju se zadržavati ili kretati druga lica, osim onih koja rade na utovaru odnosno istovaru. Pod manevarskim (radnim) prostorom, u smislu stava 1 ovog člana, podrazumeva se prostor ograničen gabaritom tereta odnosno istaknutim pokretnim delovima auto-viljuškara. Član 63. Teret na zahvatnoj viljušci auto-viljuškara mora ležati što bliže zadnjem delu nosača viljuške, rasporeñen ravnomerno na oba kraka viljuške i ne sme prelaziti vrh viljuške za više od jedne trećine svoje širine. Za poduhvatanje tereta viljuškom mora biti ostavljen slobodan prostor za prolaz viljuške. Teret složen na viljušci ne sme zaklanjati vidik vozaču auto-viljuškara. Izuzetno, ako se prilikom prenošenja kabastog tereta ne može izbeći zaklanjanje vidika vozaču, lice odreñeno za to mora davati znake vozaču pri prenošenju i dizanju tereta. Pri skidanju tereta sa naslage, zahvatna viljuška ne sme se silom gurati meñu teret, ako izmeñu redova naslage ne postoji slobodan prostor za prolaz viljuške. Član 64. Prenošenje tereta auto-viljuškarom vrši se sa nosačem viljuške pomaknutim unazad. Rastojanje izmeñu donje ivice zahvatne viljuške i tla na auto-viljuškaru na točkovima, mora biti najmanje 500 mm, a na auto-viljuškaru na gusenicama najmanje 250 mm. Član 65. Dugi tereti smeju se prenositi auto-viljuškarom samo na slobodnim i ravnim površinama. Zahvatanje tereta viljuškom mora se vršiti tako da bude isključena mogućnost padanja odnosno rušenja tereta. Član 66. Pri prenošenju dugih tereta istovremeno sa dva auto-viljuškara, mora se odrediti lice koje će usmeravati rad sa oba auto-viljuškara. Član 67. Za prenošenje tereta auto-viljuškarom nagib terena ne sme biti veći od 3°. Član 68. Teret koji se prenosi auto-viljuškarom mora se slagati na podmetače koji obezbeñuju slobodan zahvat tereta viljuškom. Član 69. Zabranjuje se prevoz lica auto-viljuškarom, osim lica koje neposredno radi na autoviljuškaru. 7. Rad na auto-dizalicama Član 70. Na auto-dizalice i njihovu opremu, kao i pri radu sa njima, primenjuju se, pored zaštitnih mera predviñenih Pravilnikom o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri radu sa dizalicama, i zaštitne mere predviñene ovim pravilnikom. Član 71. Pri manevrisanju auto-dizalicom u blizini električnih vodova, krak auto-dizalice mora biti postavljen tako da je isključena mogućnost njegovog dodira sa električnim vodovima. Član 72. Pri istovaru iz vozila i slaganju dugih tereta pomoću auto-dizalice, teret mora na krajevima biti vezan užadima radi sprečavanja njegovog slobodnog okretanja. Radnici koji drže krajeve užadi moraju stajati van manipulacionog (radnog) prostora dizalice. Član 73. Podizanju tereta auto-dizalicom sme se pristupiti tek ako je nesumnjivo utvrñena težina tereta. Auto-dizalica se pre početka rada mora podupreti odgovarajućim podupiračem, ako je to uputstvom proizvoñača predviñeno. Član 74. Zabranjuje se prevoz lica auto-dizalicom, osim lica koje neposredno radi na auto-dizalici. 8. Održavanje sredstava za rad Član 75. Ureñaji i naprave koji se koriste pri utovaru tereta u vozilo i istovaru tereta iz vozila, moraju biti održavani u ispravnom stanju. III LIČNA ZAŠTITNA SREDSTVA Član 76. Organizacija je dužna radnicima koji rade na utovaru tereta u vozilo i istovaru tereta iz vozila staviti na raspolaganje odgovarajuća lična zaštitna sredstva prema posebnim propisima o zaštiti na radu. IV ZAŠTITA RADNIKA NA RADU PRI UTOVARU TERETA U VOZILO I ISTOVARU TERETA IZ VOZILA Član 77. Za vreme utovara tereta u vozilo i istovara tereta iz vozila, motor vozila mora biti stavljen van pogona. Zabranjen je utovar tereta u vozilo sa neispravnim sandukom (pod, strane, naprave za zatvaranje i dr.). Pri utovaru u vozilo valjkastih tereta, delova mašina ili bunkera (sa žitom, cementom, ugljem), zabranjeno je zadržavanje lica na tovarnom prostoru vozila. Član 78. Radnici koji rade na utovaru u vozilo i istovaru iz vozila opasnih i štetnih tereta (eksplozivi, kiseline, izotopi i sl.), moraju biti upoznati sa opasnostima koje postoje pri radu sa takvim teretima. Član 79. Radnici koji rade sa mehanizovanim sredstvima ili ureñajima na utovaru tereta u vozilo i istovaru tereta iz vozila moraju biti upoznati sa opasnostima koje postoje pri radu sa takvim sredstvima odnosno ureñajima. Član 80. Žene i omladina od 15 do 18 godina života mogu vršiti utovar u vozilo i istovar iz vozila samo tereta u rasutom stanju (pesak, šljunak, glina, žito, povrće i sl.), a terete u komadima mogu prenositi samo ako je teret težine do 20 kg, odnosno pri prenošenju udvoje samo ako je teret težine do 40 kg. Član 81. Utovar tereta u vozilo i istovar tereta iz vozila ne smeju vršiti radnici koji boluju od nesvestice, vrtoglavice, padavice, grčeva mišića i sličnih bolesti. Radnici koji stalno ili više puta u toku godine rade na utovaru u vozilo i istovaru iz vozila štetnih i drugih sličnih materija, moraju se podvrgavati specijalističkom lekarskom pregledu, prema važećim propisima. V PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 82. Ako ovim pravilnikom nisu predviñene neke od mera i normativa zaštite lica na radu pri utovaru tereta u vozilo odnosno istovaru tereta iz vozila, primenjivaće se u pogledu tih mera i normativa odredbe Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu ("Službeni list FNRJ", br. 16/47 i 36/50), Pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri lučko-transportnom radu ("Službeni list SFRJ", br. 14/64) i Pravilnika o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu motornim vozilima, kao i odredbe važećih propisa donesenih na osnovu odredaba Osnovnog zakona o prometu zapaljivih tečnosti ("Službeni list SFRJ", br. 10/65) i odredaba člana 85 Osnovnog zakona o bezbednosti saobraćaja na javnim putevima ("Službeni list SFRJ", br. 14/65). Član 83. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SFRJ". IZMENE Član 69. Zakona o zaštiti na radu Zakon je objavljen u "Službenom glasniku RS", br. 42/91 od 18.7.1991. godine. Član 69. Do donošenja propisa o opštim i posebnim merama zaštite na radu, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom, primenjivaće se mere zaštite na radu (pravila), sadržana u sledećim propisima: ... 11) Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila ("Sl. list SFRJ", broj 17/66); ...
Pravilnik o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu motornim vozilima FBiH Federacija BiH Službeni list SFRJ 55/65 15.12.1965 zaštita na radu,vozila,motorna vozila Na osnovu člana 52. st. 4. i 5. Osnovnog zakona o zaštiti na radu ("Službeni list SFRJ", br. 15/65) u saglasnosti sa saveznim sekretarom za saobraćaj i veze, savezni sekretar za rad propisuje Pravilnik o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu motornim vozilima Pravilnik je objavljen u "Službenom listu SFRJ", br. 55/65 od 15.12.1965. godine. Vidi: čl. 69. Zakona - RS, 42/91-1649. I. OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se mere i normativi zaštite na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu motornim vozilima. Pod motornim vozilima, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se sva motorna i priključna vozila, osim vozila koja se kreću na šinama (u daljem tekstu: vozilo). Pod održavanjem vozila, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se svi radovi na opravkama vozila, kao i snabdevanju vozila gorivom, mazivom i sl. Član 2. Mere i normative zaštite na radu predviđene ovim pravilnikom sprovode radne i druge organizacije, organi društveno-političkih zajednica, druga pravna lica i fizička lica kod kojih su zapošljena lica koja rade na održavanju vozila i vrše prevoz vozilom (u daljem tekstu: organizacija). II. MERE I NORMATIVI ZAŠTITE NA RADU PRI ODRŽAVANjU VOZILA 1. Opravke i snabdevanje vozila gorivom i mazivom Član 3. Srednje i velike opravke vozila, kao i snabdevanje vozila gorivom i mazivom, organizacija vrši na za to određenom mestu (radionica, posebna prostorija). To mesto mora biti opremljeno svim potrebnim uređajima i napravama (kanalima za pregled, dizalicama, stalkovima za okretanje, estakadama i sl.), alatima i drugim sredstvima za izvođenje radova. Manje opravke mogu se vršiti i van mesta iz stava 1. ovog člana, uz preduzimanje zaštitnih mera predviđenih ovim pravilnikom. Član 4. Za vreme opravke i snabdevanja vozila gorivom i mazivom, motor vozila mora biti van pogona. Član 5. Za vreme opravke i snabdevanja vozila gorivom i mazivom, na upravljač se mora staviti tablica sa natpisom: "Ne puštaj motor u pogon - ljudi rade". Za vreme podizanja vozila pomoću uređaja sa hidrauličnim ili elektromehaničkim pogonom (dizalica), na dizalici se mora staviti tablica sa natpisom: "Ne diraj - pod vozilom su ljudi". Član 6. U radionici za opravku vozila sa lančanim kretanjem vozila, mora postojati odgovarajuća signalizacija (svetlosna i zvučna) za davanje znakova o kretanju vozila. Vozilo se pre postavljanja na mesto opravke u radionici mora očistiti i oprati. Član 7. Vozilo se za vreme opravke mora zakočiti ručnom kočnicom i uključiti na najmanji prenos. Pri opravkama kočnice moraju se upotrebiti sigurne kočne naprave. Član 8. Ako se pri opravkama vozila skidaju točkovi, moraju se kod osovine skinutih točkova staviti nogari (stalak) a ispod neskinutih točkova - sigurni podmetači. Član 9. Pri skidanju ili postavljanju gibnjeva ili pri izvođenju drugih većih opravki na vozilu, vozilo se mora obezbediti od pada, požara i eksplozije. Član 10. Teretno vozilo sa automatskim istovarivanjem tereta mora biti obezbeđeno od spontanog podizanja i spuštanja sanduka. Stranice teretnog vozila sa automatskim istovarivanjem tereta moraju biti obezbeđene od spontanog otvaranja. Pod karoserije teretnog vozila sa automatskim istovarivanjem tereta, mora biti ravan i gladak. Član 11. Pri opravkama teretnog vozila sa automatskim istovarivanjem tereta moraju se ispod podignute karoserije postaviti sigurni podupirači. Umesto podupirača ne smeju se upotrebljavati drugi predmeti (ključevi, ćuskije, krš, drvene grede i sl.). Član 12. Pri opravkama vozila sa visokom karoserijom moraju se upotrebljavati odgovarajuće sigurne lestvice. Zabranjena je upotreba neispravnih lestvica. Član 13. Ako se opravke vrše ispod vozila, vozilo se mora postaviti na čvrste oslonce (stalci, nogari i sl.). Za vreme takvog rada mora biti sprečeno isticanje goriva iz rezervoara, vode iz hladnjaka, ulja iz motora i elektrolita iz akumulatorske baterije. Član 14. Pri opravkama zavarivanjem na cisterni ili rezervoaru vozila za prevoz lako zapaljivih i eksplozivnih tečnosti, opravka se može vršiti tek kad se cisterna ili rezervoar ispuni vodom ili inertnim gasom (CO2) a metalno telo cisterne odnosno rezervoara propisno uzemlji. Član 15. Pri opravkama vozila, prenos delova vozila težih od 30 kg mora biti mehanizovan. Delovi vozila koji se prenose moraju na napravi za prenos biti obezbeđeni od pomeranja ili preturanja. Član 16. Pre skidanja motora, menjača, hladnjaka, zadnjeg i prednjeg mosta ili drugih delova vozila koji su sastavni deo sistema za rashlađivanje ili podmazivanje vozila, mora se prethodno iz njih ispustiti ulje i voda u sudove namenjene za tu svrhu. Mesta za postavljanje delova vozila iz stava 1. ovog člana moraju biti podešena tako da odgovaraju svojoj nameni. 2. Puštanje motora vozila u rad Član 17. Pre puštanja motora vozila u rad, mora se ručica menjača staviti u neutralan položaj. Motor se pušta u rad, po pravilu, pomoću startera. Ručno puštanje motora u rad sme vršiti samo vozač ili njegov pomoćnik. Kod ručnog puštanja motora u rad poluga pokretača mora se okretati odozdo nagore. Palac desne ruke ne sme obuhvatiti polugu pokretača već mora biti priljubljen uz kažiprst. Kod ručnog puštanja motora u rad, motor mora biti podešen na nešto docnije paljenje. 3. Kretanje vozila u krugu organizacije Član 18. U krugu organizacije i u radnoj prostoriji vozilom smeju upravljati samo lica koja imaju vozačku dozvolu za upravljanje vozilom odnosne kategorije. U krugu organizacije ili u radnim prostorijama u kojima se kreću vozila moraju se postaviti znaci prema važećim propisima za saobraćaj na javnim putevima. Član 19. Brzina kretanja vozila u krugu organizacije ne sme biti veća od 10 km na čas, a u radnim prostorijama - veća od 5 km na čas, osim na posebno izgrađenim probnim pistama i drugim saobraćajnicama, koje moraju biti snabdevene odgovarajućom signalizacijom. Brzina kretanja vozila na posebno izgrađenim probnim pistama i drugim saobraćajnicama u krugu organizacije neće se ograničavati, ako su piste i saobraćajnice snabdevene odgovarajućom signalizacijom. Član 20. U organizaciji mora postojati plan kretanja vozila, sa podacima o dozvoljenim i zabranjenim pravcima, ulazima, izlazima, krivinama i slično. Plan kretanja vozila mora biti istaknut na vidnom mestu u krugu organizacije i u radnim prostorijama. Član 21. Licima koja nisu zapošljena na opravkama vozila zabranjena je vožnja na vozilu u krugu organizacije i u radnoj prostoriji. 4. Ispitivanje kočnica vozila Član 22. Ispitivanje kočnica vozila pri radu motora, vrši se, po pravilu, uređajima za ispitivanje kočnica. Ako organizacija nema uređaje za ispitivanje kočnica, ispitivanje ispravnosti kočnica vrši se na određenom mestu u krugu organizacije. Član 23. Pri podešavanju kočnica posle ispitivanja njihove ispravnosti, motor mora biti isključen a vozilo u stanju mirovanja. Vozač ne sme pustiti motor u rad niti pokrenuti vozilo dok za to ne dobije znak od radnika koji vrši podešavanje kočnica. 5. Pranje vozila Član 24. Pranje vozila pomoću creva na otvorenom prostoru, mora se vršiti na mestu dovoljno udaljenom od neizolovanih provodnika struje odnosno električnih uređaja pod naponom. Stepenice i podloga po kojima se radnik kreće pri ručnom pranju vozila moraju imati hrapavu površinu. Za vreme ručnog pranja vozila, radnik mora biti opremljen odgovarajućim zaštitnim sredstvima (gumene čizme, gumene rukavice, zaštitna kecelja i sl.). Član 25. Ako se pranje vozila vrši posebnim uređajima (mehanizovano pranje), izvori svetla, provodnici struje i pogonski uređaji moraju biti hermetički zatvoreni. Za vreme mehanizovanog pranja vozila, radnik koji rukuje uređajima za pranje vozila mora biti zaštićen od vlage. Član 26. Pri pranju vozila ispuštanje nečiste vode u kanalizaciju sme se vršiti tek posle njenog neutralisanja i čišćenja od goriva i ulja. Član 27. Delovi motora koji rade na etilizirani benzin smeju se prati tek pošto se izvrši neutralizacija taloga tetraetila u kerozinu ili drugim tečnostima. Pri upotrebi lužnog rastvora koncentracija tog rastvora treba da iznosi od 2 do 5%. Pranje delova vozila etiliziranim benzinom zabranjeno je. Član 28. Ako se za pranje delova vozila koriste rastvori benzina ili petroleja, mesta određena za pranje moraju imati stalnu ventilaciju, a pri upotrebi trihloretilena - i posebnu komoru sa ventilacijom. Na mestima na kojima se pranje delova vozila vrši sa zapaljivim tečnostima, zabranjeno je pušenje i prilaženje sa otvorenim plamenom. Na tim mestima moraju se sprovesti i sve mere protivpožarne zaštite. 6. Rad na akumulatorskoj bateriji Član 29. Ako se akumulatorske baterije prevoze kolicima, prethodno se moraju obezbediti od pomeranja odnosno od prolivanja kiseline. Pri ručnom prenosu akumulatorskih baterija moraju se preduzimati mere predostrožnosti protiv prolivanja elektrolita (rastvor sumporne kiseline ili lužine) na odelo i obuću radnika. Pri skidanju, prenosu, punjenju, opravci i drugom sličnom radu sa akumulatorskim baterijama, moraju se preduzimati odgovarajuće mere protiv prolivanja elektrolita po telu, obući i odelu radnika. Ako se elektrolit prolije na telo radnika, mesto opekotine treba odmah obrisati suvom krpom i neutralisati desetoprocentnim rastvorom sode u vodi ako je elektrolit kiselina odnosno petoprocentnim rastvorom borne kiseline ako je elektrolit lužina a zatim povređeno mesto isprati mlazom vode. Član 30. Prilikom pripremanja rastvora sumporne kiseline, kiselina se mora u tankom mlazu sipati u destilisanu vodu. Pretakanje se mora vršiti napravama za pretakanje (sisaljka, ljuljaška za balone, pumpa, sifon i sl.). Ako je zatvarač posude u kojoj se nalazi kiselina ili lužina obložen parafinom, parafin treba otopiti oblaganjem grla posude krpom umočenom u vrelu vodu. Član 31. Ručno drobljenje i usitnjavanje jetkog kalijumovog hidroksida mora se vršiti na način kojim se sprečava rasprskavanje njegovih čestica. Rastvaranje kalijumovog hidroksida treba vršiti u čistoj posudi od čelika, stakla ili plastične mase, nalivanjem destilisane vode. Kalijumov hidroksid mora se čeličnim ili staklenim štapićima mešati do njegovog potpunog rastvaranja. Član 32. Radnici koji pripremaju elektrolit moraju biti opremljeni odgovarajućim ličnim zaštitnim sredstvima. Radnici moraju biti posebno osposobljeni za pripremanje elektrolita i za ukazivanje prve pomoći kod opekotina zadobivenih od kiselina ili lužina. Član 33. Posude sa elektrolitom moraju se pažljivo prenositi nosiljkama ili prevoziti kolicima, uz pomoć dva radnika. Za vreme prenosa odnosno prevoza, posude moraju biti dobro zatvorene. Član 34. Punjenje i formiranje olovnih i alkaličnih akumulatorskih baterija mora se vršiti u posebno opremljenim prostorijama. U prostorijama iz stava 1. ovog člana ne smeju se ostavljati posude sa sumpornom kiselinom ili kalijumovim hidroksidom. Član 35. Akumulatorske baterije postavljene za punjenje i formiranje moraju biti sa napojnom mrežom čvrsto spojene pomoću stezaljki za olovne polove akumulatora sa kiselinom ili posebnim naglavcima kod akumulatora sa lužinom, radi sprečavanja varničenja. Spajanje akumulatorskih baterija žicama nije dozvoljeno. Član 36. U prostoriju za pušenje i formiranje akumulatorskih baterija ne sme se ulaziti sa otvorenom vatrom niti se u njoj sme pušiti i paliti šibica. Generatori, elektromotori, električni uređaji i instalacija za osvetljenje u prostoriji iz stava 1. ovog člana, moraju biti zaštićeni od varničenja. U prostoriji za punjenje i formiranje akumulatorskih baterija i u prostoriji za čuvanje kiselina, i lužina moraju biti umivaonici i posude sa 10% rastvora sode ili 5% rastvora borne kiseline, zavisno od vrste elektrolita u akumulatorskim baterijama. Član 37. U prostoriju za punjenje i formiranje akumulatorskih baterija smeju ulaziti samo lica koja rade na tim poslovima. 7. Stavljanje i skidanje guma Član 38. Stavljanje i skidanje guma sme se vršiti na suvom i čistom mestu. Pre skidanja guma sa naplatka, vazduh iz unutrašnje gume mora se potpuno ispustiti. Skidanje guma mora se vršiti odgovarajućim alatom. Član 39. Gume se ne smeju postavljati na zarđao, ulubljen, napukao ili hrapav naplatak. Elastični prsten spoljne gume mora sigurno nalegati u žleb naplatka po celom svom obimu. Član 40. Ubacivanje elastičnog prstena spoljne gume u žleb naplatka pri punjenju spoljne gume vazduhom sme se vršiti samo za vreme prekida priticanja vazduha u gumu, dok je pritisak mali. Punjenje gume na skinutom točku sme se vršiti samo uz upotrebu zaštitne ograde ili rešetke. 8. Sredstva za održavanje vozila Član 41. Alati, naprave, mašine, uređaji i ostali predmeti koje radnici upotrebljavaju na radu pri održavanju vozila moraju biti ispravni, propisno zaštićeni i stalno održavani u ispravnom stanju. III. MERE I NORMATIVI ZAŠTITE PRI PREVOZU VOZILOM Član 42. Svako vozilo mora biti snabdeveno ispravnim standardnim ručnim alatom, neophodnim priborom, rezervnim delovima, priručnom apotekom i aparatom za gašenje požara. Član 43. Pre polaska na put mora se proveriti tehnička ispravnost vozila, kao i opremljenost vozila sredstvima iz člana 42. ovog pravilnika. Član 44. Za vreme rada motora buka u vozilu namenjenom za smeštaj putnika i posade ne sme prelaziti 80 decibela. Koncentracija ugljenmonoksida može se kretati najviše do 58 mg/m3 pri temperaturi do 20°C a koncentracija akroleina - najviše do 0,002 mg/l pri temperaturi od 18 do 20°C. Ispitivanja buke, temperature i zagađenosti vazduha u vozilu vrše se pri radu motora, i to po potrebi, a najmanje dva puta godišnje. Član 45. Ako se vozilom prevoze opasne materije (tečna goriva, jetke i otrovne materije i sl.), vozaču, pratiocu vozača i radnicima zapošljenim na utovaru i istovaru tereta organizacija je dužna dati potrebna uputstva i obezbediti odgovarajuće mere predviđene propisima o zaštiti na radu pri prevozu opasnih materija. Član 46. Organizacija je dužna pre polaska vozila na duži put upoznati vozača sa osnovnim karakteristikama puta koje su od značaja za bezbednost saobraćaja. Član 47. Ako organizacija utvrdi da se vozač nalazi u pripitom stanju ili u stanju uzbuđenosti odnosno premorenosti, dužna je da mu spreči polazak na put. Član 48. Prevoz ljudi u korpi teretnog vozila sa automatskim istovarivanjem tereta zabranjeno je. Pratioci vozača takvog vozila mogu se voziti samo u kabini. Član 49. Prikačivanje prikolice za motorno vozilo treba da vrše, po pravilu, vozač i njegov pomoćnik. Prikačivanje se mora vršiti vožnjom unatrag, i to najmanjom mogućom brzinom. Izuzetno, vozač može i sam prikolicu prikačiti za motorno vozilo. U tom slučaju on mora prikolicu postaviti na mesto gde joj se može lako prići vozilom, ispod zadnjih točkova prikolice staviti podmetače i proveriti stanje pribora za tegljenje. Član 50. Prikačivanje odnosno otkačivanje prikolice može se vršiti samo na ravnom i tvrdom terenu koji nije klizav. Prednja strana i bočne strane platforme prikolice moraju pri spajanju biti uklopljene. Član 51. Pre nego što prikači poluprikolicu za motorno vozilo vozač mora proveriti da li je sedlasti uređaj za spajanje ispravan a poluprikolica zakačena ručnom kočnicom. Prednji deo poluprikolice mora biti postavljen na takvoj visini da pri prikačivanju prednja ivica lisnatog oslonca rude nalegne na žleb ili sedlo za spajanje. Uzdužna osa tegljača i poluprikolice mora biti u pravoj liniji. Pomeranje ose ne sme prelaziti 10°. Član 52. Za vreme utovara ili istovara tereta sa vozila vozač mora biti prisutan i dužan je da prethodno proveri da li su preduzete sve mere bezbednosti. Pri utovaru tereta u vozilo zabranjeno je na strane tovarnog prostora vešati lance, užad i drugu opremu za dizanje tereta. Član 53. Ako se vozilom prevoze valjkasti tereti, vozač mora u toku vožnje povremeno proveravati stanje tereta na vozilu, kao i stanje uređaja za prikačivanje. Član 54. Zabranjeno je bez sigurnih podmetača postavljati vozilo na kosinu sa nagibom većim od 5°. Ako se sa vozila sa automatskim istovarivanjem tereta vrši utovar ili istovar tereta iznad jaruge, na obali ili na strminama, vozilo se mora prethodno podupreti jakim polugama. Izuzetno, istovar tereta može se vršiti bez stavljanja podmetača ako je teren tvrd i bez nagiba. U takvom slučaju vozilo mora biti najmanje 1 m udaljeno od ivice jaruge, obale ili strmine. Član 55. Vrata na kabini i na karoseriji vozila moraju se lako i sigurno zatvarati i biti izvedena tako da se ne otvaraju u toku vožnje. IV. MERE ZAŠTITE NA RADU SA ETILIZIRANIM BENZINOM, BENZOLOM I ANTIFRIZOM 1. Rad sa etiliziranim benzinom Član 56. Pri radu sa etiliziranim benzinom (opravke uređaja, prevoz i ostali radovi) moraju se preduzimati mere zaštite radi sprečavanja udisanja pare etiliziranog benzina, kao i njegovog prosipanja na telo radnika. Član 57. Pri čišćenju cisterni ili rezervoara od etiliziranog benzina, kao i pri opravkama takvih cisterni i rezervoara, moraju se koristiti lična zaštitna sredstva, i to: specijalna odeća, cevna maska i pojas za spasavanje sa konopcima. Za vreme rada u cisterni ili rezervoaru radnik koji vrši čišćenje mora biti pod stalnim nadzorom lica van cisterne ili rezervoara. Član 58. Snabdevanje vozila etiliziranim benzinom može se vršiti samo pomoću benzinskih pumpi sa crevima snabdevenim posebnim pištoljima. Zabranjeno je snabdevanje vozila etiliziranim benzinom pomoću vedra i levka, kao i prenos etiliziranog benzina u otvorenoj ambalaži. Produvavanje ustima uređaja za napajanje vozila etiliziranim benzinom zabranjeno je. Radnik zatrovan etiliziranim benzinom mora biti odmah upućen u najbližu zdravstvenu ustanovu (ambulantu, bolnicu). Član 59. Mesta na kojima je proliven etilizirani benzin moraju se posuti rastvorom dihloramina (1,5% u benzinu) ili kašom od gašenog hlornog kreča (jedan deo hlornog kreča na tri do pet delova vode). Član 60. Ispuštanje otpadnih voda sa etiliziranim benzinom u kanalizaciju zabranjeno je. Otpadne vode sa etiliziranim benzinom mogu se ispuštati u industrijsku kanalizaciju tek posle neutralisanja sa hlornim krečom u neutralizacionoj jami. Član 61. Sredstva za brisanje mrlja od etiliziranog benzina (strugotine, krpe i sl.) moraju se posle upotrebe držati u metalnim posudama sa čvrstim poklopcima. Spaljivanje zaprljanih sredstava iz stava 1. ovog člana vrši se na određenom mestu uz preduzimanje mera zaštite protiv udisanja benzinske pare i protivpožarnih mera. Član 62. Radnici koji rade sa etiliziranim benzinom moraju koristiti zaštitnu odeću. Zaštitna odeća posuta etiliziranim benzinom mora se odmah zameniti čistom zaštitnom odećom. Zaštitna odeća zagađena etiliziranim benzinom mora se čuvati i prati odvojeno od druge odeće. Opravke na toj odeći smeju se vršiti tek posle pranja. Zabranjeno je sa odećom zagađenom etiliziranim benzinom ulaziti u trpezarije, kuhinje i radne i stambene prostorije. Član 63. Lična zaštitna sredstva (gumene čizme, rukavice, kecelje i sl.) neutrališu se od etiliziranog benzina kašom od hlornog kreča (jedan deo kreča na dva do tri dela vode), i to trljanjem ili kvašenjem u zasićenoj krečnoj vodi i obilnim pranjem u čistoj vodi. Rukavice treba pre skidanja istrljati kerozinom, oprati vodom i sapunom. Član 64. U zatvorenu prostoriju sa isparenjima etiliziranog benzina iznad maksimalno dopuštene koncentracije dozvoljeno je ulaženje radnika samo uz upotrebu odgovarajućih zaštitnih sredstava za zaštitu disajnih organa (cevna maska, maska sa filterom i sl.). U prostorijama u kojima se radi sa etiliziranim benzinom moraju se postaviti umivaonici sa toplom vodom i posude sa kerozinom. Radnici moraju imati na raspolaganju sapun, čiste krpe za brisanje ruku i peškir, kao i 2% rastvor bikarbone sode za piće i ispiranje usta. Član 65. Unošenje hrane u prostorije iz člana 64. ovog pravilnika zabranjeno je. Član 66. Organizacija je dužna radnike koji rade sa etiliziranim benzinom prethodno upoznati sa opasnostima i merama zaštite pri takvom radu. Član 67. Radnici koji rade sa etiliziranim benzinom moraju se podvrgavati periodičnim specijalističkim lekarskim pregledima. Organizacija je dužna radnicima koji rade sa etiliziranim benzinom obezbediti specijalističke lekarske preglede najmanje jedanput godišnje. Član 68. Posuda koja se upotrebljava za čuvanje etiliziranog benzina mora imati natpis ispisan krupnim slovima: "Etilizirani benzin - otrov", sa znakom određenim za otrovne materije. Član 69. Na svim radnim mestima na kojima se rukuje sa etiliziranim benzinom moraju biti istaknuta uputstva o merama zaštite na radu. 2. Rad sa benzolom Član 70. Pretakanje i slični postupci sa benzolom smeju se vršiti samo sa odgovarajućim priborom (šmrkovi, sifoni, creva i sl.). Pri tome se mora paziti da se benzol ne prosipa na pod, po ambalaži i na odeću radnika. Zabranjeno je usisavanje benzola ustima kad se za pretakanje koristi sifon. Radnik zatrovan benzolom mora biti odmah upućen u najbližu zdravstvenu ustanovu (ambulantu, bolnicu). Član 71. Benzol se ne sme upotrebljavati za pranje delova motora, rastvaranje boja, čišćenje zaštitne odeće, pranje rublja i slično. Član 72. Radnici koji rade sa benzolom moraju koristiti zaštitnu odeću. Zaštitna odeća posuta benzolom mora se odmah zameniti čistom zaštitnom odećom. Član 73. U zatvorenu prostoriju sa isparenjima benzola iznad maksimalno dopuštene koncentracije dozvoljeno je ulaženje radnika samo uz upotrebu odgovarajućih zaštitnih sredstava za zaštitu disajnih organa (cevna maska, maska sa filterom i sl.). Član 74. Organizacija je dužna radnike koji rade sa benzolom prethodno upoznati sa opasnostima i merama zaštite pri takvom radu. Član 75. Radnici koji rade sa benzolom moraju se pri prijemu na rad podvrgnuti specijalističkom lekarskom pregledu. Organizacija je dužna radnicima koji rade sa benzolom obezbediti specijalističke lekarske preglede najmanje jedanput godišnje. 3. Rad sa antifrizom Član 76. Antifriz (sredstvo protiv smrzavanja) sme se držati i prenositi samo u hermetički zatvorenim čvrstim posudama (od metala ili drugog otpornog materijala) sa sigurnim poklopcem na zavoj. Član 77. Na posudi u kojoj se čuva i prenosi antifriz, mora postojati natpis ispisan krupnim slovima: "Antifriz - otrov", sa znakom određenim za otrovne materije. Član 78. Pretakanje antifriza mora se vršiti specijalnim šmrkovima. Zabranjeno je usisavanje antifriza ustima kad se za pretakanje koristi sifon. Član 79. Posude sa antifrizom moraju se čuvati u suvoj nezagrejanoj prostoriji sa odgovarajućom ventilacijom. Član 80. Po završenom radu sa antifrizom radnici moraju dobro oprati ruke vodom i sapunom. Radnik zatrovan antifrizom mora biti odmah upućen u najbližu zdravstvenu ustanovu (ambulantu ili bolnicu). Član 81. Vozači, pratioci i druga lica u organizaciji ne smeju upotrebljavati antifriz, ako prethodno nisu upoznati sa opasnostima i merama zaštite pri radu sa antifrizom. V. LIČNA ZAŠTITNA SREDSTVA Član 82. Organizacija je dužna radnicima koji rade na opravkama vozila i prevozu vozilom staviti na raspolaganje odgovarajuća lična zaštitna sredstva prema posebnim propisima o zaštiti na radu. VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 83. Organizacije su dužne sve zaštitne mere koje primenjuju u radu na održavanju vozila i prevozu vozilima a koje nisu u skladu sa odredbama ovog pravilnika uskladiti sa njegovim odredbama u roku od dve godine od dana njegovog stupanja na snagu. Član 84. Ako ovim pravilnikom nisu predviđene neke od mera i normativa zaštite na radu pri održavanju vozila i prevozu vozilom, u pogledu tih mera i normativa primenjivaće se odredbe Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu ("Službeni list FNRJ", br. 16/47 i 36/50), Pravilnika o zaštitnim merama protiv opasnosti od električne struje u radnim prostorijama i radilištima ("Službeni list FNRJ", br. 107/47), kao i odredbe drugih propisa o zaštiti na radu. Član 85. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SFRJ". Br. 160-59-65-9 1. decembra 1965. godine Beograd Savezni sekretar za rad Risto Džunov, s.r. IZMENE Član 69. Zakona o zaštiti na radu Zakon je objavljen u "Službenom glasniku RS" br. 42/91 od 18.7.1991. godine. Član 69. Do donošenja propisa o opštim i posebnim merama zaštite na radu, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom, primenjivaće se mere zaštite na radu (pravila), sadržana u sledećim propisima:

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana